Vintage by Vinistra: volimo svježe, ali poseban je užitak kušati odležane malvazije

/u /od

Sommelieri, enolozi, chefovi, vlasnici vinoteka i restorana, vinski znalci i predstavnici medija uživali su u iznimnim malvazijama, među kojima su i one s višestrukom šampionskim titulama i odličjima svjetskog glasa, baš kao što su prije nekoliko mjeseci otkrili ljepotu odležanih terana na premijernom Vintageu u organizaciji Vinistre.

Ukupno 33 vinara, čak 53 vrhunske odležane malvazije, najstarija iz 2003., predstavljeni su u zagrebačkom hotelu Esplanade. Drugo promenadno kušanje iz serije Vintage by Vinistra još jednom oduševilo hrvatsku vinsku scenu.

„Malvazija istarska jedan je od najupečatljivijih istarskih brendova, nijedna druga sorta nije imala takav utjecaj na razvoj Istre kao vinske regije, daje fantastična svježa vina, a o onim odležanim danas pišu i pričaju najpoznatiji svjetski vinski kritičari. Trebalo je puno hrabrosti, volje, truda i znanja da se kreiraju ovako iznimna vina koja u naše vinarije svake godine dovode sve veći broj stranih gostiju i koja su pozicionirala Istru kao vrhunsku eno-gastro destinaciju“, istaknuo je Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinara i vinogradara Istre.

Luka Rossi, Marija Vučković i Boris Miletić

S njim se složio i župan Istarske županije Boris Miletić koji je također istaknuo kako je malvazija jedan od najpoznatijih simbola istarskog poluotoka. „Mnogima je prva asocijacija na Istru malvazija. Iako nismo vinska regija s najvećim površinama vinograda, naša filozofija je da težimo izvrsnosti i mislim da upravo istarski vinari to i dokazuju stoga im od srca na tome čestitam“, rekao je istarski župan.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković zahvalila je istarskim vinarima na promociji povijesti, tradicije, kulture, izvrsnosti Istre i čitave Hrvatske. „Ministarstvo poljoprivrede i dalje će prepoznavati sve vaše napore i nastojati doprinositi bilo kojem vidu vašeg uspjeha, internacionalizaciji i komercijalizacijia. Čestitam vam i na domaćinstvu prestižnog vinskog ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles koji ste na osnovu svoje kvalitete i dobili te s veseljem ističem kako će vas Ministarstvo poljoprivrede i Vlada Republike Hrvatske podržavati u ovome, ali i svim ostalim projektima“, poručila je istarskim vinarima ministrica poljoprivrede.

Na drugom promenadnom kušanju Vintage by Vinistra s odležanim malvazijama nastupile su vinarije Cattunar i OMO iz Brtonigle, Damjanić, Kadum i Agrolaguna iz Poreča, Benvenuti i Bertoša iz Kaldira, vinarija Marijan Arman, Rossi, Pilato i Sosich Wines iz Vižinade, Dobravac i Vivoda iz Rovinja, Meneghetti iz Bala, Matić i Polleti iz Višnjana, Anđelini iz Pazina, Anđelo Brčić iz Nove Vasi, Marčeta iz Fažane, In Sylvis iz Sv. Petra u Šumi, Vina Matošević iz Krunčići, Vina Zigante i Dešković iz Kostanjice, Ipša iz Livada, Medea iz Vodnjana, Vina Franković iz Buja, Kozlović i Prelac iz Momjana, Pervino iz Novigrada, Tomaz  i Fakin iz Motovuna, Degrassi iz Savudrije.

 

Uoči promenadnog kušanja odležanih malvazija, sommelier Emil Perdec održao je masterclass i predstavio širok spektar sorte malvazije istarske. Odabrao je sedam malvazija koje su se sljubljivale s jelima Esplanadine chefice Ane Grgić Tomić.

Orange Spritz, Medea Brut, vinarije Medea iz Vodnjana bio je sjajan uvod u ovu lijepu priču. Uz pjenušac RE vinarije Kabola iz Momjana serviran je tacos od crnog sezama, tartar od usoljenih repova crnih kozica, aioli od začinskog bilja i citrusa te hrskava salata.

Tacos od crnog sezama, tartar od usoljenih repova crnih kozica, aioli od začinskog bilja i citrusa te hrskava salata

Uz iznimnu Bomarchese Selekciju iz 2020. vinarije Degrassi iz Savudrije savršeno se sljubio dimljeni file brancina s umakom od suhe marelice i bijelog papra, a uz odličan Clemente blanc 2020, Damjanić vina iz Poreča poslužile su se školjke sv. Jakova, tikvice, marmelada od manga, tartufi i kokos.

Dimljeni file brancina, umak od suhe marelice i bijelog papra

Intrigantna Classica iz 2018. vina Poletti iz Višnjana i grdobina s blitvom i pjenom od krumpira, botargom od cipla i panko mrvicama bili su perfect match, a uz moćnu Simfoniju iz 2016. vinarije Dobravac iz Rovinja poslužio se američki striploin s krunom od pinjola i parmezana, bearmaise od smeđeg maslaca i bijele šparoge. Za kraj slatki Arbor Selection iz 2019. In Sylvis vina iz Sv. Petra u Šumi uz biskvit od pečene naranče i badema s kremom od vanilije, aromatičnim bademima s paprom i cimetom i kremom od pečene naranče. Prava eksplozija okusa.

Biskvit od pečene naranče i badema s kremom od vanilije, aromatičnim bademima s paprom i cimetom i kremom od pečene naranče

 

Foto Merlo De Graia i Sunčana Barušić

Dan malostonske kamenice

/u /od

Malostonska kamenica, pored Plavca malog, Postupa i Dingača proslavila je poluotok Pelješac i uvrstila ga na gastronomsku kartu svijeta. Za njom uzdišu pravi gurmani jer, kako tvrde, najukusnija je i najsočnija na svijetu, pa nije niti čudo da je 2020. godine upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih  oznaka zemljopisnog podrijetla te je zaštićena na području cijele Europske unije.

Dan malostonske kamenice tradicionalno se održava svake godine u ožujku jer je ona tada najpunija i najukusnija, a na ovogodišnjoj Festi u Brijesti, 18. ožujka, posjetitelji će moći obilaziti brodove i maune lokalnih školjkara – Obrt Štica, AP Brijesta, Božović, Dagnja, Braća Lazić te obrt Petra i uživati u toj svježoj deliciji, tek izvađenoj iz mora. Njen okus najbolje se osjeti kada je pokapana s nekoliko kapljica limunovog soka, baš na način kako je i sami domaćini preferiraju uz zvukove dalmatinske pjesme i pelješko vino, tako da će posjetitelji doživjeli čar tradicije i života lokalnog stanovništva, dok će ugostiteljski objekti u Stonu i okolici nuditi raznoliku paletu peljeških delicija.

Malostonska kamenica priprema se na razne kreativne načine u lokalnim restoranima i konobama, no ipak, svi su suglasni da je najukusnija kada je svježe izvađena iz mora, dakle sirova te pokapana s tek nekoliko kapi limunovog soka baš na način kako je i domaćini preferiraju uz vrhunska vina peljeških vinara Rukatca, Plavaca, Postupa i Dingača od Ponikava do Potomja.

Naime, pored Malostonske kamenice Europska komisija je 10. veljače 2021. godine u Službenom listu Europske unije objavila da su „Ponikve“ upisane u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOI), čime su postale 17. zaštićena oznaka izvornosti hrvatskih vina koja imaju naziv registriran u EU. Brojni posjetitelji moći će kušati vina Željka i Josipa Ledinića te vina Marlais iz Ponikava te bogatu i raznovrsnu paletu vina PZ Putniković, Peljeških vrhova PZ Janjina, mladog vinara Bezeka iz Janjine. Iz najpoznatijeg hrvatskog vinogradarskog kraja Potomja stižu vina vinarije Matuško, Borisa Violića, Matkovića, te iz Kune Pelješke vina Violić i Jurović.

Kamenica je u ožujku puna joda, selena, cinka i kroma, dođite i uživajte u njihovom okusu u subotu, 18. ožujka u Brijestu uz pelješke delicije i glazbu uživo, poručuju iz udruge Stonski školjkari i pelješki vinari. Program  počinje u 11.00 sati.

Glazba iz dekantera: rock balade uz vina vinarije Jagunić

/u /od

Fina vina nisu stvorena da ih se pije „na eks“, ona su napravljena da se u njima uživa. Polagano, gutljaj po gutljaj, malo zavrtiš čašu, pa ponjušiš, pa opet srkneš, a onda gricneš neki fini zalogaj i to sve uz ritmove dobre glazbe. Eh, to je užitak!

Takav užitak imali smo na drugom izdanju „Glazba iz dekantera“ koju organizira Irena Lučić, vlasnica zagrebačkog diWine Bara (Ilica 93) u suradnji s velikim poznavateljem glazbe, Kornelijem Hećimovićem.

Ovoga puta Kornelije Hećimović je puštao rock balade uz iznimna vina vinarije Jagunić koje je osobno predstavljao vlasnik, vinar Dominik Jagunić. „Naša se vinarija nalazi na Plešivici i kako se kaže –  živimo od pjenušaca, ali velika su nam ljubav i izazov prirodna, odnosno macerirana vina. Neki iz zovu orange vina, neki jantarna, a ja ih zovem vina niske intervencije. Ali, za početak, kako to dolikuje, uz prvu rock baladu kušat ćemo pjenušac Three Stars Brut. To je prvi pjenušac s kojim smo 2006. godine izašli na tržište, a tako se zove jer grožđe dolazi iz 3 vinograda, tri naše najbolje pozicije za pjenušce. Napravljen je šampanjskom metodom vrenja u boci, a kombinacija je chardonnaya, rajnskog rizlinga i starih plešivičkih sorti“, objasnio je Jagunić dok su gošće, jer te su večeri žene ispunile ugodan prostor diWine Bara, uz prve ritmove Stairway to Heaven grupe Led Zeppelin pijuckale pjenušac uz brie sir i borovnice.

Na stolove je Ivana Pranjić, poznata po svojem brendu Cork Croatia, a ujedno i djelatnica diWine Bara donijela nove čaše, jer jantarna se vina, za potpuni doživljaj piju iz čaša šireg dna, a Dominik Jagunić je počeo predstavljati svoje drugo vino: Amber Rajnski rizling 2021. „Ne želim ove večeri, koja je stvorena za uživanje u finim vinima i malim zalogajima uz dobru glazbu, puno komplicirati oko načina proizvodnje jantarnih vina. Naglasio bih samo kako maceracija u našem podrumu predstavlja sredstvo da se dobije vino sa što manje intervencija, ona pomaže da se vino ne mora štititi kemijskim dodacima. Osobno nisam protivnik sulfita, ali sam veliki protivnik dodavanja kvasaca. Primjerice, danas u graševinu možete dodati sauvignonske kvasce i dobivate vino za koje nitko ne može pogoditi od koje je sorte, jer ona se potpuno izgubila. U mojim vinima nema izgubljene sortnosti, jer mi kvasce donosimo iz vinograda. Naime, na grožđu se, kao i na svom voću nalaze prirodni kvasci i mošt počne spontano fermentirati. Puštamo da priroda odradi svoje i dobivamo ovakva vina. Prema Dominikovom izboru, začuli su se prvi taktovi skladbe Wild Horses grupe The Rolling Stones, a gošće su pijuckajući posebno vino grickale kanapee sa svinjskom masti i orasima.

Uz skladbu grupe The Moody Bluses – Nights in White Satin, Dominik Jagunić je predstavio svoje treće vino koje je donio na kušanje te večeri. „Upravo vam se toči Amber Sivi Pinot 2021., podatno, mekano, satensko vino. Proizvedeno je istim postupkom kao i prethodno, a ovo je verzija pinota koju najviše volim“ kazao je Jagunić nastavljajući priču o pinotu crnom ili burgundcu crnom koja je izrazita vinska sorta. Naime, sorte grožđa nastaju križanjem, a klonovi pinota nastali su mutacijom. Danas se označavaju kao sorte, a to su pinot bijeli i pinot sivi. Gošće je ovo vino u čašama privlačilo tamnom jantarnom bojom, a uživancija je bila još veća uz hladnu salatu od tjestenine s kremom od šampinjona, prženim pršutom i kaparama koju je pripremila Irena Lučić.

Dominik Jagunić i Kornelije Hećinović

„Za večeras, ovu sam skladbu odabrao z Iz dva razloga. To je jedna od najvećih objavljenih rock balada, a album benda U2 The Joshua Tree, objavljen je prije 36 godina na današnji dan (9. 3.). To je prvi album koji je za vrijeme Jugoslavije krenuo u prodaju isti dan kao i u cijelom svijetu, i ispred Fonoteke se stvorio red, jer svi su ga htjeli kupiti. Mislim da skladba odlično odgovara sljedećem vinu kojeg ćete piti, a to je Amber Traminac 2021.“ kazao je Kornelije Hećimović i prije puštanja skladbe predao mikrofon Dominiku Jaguniću koji je predstavio svoje vino.

„Traminac je zaslužan da danas u vinariji, osim pjenušaca proizvodim samo jantarna vina. Naime, kad sam krenuo na fakultet, otac je u vinogradu ispod naše vinarije posadio trsove ove sorte. Dugo smo se mučili s njim, jer iako smo radili polusuho vino, nije baš išla prodaja. Očito, Hrvati još nisu znali uživati u takvim vinima. Čak smo razmišljali počupati lozu, a onda sam spletom okolnosti ušao u svijet jantarnih vina i počeo traminac drukčije tretirati. Ovo je vino mirisno, ali u ustima razvija potpuno drukčije arome, a današnja proizvodnja ne može dosegnuti potražnju“ kazao je Dominik Jagunić, a uz gutljaje ovog iznimnog vina kušala se Pašteta od pilećeg zabatka s kurkumom i narančom.

 

Od Hrvatske do Beverly Hillsa: vina hrvatskih vinarki na zabavi prije Oscara

/u /od

Predstavljanje vina hrvatskih vinarki na pred-Oscar partyju u Beverly Hillsu u kultnom restoranu Tatel, gdje je jedan od vlasnika Rafael Nadal, bila je savršena prilika za gđu. Renee Pea, generalnu konzulicu Republike Hrvatske u Los Angelesu, za razgovor s gostima o hrvatskom vinarstvu općenito, a posebno o hrvatskim vinarkama iz svih vinskih regija Hrvatske.

„Ovaj događaj, pogotovo jer obilježavamo mjesec ženske povijesti, bio je izvrsna prilika za predstavljanje hrvatskih vinarki“, rekla je Renee Pea, generalna konzulica Republike Hrvatske u Los Angelesu i dodala „Uzbuđeni smo podići čašu ili dvije napunjene hrvatskim vinima od sorata graševina, malvazija, pušipel ili plavac mali.

Renee Pea, generalna konzulica Republike Hrvatske u Los Angelesu

Gosti su bili oduševljeni i bio je zaključak da su vina izuzetno kvalitetne, a svi su se raspitivali gdje se mogu nabaviti. Uskoro su dobili i odgovor. “Uzbudljivo je vidjeti imena Jasne Antunović-Turk (Antunović vinarija), Tee Dvanajščak (vinarija Dvanajščak Kozol), Ane Ritoše (vinarija Ritoša) i Gorane Dominiković (Terra Madre vinarija) isprepletene s imenima filmskih zvijezda, kao što su Jennifer Hudson, Marcia Gay Harden, Eva Longoria i drugih u filmu Tell It Like a Woman”, rekla je Mirena Bagur, osnivačica Croatian Premium Wine Imports, Inc., distributer i vinski ambasador za 80+ autohtonih hrvatskih vinskih etiketa koja se isporučuju u većinu američkih država. “Sada, kada su upoznati s kvalitetom hrvatskog vinarstva, samo trebamo naučiti Amerikance kako se izgovaraju nazivi naših autohtonih sorti”, dodala je sa smiješkom Bagur i napomenula da se Hrvatska vina distribuiraju diljem Kalifornije, a mogu se isporučiti i u većinu američkih država putem internetske trgovine www.CroatianPremierWine.com

Renee Pea s dobitnicom Oscara i Globusa za najbolju sporednu glumicu, Mirom Sorvino

#Croatiastrong Žene Daju Podršku Vinarkama

Podršku ženama diljem svijeta i hrvatskim vinarkama pružio je tim #Croatiastrong žena koje su također izgradile karijere u svojim područjima, počevši od diplomate Pea do glumice, spisateljice i producentice Elle Mische te Dr. T, osnivačice Dr. T AntiAging, doktorice integrativne medicine i farmacije. Svi oni dali su podršku vinarkama ne samo kušajući vina, već i razgovarajući među gostima o kvaliteti hrvatskog vinarstva.

Ella Mische, glumica, spisateljica i producentica te Dr.T, osnivačica Dr. T Antiaging integrativne medicine, obje rođene Hrvatice

Foto: privatni albumi

Vina za kraljeve

/u /od

Dok su mnogi te davne godine, 1066., za Božić dobili tek nešto obilniji ručak, bademe ili naranče, opatica Čika (Chicca) od kralja Petra Krešimira IV dobila je na dar ni manje ni više nego – cijeli vinograd.

Gotovo punih devet stoljeća benediktinke iz samostana Sv. Marije nedaleko Zadra brinule su o uzgoju loze i proizvodnji vina na tom vrijednom i plodnom komadu zemlje smještenom iznad Petrčana, koji se pod nagibom od 30° spušta prema moru. Socijalistička agrarna reforma prekinula je, nažalost, tu tradiciju sredinom 20. stoljeća, ali 2011. godine današnji vlasnici vinarije Kraljevski vinogradi otkupljuju tu zemlju i ponovno ovdje sade vinovu lozu. Od ukupno 47ha površine pod vinogradima, 23ha nalazi se upravo na ovoj povijesnoj lokaciji.

Prilikom sadnje novog vinograda odlučili su se na odvažan zahvat melioracije, tj. mljevenja kamene podloge u koju su zatim posađene sadnice vinove loze koje, da bi došle do vode i hranjivih tvari, moraju pustiti korijenje duboko u tlo. Ovaj način sadnje značajno je smanjio prinose, ali je uvelike poboljšao kvalitetu grožđa iz kojih se dobivaju vrhunska vina. Osim samoga tla, velik utjecaj na kvalitetu sirovine ima optimalan jugozapadni položaj, strme padine, zavidna brojka od 250 sunčanih dana godišnje, ali i vjetar koji naizmjenično puše sa Velebita i sa mora, sprečavajući tako mnoge bolesti vinove loze.

Filip Brekalo, predstavnik vinarije Kraljevski vinogradi

Glavninu nasada čine autohtone sorte: plavac mali, crljenak i pošip, dok su u manjoj mjeri ovdje introducirane međunarodne sorte (za koje je poznato da u zadarskom zaleđu daju sjajne rezultate) cabernet sauvignon, syrah, merlot, chardonnay i muškat žuti. Uspijeva ovdje i autohtona plavina, a jako dobre rezultate daje i nedavno posađena žilavka. Godišnje se ovdje proizvede oko 250.000 butelja, od kojih se neke izvezu sve do dalekog Japana. Izvozi se i u Meksiko, Kanadu, SAD, a u Europi na Island, u Njemačku i Poljsku. No, bez brige, ostane ponešto vina i za nas Hrvate (i brojne turiste) željne dobre kapljice.

Ipak, proizvodne linije vinarije Kraljevski vinogradi ne pričaju samo priču o povijesti i estetici krajolika, već i o pametnom i promišljenom tržišnom pristupu koji odvaja HoReCa liniju Punta Skala od retail linije kreativno nazvane Grgur Vinski. U oba slučaja riječ je o vinima visoke kvalitete, no diverzifikacija brenda omogućuje kupcu lakše snalaženje među brojnim etiketama, pa tako i veće uživanje u samom vinu.

Od ukupno 13 etiketa (plus PetNat koji je u planu za ovu godinu) kušali smo Rosé Scuro, ružičastu kupažu plavca, plavine i cabernet sauvignona, Pošip (2021), već spomenutu Žilavku (2020) koja, iako nije uobičajena za ove krajeve, zapravo daje sjajne rezultate, Plavac mali (2017) napravljen u pitkom i lakom stilu tako da traži gutljaj više, izvrsni Crljenak (2017) te kupažu plavca malog, merlota i syraha pod nazivom Gladiator koja nas je naprosto oduševila. Kroz degustaciju proveo nas je Filip Brekalo, prodajni predstavnik i mlada nada vinarije, skrenuvši nam usput pažnju i na zanimljive staklene čepove koji omogućuju dugotrajnije čuvanje vina od uobičajenih navojnih zatvarača, ali i sprečavaju kvarenje koja često uzrokuju pluteni čepovi.

Na kraju priče teško je razlučiti da li najveći utisak na putnika-namjernika ovdje ostavljaju sjajna vina, zapanjujuća vizura vinograda i zalaska sunca, ukusno uređeni eksterijer i interijer konobe ili pak educirano i ljubazno osoblje. Kombinacija ta četiri faktora kadra je učiniti da se zaista osjećate kao „kralj na jedan dan“ (naročito kad vas ogrnu crvenim plaštem i posjednu na tron). A ukoliko ste dovoljno mudri da vina ponesetkući (ili ih naručite preko web shopa) tada vladavinu možete produžiti na svih 365 dana u godini.

 

Foto: Irena Lučić, diWine Portal

Svi u subotu u Nico´s Bar&Bistro na pinsu!

/u /od

Ljubitelji dobre hrane i dobrih pića – pažnja! U subotu, 11. ožujka, točno oko podneva prošećite Europskim trgom i zavirite u dvorište kuće Europe, jer u Nico´s Bar&Bistrou vas čeka iznenađenje. Naime, moći ćete kušati pinsu uz čašu prosecca ili Aperol Spritza za samo 5 €.

Najprije da objasnimo što je pinsa, odnosno pinsa romana, koja je trenutačno glavni kuharski trend. Najveća razlika u odnosu na recept za pizzu je dugo vrijeme dizanja tijesta koje se mijesi od pšeničnog, sojinog i rižinog brašna, s dodatkom kvasca, soli, ulja i vode. Ono prije termičke obrade stoji u hladnjaku 24 do 120 sati, što znači da su procesi fermentacije već gotovi, pa se dobiva lagano, lako probavljivo, prozračno tijesto. U pravilu, pinsa je pravokutnog oblika, a nadjev ovisi o željama – od mozzarelle, rajčice, pršuta do morskih plodova.

U subotu će se u Nico´s Bar&Bistrou nuditi pinse s nadjevom od pršuta ili kozica, a za dobro ohlađeni Villa Sandi prosecco i Aperol Spritz pobrinuti će se jedan od ponajboljih hrvatskih barmena, Ivan Srdar. O najboljim će se kombinacijama još raspravljati, a u dogledno vrijeme, na istome mjestu istraživače novih okusa na tanjurima i u čašama čeka još mnogo eno-gastronomskih avantura.

 

Škraping, tradicionalna otočka jela i lokalna vina – dobrodošli u Tkon!

/u /od

U subotu 4. ožujka u mjestu Tkon na otoku Pašmanu održana je međunarodna trekking utrka Škraping, popraćena sajmom otočnih proizvoda i svečanim ručkom na kojem su sljubljena tradicionalna otočka jela i vrhunska vina Zadarske županije po principu „lokalno s lokalnim“.

Škraping dolazi od riječi škrapa ili vrtača i naziv je za adrenalinski sport koji uključuje trčanje i/ili brzo hodanje po oštrim i britkim obalnim stijenama. Kao takav, zahtijeva veliku spretnost i oprez te je veliki izazov čak i za iskusne trekkere. Prvi puta je škraping utrka održana 2006. godine na inicijativu atletskog stručnjaka Josipa Tomića iz Biograda, a otada se u pravilu održava jednom godišnje čime je utrka postala prepoznatljiva i visokoposjećena turističko-sportska manifestacija koja malo mjesto Tkon na otoku Pašmanu svrstava uz bok najvažnijih sportskih destinacija diljem Hrvatske i regije.

Ove je godine Škraping posjetilo više od 1000 sudionika, koji su se imali priliku natjecati u ukupno četiri kategorije, od Ultre za profesionalce, do Obiteljske šetnje duge 6km prilagođene i onim najmlađim posjetiteljima. No, svjesna činjenice da Tkon ima za ponuditi puno više od same utrke, direktorica TZO Tkona, Jelena Ugrinić, ove je godine odlučila Škraping spojiti sa vrhunskom enogastronomijom. Otok Pašman i Tkon – njegovo administrativno središte – mjesta su bogate, ali na žalost nedovoljno poznate povijesti i kulture. Duga povijest ribarstva i poljoprivrede koji su primarno definirali život otoka sve do sredine prošloga stoljeća, ostavila je traga u svakodnevnim običajima njegovih stanovnika, što je naročito vidljivo u tradicionalnim jelima koja se i dan danas spremaju u kunjskim (kako lokalno nazivaju mjesto Tkon) domovima i konobama.

Kunjska gastronomija, bazirana na ribi, morskim plodovima i povrću uzgojenom na škrtoj otočkoj zemlji vrijedna je istraživanja i – uživanja. A kada se dogodi da se ovih namirnica prihvati genijalni chef Ivica iz najpoznatije i najdugovječnije tkonske konobe Trta Mrta, cijela priča se podiže na nivo dostojan najvećih hrvatskih gastro-destinacija, zbog koje vrijedi potegnuti do Tkona, čak i ako niste samo „u prolazu“.

 

Tako su se na ručku u Trta Mrti, radno nazvanim „Škrap&Wine“, kojeg su zajedničkim snagama osmislile i realizirale Jelena Ugrinić iz TZO Tkona i Irena Lučić iz tvrtke diWine specijalizirane za organizaciju i promociju enogastronomskih događanja, okupili brojni predstavnici medija, ali i VIP uzvanici poput Šime Vickovića, zamjenika župana Zadarske županije, Šime Mršića, bivšeg državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede i aktualnog ravnatelja PP Vransko jezero, Ante Sjauša, pročelnika Zadarske županije za turizam i gospodarstvo, Filipa Đinđića, predstavnika zadarskog konzervatorijskog odjela pri Ministarstvu kulture, saborskog zastupnika Vladimira Bileka, Brune Bonifačića, direktora Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani te Anđela Palaškova, načelnika općine Tkon.

Nenad Trifunović Vinopija

Nakon osvježavajućeg koktela od pjenušca i Fiolić likera od smokve, začinjenog borovicom, anisom i narančom, započeo je ručak u pet slijedova kojim su sljubljena tradicionalna otočka jela i izvrsna vina zadarskih vinara, pod znalačkom palicom vinskog stručnjaka i najpoznatijeg vinskog blogera Nenada Trifunovića Vinopije.

Mišani morski pjat

Prvi slijed – mišani morski pijat, na kojem su se našli slani inćuni i srdele, pašteta od tune i bakalara, salata od hobotnice, ali i domaći pršut i sir – izvrsno je pratio svježi i sjajno izbalansirani Vinketa Debit iz 2021 koji je još jednom pokazao kako je debit autohtona sorta velikog potencijala, koja se sve brže rješava „stigme“ nepitkog i lošeg vina kojeg pamtimo iz razdoblja industrijske proizvodnje te uspješno pronalazi svoje kupce.

Manaštrun od sipe

Manaštrun od sipe, drugi slijed, jelo je „na žlicu“ tipično za otok Pašman gdje se, za razliku od ostalih otoka, umjesto sa rižom radi sa tjesteninom, a u sezoni mu se dodaje i mladi bob. Savršeno je pristajao uz Fiolić maraštinu 2021, još jednu autohtonu hrvatsku sortu koja upravo na zadarskom području daje izvrsne rezultate. Ovu konkretnu etiketu, svi smo se složili, vinar Dario Fiolić doveo je gotovo do savršenstva.

Brudet od ugora i grdobine

Cuveé Butić, kupaža plavine – druge najznačajnije dalmatinske crne sorte, koja je također autohtona – i merlota, poslužena je u magnum bocama od 1,5l. Proizvedena od grožđa iz vinograda starijih od 65 godina na tradicionalan način, ova je kupaža zadržala rustikalan ton i snažnu mineralnost. Robusno i karakterno vino koje, na žalost, nije baš često moguće kupiti i kušati obzirom da se većina proizvodnje proda na kućnom pragu, po mnogima je bilo najveće (ugodno) iznenađenje ovog ručka. Naročito u genijalnom spoju sa brudetom od ugora i grdobine, posluženog uz palentu.

Vino Gladiator, Kraljevski vinogradi i tuna na žaru

Znalački spravljena tuna na žaru, uz malo blitve i krumpira, onako „baš kako treba“, sljubljena je sa velebnom kupažom Gladijator Kraljevskih vinograda. Riječ je o blendu autohtonog plavca malog i internacionalnih sorti cabernet sauvignona i merlota koji je savršeno „legao“ uz zadnje jelo i kojeg se tražila čaša (čitaj: butelja) više.

I, kada smo već pomislili da je slijedovima kraj, iz kuhinje su pristigle domaće fritule i torta od sira spravljena na tradicionalan način, pred kojom se pomodni cheesecakeovi uglavnom mogu sakriti.

Sve u svemu, jasno je da pašmanska otočka gastronomija ima svog konja za utrku, u što smo se dodatno uvjerili i na sajmu otočkih proizvoda na kojem se nudilo pregršt kvalitetnih maslinovih ulja, domaćih salama, kobasica i pršuta, vrhunskih sireva, ali i delikatesnih proizvoda poput prženih badema sa solju i čilijem, motara, mariniranih šparoga i slično.

Recepti i jela Tkona svakako su autentični, zanimljivi i vrijedni svake pažnje, kao i daljnjeg usavršavanja. No, recept za uspjeh eno-gastro destinacija u Hrvatskoj je već dobro poznat, kao što je vidljivo na primjerima razvijenih destinacija poput Istre i Međimurja: bliska suradnja i koordinacija između turističkih zajednica i malih lokalnih proizvođača, čime se stvara jedinstvena turistička ponuda i destinacijski brend. U TZO Tkona to su prepoznali i prešli s riječi na djela – u planu su i druge manifestacije koje spajaju već postojeća otočka događanja sa enogastronomijom, povećanje ponude u pred- i post-sezoni kao i brojne nove aktivnosti koje ističu autentičnost i bogatstvo ovog divnog otočkog mjesta.

Foto: Irena Lučić, Đon Sereći

Hrvatske vinarke

/u /od

Ovo nije još jedan članak o Međunarodnom danu žena. Ovo je priča o hrvatskim vinarkama, ženama koje su, kao i sve žene svijeta, izvrsne u onom čime se bave. Ono što ih nama čini dodatno dragocjenima je priroda njihovog posla. Ove žene prave izvanredna vina.

Svakog 8. ožujka diljem svijeta obilježava se Dan žena. Žene se godinama bore za svoja prava u većini zemalja i Hrvatska nije iznimka. Jedna okolnost čini Hrvate sretnijim od mnogih drugih naroda – u Hrvatskoj su žene oduvijek bile uključene u pravljenje vina. Uglavnom se nisu isticale, ali nisu niti bile izostavljene i iako ni u današnjem društvu to još uvijek nije tako uobičajeno, vinarke na hrvatskom tlu imaju tradiciju. Ono što je najvažnije, trenutno rade vrhunska vina!

Ivana Prgin Horvat

U Hrvatskoj ne postoji statistički parametar koji bi odgovorio koliki postotak vinarija vode – žene. Neke su jednostavno vlasnice koje se ne bave proizvodnjom vina. Izvjesno, ima vinarija koje vode žene profesionalni manageri. Mnogo je enologinja odgovornih za vinogradarenje i podrumarenje, mnogo je sommelierki, mnogo ih se bavi vinskim marketingom, ali žene su još uvijek u manjini kada je u pitanju vinarstvo.

Ipak, nema sumnje da je utjecaj žena na proces proizvodnje vina u Hrvatskoj odavno prisutan. Njihovo umijeće dalo je nemjerljiv doprinos tradiciji proizvodnje vina. One nisu samo primjer ženama u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu.

Povodom dana žena ekipa na Wine&more je razgovarala sa istaknutim Hrvatskim vinarkama. One su odgovorne za sve, od sadnje i uzgoja do berbe grožđa, za proizvodnju vina, ali i za marketing i prodaju vina. Sedam vinarki pričaju o svojim vinima, uspjesima i borbama, ženama koje ih nadahnjuju i svojim pogledima na mjesto žena u vinarskoj industriji.

Vlastite vizije

Zajedničko ovim žena snažnog uma je inzistiranje na vlastitoj viziji. Bez obzira na razlike u godinama i okruženju, sve one dijele predanost zanatu i strast prema vinarstvu.

”Prije je bilo čudnih pogleda. Na sajmovima se događalo da me pitaju i nekoliko puta da pozovem gazdu, misleći da sam hostesa. Sada već znaju da je naša vinarija ”ženska” posebno kad ljudi vide da sestra Katarina i ja radimo sve u vinariji od onih težih i nemalo finih poslova do direktorskih obaveza.” kaže Ana Peršurić Palčić , iz obiteljske vinarije Peršurić.

Katarina Peršurić Bernobić i Ana Peršurić Palčić

“Svijet vina je tradicionalno muški u kojem se žene do nedavno nisu doživljavale ozbiljno, jer se radi o fizički zahtjevnom i mukotrpnom poslu bilo u vinogradu ili podrumu, a dug je i težak put od vinograda do vina (tržišta)”, riječi su Ivane Puhelek, iz obiteljske vinarije Puhelek-Purek te nastavlja: “Na svom vinarskom putu morala sam se često dokazivati puno više od muškaraca. Danas su svi moji kontakti i poslovni odnosi vezani isključivo za muškarce i s njima se osjećam potpuno ravnopravno.”

Ivana Puhelek

Ohrabrujuću perspektivu nudi i Ivana Prgin Horvat, iz obiteljske vinarije Prgin u Dalmaciji, koja je sa suprugom i djecom otišla iz Zagreba i svoju viziju ostvarila u napuštenoj staroj školi u blizini Primoštena. “Vjerojatno sam se susretala sa situacijama u kojima nisam bila ravnopravno tretirana, ali nemam ništa konkretno za istaknuti, ništa što bi me opterećivalo… jer uvijek ustrajem u svojoj viziji, ne iz inata, već iz ljubavi. Priznajem da sam fascinirana legendarnim vinogradom Bucavac gdje je sorta babić dio baštine. Uzgoj grožđa i proizvodnja vina ovdje je nastavak prekinute tradicije i postoji potencijal da se postigne nešto zaista iznimno.”

Ivana Prgin Horvat

Kao vinarka koja je uistinu krenula od nule, ne dolazeći iz agronomskih već ekonomskih znanosti, posadila je 2004. godine svoj prvi vinograd, a nakon toga izgradila i vinariju. Zahvaljujući njenom radu i rezultatima, vina Jasne Antunović (vinarija Antunović), danas se ubrajaju među birana hrvatska vina. “Bio je to skok u nepoznato, no od tada sam postala svjesna da sam svoja na svome u svijetu gdje je sve po mom – zemlja, Dunav, vinova loza, vino, kreativnost, znatiželja, izazov, unutarnja sreća i mir“ kaže Jasna Antunović, a na pitanje o izazovima odgovara: “Kao početnici, trebalo mi je vremena da se dokažem, no jednom kada su shvatili da je sve ovo što sam stvorila ozbiljno i dobro, nije više bilo problema. Sve više mi se to čini kao stari stereotip. Rodnost je nebitna, a žene su sve snažnije na svim životnim poljima, pa tako i u vinarstvu.”

Jasna Antunović

Iskustvom i mudrošću rijetki se mogu mjeriti, neovisno o spolu s legendarnom Mare Mrgudić, iz obiteljske vinarija Bura-Mrgudić. Sa samo 11 godina i nakon očeve smrti pomažući majci u vinogradarskim radovima, Marija je bila predodređena da postane vinarka. Još više od sudbine, podržavale su je majka i baka, obje navikle na rad pod pelješkim suncem. Uz mamu i baku, Mare uvijek spominje i svog drugog uzora – Anđelku Ančić. “Gospođa Anđelka je, kao inženjerka u vinariji Dingač, u muškom svijetu malog mista, uspjela iznjedrit´ autoritet i zadobiti povjerenje 500 zadrugara PZ-a i vinarije “Dingač” i desetljećima suvereno vladati vinskom scenom tadašnje države.”

Mare Mrgudić

I Mare Mrgudić smatra da su predrasude sada stereotip, iako priznaje da je znala imati manjih problema s muškim kolegama: “Ne mogu reći da sam imala loših iskustava s muškim kolegama. Iako me možda nekad nisu ozbiljno shvaćali, nikad nisam doživjela poniženja ili šikaniranje od bilo kojeg kolege iz branše. Dapače, većina ih je uvijek bila spremna pomoći, tako da iz mog iskustva mogu reći da je to samo stari stereotip.”

Martina Krauthaker Grgić

Kći slavnog oca, Martina Krauthaker Grgić iz kutjevačke vinarije Krauthaker izlazi iz očeve sjene. Martina već neko vrijeme nosi punu odgovornost vođenja jedne od najuglednijih hrvatskih vinarija. Sjeća se vinarstva od samih početaka jer je njezin otac, Vlado Krauthaker zasadio prve vinograde upravo kad se Martina rodila. Na pitanje o svojim najvećim postignućima, odgovara: “Uspjeh je izvući maksimum iz svake berbe. Naravno, nijedna nije ista, a unatoč tome nastojim održati dosljednu kvalitetu. Kada potrošači prihvate vino, to mi je najveći uspjeh.”

Ana Ritoša

Još jedna kći snažnog oca dolazi iz Istre. Ana Ritoša, iz vinarije Ritoša, sada upravlja vinarijom u kojoj su nastala neka od ponajboljih istarskih vina. Također je vrlo pozitivna u pogledu izazova kojima su žene izložene: “Vjerujem da je muškarcima lakše fizički odrađivati posao, kombinirati ga s obiteljskim obavezama, a možda ih i kupci ozbiljnije shvaćaju, ali činjenica da sam žena u vinskom svijetu, češće izaziva čuđenje i divljenje. Ljude zaintrigira kako to da sam krenula tim putem i daju priliku meni i mojim vinima, jer vide koliko je truda i ljubavi uloženo u svaku kap vina.”

Redefiniranje uspjeha

Pitali smo hrvatske vinarke što prema njihovom mišljenju čini uspješnu ženu, a Mare Mrgudić odgovara: „Ostvarenu i uspješnu ženu čini ono što ta žena misli da je uspješnost i što nju i njene najbliže ostavlja sretnim i zadovoljnim. Danas imamo puno zadanih okvira uspješnosti kojim mladi ljudi hrle i u toj trci za ostvarenjem tih okvira izgaraju i postaju nesretni, iako po postavljenim parametrima predstavljaju uspješnost. To nije dobar put ni za te ljude ni za društvo u kojem žive, jer sretan pojedinac stvara sretno okružje i zdravo i sretno društvo.”

Jasna Antunović dodaje „Raditi svaki dan ono što voli i u čemu se kreativno ostvaruje, biti u okruženju koje joj odgovara sa ljudima koji su joj dragi i bliski.“

Ana Peršurić Palčić kaže: “Uspješnom bih ženom nazvala onu koja se dokazala na područjima koja si je zacrtala. U mom slučaju smatram da sam uspješna, jer sam očuvala obiteljsku tradiciju vinarstva, imam skladnu i predivnu obitelj, dobro zdravlje, stekla sam obrazovanje koje sam htjela, imam mogućnosti za pristojan život i poneko putovanje, sad uživam u svemu tome i osjećam da sam se ostvarila kao žena.”

Ivana Puhelek zaključuje svojim viđenjem „Uspješna žena živi život o kakvom je sanjala kao djevojčica, život za kakav se pripremala kroz školovanje i odrastanje i život u kojem je ostvarila sve svoje želje i ciljeve ma kakvi oni bili.”

Ivana Prgin Horvat

Uzdravlje vinarkama

Odvojimo vrijeme da za ovogodišnji Dan žena nazdravimo vinarkama u Hrvatskoj i svijetu koje dokazuju da žene mogu napraviti vino jednako dobro kao i muškarci. Ponekad i bolje, jer “Danas u svijetu vina žene dobivaju sve više prostora te obzirom da je i znanstveno dokazano da imaju istančanija osjetila mirisa i okusa u odnosu na muškarce, njihove kreacije vina mogu potencirati  posebnu energiju i dati profinjenost vinima, što svakako obogaćuje vinsku scenu.” Kaže Ivana Puhelek, a mi zauzimamo stav: žene iz Hrvatske oduvijek su proizvodile odlična vina i treba ih slaviti zbog svojih postignuća, kao i svaku ženu u svijetu!

Proslavimo postignuća žena kako dolikuje – nazdravljajući uz čašu ispunjenu izvrsnim vinom naših vinarki.

Živjele naše kraljice!

 

Članak originalno objavljen na winendmore.com

 

Sve je spremno za prvi samostalni nastup Vinistre na prestižnom Proweinu

/u /od

Istra kao najdinamičnija hrvatska vinska regija prvi put se samostalno predstavlja u Düsseldorfu na Proweinu. Među vinskim proizvođačima iz 60 zemalja nastupit će se i 13 poznatih vinarija iz Istre – Agrolaguna, Damjanić wines, Medea winery, Fakin, Meneghetti winery, Pervino, Cattunar, ROSSI winery & distillery, Bertoša wines, Kozlović winery, Benvenuti, Matošević Wines of Istria i Franković winery.

Istaknuti istarski vinari od 19. do 21. ožujka izlagat će u organizaciji Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre, na samostalnom štandu u hali 12 gdje će se predstaviti uz vinske zemlje poput Portugala, Mađarske i Gruzije.

Predstavljanjem na sajmu Prowein u Düsseldorfu Vinistra će svijetu ispričati priču o maloj iznimno atraktivnoj vinskoj regiji s vrhunskim vinima, a Istra će dodatno učvrstiti status prepoznatljivog brenda ne samo na svjetskom turističkom, već i na vinskom tržištu.

„Iznimno nam je važno predstaviti se na jedinom međunarodnom sajmu koji prati cjelokupno svjetsko vinsko tržište. Osobito nam je zanimljivo i što se održava u Njemačkoj, turistički najznačajnijem emitivnom tržištu za Hrvatsku i Istru koja je jedna od najomiljenijih destinacija na Mediteranu. Uz naglasak na vrhunska vina i istarsku vinsku tradiciju predstavit ćemo prvenstveno naše autohtone sorte – malvaziju istarsku i teran koji su već prepoznati među vinoljupcima i stručnjacima diljem svijeta“, rekao je Luka Rossi, predsjednik Vinistre.

Za ovu udrugu koja okuplja više od 120 istarskih vinara, 2023. je posebno dinamična i izazovna godina. Uz nastup na najvažnijem svjetskom sajmu vina u Düsseldorfu, od 5. do 7. svibnja Vinistra organizira 29. izdanje istoimenog vodećeg regionalnog vinskog sajma u gradu Poreču, a samo tjedan kasnije, od 11. do 14. svibnja, očekuje je domaćinstvo vodećeg svjetskog ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles u sekciji mirnih crnih i bijelih vina na kojem će više od 350 stručnjaka iz 50 zemalja ocjenjivati više od 10 tisuća vina iz čitavog svijeta.

 

Foto: arhiva Vinistra

Drugo druženje članica udruge WOW uz vina vinarije Poletti u Bornsteinu

/u /od

Odlična vina, dobro društvo, ugodan interijer, fini zalogajčići i predani domaćini … sve se idealno posložilo na drugom ovogodišnjem druženju udruge WOW u zagrebačkom Wine shop&wine baru Bornestein koje su organizirale Doris Srpek i Sanja Muzaferija. Ovoga puta kušala su se vina vinarije Poletti.

Matteo Poletti

„Moja obitelj na istoj zemlji proizvodi vino već 180 godina, što je potvrđeno i ugovorima koje čuvamo. Naime, 11. svibnja 1842. godine u selu Markovac, nedaleko Višnjana, nono Piero Bernobich kupio je ovu zemlju od svog tasta za 113 fiorina. Sagradio kuću, osnovao obitelj i evo nas, još smo na istom mjestu“, kazao je na početku druženja Matteo Poletti koji u ovoj obitelji predstavlja sedmu generaciju povezanu s vinarstvom, dok su domaćini, Doris i Ivan Srpek, vlasnici Wine shop&wine bara Bornstein, otvarali prvo vino, mladu Malvaziju.

„Ovo je vino prije dva dana punjeno u boce i još nije spremno za tržište, ali namjerno sam ga donio da okusite našu svježu malvaziju koju radimo od grožđa s tri položaja. Ona će, prema mom mišljenju biti najbolja krajem srpnja, početkom kolovoza, ali na žalost, tržište nam diktira isporuku, tako da će najvjerojatnije do tog vremena biti gotovo i rasprodana. Međutim, ne žalimo se, jer mlada je Malvazija, kako se to kaže „financijer“ cijele vinarije i omogućuje nam da neka vina držimo na odležavanju više godina“, objasnio je Matteo Poletti koji sa svojom obitelji, ocem Peterom uz majku Loredanu napune 30.000 butelja godišnje pod sedam etiketa. Prvu su komercijalnu berbu imali 1998. godine, nakon smrti Peterovog oca. Peter je tada napustio posao turističkog vodiča i DJ-a i odlučio se ozbiljno baviti proizvodnjom vina, ali na moderan način i još s nekoliko mladih Istarskih kolega, vinara, unio revoluciju u proizvodnju vina toga kraja.

Alen Matelić, Moreno Degrassi i Doris Srpek

Nakon mlade, možda i premlade malvazije, WoW-ice, novinari, blogeri, gosti ali i vinski kolege, jer u Bornstein su navratili istarski vinar Moreno Degrassi s enologom Alenom Matelićem i Goran Petrić sommelier iz zagrebačkog restorana Baltazar, kušali su vino Poletti Malvazija Classica (2020.) koja je dobivena iz grožđa koje raste na njihovom najboljem položaju  vinarije Poletti – Brajde, točno ispod njihove kuće. Zahvaljujući položaju koji je orijentiran prema jugozapadu, dobiva najviše sunca tijekom godine, tako da su bobice slasne kakvo je i vino koje je i provelo neko vrijeme u drvenim bačvama (30% u bačvama od akacije i 70% od hrasta).

I dok se raspravljano uz koje bi jelo najviše pasala ova malvazija, već se otvaralo sljedeće vino, koje su WOW-ice s nestrpljenjem očekivale, jer ovo je bila premijera prije Pink Day-a koji će se održati 22. ožujka u Laubi. Poletti Rosella, rosé, vino koje je dobilo po glumici Scarlett Johansson (po talijanski Rosella), napravljeno je od autohtone sorte muškat ruža porečka. „To je varljivo vino s većim postotkom alkohola, jer varljivo je i grožđe. Naime, ova sorta, kad cvate, nema prašnike, pa se u vinograd sade druge sorte koje će je oprašivati. Ali, kako se ne može strogo odrediti kada će biti oprašivanje, tako je i vrlo teško odrediti vrijeme berbe jer na grozdu se nalaze bobice koje pucaju od zrelosti i gotovo zelene. Ove koje su prezrele, gotovo uzavrele daju vinu aromatiku po crvenoj ruži, jagodama i šumskom voću, a zelene bobice su zadužene za svježinu, pa sve zajedno daje visok postotak alkohola“, objasnio je Matteo Poletti, a od prisutnih su se, osim odobravanja kvalitete vina čuli i prijedlozi uz što ga poslužiti: rib eye pečen na grilu, sočan, u sredini krvav biftek, a Matteo je dodao kako je to jedno od rijetkih vina koje podnosi kombinaciju sa svježim voćem – jagodama.

Za kraj druženja, kušalo se odlično vino Poletti Cabernet Sauvignon (2016.) koje je odležalo tri godine u bačvama od francuskog hrasta, potom godinu dana u inox bačvama i na kraju se godinu dana smirivalo i odmaralo u bocama. „Cabernet Sauvignon najduže odležavamo. Ovo koje kušate je tek na početku svog puta do potpune zrelosti, a ima potencijala stajati u boci i dvadesetak godina. Tada se pretvara u pravog, zrelog. ozbiljnog gospodina“, kazao je Matteo Poletti koji s obitelji vodi i nedavno otvoren boutique hotel i restoran u restauriranoj palači iz 1747. godine koju su u čast prvih vlasnika nazvali Casa Manzolin.

Kušanje vina nije bio kraj ovog druženja na kojem je prijateljska, gotovo obiteljska atmosfera mamila na duži ostanak, pogotovo nakon što je Doris Srpek iznijela plate s nekoliko vrsta sira, kobasicama i bruschettama s paštetom od tunjevine.

Foto: Rene Karaman i Sunčana Barušić