Druga serija odličnih radionica u sklopu dana Vinarta

/u /od

Osim promenadnog – velikog kušanja vina u Laubi (Grand Tasting) koje će se održati 3 i 4. ožujka, u sklopu dana Vinarta održavaju se i radionice – za sve one koji se žele ozbiljno baviti vinom i one kojima je vino istinska strast – jedan je od slogana ove manifestacije.

Na radionicama su uvijek prisutni sommelieri kojima je kušanje i ocjenjivanje vina posao i strast, distributeri vina koji traže nove etikete, ali i oni koji istinski uživaju u dobrim kapljicama i osjećaju neizmjernu sreću kada im se u čaši, pod nosom, a potom u ustima nađe vino koje do sada nisu kušali, a možda neće imati niti prilike probati ga.

Jedna od radionica koja je izazvala veliko oduševljenje bila je Vinarije Korak u sklopu koje je Josip Korak u sat vremena (nažalost), sve prisutne vodio kroz kušanje vina bez sumpora iz linije vinarije Korak sa Plešivice: U traganju za zaboravljenim vremenom. Naime, vinarija Korak ima vina u koja ne dodaje sumpor, a svi vinogradi iz kojih dolazi grožđe su pod ekološkim uzgojem. To su posebna vina, i uvijek su predmet rasprave. Ali, na ovu su radionicu došli ljubitelji takvih vina, jer „Njih voliš, ili ne voliš i ne smije ih se uspoređivati sa vinima od istih sorti ih konvencionalnog uzgoja“, kazao je Josip Korak.

Josip Korak

Radionica je započela pjenušcem Brut nature od starih sorata, a potom su otvarane boce Stre sorte 2022. Te su boce dan prije zatvorene, jer to je vino još u bačvi. Bez obzira što nije odradilo svoje jako nam se svidjelo, a bio je odličan uvod u treće vino Stare sorte 2018. „Teško je svake godine proizvesti isto vino, jer priroda diktira svoje, a mi ne smijemo mnogo intervenirati“ kazao je Josip Korak i počeo točiti vina iz njihove arhive. Chardonnay 2020., kupažu Rajnski rizling-Sauvignon – Pinot sivi 2016. Sauvignon 2016., te Rajsnki rizning 2016. i 2015.

Znamo da pljuvačnice služe da se višak vina u ustima ispljune nakon kušanja te da se u njih isprazne čaše. U ovoj radionici gotovo da gore spomenute posude nisu upotrebljavane.

Koliko je važan terroir te kako djeluje na uzgoj grožđa i sama vina slušalo se na drugoj radionici – Sistem položaja vinarije Dvanajščak-Kozol koju je vodio Kruno Filipović. Naime, vinarija iz Međimurja mijenja etikete i samim time uvodi internacionalnu prepoznatljivost vina. Na svakoj etiketi bit će naglašen položaj s kojeg dolazi vino, a na radionici smo se uvjerili da on itekako ima utjecaj na vina.

 

Radionicu Sparivanje vina i sira – vještina koja se mora savladati by President održao je partner Vinarta i vinski publicist Saša Špiranec. Radionica je bila zabavna, poučna i fina (jer kušala su se dobra vina i fini sirevi), a započela je, kako bi to trebalo i kod svakog druženja – otvaranjem prosecca. Nakon toga su sudionici, uz vođenje Saše Špiranca kušali različite sireve uz vina koja je voditelj predložio. Razvila se rasprava, a zaključak jest: „Mora se znati da je najveći prijatelj vina – sir“, pa s njime nije teško upariti pojedine etikete. Zabavan je bio i kraj radionice na kojemu je publika izvikivala imena jela, a stručni je voditelj predlagao koja bi vina mogla pasati uz njih.

Mateo i Piero Poletti

Radionicu 180 godina vinarije Poletti vodili su vlasnik, Piero Poletti, njegov sin Mateo i sommelier Emil Perdec. Kušala su se posebno odabrana vina, a radionica je započela obiteljskom pričom koja je započela prije gotovo dvije stotine godina. Kušala se na početku svježa Malvazija istarska (2022.), a potom Malvazija classic (2020.) koja je postala ozbiljnije i posebno vino. Rosella 2022. rosé od sorte muškat ruža koja se u cijeloj Istri uzgaja samo na 10 hektara, zauzela je srca ženske publike i potsjetila da dolazi toplije vrijeme, kada će ovo vino, dobro rashlađeno, uljepšavati mnoge dane. Potom se prešlo na crnjake – Merlot 1842 (2018.) koji se radi od grožđa koje rodi u vinogradu ispod obiteljske kuće Poletti, te Cabernet Sauvignon 2016., vino koje obitelj pušta u prodaju tek nakon 6 godina provedenih u bačvama i boci. Otvarala se i arhiva: ljubitelji bijelih vina i malvazija odmah su se zaljubili u Malvaziju istarsku iz berbe 2005, a crnih – u Cabernet sauvignon iz berbe 2003. Nije teško zaljubiti se u dobra vina, pogotovo vina iz vinarije Poletti.

Počele zanimljive radionice Vinarta

/u /od

Počelo je razdoblje Vinarta. Prije velikog promenadnog kušanja koje će se održati u Laubi, 3 i 4. ožujka, u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik održavaju se vrlo kvalitetne i zanimljive radionice – još u nekima, do sredine idućeg tjedna ima mjesta, pa možete osigurati i svoje na https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/

Prvog dana prisustvovali smo na tri: Povratak Zanemarene vugave – Vinarija Vislander, Legradi Plešivica&Tilia Vipava – usporedno kušanje sorti sauvignon i pinot sivi s dva različita terroira i Kozlović – sva vina položaja Santa Lucia.

Jelena Bilanović

Na radionici koju su održali Jelena Bilanović i Robert Brkić imali smo prilike kušati pjenušac od sorte vugava i tri mirna vina. Neki od prisutnih prvi su se puta susreli s ovom sortom koju, zahvaljujući Vinariji Vislander sa Visa čeka svjetla budućnost. Kušanjem vina Bugava Antique iz 2021. vinarija, koja će se još proširiti, dokazala je da ova se od ove sorte mogu raditi i ozbiljna vina.

Matjaž Lemut i Ivan Velikanović

 

Na radionici koju je održao Matjaž Lemut, vlasnik vinarije Tilia iz Vipavske doline i enolog koji je svojim savjetima podigao kvalitetu proizvodnje i mnogih hrvatskih vinarija, usporedno su se kušala vina sorti sauvignon i pinot sivi. Bilo je interesantno primjećivati razlike u vinima koja su proizvedena od grožđa koje je dozrijevalo gotovo na istim zemljopisnim širinama, koja su rađena s istim kvascima, a finese određuju klima, tlo i, kako je napomenuo Lemut – odluka vinara.

Gianfranco Kozlović

Posljednju radionicu toga dana zajednički su održali vinar Gianfranco Kozlović iz vinarije Kozlović i Saša Špiranec i slikom, riječima te ono što su svi priželjkivali, vinima prisutnima dočarali zašto je položaj Santa Lucia u Istri jedan od najvrjednijih vinogradarskih položaja u Hrvatskoj. Nalazi se na 240 metara nadmorske visine nadomak Buja, a površina mu iznosi 25 ha. Prvi nasadi datiraju iz 1961. godine, a tijekom vremena osim pomlađivanja nasada malvazije, obitelj Kozlović je otkrila i posebne pozicije na kojima odlično uspijevaju teran, merlot te cabernet sauvignon. Kozlović Santa Lucia Malvazija 2009. sve je ostavila bez daha i dokazala da malvazija ima velikog potencijala za odležavanje, a teran, za kojeg je Gianfranco izjavio da mu je nakon malvazije nova ljubav i izazov, oduševio je sve prisutne. To je divlje vino kojeg se treba savladati, a kada se to dogodi, postati će veliko vino spremno za dugogodišnje odležavanje.

 

Na prvom ovogodišnjem druženju udruge WOW gostovali vlasnici moslavačkih vinarija Trdenić, Florijanović i Lagena

/u /od

U Business Clubu, u zagrebačkom Sky Office Toweru, udruga WOW  (Women on Wine), organizirala je prvo ovogodišnje druženje. Uvijek dobro raspoložene žene koje vole kušati kvalitetna i posebna vina i slušati zanimljive priče o njegovoj proizvodnji, ugostile su tri vinara iz Moslavine: Tomislava Trdenića iz vinarije Trdenić, Ivicu Florijanovića iz vinarije Florijanović i Svena Đozu iz vinarije Lagena.

„Ovo smo druženje ponajprije posvetili škrletu, našoj autohtonoj sorti. Najprije ćemo kušati tri mlada škrleta, a potom i ozbiljnija vina od ove sorte, te nekoliko vina iz ovih vinarija koja će nakraju lijepo zaokružiti naše druženje s moslavačkim vinarima“, rekla je na početku Dijana Carlito Grgić, voditeljica vinoteke u Clubu.

Ivica Florijanović, Dijana Carlito Grgić, Tomislav Trdenić i Sven Đozo

Vina se najbolje dožive u kušaoni ili podrumu vinara, a najzanimljivije o njihovom nastajanju ispričat će vinari, kao što je to bilo na ovom druženju. „U vinariji radimo brat i ja, pomaže nam otac, a sveukupno nas je šest zaposlenih. Obrađujemo 15 hektara vinograda i godišnje proizvedemo 100.000 litara vina. Dakako, najvažnija nam je sorta škrlet kojeg sam danas donio. On je još mlad, iz berbe 2022, ali već je strukturiran i drago mi je da se iz godine u godinu u mom kraju proizvode sve ozbiljnija vina od ove sorte, te da se proširuju vinogradi. Moslavina i moja vinarija, te vinarije mojih kolega nisu daleko. Nalaze se svega pedesetak kilometara od Zagreba i ovom prilikom pozivam sve da dođu na kušanje vina, probaju naše specijalitete ali i da provedu predivan dan ili vikend, jer mi se nalazimo uz park prirode Lonjsko polje“, kazao je Tomislav Trdenić točeći svoje vino koje je zamirisalo po breskvi, jabuci, kruški i marelici. Nije bilo teško zamisliti ljetni dan s ovim, dobro ohlađenim vinom u čaši, koje odlično zbog svoje svježine i kiselina, prati gotovo sva jela.

Sljedeće vino predstavio je Ivica Florijanović. „Ovaj škrlet je također svjež, iz berbe 2022. Trenutno obrađujemo 5 hektara vinograda, od toga 3 hektara imamo zasađeno sortom škrlet, a ostalo je graševina, frankovka i pinot crni. Pola nasada je relativno mlado (7-8 godina), dok sa starih nasada koji imaju preko 40 godina odvajamo jedan dio grožđa i radimo liniju Mons Claudius. Prošla je godina za Škrlete bila izvrsna i zadovoljan sam s kvalitetom ovog mladog vina, a nadam se da će svoju kvalitetu pokazati i ona koja sam ostavio na odležavanju. Ove će godine vinarija Florijanović izaći na tržište i sa tri pjenušca. Jedan je od sorte chardonnay koji je trenutno pet godina na odležavanu, drugi je rosé i to od sorte frankovka, a treći od autohtone sorte moslavac. Etikete su u izradi i uskoro će boce ugledati svjetlo dana“, kazao je Ivica Florijanović dok su WOW-ice vrtjele čaše ispunjene mladim Škrletom.

„Moja se vinarija Lagena nalazi na najistočnijem dijelu Moslavačke gore, a vinogradi su na 250 metara nadmorske visine isključivo na južnim padinama. S vrha mojih vinograda vidi se Slavonija, a ispod njih, 600 do 700 metara zračne linije teče rijeka Ilova koja je nekad bila stara međa Moslavine i Slavonije. Tlo je ilovasto, po čemu je naše selo i dobilo ime, a na tom su se mjestu u davna vremena proizvodili mali trbušasti vrčevi za vino s uskim i dugačkim vratom te ručicom sa strane – lagene. Po njima sam nazvao moju vinariju jer smatra se da je lagena, koja se koristila još u 4. stoljeću prije Krista i u staroj Grčkoj, bila preteča današnjem dekanteru“ kazao je Sven Đozo i WOW-icama predstavio svoje prvo vino, također mladi Škrlet, iz prošlogodišnje berbe. Njegova vinarija proizvodi šest varijanti škrleta, mirnih i  pjenušavih, a budući da Svenov istraživački duh ne miruje, prije pet godina odlučio je svoj škrlet spustiti dvadeset metara ispod površine mora gdje odležava 9 mjeseci.

Nakon mladih Škrleta, uslijedila su ozbiljnija vina, a i malo drukčija. Naime, vinari su WOW-ice htjeli iznenaditi svojim posebnim etiketama, a vertikalu Škrleta članice će imati priliku kušati u njihovim vinarijama kad se u proljeće zapute u Moslavinu.

Sven Đozo je iz svoje vinarije Lagena donio vino Oca, želeći pokazati i dokazati što se sve može napraviti od sorte Škrlet. „Berba je 2020., a grožđe smo brali s najboljih položaja gdje smo osigurali minimalne prinose po trsu. Vino je macerirano 6 sati, potom  je 120 dana ležalo na vlastitim talozima.  Nakon toga smo ga prebacili u barrique bačvu od 25 litara. Bačva je od akacije, ali ne bilo koje: dali smo je napraviti od akacije koja raste u šumama u našem vlasništvu i pretpostavljamo da je stara preko 70 godina. Ovo je kompleksno vino sam punio u magnum bocu jer je po volumenu najbliža našoj lageni koja se proizvodila od 1,4 do 1,6 litara. Nazvao sam ga Oca, prema staroj mjernoj jedinici za volumen koja je iznosila 1450 ml, upravo toliko koliki volumen ima magnum boca.“ objasnio je Sven Đožo oduševljenim WOW-icama koje nisu znale što prije: vrtjeti čašu i kušati ovo posebno vino ili slikati odličnu etiketu koju je dizajnirao Marin Šubašić.

Nakon magnuma otvarao se Florijanović Šrlet iz linije Mons Claudius. „Liniju koja je nastala selekcijom škrleta nazvao sam prema starom imenu Moslavačke Gore. Ovaj Škrlet je iz berbe 2021., i osvojilo je zlatnu medalju u Zelini na izložbi vina. Sadrži 5-6 grama šećera i lijepu kiselinu koja nije prevelika a ipak prikriva taj šećer, tako da je vino slasno i pitko, nije suho a niti slatkasto. Negdje je na granici, zato je posebno“ objasnio je Ivica Florijanović, koji je na kušanje donio i svoju Frankovku koja je otmjeno prekinula kušanje niza bijelih vina.

 

Šećer je došao na kraju. Zapravo ne šećer nego iznenađenje. Naime, iz vinarije Trdenić otvarao se Trdenić Gewürztraminer Private Collection 2020. „Kad se kaže Traminac, svi pomisle na Ilok. A, sorta traminac raste i u Moslavini, ali daje potpuno drukčije vino. Naime, naše ilovasto tlo zadržava vlagu i loza ima veliku lisnu masu koja zaštićuje grozd, pa sunčane zrake teško dolaze do njega. Kad je grozd u hladu, ne stvaraju se veliki šećeri. Tako moslavački traminac ima aromatiku, miriše na bijele i žute ruže, ali je polusuho, ima svježine  i mnogo je laganije od slavonskog, pa ga je teško nazvati desertnim vinom. Dobro ohlađeno može se bez problema pijuckati cijeli dan“ kazao je Tomislav Trdenić na kraju druženja s WOW-icama koje su oduševljene vinima počele dogovarati obilazak vinarija.

U Buffetu Štagalj jede se najbolji fiš paprikaš i gulaš od iznutrica šarana

/u /od

Uvijek je petkom gužva u županjskom Buffetu Štagalj, a pogotovo sada, u korizmeno doba. Traži se mjesto više, jer ovdje se isključivo u kotlićima, na otvorenoj vatri krčka odličan fiš paprikaš.

„Ponekad stavimo i više vrsta riba, kao što su som i štuka, ali pokazalo se da je svima najbolji od šarana“ objasnio je Zdenko Kružljak, stari maher u pripremi tradicionalnih jela ovoga kraja. „Rodio sam se i živio jedno vrijeme u Bošnjacima, tamo su se rodila i naša djeca, a potom smo se preselili u Županju i u drugom kraju grada otvorili Buffet Bistro. Zvao se Bistro jer je to ribički pozdrav, a ja sam strastveni ribič i moja karijera fiš paprikaša je upravo i počela pripremanjem ovog jela za društvo s kojim sam proveo dan uz rijeku“ kazuje Zdenko Kružljak i naglašava kako je on zapravo u penziji, zafrkavajući se kako u ovom restoranu radi samo kao pomoćna snaga, jer glavnu je kuhaču predao svom sinu Mariju.

Mario i Zdenko Kružljak

„Cijela se obitelj bavi ugostiteljstvom. Mario je završio istu ugostiteljsku školu u Osijeku, koju sam, istina 22 godine prije njega, završio i ja. I kći je krenula tim putem, pa je u Opatiji diplomirala ugostiteljstvo i sada predaje kuharstvo u obližnjoj školi. Ovaj objekt, Buffet Štagalj otvorili smo prije dvadeset godina, nakon mukotrpne renovacije zgrade. Naime, nakon prodaje Buffeta Bistro, svidio nam se ovaj prostor ali je bio jako derutan. Ciglu po ciglu smo skidali i renovirali zgrade te ih podigli točno onakve kakve su bile, dok je na tom mjestu stvarno bio štagalj. Sada, eto, naše zgrade gdje imamo restoran, buffet i vanjsku terasu kada je toplo, stoje okružene modernim zdanjima. To je  simbol da moderno i tradicionalno mogu i moraju stajati ruku pod ruku“ objasnio je Zdenko donoseći vrući kotlić iz kojeg je fiš dijelio po tanjurima.

Posebno, kako to i treba biti, njegov sin Mario donio je domaće široke rezance. „Nikada ih ne dodajemo u fiš. Jer, neki ga vole jesti samo s kruhom, a neki miješaju s tjesteninom. Mi gostima ostavljamo da sami odaberu, a za ljubitelje ljutog posebno serviramo ljutu papriku. Naime, fiš paprikaš pripremamo da bude pikantan, tako da ga svi mogu jesti, a oni koji vole da ih žari, dodaju si ljutu papriku“ kazao je Mario Kružljak.

Ne dolaze gosti u Buffet Štagalj samo radi fiš paprikaša. Županjci, domaći i strani turisti koji, kad su u ovom kraju uvijek ponovno navraćaju na ovu adresu, naručuju i odlično pripremljenu pohanu riječnu ribu koju prže, kako to mora biti – u svinjskoj masti, a posebni specijalitet kuće je gulaš od iznutrica šarana.

„Uvijek nam je ostajalo ikre i jetrica, a svi ti dijelovi nisu za baciti, jer ono što ti priroda daje, moraš iskoristiti koliko god je to moguće. Došli smo na ideju od iznutrica probamo napraviti gulaš, na način kako inače radimo gulaš od mesa. Ispalo je fantastično, gosti stalno pitaju kad mogu doći i uživati u tom jelu. Nemamo ga svaki dan, ali kad se najavi grupa, skuhamo ga“ objasnio je Zdenko Kružljak noseći gulaš od iznutrica koji je mirisao fantastično, a nakon prve žlice, tanjuri su se brzo ispraznili.

Ovdje se također u kotlićima priprema savršen čobanac od najboljih dijelova mesa, gulaš od brizla, pohane brizle koje su mekane k`o putar, a prema dogovoru, Zdenko i Mario će pripremiti teletinu pod pekom, ragu juhe… Da, ne nabrajamo: u Buffetu Štagalj u samom centru Županje, na  adresi Veliki kraj 73, se kuhaju samo autohtona jela, onako kako su se pripremala odavna.

 

Foto Nikola Zoko

Sedmu godinu za redom održava se Wine EnoGASTRO Vip Event

/u /od

Tradicija koja traje u kontinuitetu sedmu godinu uz do sada organiziranih 27 eventa diljem Hrvatske se nastavlja. Ove godine, za sve goste, koji imaju besplatni ulaz, besplatno korištenje čaše (bez kaucije i bonova), te mogu besplatno sudjelovati na degustacijama, predavanjima, radionicama i prezentacijama, pripremaju se još mnogobrojna iznenađenja.

Ove godine organizirano je pet evenata: U Rijeci (Hotel Bonavia Plava Laguna, 1.3.), Novigradu (Hotel Rivalmare, 3.3.), Splitu (Hotel Amphora, 15.3.), Zadru (Falkensteiner; Spa Ladera, 17.3.) i Zagrebu (Hotel Antunović, 29.3.).

U 2022. godini WINE EnoGASTRO VIP Event konferencije bile su iznimno dobro posjećene, na pet događaja u Rijeci, Novigradu, Zadru, Splitu i Zagrebu bilo je okupljeno više od 1800 gostiju iz ugostiteljsko-turističke struke, sudjelovalo je čak 25 govornika i edukatora s 21 temom, a svoje kuharsko umijeće i specijalitete prezentiralo je više od 30 chefova. Gosti su mogli degustirati više od 52 različita lokalna specijaliteta koja su bila sljubljena s vrhunskim vinima, vinara partnera evenata.

Vinar Rino Prelac i sommelierka Mira Šemić

I ove godine, kao što je napomenuto, potpuno će besplatno gosti moći uživati u eno gastronomskim radionicama i prezentacijama koje će voditi vrhunski međunarodni i hrvatski predavači, sommelieri, ugostitelji, barmeni, chefovi i baristi, dok će između predavanja i radionica svi imati priliku degustirati proizvode kvalitetnih izlagača te se s njima poslovno povezati i dogovoriti suradnju.

Projekt ima veliku potporu Hrvatske turističke zajednice, kao i domaćina – županija, gradova i njihovih turističkih zajednica, Županijske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore, a pokrovitelji su Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske.

Više informacija o događaju, programa i predavačima na www.dantes.biz i na društvenim mrežama organizatora Wine EnoGASTRO Vip Eventa. Prijave za sudionike HoReCa sektora za besplatno sudjelovanje na konferenciji primaju se na info@dantes.biz

Ovog proljeća važno je biti u Rovinju na Weekend Food Festivalu

/u /od

Weekend Food Festival ponovno će u travnju smjestiti Hrvatsku u središte svjetske gastronomske scene. Od 14. do 16. travnja u Rovinju će se okupiti neka od najpoznatijih imena svjetske gastronomske i barske scene te brojni stručnjaci, izlagači i predavači.

“Najveći uspjeh je što smo se već prvu godinu uspjeli pozicionirati kao jedan od najvećih gourmet festivala u regiji i tako stati uz bok najvećih europskih festivala ako se uzme u obzir lista chefova koji su gostovali. Drugi uspjeh je što je  Weekend Food Festival posjetilo oko 30 inozemnih novinara, gastro stručnjaka i food blogera koji su priču o Rovinju i Hrvatskoj, kao poželjnoj gourmet destinaciji, proširili diljem svijeta,”  rekao je  Boris Kovaček, direktor festivala.

Boris Kovaček, Tomo Ricov, Nevena Rendeli, Hrvoje Petrić i Maroje Sabljić

Baš zato što je prošlogodišnje izdanje bilo tako uspješno u  Rovinj se vraća i Dabiz Munoz, chef koji je dvije godine zaredom osvojio titulu najboljeg chefa na svijetu. Njegovi restorani StreetXO, RavioXo i perjanica DiverXO, koji ima tri Michelinove zvjezdice i dalje nižu uspjehe, a ovaj ekstravagantni chef oduševljava svojim kulinarskim konceptima. Ove godine na pozornici Weekend Food Festivala, Dabiz će posjetiteljima uživo pokazati kako nastaju neka od njegovih kreativnih jela.

Slovenska chefica Ana Roš

Omiljena slovenska chefica Ana Roš također se vraća u Rovinj, a prvi put dolazi i poznato lice Netflix serijala Chef’s Table: Pizza – Franco Pepe, najbolji piazziolo na svijetu. U programu će sudjelovati i poznati chefovski trojac Oriol Castro, Eduard Xatruch, Mateu Casañas iz španjolskog restorana Disfrutar, dok iz Italije stižu chefovi restorana Gucci Osteria da Massimo Bottura: Karime Lopez i Takahiko ‘Taka’ Kondo. Chef Richard Camarena (2 Michelinove zvjezdice), još jedno veliko ime kulinarske scene stiže iz Valencije kao predvodnik lokalnog i održivog pristupa, što je i ovogodišnja nit vodilja festivala. Istim pristupom vodi se  i poznati portugalski chef João Oliveira, koji od 2018. u svojoj domovini predvodi pokret “održivi Portugal.” Stižu i chef Simon Rogan (L’Enclume, 3 Michelinove zvjezdice), Eric Vildgaard (Jordnaer, 2 Michelinove zvjezdice), Vanja Puškar (New Balkan Cuisine, Beograd), mladi izraelski chef Yehi Zino i brojni drugi sudionici.

Chef Joao Oliveira

“Ove smo godine imali slatke brige dovesti najveća imena svjetske gastro scene s obzirom na to da se dobar glas o uspješnom prvom izdanju Weekend Food Festivala proširio i među chefovima  i među svim ostalim važnim akterima gastro scene. Želja mi je bila dovesti one koji svakodnevno rade i postižu iznimne rezultate u pogledu održivih koncepata svojih restorana. Većina chefova koji dolaze imaju i zelenu Michelinovu zvjezdicu koja se daje upravo za restorane koji su preuzeli odgovornost u očuvanju resursa i biološke raznolikosti te suzbijanju bacanja hrane. Osim chefova pozvali smo i vodeće aktere barske scene, ali i sommeliere, hotelske i restoranske managere, najpoznatija imena iz svijeta maslinovih ulja i brojne druge.” izjavio je Hrvoje Petrić, direktor programa.

I brojni domaći chefovi, David Skoko, Deni Srdoč, Jeffrey  J Vella, Hrvoje Kroflin i ostala poznata imena sudjelovat će u programu, ali i udružit snage i znanje u pripremi gala večera, koje će uskoro biti puštene u prodaju.

Chef David Skoko

Velika je novost da će u svom drugom izdanju Weekend Food Festival proširiti vidike i na području proizvodnje i maloprodaje prehrambenih proizvoda, s programom koji će se doticati upravo FMCG & retail sektora. Ovime će se “oko istog” stola okupiti svi akteri prehrambene industrije, stvarajući savršenu platformu za povezivanje, umrežavanje i  upoznavanje s trendovima, a sve uz odličnu hranu i zabavu.

“Kako se radi o međusobno povezanim sektorima, nadogradnja ovog već bogatog programa bila je samo pitanje vremena. Mi smo odmah na početku prepoznali vrijednost Weekend Food Festivala i kao medij koji prati područje proizvodnje i trgovine hrane, maksimalno ćemo se potruditi da taj dio programa bude bogat, edukativan, informativan i inspirativan. U sklopu programa planirane su i brojne panel – rasprave koje će okupiti ključne ljude industrije kako bi iz prve ruke imali priliku čuti njihova razmišljanja i perspektive proizvodnje i maloprodaje hrane u 2023. godini koja nedvojbeno obiluje izazovima.”, izjavio je Maroje Sabljić, direktor portala i magazina Ja Trgovac, programskog partnera festivala.

Predstavit će se  i domaći ugostitelji s raznovrsnom ponudom, a cijelu priču zaokružit će brojni izlagači vina iz različitih krajeva Hrvatske, proizvođači vrhunskih domaćih destilata, craft piva i alkoholnih pića.  Na izložbenom dijelu festivala, koji će biti otvoren od petka ujutro do nedjelje popodne,  predstavit će se i izlagači iz svijeta kave, maslinova ulja, sireva i tartufa. Nakon predavanja i panela, diskutiranja i degustiranja, večeri će se nastaviti uz najbolji spoj glazbe i hrane.

I ove će godine priliku za mentoriranje i osvajanje vrijedne nagrade ponovno imati svi food startupovi kroz Food Tech natjecanje koje zajednički organiziraju Maistra, Infobip, Kaufland i agencija Pepermint. Prijave će započeti na Weekend Food Festivalu, a pobjednik će biti proglašen u rujnu na Weekend Media Festivalu.

 Weekend Food Festival jedinstvena je prilika za sve profesionalce, ugostitelje, vinare, enologe, maslinare, enogastro stručnjake, gastrofile i foodije za osobni i profesionalni razvoj, kao i za razmjenu ideja i otvaranje nekih novih vidika i poslovnih prilika. Ulaznice vas čekaju na weekendfoodfestival.com, a novosti o ovom najvećem gastronomskom događaju pratite na Facebooku i  Instagramu.

Vina iz Vinograda Nuić u zagrebačkoj Witrini

/u /od

Manifestacija Vinska faca s placa, koju organiziraju sommelierka Manuela Maras i Ivo Pavlović, vlasnik wine shopa Witrina, nastavila je žestokim tempom. Ovoga puta Face su kušale odabrana vina iz Vinograda Nuić koja im je predstavio Vlatko Nuić, najstariji sin Josipa Nuića koji je proslavio sortu trnjak, te škrti krš i kamen pretvorio u najljepše vinograde toga kraja.

„Moja obitelj trenutno ima 35 ha vinograda u selu Crnopod, mjestašcu smještenom između Ljubuškog i Međugorja, 20 kilometara zračne linije od mora i na 140 metara nadmorske visine, tako da su uvjeti za uzgoj grožđa odlični jer imamo blage zime, ljeti jako puno sunca, a kada je potrebno, trsove od isušivanja štitimo navodnjavanjem iz vlastitih bunara“ kazao je Vlatko Nuić otvarajući prvu bocu, Žilavka 2022., iz njihove linije Vrhunska vina.

„To je mlado vino, iz prošlogodišnje berbe. Grozdove beremo ručno i još ih dodatno selekcioniramo u podrumu nakon čega ih hladimo i hladno prešamo. Mošt smo hladili i ostavili da se taloži preko noći, a potom je uslijedila hladna fermentacija u kontroliranim uvjetima. Po završetku fermentacije i uklanjanja s grubog taloga, ostavili smo vino odležavati na finom talogu 6 mjeseci uz povremeno miješanje. Nakon bistrenja i filtracije ovu smo Žilavku napunili u boce i nakon dva mjeseca je plasirali na tržište. Htio sam vam donijeti na kušanje i Žilavku Selekciju, vrhunsko bijelo vino koje prije punjenja u boce odležava u hrastovim bačvama od 500 litara. Međutim, iz berbe 2021. više nemamo niti butelju, a berba 2022. bit će spremna za tržište možda krajem trećeg, a najvjerojatnije početkom četvrtog mjeseca“ objasnio je Vlatko Nuić koji s obitelji živi u Austriji i tamo studira vinarstvo i vinogradarstvo.

Nikola Kraljević, Vlatko Nuić, Ivo Pavlović i Manuela Maras

Naime, obitelj Nuić je netipična vinarska obitelj. Otac, Josip Nuić rođen je u Njemačkoj gdje je živio s obitelji koja je privremeno iselila iz Hercegovine. Tamo je završio školu, a potom živio na djedovini, u  Hercegovini i pokrenuo posao prodaje auto dijelova, te uskoro postao predstavnik Volva za regiju. Vinsku je priču započeo spontano, družeći se s rođakom i svojim prvim enologom Ivanom Penavom, te vinarom Miroslavom Ćorićem. Ispočetka je proizvodnja vina bio hobi, a potom se sve krenulo ozbiljnije, pa je 2002. godine posadio šest hektara vinograda na položaju Orlovac, a četiri godine kasnije, na tržište plasirao tri prve etikete vina Vinogradi Nuić – Žilavka, Blatina i Blatina Barrique. Odmah se počelo pričati o vinima Vinograda Nuić, jer za razliku od ostalih vinara, Nuić je imao nasade čiste blatine. Istodobno je uz pomoć ogromnog stroja kojeg je kupio i nazvao „kamenojed“, izdrobio krš i na 35 hektara iz ničega napravio najljepši vinograd u Hercegovini. Vinograd je ujedno i kulturna baština, jer između redova loze sačuvane su dvije ilirske grobnice.

Irma Dragičević i Ronald Braus

Iako je posao s vinima napredovao, u Crnopodu se počela graditi i impresivna vinarija, Josip Nuić je zaključio da svojoj djeci želi pružiti vrhunsko školovanje, pa je s cijelom obitelji preselio u Austriju. Preselio je u Austriju, tamo živi, ali time nije prekinuo svoju hercegovačku vinsku priču. Naprotiv, iz Austrije stalno donosi neke nove detalje, ideje oko uzgoja grožđa i rada u podrumu koji su u Hercegovini do danas bili nezamislivi, a najstariji sin, koji je gostovao u Witrini, Vlatko Nuić je krenuo njegovim stopama.

„Sljedeće vino koje ćemo kušati je Trnjak (2018.) iz linije Premium vina. Trnjak je vino s kojim je naša vinarija postala poznata u regiji i uspjela brzo napredovati. Naime autohtona sorta trnjak gotovo je izumrla u našim vinogradima, a pojedini čokoti sadili su se samo da bi oprašivali blatinu, budući da blatina ima samo ženske cvjetove. Međutim, nakon što je moj otac probao čisti Trnjak kod jednog prijatelja, zadao je sam sebi zadaću da će on napraviti bolji. I uspio je“, objasnio je Vlatko Nuić točeći tamno vino crvene boje rubina s crnim nijansama, a kad su face zavrtjele čašu, udahnule su miris sušenog voća, čokolade, crnog papra, kave i dima te ostale oduševljene.

Ronald Braus, Zdenka Mesić, Duilio Belić i Alfi Kabiljo

Osim po fantastičnim vinima, Vinogradi Nuić pobuđuju veliku pažnju i znatiželju uvođenjem novih sorti na hercegovačko tlo. Na mala vrata je tako u Hercegovinu ušla sorta pošip i na njihovim vinogradima daje odlične rezultate, posadili su čokote grka koji je daje odlična vina, a osim merlota, syraha i cabernet sauvignona, u redovima Vinograda Nuić raste i zeleni veltlinac za koji je zaslužan Vlatko Nuić.

„U školi smo učili kalemljenje i proizvodnju sadnog materijala, a sve sadnice koje smo napravili dobili smo na poklon. Ja sam ih, dakako, donio u Crnopod i zasadio. Dobro napreduju i sada eksperimentiramo da vidimo što mu je sve potrebno za najbolje rezultate. Ove godine planiramo proširiti vinograde. Naime, na području Ljubuškog smo u suradnji sa šest vinara kupili teren kojeg su u vrijeme Austrougarske monarhije koristili kao područje za testiranje loza. Na naših 8 hektara zasadit ćemo žilavku i chardonnay“, govorio je Vlatko Nuić otvarajući treće vino koje je donio za kušanje – Vinogradi Nuić Cabernet sauvignon limited edition 2018. To je relativno novo vino na tržištu i imamo ga 3000 boca. Godina kada je brano grožđe je bila posebna za tu sortu, koja je dala moćna vina, s više alkohola i šećera koji su bili koncentrirani u maloj količini grožđa. Upravo smo zato odlučili ne napraviti klasični vrhunski cabernet koji inače radimo, nego limitiranu, drugačiju verziju“, naglasio je Vlatko Nuić, a face su s odobravanjem ispijale ovo snažno vino.

Vlatko Nuić

Posljednje koje se kušalo toga dana, face su, uz odobravanje Ive Pavlovića, vlasnika Witrine, uzele s polica trgovine, jer vina Vinograda Nuić mogu se nabaviti na toj poznatoj zagrebačkoj adresi. Jedno odlično i posebno vino u čašama je zamijenilo drugo: Cuvée red 7, kupaža od sedam sorata: blatine, trnjaka, merlota, cabernet sauvignona, cabernet franca, syraha i tourige nacional. „Postotak sorti u kupaži odgovara zastupljenosti tih sorata u našem vinogradu“ objasnio je Vlatko Nuić na kraju druženja Vinska faca s placa, a face su nazdravile do idućeg susreta.

10 godina Cheese bara – sretan rođendan

/u /od

U posljednje vrijeme wine barovi u Zagrebu niču doslovce kao gljive poslije kiše, a vlasnici se trude privući goste – čašom vina ali i nekom radionicom, dobro osmišljenim sadržajem ili sitnim zalogajima koji će ih nagovoriti da kušaju čašu vina više. Jedan od prvih bio je i ostao Cheese bar u ulici Augusta Cesarca 2, ulici koja spaja glavni trg s Europskim i upravo je proslavio 10 godina od početka rada.

Dado Tašner

Prema potpuno popunjenim mjestima na vanjskoj terasi s koje se širio miris kuhanog jela, nije se moglo naslutiti da se zbiva nešto posebno,  jer tako je gotovo svaki dan u Cheese Baru koji svoju slavu može zahvaliti suvlasniku Dadi Tašneru.„Nema tu nikakve tajne. Svaki dan moraš gostima pružiti nešto više od čaše vina“ ispričao je Tašner toga dana režući na ulazu u bar pečeni pršut i slažući ga na tanjure uz, u listu radiča sir i vrhnje posipano s bučinim golicama te pokapano s malo domaćeg bućinog ulja. Još malo hrena po pršutu i gablec za poželjeti je gotov.

„Kad sam prije deset godina, točnije 1. veljače 2013. godine odlučio otvoriti Cheese bar većina me zabrinuto gledala i pokušavala me uvjeriti da sam lud. Vino na čaše… pa tko će ti kupovati vino na čaše i to isključivo hrvatskih etiketa – govorili su mi, a ja sam bio uporan. Da, upravo to želim, imati veliku vinsku listu i sva vina nuditi na čaše, da gosti mogu probati kakva domaća vina imamo, razmišljao sam i očito sam bio u pravu“ kazao je Tašner spretno raspoređujući komade pečenog pršuta kojeg je specijalno za ovu priliku naručio od istarskog proizvođača.

Dado Tašner i Rene Bakalović

„Htjeli smo obilježiti deseti rođendan i ovim pršutom te žgvacetom od boškarina s domaćim pljukancima počastiti naše vjerne goste i partnere koji su nam vjerovali. Jer, bez vjerne publike i dobre suradnje sigurno ne bismo opstali“  kazao je Dado Tašner točeći nam Krauthakerov Merlot iz berbe 2013. „Danas, na rođendan, točimo samo vina stara deset godina. Naši dugogodišnji dobavljači donijeli su vina iz berbe kada je u „Cheesu“ otvorena prva boca i popijena prva čaša, pa da vidimo koliko toga se promijenilo. Do kraja dana otvoriti ćemo i kušati čak 17 etiketa iz berbe 2013.“ dodao je Dado Tašner, a konobar je ubrzano nosio porcije žgvaceta kojeg je skuhao njihov stalni kuhar Oliver Parcela. Terasa je bila puna, a došli su čestitati i oni koji su je pomogli graditi. Naime, zgrada Europe na istoimenom trgu je bila pod skelama kad se dovršavao „Cheese“ pa su mnogi građevinari pomogli i od tog vremena postali stalni, uvijek dobrodošli gosti.

U Cheese baru ne toče sa samo vina. Goste će uvijek iznenaditi platom domaćih sireva i suhomesnatih proizvoda, maštovitim mini-sendvičima, a zbog njihovih se gableca dolazi i iz drugih dijelova grada. Utorkom se u velikoj tavi kuhanju gulaši, petkom gostima nude ribu, a subotom se, sve do svibnja, tradicionalno nude stonske kamenice. Dakako, uz čašu, dvije vina domaćih vinara – neke se etikete mogu kušati samo kod Dade Tašnera.

Foto: Sunčana Barušić i privatna arhiva

Održano prvo izdanje manifestacije Gala Pušipel

/u /od

Na svečanoj večeri održanoj u restoranu Oxbo zagrebačkog Hiltona, pod nazivom Gala Pušipel, jedanaest je međimurskih vinarija predstavilo trgovcima i predstavnicima medija svoja nova vina od sorte pušipel, zatim pjenušce od iste sorte, te na kraju i odležana, to jest više godina dozrijevana vina, te vina kasnih berbi. Goste su dočekali i pozdravili predsjednik udruge Hortus Croatiae David Štampar i poznati novinar i gastronomad Rene Bakalović.

Projekt pušipela u Međimurju je započeo prije dosta godina, kada su vinari udruge Hortus Croatiae, odlučili vina koja su do tada nosila neki od brojnih sinonima za sortu kao što su moslavac ili šipon, a koja su se pritom iz mase izdvajala kvalitetom, nazvati starim i tradicionalnim međimurskim nazivom, pušipel. Uz pomoć nadležnih lokalnih institucija, stari je naziv zaštićen kao županijska robna marka, kako ga u budućnosti ne bi mogli koristiti proizvođači izvan udruge i Međimurja. Zatim je osmišljen dizajn nove boce koja se i danas koristi samo za tu sortu, i to tek kada zadovoljava zadani standard kvalitete i stila. Vina od te sorte koja se ne uklapaju u zadani standard, ili dolaze izvan udruge ili Međimurja i dalje najčešće nose naziv moslavac ili šipon.

Od začetka projekta do danas potražnja za pušipelom neprekidno raste, a posljednjih nekoliko godina čak i dvocifrenim stopama, što je nedvojbeni pokazatelj da je projekt pušipel na jako dobrom putu. Pa, evo nekih od svojstava koja tu sortu čine toliko privlačnom i potencijalnim vinom budućnosti za Međimurje i Hrvatsku

– jedna od vrlo rijetkih sorti koja prosperira u evidentnim klimatskim promjenama. Prirodna sklonost višim kiselinama i kasnija priroda sorte omogućavaju da grožđe zrelost dočeka u idealno doba godine, ranu jesen, a ne da ga se bere već u kolovozu kao što je sve češće slučaj s drugim bijelim sortama.

– jer i kod potpune zrelosti grožđa očuva elegantni karakter vina. Nikad nije teško ili zasitno, uvijek posjeduje atraktivnu dozu svježine, alkohol se nikad ne penje visoko.

– jer nije napadno aromatična sorta, zbog čega je široko upotrebljiv i dodatno ističe terroir, a ima specifičnu citrusnu slast na finišu koja zaziva novi gutljaj i čini ga izvanrednim food vinom.

– jer je izvrsna baza za klasične pjenušce. Brzo poprima tercijarne note i čini pjenušce elegantnima i osvježavajućima, a istodobno omogućava slojevitost i finesu.

– jer je nešto najbliže što Hrvatska može ponuditi obožavateljima rieslinga (rajnskog rizlinga), a da je autentično, srednjeeuropsko. Nalazi se u istoj stilskoj zoni gdje je i riesling, nudi istu klasu kvalitete, a nije kopija, nego je originalna i lokalna stvar.

– jer omogućava restoranima koji vode brigu o održivosti i pojmu jedi i pij lokalno, misli globalno, da obogate svoju ponudu sa specifičnim vinom visoke klase, osvježavajućeg karaktera i potencijala za dugogodišnje čuvanje.

Riedel čaše za pušipel

 

Tijekom večeri predstavljena je i najnovija faza projekta pušipel – čaše dizajnirane samo za tu sortu, razvijene u suradnji sa slavnim proizvođačem čaša Riedel i njihovim predstavnikom za Hrvatsku, zagrebačkom tvrtkom Miva, gdje se prezentirana čaša može kupiti.

U Županji počelo 56. Šokačko sijelo

/u /od

Za vrijeme poklada U Županji se već 56 godina održava Šokačko sijelo, najstarija i najveća kulturno-turistička manifestacija ovoga kraja koja je zaslužna za promicanje i očuvanje običaja i narodnih nošnji te drugih osobitosti tradicijske kulture ovoga grada i šireg područja Slavonije i Zapadnog Srijema.

Šokačko sijelo je službeno otvoreno 10.2., a trajat će do 21.veljače u organizaciji Grada Županje (Izvršni odbor Šokačkog sijela / Odbor za kulturu) i Turističke zajednice Grada Županje u suradnji s lokalnim udrugama – KUD Tomislav, KUU Kristal-Sladorana,  KC Igrišće, KU Stari Graničar, PPK Sinđir i Povijesna postrojba Serežani, PPK Sinđir,  koji  su se potrudili da na poseban način osmisle dramske i zabavne sadržaje.

Dorotea Jagarniš, Valentina Jurković, gradonačelnik Županje, Damir Juzbašić i Božena Černava.

U sklopu svečanog otvorenja održan je i jedinstven izbor najljepše djevojke u narodnoj nošnji Šokački cvit. Natjecanje je to koje spaja ljepotu, tradiciju i način prezentacije narodnih običaja, a od 15 natjecateljica – mladih snaša iz Županje, Bošnjaka, Babine Grede, Bača, Našica i Bizovca, teško je bilo odabrati najljepšu. Ta je odluka pala na stručni žiri u kojem su bili Janja Juzbašić i Marta Huber iz Zavičajnog muzeja Stjepan Gruber Županja, Katarina Bušić iz Etnografskog muzeja Zagreb i Josip Forjan, ravnatelj Centra za tradicijsku kulturnu baštinu. Oni su najljepšom djevojkom u narodnoj nošnji proglasili Valentinu Jurković iz Bača u Vojvodini. Dorotea Jagarniš iz Županje proglašena je drugom, a treća pratilja bila je Božena Černava iz Našica. Zabava nakon otvorenja trajala je do dugo u noć, a Županjom se orila tamburica i popularni bećarac. U nedjelju je održano Pokladno jahanje kroz centar Županje čije je ulice preplavilo više od stotinu konjanika.

Pokladno jahanje

Nakon vikenda koji je bio u znaku otvorenja, u ovom tjednu Županja nudi pregršt zanimljivih sadržaja. Danas, 15 veljače, na ulicama grada će biti prikaz Pokladni ophod Vuk i bule, potom se u gradskoj knjižnici održava radionica zlatoveza, a dan će završiti Šokačkim čušpajzom hrvatskog radija Županja.

Šokačko sijelo je poznato i po sajmu Zlatne niti koji će biti otvoren u četvrtak 16 veljače. u 11 sati na središnjem trgu kralja Tomislava. U petak, 17. veljače se nakon sajma Zlatne niti održava 2. Večer folklora, a u subotu, 18. veljače 3. Večer folklora nakon kojeg u Šatoru Šokačkog sijela nastupa Dalmatino i TS Slavonski suton.

Pokladna povorka ulicama grada opet će se održati u nedjelju, 19. veljače, a potom će svi prisutni biti pozvani na zabavni program u Šator Šokačkog sijela. Kazališnu predstavu GAK-a Vlak u snijegu moći će se pogledati u ponedjeljak, 20. veljače, a Šokačko sijelo završava 21. veljače velikom Seljačkom zabavom u Sportskoj dvorani OŠ Ivana Kozarca na kojoj će svirati TS Tamburaši za dušu.

Razgled Županje – od muzeja do kulina

Kad završi Šokačko sijelo, Županja i njezini stanovnici i dalje će nastaviti pričati prekrasne priče o ljepoti života u ovom gradu. Prespavati se može u privatnom smještaju – preporučujemo kuću za odmor Šokačka Lady (ulica Vladimira Nazora 23), a potom krenite istraživati.

Svakako treba posjetiti Zavičajni muzej Stjepan Gruber (Savska ulica 3) i doznati o povijesti Županje te između ostalog saznati tko je donio prvu nogometnu loptu u Županju ili kako je ovaj grad postao kolijevka tenisa.

U radionici tamburica Franje Juzbašića, pjevača TS Kristali (Josipa Jurja Strossmayera 107/1) može se poslušati sve o nastanku tamburice, a potom uživati u zalasku sunca na šetalištu uz rijeku Savu.

Franjo Juzbašić

Trebate li predah, svakako navratite u Book Cafe u samom centru grada, a slavonske specijalitete poput čobanca, fiš-paprikaša, te ako imate sreću pa majstor Zdenko Kružljak pripremi gulaš od šaranovih iznutrica, kušajte u Buffetu Štagalj (Veliki kraj 73).

Iz Županje ne smijete otići bez ukrasnih, ali i jestivih suvenira. Trebate li kvalitetan, domaći med, potražite ga u Prvoj kući meda (Vinkovačka ulica 135), a po kulin, kulenovu seku, kobasice i slaninu treba otići na OPG obitelji Lenić (Vladimira Nazora 97, Bošnjaci).

Suvenire od gline koji pričaju o povijesti grada izrađuje gđa Katica Pauković pa svakako nabavite kasicu u obliku prve nogometne lopte, ili posudu u kojoj se krije glinena žlica i šlingani podložak.

Suvenir gđe. Katice Pauković

Još mnogo divota krije se u Županji koju možete istražiti pješice, na biciklu, a ako želite poseban doživljaj, sjednite u šokačka kola koja vuku dva konja gazde Luke Galovića, poznatog kao Papuškin.

Foto: Nikola Zoko