Mark Coha i Ivan Poduje – kako od totalnog početnika postati dobar kuhar

/u /od

Živimo od turizma, trenutno jedino od turizma (na žalost), a turisti dolaze zbog ljepota naše zemlje, gostoljubivosti, ali i ugostiteljske ponude. Autohtoni proizvodi i autohtona jela, te majstorije izvedene od domaćih namirnica, formula su za privlačenje stranih turista, a na svu sreću i hrvatskih koji  su počeli cijeniti ono što je raslo na njihovoj zemlji. Međutim, hrvatska ugostiteljska scena vapi za dobrim kadrovima, a manjak radnika nadoknađujemo uvozom radne snage. Pa, zar stvarno nemamo ljude koji su voljni raditi kao konobari, koji će u kuhinjama skuhati kvalitetna jela, a pogotovo one koji će od tih jela napraviti majstorstvo na tanjuru? Imamo, ali sve manje, a uzroke znamo i sami – u većini slučajeva to su loši uvjeti rada, male plaće, nemogućnost napredovanja ali i ono što je najbitnije: polazni temelji koji će kod mladih ljudi stvoriti želju za napredovanjem.

Situacija je takva kakva jest, trebale bi se mnoge stvari mijenjati od temelja, ali da sve nije tako crno dokazuju pojedinci koji „grizu“, koji se svakim danom trude napredovati, koji žele učiti, slušaju savjete – onih mentora koji su ih voljni učiti.

Ivan Poduje (22) i Mark Coha (23) iz zagrebačkog u Bistroa Apetit by Marin Rendić, mladi su kuhari koji daju primjer da se može kad se hoće, jer uspjeh i karijera se ne stvaraju preko noći, nego trudom i radom, ali i na mjestu gdje će mentor „nanjušiti“ talent pa strpljivo i nesebično prenijeti znanje.

Mark Coha

„Dok sam odrastao, stalno sam se motao oko – automobila i mehaničara, a ne bakine ili mamine kuhinje, kako počinje životna priča većine kuhara. Priznajem, kuhinja i kuhanje me ispočetka nisu privlačili. Možda će zvučati čudno, ali nakon što sam pogledao crtić Ratatouille, moj se život okrenuo. Počeo sam proučavati recepte, načine kuhanja i odluka je pala: upisao sam u Zaprešiću srednju školu Ban Josip Jelačić, smjer kuharstvo“ počeo je svoju priču Mark Coha i napomenuo kako je njegov razred bio prva generacija koja je u toj školi imala praksu. „Da, praksu jednom tjedno u školi, a jednom u ugostiteljskom objektu. Eto, takve su naše škole. Ne krivim njih, znam da ne postoje sredstva, ali kad se za cijeli razred pojavi na stolu jedno pile i onda bismo morali naučiti tranširati… bilo je smiješno. Uglavnom, sve smo biflali na pamet, učili u teoriji, a praksa – iako je bilo puno volje od profesora, nije bila od neke koristi. Tek toliko da te zagrije da bi ti to mogao, ali kako, rijetki su učenici to iskusili, osim onih čiji su roditelji već bili ugostitelji“.

Mark Coha: kvarnerski škamp, patanegra, juha od badema, kaviar, ulje od peršina

Ivan Poduje dolazi s otoka Visa, gdje je završio srednju školu, smjer turističko hotelijerski komercijalist. „Nisam završio za kuhara, a praksu smo imali u hotelu. Ali, budući da sam bio takav smjer, radio sam u servisu hotela, ne u kuhinji. Sudbina je nekako htjela da se preko sezone zaposlim u ribljem restoranu i tu se javio interes za kuhanjem. Dakako, ispočetka sam radio pripreme, a onda sve više napredovao. Međutim, završetkom sezone, završio je moj rad u kuhinji i uputio sam se u Zagreb i upisao sportski management. Daleko od kuće, život studenta baš i nije lagan, a pogotovo nedostaju financijska sredstva, tako da sam počeo tražiti posao i javio se na oglas u Bistrou Apetit by Marin Rendić gdje su tražili osobu za pranje posuđa. I tako sam prao posuđe i promatrao što i kako rade kuhari, upijao vještine i izrazio želju da želim pokušati“ ispričao je Poduje i dodao da se te godine preko sezone vratio na Vis, odradio sezonu i vratio se, jer želio je naučiti više.

Ivan Poduje

Mark Coha je prije kuhanja u kuhinji Bistroa radio u jednom zagrebačkom klubu, a kad se zatvorio također je tražeći posao došao u Jurjevsku 65. „Došao sam kao kuhar, a onda shvatio da se od mene traži nešto što ne mogu izvesti, tehnike koje tek trebam naučiti, a želio sam napredovati. Kao i moj kolega, pristao sam na manje i bio spreman upijati znanje i danas sam zahvalan na tome“.

Ivan Poduje: ribeye tartar odležan 45 dana, tubica- crispy tortilja, majoneza od začinskog bilja

Coha u Bistrou Apetit by Marin Rendić radi već četiri godine, a Ivan Poduje dvije. Danas su sposobni za 130 gostiju u restoranu pripremiti pet besprijekornih sljedova. „Izbacuju iz kuhinje tanjure k´o po traci. Rekord im je bio, kad smo na večeri imali 110 gostiju, a oni su pripremili sedam sljedova.“ nadodala je kolegica koja u restoranu radi kao konobarica.

Dva mladića pred kojima je velika karijera, jer nisu odustali kad im je bilo najteže, slušaju svog mentora chefa Marina Rendića koji im je pružio mogućnost napredovanja, uče, spajaju strast za kuhanjem i želju da budu svakim danom bolji, dokazuju da se može i poručuju mladim ljudima da samo treba imati puno upornosti i discipline.

En primeur 2023. Istrijani u Zagrebu potvrdili status vrhunskih vinara

/u /od

Više od šezdeset vinara iz Istre predstavilo je malvazije istarske berbe 2022. na 11. En primeuru, manifestaciji koju je 2012. pokrenula Vinistra po uzoru na takva događanja u Francuskoj. Premijerno kušanje vina u zagrebačkom hotelu Esplanade tradicionalno je okupilo hrvatsku vinsku scenu, sommeliere, enologe, vlasnike ugostiteljskih objekata, distributere, sve one koji su željeli na vrijeme rezervirati vina dok su još u bačvama, ali i ljubitelje malvazije i istarskih vina.

„Prošla vinogradarska godina bila je vrlo izazovna i obilježena velikim sušama ali istarski vinari imaju puno utakmica u nogama pa su ponovo odradili vrhunski posao. Siguran sam da ćemo nakon En primeura još jednom zaključiti kako imamo jako dobre mlade malvazije“, ističe Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre pred kojom je iznimno dinamična godina s atraktivnim vinskim manifestacijama. Među njima i važno domaćinstvo prestižnog svjetskog ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles.

Luka Rossi, Boris Miletić, Sandra Zokić, Zlatko Komadina i Marko Miklaužić

Prije promenadnog kušanja održana je radionica”Malvazija kroz različite terroire Istre” koju su vodili sommelier Filip Savić i dr. sc. Kristijan Damjanić. Na radionici su predstavljeni najbolji uzorci malvazije istarske berbe 2022. Naime, stručan žiri je odabrao 11 uzoraka koji najbolje predstavljaju pet vinarskih regija na koje je podijeljena Istra, pa su prisutni imali prilike kušati malvaziju iz vinarije Vivoda (jug), malvaziju Festigia iz Agrolagune (zapad), malvaziju vinarije Kadum (također zapadna regija), malvaziju vinarije Franković (sjever-sjeverozapad). Iz iste regije predstavljena je i malvazija vinarije Dešković, potom malvazija Valenta (centralni dio Istre) i malvazija vinarije Benazić (istočni dio Istre). “Zadatak nije bilo lagan jer od 43 pristigla uzorka morali smo izdvojiti ovih jedanaest i nadamo se da smo uspjeli barem donekle dočarati koliko se malvazije istarske razlikuju s obzirom na terroir i kakvih će karatkeristika biti vina od ove sorte iz prošlogodišnje berbe” rekao je sommelier Filip Savić.

“Impresionira me kako Istrijani savršeno spajaju proizvodnju vina i maslinovog ulja s turizmom i u tom smislu je genijalna ideja da se Concours Mondial de Bruxelles održava u Istri gdje će se svijetu osim vinara iz Istre i čitave Hrvatske prezentirati i Istra kao turistička destinacija. Ovo je velika vrijednost za hrvatski turizam i hrvatsko vinarstvo“, istaknula je Sandra Zokić, izaslanica ministrice poljoprivrede i ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište.

Boris Miletić istarski župan, također je potvrdio značaj Concours Mondial de Bruxellesa za istarski turizam i vinarstvo, a kao jedan od simbola Istre izdvojio malvaziju istarsku koja kvalitetom parira i mnogo većim vinskim regijama.

Kao i svake godine s istarskim vinarima u Esplanadu je stiglo i dvadesetak kolega s Kvarnera sa žlahtinama te članovi Bregovite Hrvatske s mladim vinima. Kvarnerske vinare podržao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, a član Upravnog odbora vinara Bregovite Hrvatske Marko Miklaužić istaknuo je kako su za razvoj ove vinske regije zaslužne tri autohtone sorte škrlet, pušipel i kraljevina koje su se također mogle kušati u Zagrebu na En primeuru.

Ana i Marino Markežić

U zahuktaloj atmosferi, svatko je nalazio svog favorita, poznato lice vinara s kojim je razmijenio mišljenja i komentare, a kušajući toliko dobrih mladih vina bilo je teško odlučiti se za najbolje.

„Nakon standardno dobrog Kozlovića, vinarije koja iz godine u godinu s odličnim vinima opravdava kvalitetu svog rada, najviše mi se svidjela mlada malvazija vinarije Kabola. Još je u mladoj formi, jučer je punjena iz tanka, ali kad se primiri i malo „odmori“, biti će to vrhunsko vino voćno-mineralne arome. Pohvalila bih i mlade malvazije vinarije Marijana Armana koje imaju nešto više alkohola, a istodobno su mineralne, tople, svilenkaste i već sada dobro izbalansirane, te malvaziju vinara Claudia Tomaza. Ona pak ima niže alkohole (oko 11%) sviježih je aroma, te jako izražene voćnosti“ rekla je sommelierka Manuela Maras i napomenula kako joj se kod gostujućih vinarija iz Bregovite Hrvatske najviše svidio pušipel vinarije Cmrečnjak koji će sigurno ove godine biti omiljeno u krugovima ljubitelja vinskih kapljica, koji vole svježa vina raskošne arome.

Antonio Tomaz

Nina Arman

 

Foto: Merlo De Graia i Sunčana Barušić

Vinart Grand Tasting – 8. izdanje

/u /od

“Najvažniji hrvatski poslovni vinski događaj, sajam Vinart Grand Tasting mjesto je na kojem svake godine počinju intenzivne pripreme za nadolazeću turističku sezonu. Ugostitelji i F&B menadžeri pripremaju novu ponudu i kreiraju nove vinske liste, a svježa vina odnosno vina berbe iz prethodne godine koja su netom završena, spremna su za prvo predstavljanje”, kazao je na press konferenciji Saša Špiranec te dodao da se kao i u svim dosadašnjim izdanjima, poslovni posjetitelji odnosno vlasnici i voditelji ugostiteljskih objekata, sommelieri, F&B djelatnici i distributeri vina mogu se prijaviti za besplatan ulaz na https://grandtasting-vinart.com/hr/akreditacije/. Vinart Grand Tasting se ove godine sastoji od čak četiri povezane manifestacije u trajanju od puna dva tjedna.

 

Vinart Petit Tasting – majstorski ciklus

25.02.2023. subota od 13-20h (hotel Dubrovnik, 1. kat)

Vinart Petit Tasting je malo i vrlo ekskluzivno promenadno kušanje za ograničeni broj posjetitelja. i sastoji se od dva trosatna dijela.

Majstorski ciklus – discovery session: od 13h do 16h

Nedovoljno afirmirana vina iznimne kvalitete na koja vrijedi obratiti pažnju. Radi se o vinima na kojima leži budućnost vinarstva Hrvatske. Neka su sasvim nova, neka postoje već duže vrijeme, a zajednički im je potencijal da postanu zlatni standard budućnosti. Cijena ulaznice je 20 Eur.

Majstorski ciklus – icons session: od 17h do 20h

Kušanje ponajboljih majstora današnjice. Legendarna vina neprocjenjive vrijednosti koja su obilježila vinsku scenu Hrvatske, neka iz aktualnih berbi, a neka iz starijih i nedostupnih izvađena iz arhiva da pokažu svoj kolekcionarski potencijal. Cijena ulaznice je 30 Eur.

Ulaznice se mogu kupiti odvojeno za oba djela, a može se kupiti i jedna cjelodnevna ulaznica po povoljnijoj cijeni od 40 Eur za oba kušanja. Dostupne su na web stranici: https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/

 

Vinske radionice

23.2 i 24.2., te 28.02. i 1.3.2023. (hotel Dubrovnik, 1.kat)  

Raspored od čak 24. radionica je objavljen na web stranici Vinart Grand Tastinga. Radionice su namijenjene svima željnima više znanja i dodatnih informacija o vinima omiljenih vinarija na tržištu. U sadržaju radionica su zastupljene sve hrvatske vinske regije, kao i brojne strane, od Burgundije do Čilea. Cijene ulaznica su vrlo pristupačne, pretežno od 10 do 20 Eur. Dostupne su na web stranici: https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/

 

Studijsko putovanje za strane novinare (hotel Dubrovnik, Lauba, Dalmacija)

02.03. do 09.03.2023.

Pod nazivom Wine press trip – full of life i pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice održava se studijsko putovanje za strane novinare u trajanju od 7 dana. Britanska stručnjakinja Caroline Gilby MW 02.03. drži radionicu na engleskom jeziku o ključnim sortama i vinogorjima Dalmacije. Nakon toga se također 02.03. održava internacionalno izdanje Vinart Petit Tastinga. Potom su novinari prisutni na Vinart Grand Tastingu 03.03. i 04.03. gdje se upoznaju s brojnim hrvatskim vinarima, a od 05.03. do 09.03. se nalaze na studijskom putovanju u ključna dalmatinska vinogorja.

 

Vinart Grand Tasting – promenadno kušanje

03.03. i 04.03.2023., petak i subota (galerija Lauba) od 12 do 19h

U dobro poznatom ambijentu Laube u Zagrebu, svoja vina izlaže 140 vinarija. Vinart Grand Tasting je pozivni festival s ograničenim brojem izlagača koji ukupnom kvalitetom svojih vina, kao i njihovim omjerom cijene i kvalitete, predstavljaju idealan uzorak vinskog tržišta Hrvatske i odličnu platformu za nabavku novih vina brojnim ugostiteljima i trgovcima, kojim je ovaj sajam prvenstveno namijenjen. Cijena dnevne ulaznice za sajam je 30 Eur i također se može kupiti na: https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/. U cijenu ulaznice je uračunat vaučer u iznosu od 5 Eur koji se može potrošiti u Pop-up vinoteci postavljenoj na ulasku na sajam. Zbog ograničenog ukupnog broja posjetitelja na sajmu organizator poziva sve zainteresirane da ulaznice kupe pravovremeno preko weba i tako osiguraju svoje mjesto na sajmu.

 

Chef Marko Đurašević u Maredu iznenadio goste jestivom paškom čipkom

/u /od

Nakon što je zagrebački restoran Maredo doživio potpunu preobrazbu, odnosno totalni redizajn interijera, u njegovoj su se kuhinji počela kuhati i nova jela, a nedavno su se pripremala i vrhunska. „Odlučili smo jedan dan u tjednu učiniti posebno zanimljivim gurmanima koji su spremni probati nešto novo i ljubiteljima dobre kapljice koji žele kušati vrhunska vina. Naime, utorkom će glavnu kuhaču u našoj kuhinji preuzeti vrhunski chefovi, ili će gostovati vinari i predstavljati svoja vina“ rekao je voditelj restorana Danijel Stipanić na početku večeri u kojoj se u restoranu tražilo mjesto više, jer u gostima je bio Marko Đurašević, kreativni chef splitskih restorana Olive Tree i Roof 68, a uskoro i restorana Boiler Art&Culture.

Na stolove je stigao tanjur koji je odmah izazvao iznenađenje, znatiželju, želju za istraživanjem. „Pa, nije moguće da je paška čipka jestiva“, pomislili su mnogi, a potom se uvjerili u suprotno. Soup and sandwich zvao se prvi slijed ove posebne večere, a čuđenje se pretvorilo u uživanje i odobravanje, što je chefu Đurađeviću dalo dodatni polet u kuhinji.

Soup and sandwich – juha od bijelih šparoga, teksturizirana pjena, paška čipka i krema od paškog sira

„Terra et Mare, zemlja i more – tako sam nazvao ovu večer jer sam htio zagrebačkoj publici pokazati moje viđenje zemlje i mora poštujući namirnice koje dolaze s otoka, poluotoka i priobalja te iz našeg divnog Jadranskog mora uz kojeg sam rođen i odrastao. Imao sam potpuno odriješene ruke za kreiranje jelovnika, ali nije to bio lak zadatak. Znao sam da gostujem pred nepoznatom publikom, da ću prvi puta kuhati u Maredu, u kuhinji koja mi je u tom trenutku bila nepoznata. A, domaćice vrlo dobro znaju – riskantno je peći kolač u tuđoj pećnici, jer svoje najbolje poznaješ. Ali sada sam zadovoljan, večer je bila odlična“ rekao je chef Đurašević.

Sekvencija kvarnerskog škampa – tartar, morski ježinac&blue spirulina

Sekvencija kvarnerskog škampa – golden egg, sansho papar, satay, pepeo od škampa

Sekvencija kvarnerskog škampa, zvao se drugi slijed (poslužen na dva tanjura) u kojem je Đurašević opet pokazao svoje umijeće Japansko-Jadranske fuzije i povezao divote iz našega mora, domaćih vrtova s preciznim tehnikama obrade. „Cijela večer je bila moja vizija gledanja na more i zemlju, a potrudio sam se da svako jelo bude interesantno, intrigantno i raznoliko s uključenim elementima iz mora i zemlje, koliko je to bilo u mojoj mogućnosti“ objasnio je chef Đurašević i dodao kako na svakom svom tanjuru pokušava spojiti umjetnost i gastronomiju, jer jelo mora biti ugodno oku i nepcu.

Riba i plastika – file jadranskog mola, dashi od plodova mora, tapioka, prošek i tremella fuciformis

„Jako sam ponosan na treći slijed kojeg sam nazvao Riba i plastika. Namjerno sam odabrao skromnu namirnicu, ribu mol, odnosno oslića na kojem smo svi odrasli i na tanjuru ga stavio u „plastiku“ pokušavajući dočarati da je upravo takva situacija u morima diljem planeta, pa i Jadranskom. To nije samo jelo, to je filozofija, vapaj, krik i urlik da se moramo osvijestiti i početi razmišljati o očuvanju naših mora“ pojasnio je Đurašević koji je u sljedećem slijedu: Janjeći royale, opet dao posvetu domaćim namirnicama, od skromnijih pa do luksuznih.

Pure White – teksture badema, skuta od kozjeg mlijeka, med, bijela čokolada i bijeli tartuf

„Ima li što bolje za kraj, od badema koji dozrijeva uz našu obalu? Sljubio sam ga sa skutom od kozjeg mlijeka, domaćim medom, bijelom čokoladom i luksuznim bijelim tartufom koji se krije u šumama našeg najvećeg poluotoka – Istre. Bio sam sretan jer su gosti na kraju večere imali osmijeh na licu i ponosan jer tvrdim da je večera nešto više od klasičnog blagovanja. Nitko od gostiju ne dolazi utažiti glad i žeđ, nego žele imati iskustvo, a mi, kuhari moramo svojim dijelima opravdati njihova očekivanja na najbolji mogući način“ kazao je chef Marko Đurašević.

Chef Marko Đurašević

 

Foto: Manuela Maras i privatna arhiva

Na Vinskoj faci s placa kušala su se vina Milana Budinskog i Juraja Sladića uz sireve mljekare Latus

/u /od

„Ne mogu se napraviti velike stvari ako se ne počne od malih i ne mogu se napraviti velike stvari ako se na pazi na male“ rekao enolog Milan Budinski na početku još jednog druženja „Vinska faca s placa“ u wine shopu Witrina koju uspješno organiziraju sommelierka Manuela Maras i vlasnik dućana Ivo Pavlović.

Istina, složili su se svi prisutni, a ovoga puta ih je bilo mnogo, tako da su u nevelik prostor Witrine jedva stali svi zainteresirani, jer gostovala su velika imena, predstavljajući svoja velika vina i sireve: već spomenuti enolog Milan Budinski, enolog Juraj Sladić iz vinarije Testament, te Ema i Erik Orbanić iz svima znane i omiljene istarske mljekare i sirane Latus.

Dok su se rezali sirevi – Istarski sir, Sir u papru i 300 dana odležan Veli Jože, enolog Juraj Sladić je počeo otvarati Testament Babić Opolo brut nature, pjenušavo ružičasto vino arome vinogradarske breskve, jagode i divljeg cvijeća, dakako od sorte babić. „Cilj mi je bio pokazati više lica babića, sorte koja je bila sinonim za Bucavac (položaj kraj Primoštena), te sinonim za crna, gusta, vrlo alkoholna vina. U liniji Dalmatian dog demistificirali smo tu sortu i približili je široj publici, a na kraju smo od babića uspjeli napraviti cijeli portfolio, cijelu paletu vina, od ovog rose pjenušca, baznog crnjaka, preko premium vina do prošeka, a moram se pohvaliti da smo uspjeli napraviti i vinjak od babića koji trenutno odležava u drvenim bačvicama“ kazao je Juraj Sladić, enolog Testament vinarije koja se nalazi blizu Jadrtovca, desetak kilometara južno od Šibenika.

„Na Jadrtovac smo 2007. godine sadili prve trsove na terenu koji je u prošlosti bio vojni poligon bivše JNA, pa onda hrvatske vojske. Položaj jeizoliran borovim šumama, tako da nam na 50 hektara nije problem ekološki uzgajati grožđe. Njegujemo isključivo autohtone sorte, najviše babića, ponešto plavca, potom pošipa, tribidraga, debita i maraštine, a prije dvije godine zasadili smo i dva hektara lasine, tako da će dogodine na tržište izaći prve boce“ nastavio je Sladić dok su Face uživale u ružičastom brut natur pjenušcu (dodano mu je jako malo šećera, točnije samo jedan gram na litru) koji je zbog svojih karakteristika idealan i kao aperitiv.

Duilio Belić i Alfi Kabiljo

Grickajući Latus, kravlji Istarski sir, odležan devedeset dana, rađen onako kako su none radile tvrde sireve samo od mlijeka i soli koji je jako pasao uz kapi Belić maslinova ulja, Face su brzo ispraznile čaše, a na red je došlo kušanje vina OMO Malvazija Istarska, 2020., autorskom projektu enologa Milana Budinskog, jednog od zaslužnih za preobrazbu porečke Agrolagune. Kad je odlučio otići iz tog giganta, pokrenuo je biznis enološkog konzaltinga i proizvodnju vlastitih vina koje je donio u Witrinu.

„Moj brand bi se mogao nazvati ekstenzijom svih zamisli koje sam imao u dosadašnjem radu, a nisam imao mogućnosti niti vremena ostvariti ih. U jedno vrijeme moje karijere ozbiljno sam razmišljao otići i raditi u nekim razvijenijim vinskim krajevima, ali sada mi je neizmjerno drago da sam se poslovno i privatno pronašao u Istri. Sva su moja iskustva provučena kroz sve dijelove branda OMO. Malvaziju istarsku sam pratio i proučavao kroz 12 berbi i sada mogu reći da točno znam koji su položaji najbolji za uzgoj ove sorte i kako se treba tretirati, odnosno uzgajati loza da bi se dobio idealan plod“ kazao je na početku predstavljanja svojih vina Milan Budinski točeći prisutnim Facama malvaziju od grožđa koje dolazi iz organskog uzgoja. Malvazija OMO 2020. ne sadrži aditive osim sumpora, kvasci su prirodni, a vino je rađeno bez dokiseljavanja, te uz korištenje samo bentonita.

Face su se jednoglasno složile: ovo je jedna od najmodernijih, ali i najposebnija malvazija koju su probale. „Kad sam u dosadašnjoj karijeri neke boce malvazije otvorio nakon čak pet godina od punjenja, shvatio sam da vino od ove sorte ima potencijal odležavanja. Znao sam da ne mogu od malvazije napraviti vino koje će dugo trajati, ali sam znao da će moja malvazija dati najbolje od sebe dvije godine nakon berbe i nadam se da sam u tome uspio jer ideja je bila ne napraviti vino koje će se svidjeti svima, nego vino koje će ostaviti dojam. Nekima će biti super, nekima ne, ali sve su to dojmovi“ dodao je Budinski koji je u Witrinu donio i OMO Refošk 2020. i dodao kako je za svoje drugo vino odabrao sortu refošk jer je i to sorta po kojoj se prepoznaje Istra, dok teran tek istražuje.

Juraj Sladić, Manuela Maras i Milan Budinski

Crno je vino „nagovorilo“ face da posegnu za konkretnijim okusima sira, pa se oduševljeno grickao Latus Sir u papru, odležan 150 dana, a, čaše koje su već bile „obojene“ crnim kapljicama, punile su se vinom Testament Tribidrag 2019. koje se ističe i simpatičnom etiketom na boci s natpisom koji oponaša rukom pisana slova Tribidrag is the original zinfandel i sa skicom DNK lanca čime podsjeća na prijelomno otkriće koje je pokazalo da je svjetski poznata sorta zinfandel zapravo naša autohtona sorta tribidrag.

 

Veliko zanimanje Face su pokazale za još jedno posebno vino koje su degustirale na današnjem druženju: Testament Pošip Zenit 2018. „Nakon što sam odradio pet berbi u Korlatu, odnosno Badelu, ušao sam 2017. godine u ovaj projekt, odnosno vinariju Testament. Sljedeće godine, odnosno 2018. pošip je dobro rodio, a berba je bila ranije nego ikad, početkom osmog mjeseca. U vinariji (još uvijek privremenoj) imamo hladnjaču u kojoj sam odlučio ohladiti grožđe prije prerade. Ali, imali smo i jednu staru prešu koju sam namjeravao koristiti za svježu varijantu pošipa. Međutim, gumeni balon u preši je pukao i nismo ga mogli pokrpati, a ja sam imao 20 tona pošipa u hladnjači. Pomislio sam: to je to. Gotovo je, dajem otkaz, meni ovo ne treba u životu. Ali, uspio sam se sklulirati, prepoznao veliku priliku da napravim nešto dobro, drukčije. Prva logična ideja je bila da krenemo u maceraciju. Ali, kako prodati 15.000 boca orange vina? A onda sam se sjetio djetinjstva i mog nonića kako je obožavao žutinu. Name, prije se, pogotovo u šibenskom kraju crno i bijelo grožđe prerađivalo na isti način, bez preše, samo s maceracijom. I zato je postojalo crno i žuto vino, ne crno i bijelo – bijelog vina nije bilo. Doduše, onda su žutine bile alkoholne i teške, a ja sam odlučio napraviti modernu žutinu“ objasnio je ponosno Juraj Sladić, a Face su se složile i s guštom ispijale zlatne kapi grickajući sir Latus Veli Jože.

Manuela Maras, Ema i Erik Orbanić, Ivo Pavlović

„Veli Jože je nastao posve slučajno. Naime, napravili smo klasični kravlji sir i ostavili ga na zrenju četiri mjeseca i nismo bili zadovoljni. Ostavili smo ga i gotovo zaboravili na njega. Stajao je tako deset mjeseci i tada smo ga probali te ostali oduševljeni“ ispričala je Ema Orbanić koja je s bratom Erikom u Witrinu donijela tri vrste tvrdog sira iz obiteljske sirane koja još proizvodi skutu, jogurte, ali i jedinu hrvatsku mozzarellu postupkom fior di latte.

Već se zatvorio plac, a Face s placa guštale su u Witrini te slušale priče vrhunskih proizvođača koji su im uljepšali prohladnu subotu. Uostalom, dobra vina i fina hrana uljepšavaju život, a do sljedeće Vinske face s placa u wine shopu Witrina sigurno će se prepričavati doživljaji s ove.

Vinistra najavljuje 11. premijerno kušanje mladih malvazija u Zagrebu

/u /od

Vinski znalci i ljubitelji vina okupit će se 13. veljače u zagrebačkom hotelu Esplanade na 11. izdanju En primeura mladih malvazija u organizaciji Vinistre, udruge vinogradara i vinara.

Vinistra je prva u Hrvatskoj prije 13 godina organizirala ovu atraktivnu manifestaciju po uzoru na kušanje novih berbi u vinskoj Francuskoj i od tada svake godine vlasnici restorana, vinoteka, cafe barova, distributeri, hotelijeri, vinski kritičari i novinari iščekuju veljaču kako bi uživali u druženju s vinarima i malvazijama nove berbe od kojih se uvijek mnogo očekuje, jer letvica je podignuta vrlo visoko. Istarskim vinarima i ove će se godine pridružiti kolege s Kvarnera sa svojim žlahtinama i Bregovite Hrvatske s autohtonim sortama berbe 2022.

Tradicionalno, degustacija je podijeljena u dva dijela, od 13 do 16 sati rezervirana je isključivo za poslovnu publiku, a od 16 do 19 sati za širu javnost i ljubitelje vina. Ulaz je kao i svake godine besplatan, no svi koji žele biti dio ove lijepe vinske priče trebaju se prijaviti putem linka https://vinistra.hr/hr/prijava-en-primeur.

„Malvazije berbe 2022. iznimnog su potencijala pa će svi oni koji dođu na 11. En primeur uživati u odličnim mladim vinima. S ovim vinskim događanjem otvorili smo sezonu manifestacija u organizaciji naše udruge među kojima je i domaćinstvo Concours Mondial de Bruxellesa, prestižnog vinskog ocjenjivanja na kojem će se u svibnju u Poreču okupiti više od 350 vinskih ocjenjivača i stručnjaka iz čitavog svijeta“, ističe Luka Rossi predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.

Foto: Neven Jurjak

Definiran konačni blend nove Benvenuti Santa Elisabette iz 2019. godine

/u /od

Kompleksni proces rađanja Benvenuti Santa Elisabette, najtraženijeg terana u Hrvatskoj, priveden je kraju 6. veljače ove godine u restoranu Plavi Podrum u Voloskom, jubilarni peti puta zaredom.

Albert i Nikola Benvenuti, vlasnici vinarije, okupili su tim iskusnih sommeliera i vinskih novinara da im kroz slijepo kušanje pomognu odabrati finalnu kupažu za svoje proslavljeno vino, ovog puta iz berbe 2019. Početkom svake godine, počevši od 2015., braća Benvenuti uz pomoć grupe dobrih poznavatelja domaće i internacionalne vinske scene provjeravaju u kojim je bačvama vino protekle tri godine najkvalitetnije sazrjelo i odabiru njihov najbolji međusobni omjer prije punjenja i odlaganja na daljnje dozrijevanje u bocu od još dodatnih osam mjeseci.

U odabiru konačnog blenda Santa Elisabette iz 2019. sudjelovali su sommelieri Danijela Kramarić, Sandi Paris, Emil Perdec, Marko Rundek, Filip Savić, Tomislav Mikinac, Mario Meštrović, Kristijan Harjač te vinski novinari Sanja Simić, Rene Bakalović, Davor Butković, Igor Luković i Saša Špiranec. Vino se na tržištu očekuje krajem ove godine.

Na Vinskoj shpitzi u diWine baru gostovalo šest međimurskih vinara

/u /od

Zahuktavaju se vinska zbivanja, od ugodnih druženja po wine shopovima i wine barovima, do velikih manifestacija s radionicama i promenadnim kušanjima. Ljubitelji dobrih kapljica i profesionalci imaju mnogostruke prilike za probati mlada vina iz gotovo svih hrvatskih vinskih regija i dakako etikete na koje su vinari itekako ponosni.

Tako je započeo i ovogodišnji ciklus Vinska shpitza, u zagrebačkom diWine Baru, kojom je prilikom Zagreb posjetilo šest međimurskih vinara koji su predstavili svoja, svake godine sve bolja vina. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je i odličnih pjenušaca, sauvignona i muškata koji su još bolje klizili niz grlo uz gitarsku jazz pratnju za koju se pobrinuo Darko Gulić Gula.

Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurja

Prije kušanja i diskusije o vinima, Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurja je predstavio projekt ekomuzeja Međimurje malo, koji prati svjetske trendove kada je riječ o suvremenoj muzeologiji. „Muzeji ‘zatvoreni’ u zgradama služili su struci, no donosili su vrlo malo koristi lokalnoj zajednici. Suvremena muzeologija nastoji povezati povijest sa svakodnevnim životom lokalnog stanovništva. Na takav način štiti se i promovira kulturna i prirodna baština, podiže svijest lokalne zajednice o njenom značaju te se razvija održivi turizam.“ – istaknuo je Grula i ponosno istaknuo kako je Međimurje ozbiljan kandidat za dobivanje standarda „Green Destination“, svojevrsnog Oskara u kontekstu održivog, zelenog turizma, te da se međimurski vinari sve više okreću prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji.

Da su međimurski vinari ozbiljno shvatili zadatak očuvanja vinogradarske i vinarske tradicije, najbolje pokazuju njihova sve bolja i bolja vina, koja mahom osvajaju svjetska priznanja, ali i sustavni i kontinuirani razvoj međimurskog vinskog brenda – pušipela. Nakon prepoznatljive vinske boce koja je tržištu predstavljena 2018., pušipel je krajem 2022. godine dobio i svoju čašu, nastalu po uzoru na mađarsku čašu za furmint. U diWine Baru spomenutu su čašu predstavili vinar Robert Horvat i g. Ivan Goričanec, kreativni direktor agencije Reci DA! koja sa međimurskim vinarima surađuje od samih početaka na kreiranju jedinstvenog brend identiteta.

U nastavku večeri, gosti su imali priliku uživati u degustaciji vina šest međimurskih vinarija, koje povezuje ljubav prema pušipelu, ali od kojih svaka njeguje svoje specifičnosti i priča drugačiju vinsku priču.

Ina Kerman, vinarija Kerman

Vinariju Kerman vode žene, stoga se i u njihovim vinima osjeti taj posebni „ženski dodir“. Dizajn njihovih etiketa inspiriran je međimurskom baštinom i prirodom mjesta Sv. Urban. Među brojnim vinskim naslovima ističe se suhi pjenušac od žutog muškata koji nosi naziv Puca (što po međimurski znači djevojka). U vinariji se rukovode filozofijom da je vino sastavni dio društvene kulture te da ima moć i najobičniji dan učiniti posebnim.

Robert Horvat, vinarija Horvat

Pod vodstvom samozatajnog i marljivog Roberta Horvata, vinarija Horvat je u posljednjih nekoliko godina napravila možda i najveći iskorak u kvaliteti vina, o čemu svjedoče brojne osvojene nagrade. Iako su mnogo radili na kvaliteti pušipela, pažnju prisutnih vinoljubaca privukla je etiketa 279 Graševina barique iz kasne berbe 2018. Brojka 279 upućuje na broj dana proteklih od rezidbe do berbe, kao i na vrijeme dozrijevanja u barriqueu koje je trajalo – pogađate – 279 dana. Ono što sigurno niste pretpostavili je da se čak i vinogradi Horvat nalaze na 279 metara nadmorske visine, a podrum se nalazi na adresi Sveti Urban broj – 279! Čini se kako sretni brojevi ne znače uvijek dobitak na lutriji, već mogu donijeti i uspjeh u svijetu vina.

Marko Cmrečnjak, vinarija Cmrečnjak

 

Vinarija Cmrečnjak prva je međimurska vinarija koja je 1992. godine dobila oznaku geografskog porijekla, kada su plasirali prvu vinsku bocu pod vlastitom etiketom. Od tada, pa sve do danas njihova „lenta vremena“ bilježi brojne uspjehe, poput prve proizvedene ledene berbe i prvih međimurskih Decantera, osvojenih 2016. godine. Vinarija Cmrečnjak danas raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasira 17 vrhunskih etiketa. Rajko Cmrečnjak, osnivač vinarije, svoj je vinski imperij prenio na svog nasljednika, sina Marka, koji je nastavio itekako spretno koračati očevim stopama, te stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama.

Filip Jakopić, vinarija Jakopić

Vinarija Jakopić obiteljska je vinarija smještena na Železnoj Gori koja njeguje umjetnost stvaranja vina. Pečat osobnosti prvom vinu, 1908. godine dao je pradjed Filip, a danas ih s puno ljubavi i strasti stvaraju čak tri obiteljska naraštaja. Vinogradi su smješteni na nekoliko odvojenih lokacija, od kojih svaka, upravo sortama posađenima na njima, pruža idealne uvjete. Najveću pažnju kušača privukao je pjenušac Terbotz, koji nosi naziv istoimenog i vrlo popularnog obiteljskog restorana, napravljen 100% od pušipela, klasičnom metodom uz dvogodišnje odležavanje na kvascima.

Krešo Lovrec, vinarija Lovrec

Vinarija Lovrec međimurski je pionir ekološke proizvodnje, s tendencijom ka biodinamici, o čemu svjedoči i vrlo strogi certifikat Austria Biogarantie, koji krasi njihove etikete. U vinariji se od trsa do čaše njeguje organski pristup i „zeleni“ lifestyle, a ukoliko se odlučite posjetiti njihovo imanje smješteno u Svetom Urbanu, osim pogleda na prekrasne vinogradu, svakako obiđite i povijesni podrum kao i etnografsku zbirku uvrštenu u popis kulturnih dobara RH. Vinariju naslijeđenu od oca Franje Lovreca, prije petnaest godina preuzeli su sin Krešo i kći Jasna koji se poput istinskih artisana vinarstva, posvećuju njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847.god. od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka.

čaše za Pušipel

Iz vinske kuće Dvanajščak-Kozol poručuju kako je „stvaranje vina njihov život“. Čini se da je to zaista više od slogana, jer njihova vina, koja stoje uz bok najbolje ocijenjenim svjetskim etiketama, uistinu pričaju priču o ljubavi, predanosti i strasti. Ukoliko posjetite njihovu vinsku kuću, osim vina dočekat će vas i tradicionalna jela spravljena na pomalo drugačiji način, što cijeloj eno-gastro priči daje poseban touch i stvara jedinstveno iskustvo.

Osim ovih, i brojnih drugih uspješnih individualnih vinskih priča, važno je istaknuti kako je Međimurje u cjelini postalo jedna od najvažnijih vinskih destinacija Hrvatske, pa čak i ovog dijela Europe. Još jedan dokaz kako je udruživanje vinara uz podršku turističke zajednice provjereni recept za uspjeh.

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Otvoren je Speleon, centar podzemne baštine pored Baraćevih špilja

/u /od

Bez obzira volite li razgledavati prirodne ljepote zimi, ukrašene mladim lišćem u proljeće, ili ljeti dok se u šumama, pećinama i uz rijeke nalazi osvježenje, jedan od pravaca su sigurno Plitvička jezera uz koje svakako treba posjetiti i Baraćeve špilje. Da se uputite na ove destinacije koje su samo sat i pol vožnje od Zagreba, a isto toliko i od Zadra, sada postoji još jedan razlog: ovih je dana  u Rakovici, otvoren Speleon –  centar podzemne baštine, smješten nedaleko već spominjanog ulaza u Baraćeve spilje, koji posjetitelje vodi u svijet podzemnih prirodnih ljepota ovog područja.

Ova vrhunska arhitektura djelo je zagrebačke arhitektice Kristine Radelić, tvrtka Sto posto prirodno d.o.o., a dizajn postava odnosno unutarnje opremanje izradili su Marko Barišić i Jelena Devčić iz šibenske tvrtke Kocka d.o.o. Za stručnu podlogu te interpretaciju ključnih prirodnih vrijednosti koje će se prezentirati u centru zaslužni su Kazimir Miculinić (paleontologija), Krešimir Raguž (arheologija), Neven Bočić (geologija) te Hrvoje Cvitanović (speleologija). Izvođač radova izgradnje objekta je Građevinski obrt Špelić iz Slunja, vlasnik Nikola Špelić a za moderno opremanje objekta zaslužan je Zlatko Jelačić i tvrtka Smart Audiovisual iz Zagreba.

Susret sa špiljskim lavom

Do sada su posjetitelji u Baraćevim špiljama, poznatom nalazištu brojnih ostataka životinja iz ledenog doba imali priliku vidjeti ostatke špiljskog medvjeda, pleistocenske zvijeri koja je živjela i sklanjala se u špilje, a pronađene su i kosti drugih životinja koje su obitavale na ovom području. No sve do danas teško se moglo zamisliti kako su te životinje izgledale. Sada, u atriju Speleona nalazi se odgovor na ovo pitanje, jer tamo posjetitelje čekaju hiperrealistične replike ovih životinja. Na recepciji centra odmah ćete se susresti sa strašnim špiljskim lavom, u atriju vas čekaju spiljski medvjed, vuk te hijena, dok u prostorijama centra i vunasti nosorog koji „samo što nije potrčao prema vama“, jer replike su tako vjerne da se doima kao da su životinje žive.

Istraživanje u društvu vodiča

Velebni objekt kružnog oblika prostire se na čak 1200 metara kvadratnih, a od toga je 850 m kvadratnih namijenjeno za izložbu stalnog postava koji posjetitelje upoznaje s prirodnom i kulturnom baštinom područja kroz četiri teme – speleologija, geologija, arheologija i paleontologija. Čitav postav popraćen je nizom suvremenih multimedijalnih modela interpretacije kao što su maketarski prikazi, LCD ekrani, smartglass, replike i drugih životinja te kukaca, animacije i multitouch ekrani. Centar pored stalnog postava sadrži i multifunkcionalnu dvoranu, dječju igraonicu, speleo – dokumentacijsku knjižnicu sa 6500 knjiga na temu speleologije.

Speleon se razgledava u društvu vodiča, pa se nemojte iznenaditi ako na trenutak zakoračite u osjetilnu komoru i doživite podzemne uvjete na samoj površini. Moguće je i osjetiti težinu speleološke opreme ali i vidjeti prave dragulje koje su svojim predanim radom pronašli arheolozi i paleontolozi. Naime, u unutrašnjosti Baraćeve špilje pronađeno je musterijensko oruđe, kutno strugalo – ručni alat iz doba neolitika, koji je najbolji dokaz da su u ovom dijelu Hrvatske, točnije u Gornjoj Baraćevoj špilji boravili i praljudi.

Predah uz štrudlu i čaj

Uz recepciju Centra se nalazi i ugostiteljski objekt pa se počastite domaćim štrudlama raznih nadjeva i preporučujemo ljekovite čajeve iz lokalnog OPG-a. Na dovitljivim lecima na stolovima naći ćete objašnjenja kako na organizam djeluju pojedini čajevi Teasheena (tišina), od ljekovitih biljaka koje rastu uz Plitvička jezera: glog je obogaćen snagom šume pa će ojačati sve aspekte vašeg bića, matičnjak je povezan s korijenom, mineralima i vodom iz tla pa će vas povezati sa snažnom energijom iz tla, kopriva je okupana vodom i odnijeti će sve nečistoće iz organizma…

Što se još može vidjeti u blizini? 

Kako biste povezali svijet podzemne baštine s prekrasnom prirodom koja dominira Likom, zastanite u Slunju i prepustite se vođenoj turi s renđerom kojeg organizira Javna ustanova Natura Viva. Oni se programom Udahnite ljepote Slunjčice, odlično nadovezuju na sve što ste vidjeli u Speleonu. Naime, voda radi čuda na površini zemlje i ispod nje. Svojim podzemnim tokom oblikovala je Baraćeve špilje, a Slunjčica je, izdubivši kanjon stvorila predivan krajolik na kojem je evidentirano čak 101 vrsta različitih biljnih i životinjskih vrsta.

 

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Održan En Primeur Graševina Croatica 2023.

/u /od

U zagrebačkom hotelu Esplanade Zagreb uspješno je održan En Primeur 2023. jedna od najatraktivnijih vinskih manifestacija na kojoj su vinari okupljeni u udruženje Graševina Croatica, premijerno predstavili vina berbe 2022. godine, kako bi znalci i stručnjaci te i vinski entuzijasti mogli  kušati vina koja još nisu ponuđena tržištu i procijeniti njihov potencijal. Festival je okupio više od 30 vinara, među kojima su bila poznata, ali i nova imena hrvatske vinske scene.

En Primeur je održan u organizaciji udruge Graševina Croatica te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Partneri manifestacije su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatska gospodarska komora, TZ Brodsko-posavske županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Požeško-slavonske županije, TZ Virovitičko-podravske županije i TZ Vukovarsko-srijemske županije, a manifestaciju je otvorila prof. Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede. Uzvanicima su se obratili i mr. Josip Pavić, dip. ing., predsjednik udruge Graševina Croatica, prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu .

U sklopu manifestacije održani su zanimljivi paneli na temu Tržište vina u Hrvatskoj u 2023. godini, Graševina Croatica Nova generacija i Vinska događanja Slavonije i hrvatskog Podunavlja u 2023. godini. Posebna atrakcija bila je En Primeur Flight Selections, predstavljanje odabranih mladih vina graševina od strane eminentnih vinskih stručnjaka. U Smaragdnoj dvorani Esplanade Zagreb odvijalo se promenadno kušanje vina Graševine Croatice i poslovni susret s vinarima udruge.

Posjetitelji su također imali priliku upoznati se s novitetima i vinima Slavonije i hrvatskog Podunavlja na specijaliziranim vinskim radionicama na temu Vinske medalje visokog sjaja, Graševina Old vs. Young, Nova i neotkrivena vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja te Fanastični svijet pjenušaca na kojima seodržalo vertikalno kušanje vina graševina s prikazom potencijala starenja i razvoja aromatike usporedbom berbe 2022. s prijašnjim berbama. Organizirane su i radionice za širu publiku na kojima su se sudionici educirali o pravilnom otvaranju, posluživanju i kušanju vrhunskih vina te pjenušavih vina i opisivanju njihovog izgleda, mirisa i okusa. Radionice su moderirali poznata imena i stručnjaci vinske scene.

Vlado Krauthaker, jedan od najuspješnijih hrvatskih vinara

“Graševina je gospodarski najznačajnija sorta koju uzgajamo na 25 % ukupnih površina. Od berbe 2022. na tržište je stavljeno oko 66 tisuća hL mladih vina, a pola od toga čine mlada vina graševine. Od 14. do 17. lipnja na području Slavonije održat će se manifestacija GROW s ciljem međunarodne popularizacije graševine, koja se svake godine seli iz države u državu gdje se odvija proizvodnja graševina, a ove godine je Hrvatska domaćin. Želimo konferenciju dovesti u sve slavonske županije odnosno u Kutjevo, Ilok, Orhovicu i Osijek”, izjavio je prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.