U centru Zagreba otvoren je BUT, mjesto za ljubitelje dobre hrane i vrhunskih vina

Zagreb je dobio mjesto u kojem ljubitelji dobrih zalogaja i kapljica mogu očekivati – neočekivano. U Margaretskoj ulici 1 otvoren je BUT, iza kojeg stoji Tomo Ricov, a glavnu riječ u kuhinji ima Mario Bobanović, chef s dugogodišnjim iskustvom.

„Gostima, između ostalih, nudimo jela za koja možda neće očekivati da će ih naći na jelovniku restorana smještenog u centru grada. Dosta smo promišljali što nuditi jer pretpostavljali smo da je mnogima dosta prženih krumpirića, pizza, tacosa, burgera i sličnih stvari. Gosti žele istaživati, a kad im ponudiš neko, nazovimo ga „obično“ jelo, domaće, autohtono, od svježih namirnica s tržnice Dolac ili provjerenih dobavljača i još upariš s čašom odgovarajućeg vina kojeg možda još do sada nisu kušali, dobivaš dobitnu kombinaciju. Tada za goste istraživanje može početi, a mi se trudimo da bude što zanimljivije“ kaže chef Mario Bobanović.

Mario Bobanović, chef restorana BUT

Malo smo „prošarali“ po jelovniku. Ima stvarno za svakoga, za svaki džep ponešto. Primjerice, kao zalogaj uz čašu vina, ili predjelo, može se naručiti domaća zaseka. Možda neki domaći gosti neće znati  kakvo je to jelo, a pogotovo strani. Ali, strani turisti, oni koji vole dobre zalogaje i upoznavati zemlju kroz autohtona jela, kako bi to u većini slučajeva i trebalo biti, rado slušaju o čemu se radi i dakako, žele probati. Čaša vina s malo jačim kiselinama, pa čak i pjenušac sa Plešivice fino će očistiti usta i upariti se s ovim, u većini Hrvatskih domaćinstava gotovo zaboravljenom „mazalicom“.

Čvarkuše

Ili, ima li što bolje uz čašu vina pojesti domaće čvarkuše, koje za restoran But pripremaju u provjerenom slavonskom OPG-u, stavljaju na led i dostavljaju u But gdje ih dovršavaju u pećnici. Iz istog OPG-a stižu i salenjaci s nadjevom od domaćeg, onog tamnog pekmeza od šljiva (da, salenjaci, naša, domaća verzija malo robustnijih kroasana), ali nismo još stigli do deserta.

Dakako, na jelovniku su sir i vrhnje, selekcija domaćih sireva s kojima gosti mogu putovati od Istre, preko otoka Paga do Prigorja. Još kad se sirevi pokapaju jednim od ponajboljih istarskih ulja iz uljare Mate, užitku nema kraja.

Jedan od favorita (za one jako gladne – predjelo ili glavno after work jelo) sigurno je salata sa sporo kuhanim junećim repom koju chef Bobanović priprema s miksom zelene salate, sirom grabancijašem, poslusušenim rajčicama i tostiranim bučinim sjemenkama.

Salata sa sporo kuhanim junećim repom

Što se tiče glavnih jela, sve se vrti oko dobrog mesa bez previše kompliciranja. Sporo kuhani goveđi obrazi, već spomenuti sporo kuhani goveđi rep, ramstek, biftek… to su zvijezde njihovog menija, a tko želi, može naručiti jela i od ozbiljnijih, odležanih komada mesa koje u BUTU nabavljaju od Tihomira Smoljanca, vlasnika brenda Meat The King : od tartara, carpaccia do roast beefa i rib-eye steaka.

Ali, da opet ne bude dosadno i obično, chef Bobanović od mesa za burger (naravno, odležanog), radi mesnu štrucu, a mnogi će se zaljubiti i u njihov Brisket Philly style, odnosno sporo pečenena juneća prsa u brioche pecivu sa sirom, umakom, salatom…

Mesna štruca i Brisket Philly style

Sva ta fina jela mogu se „zaliti“ odličnim vinima, a vinska karta ih je puna. Šampanjci, domaći i strani pjenušci, rosei, bijela vina poznatih hrvatskih, odabranih slovenskih i njemačkih etiketa, ponajbolja crna vina hrvatskih vinarija, ali i onih iz francuske, te desertna vina.

Većina se vina može naručiti na čaše, pa avantura spajanja odličnih jela s vrhunskim kapljicama s „očekivanjem neočekivanog“ može početi.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Mario Bobanović i Sunčana Barušić

Svečano dodijeljene nagrade najboljim vinarima Vinistrinog ocjenjivanja

Tradicionalna dodjela nagrada vinarima i proizvođačima jakih alkoholnih pića koji su svoje uzorke poslali na Vinistrino ocjenjivanje i 14. Svijet malvazija, najljepši je uvod u 29. Vinistru. Ova najatraktivnija i najstarija izložba vina u regiji otvara se sutra, 5. svibnja, u 13 sati, u porečkoj Žatiki, a ljubitelji vina sve do nedjelje, 7. svibnja, uživati će u bogatom programu i vrhunskim vinima 80 istarskih vinara, među kojima su i šampioni te dobitnici platinastih i zlatnih odličja s ovogodišnjeg ocjenjivanja održanog početkom travnja.

Tada se u hotelu Parentium Plava Laguna okupilo 90 ocjenjivača, 20 više nego godinu ranije,  kako bi ocijenili nikad veći broj uzoraka – njih 700, čak 30 posto više nego lani. Rekordan je bio i broj malvazija, u Poreč ih je stiglo 317 iz sedam zemalja, ocjenjivalo se i 325 uzoraka ostalih vina te 58 uzoraka jakih i alkoholnih pića.

Svake godine uzorci iz novih zemalja

„Ovo brojke upućuju na kontinuirani rast kvalitete našeg ocjenjivanja koje je prepoznato kao jedno od prestižnijih u regiji i s veseljem mogu reći kako nam u Poreč svake godine pristižu uzorci iz novih zemalja“, poručio je predsjednik Vinistre udruge vinogradara i vinara Istre Luka Rossi sinoć na dodjeli nagrada u hotelu Parentium.

Luka Rossi, predsjednik Vinistre udruge vinogradara i vinara Istre

Podsjetimo, šampionsku titulu za svježu malvaziju dobila je porečka vinarija Kadum, Sonata Riserva 2020., rovinjske vinarije Dobravac šampion je u kategoriji odležanih malvazija, vinarija Fakin u kategoriji svježih terana, a u kategoriji zrelih Benvenutijev Teran Livio Benvenuti iz 2019. Ovu titulu među svježim refoškima osvojila je slovenska vinarija Jogan iz Pobega, dok je titulu Best in Show ponijelo slatko vino s Eolskih otoka Passito Na’jm 2020., vinarije Cantine Colosi sorte Malvasia delle Lipari.

Platine za tri malvazije, tri refoška i jedan muškat

Na ovogodišnjem Vinistrinom ocjenjivanju vina i 14. Svijetu malvazija dodijeljeno je ukupno 135 zlatnih i 95 srebrnih medalja, a u kategoriji jakih i alkoholnih pića 24 zlatne medalje. Oznaku IQ – istarska kvaliteta ove je godine dobilo 25 vinara za malvazije iz berbe 2022. i sedam vinara za teran, berbe 2020.

U skladu s kontinuiranim podizanjem kvalitete na Vinistrinom ocjenjivanju proteklih nekoliko godina za zlatnu medalju potrebno je minimalno 90 bodova, a od prošle godine za minimalno 95 bodova osvaja se platinasto odličje.

Na 14. Svijetu malvazija ovom su se medaljom okitila dva vina iz Vižinade – Pilatova Malvazija Sur Lie iz 2019. i Deklićeva odležana malvazija iz 2020. te Justino’s Madeira Malvasia Colheita 2009. iz portugalske Madeire. Od ostalih vina uz Benvenutijev Muškat San Salvatore iz 2017., platinastim medaljama okitila su se još tri refoška: onaj iz 2020. momjanske vinarije Prelac, te dva slovenska – Santomas 2020., Vinske kleti Santomas iz Šmarja i Capris Refošk Vinakoper također iz 2020. Platinu u kategoriji jakih alkoholnih pića za Fernet Amaro 78. osvojila je buzetska Aura.

Godina vina u Istri

„Ponosan sam na sve vas, naše vinare, vinogradare i proizvođače jakih alkoholnih pića, jer ste jedni od najboljih promotora brenda Istre. Istra je napravila veliki iskorak ove godine s sa samostalnim nastupom na najvećem i najpoznatijem globalnom vinskom sajmu ProWein ali i osvajanjem domaćinstva za najprestižnije svjetsko ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxellesa koje nas očekuje u Žatiki tjedan dana nakon Vinistre. Ovo je definitivno godina vina u Istri“, rekao je uz čestitke svim nagrađenima župan Istarske županije Boris Miletić.

Čestitkama se pridružio i gradonačelnik Poreča Loris Peršurić istaknuvši kako Vinistra nije samo izložba vina i vinske opreme nego porečki i istarski simbol koji brendira malvaziju promovirajući je i izvan granica Hrvatske.

„Želio bih se zahvaliti svim istarskim vinarima koji se trude čitave godine kako bi postigli vrhunski proizvod i zbog njih danas u Istri nema loših vina“, zaključio je gradonačelnik Poreča.

Foto: Merlo De Graia

Orange Wine Festival privukao u Izolu ljubitelje vina iz cijeloga svijeta

U petak 28. travnja mnogi su ljubitelji prirodno proizvedenih vina došli na svoje. U Izoli se održao Orange Wine Festival koji je postao popularan daleko izvan granica Slovenije. Na festival su stigla vrlo kvalitetna vina iz cijeloga svijeta, a gastronomska ponuda na festivalu privukla je i dodatnu publiku te mnoge znatiželjnike koji su nakon kušanja postali ljubitelji narančastih vina.

Svoja vina predstavilo je 67 vinarija iz sedam zemalja s više od 230 uzoraka bijelih maceriranih vina, pa je nekadašnje slovensko ribarsko mjesto, oduvijek poznato i po vinu, već tradicionalno postalo domaćin vinske manifestacije koja trenutno pobuđuje i međunarodni interes. Naime, sve se više traže vina koja se dobivaju prirodnim načinom uzgoja s minimalnim intervencijama u vinogradu i podrumu s maksimalnim očuvanjem prirode i okoliša.

Na otvaranju festivala bile su prisutne dvije generacije vinara: oni koji poštuju tradiciju i mladi vinari koji preuzimaju proizvodnju pridržavajući se rastućeg svjetskog trenda prirodno proizvedenih vina. Giorgio Clai iz Krasice, jedan od najpoznatijih vinara Istre koji je nedavno otišao u mirovinu i od rada i vinogradu i podrumu, poručio je mladim vinarima da će kvalitetno vino nastati radom i trudom, stoga se ne smiju sramiti da su im ruke pune žuljeva te prljave od zemlje i grožđa. „Poštujte prirodu i njene zakone, a raditi u vinogradu i podrumu ne znači slijepo se pridržavati uputa. Razmišljajte, ponekad je intuicija najbolja“, kazao je.

Matej Zaro, slovenski vinar i predsjednik organizacijskog odbora festivala naglasio je da organska proizvodnja nudi mnogo mogućnosti, te da je festival pomogao afirmaciji vina i vinara iz regije sjevernog Jadrana te cijele srednje Europe.

Na Manziolijevom trgu u Izoli nisu se okupili samo vinari s maceriranim vinima, nego i brojni iskusni chefovi te ugostitelji: Janez Kodila, Tomaž Kavčić iz Gostilne Pri Lojzetu, potom Kruh i Vino iz Vile Vipolže, ekipa iz Špacapanove hiše, Placito Risano, Stara gostilna, Golden Cheese, Kogo, BioSing. Gosti su bili i Institut za uljarstvo ZRS Koper, Mljekara Planida i drugi.

Festivalom narančastih vina u Izoli završilaje travanjska promotivna manifestacija koja je započeta početkom mjeseca na Vinitalyju, gdje se pod pokroviteljstvom organizatora iz Izole predstavilo gotovo 80 vinara iz devet zemalja. Trenutno svi ljubitelji i proizvođači maceriranih bijelih vina željno očekuju sljedeći Orange Wine Festival koji će se održati 23. listopada u Beču, u dvoranama MQ muzeja MuseumsQuartier.

Foto: Matia Ščukovt

info@orangewinefestival.si

www.orangewinefestival.si

Zadarski A´mare, novo je cool mjesto u koje ćemo rado dolaziti

Jedno novo, cool mjesto Zadar će nam učiniti još privlačnijim. Nedavno otvoren hotel A’mare upoznaje nas s istoimenim barom i restoranom koji ćemo zavoljeti na prvu. Pomalo skriven, smješten u Ulici bana Josipa Jelačića 4a, ovaj novi dnevni boravak mnogi su Zadrani već pomalo otkrili.

Multifunkcionalni prostor bara, lounge prostora i restorana proteže se na 350 m2. Samo ulaz odaje dojam da se radi o mjestu koje je otvoreno prema svima. Njegova izvedba jednako je privlačna i za danjeg svijetla kao i noću. Spoj industrijskog dizajna, izvrsnih rasvjetnih rješenja i mnoštva biljaka pravo je osvježenje Trgu koji tek čeka neku svoju novu priču.

Jednom kad uđemo u sam prostor, našu će pažnju privući 8-metarski bar, čiji je gornji dio napravljen od microtopping materijala poput betona, koji zajedno s restoranom osvjetljava čak 118 lampica te 24 velika bijela lustera. Rješenja drvenih polica, kao i kombinacije željeza te ostalih materijala ovaj prostor čine izvrsnom cjelinom.

U svako doba dana ovaj prostor nudi drugačiju priču. Jednako je zanimljiv za vrijeme doručka, koji je otvoren kako za sve goste hotela tako i za sve Zadrane. Brunch, koji uskoro predstavljaju, novost je koja će zasigurno oduševiti. Večer je jedna posebna priča u kojoj do izražaja dolazi sva ljepota dizajnerskih rješenja nekadašnjeg hotela Iž. Sam hotel ima 102 sobe te 13 apartmana, dok restoran i bar imaju 150 sjedećih mjesta.

Rekonstrukciju hotela radio je Bruno Šegvić iz Arching-Studia, dok dizajn potpisuje Ivica Mamić iz arhitektonskog studija Tissa.

Foto: Filip Popović.

 

Vina Vinograda Nuić u Nico´s baru

Konačnim dolaskom lijepog vremena, aktivirale su se terase zagrebačkih kafića i restorana, a jedna od najljepših i najprostranijih, od Nico´s bara i bistroa, u dvorištu Kuće Europe, na Europskom trgu bila je prošlu subotu ispunjena gotovo do posljednjeg mjesta.

Naime, U Nico´s baru održavati će se svake druge subote prezentacije vina uz posebne zalogaje. Nije niti čudo da su prošle subote s oduševljenjem navratili ljubitelji dobre kapljice jer svoja je odabrana vina iz Vinograda Nuić predstavio Vlatko Nuić, najstariji sin Josipa Nuića koji je proslavio sortu trnjak, i bio pionir u pretvaranju škrtog hercegovačkog krša i kamena u najljepše vinograde toga kraja.

Vlatko Nuić

Obitelj Nuić tenutno ima 35 ha vinograda u selu Crnopod, mjestašcu između Ljubuškog i Međugorja, dvadesetak kilometara zračne linije od mora i na 140 metara nadmorske visine, tako da su uvjeti za uzgoj vinove loze odlični. Zime su blage, a ljeti je puno sunca, pa trsove, kada je potrebno, od isušivanja štite navodnjavanjem iz vlastitih bunara.

Prvo vino koje se kušalo u Nico´s baru bilo je Žilavka (2022.) iz njihove linije Vrhunska vina. „Ovo vino koje ćete probati je mlado, iz prošlogodišnje berbe. Grozdove beremo ručno i još ih dodatno selekcioniramo u podrumu, nakon čega idu na hlađenje i hladno prešanje. Mošt smo hladili i ostavili da se taloži preko noći, a potom je uslijedila hladna fermentacija u kontroliranim uvjetima. Po završetku fermentacije i uklanjanja s grubog taloga, ostavili smo vino odležavati na finom talogu 6 mjeseci uz povremeno miješanje. Nakon bistrenja i filtracije ovu smo Žilavku napunili u boce i nakon dva mjeseca je plasirali na tržište“ predstavio je svoje vino Vlatko Nuić, koji s obitelji živi u Austriji i tamo studira vinarstvo i vinogradarstvo.

Obitelj Nuić je netipična vinarska obitelj. Otac, Josip Nuić rođen je u Njemačkoj gdje je živio s obitelji koja je privremeno iselila iz Hercegovine. Tamo je završio školu, a potom se vratio u Hercegovinu i pokrenuo posao prodaje auto dijelova, te postao predstavnik Volva za regiju. Vinsku je priču započeo spontano, družeći se s rođakom i svojim prvim enologom Ivanom Penavom, te vinarom Miroslavom Ćorićem. Ispočetka je proizvodnja vina bio hobi, a potom se sve krenulo ozbiljnije, pa je 2002. godine posadio šest hektara vinograda na položaju Orlovac, a četiri godine kasnije, na tržište plasirao tri prve etikete vina Vinogradi NuićŽilavka, Blatina i Blatina Barrique. Odmah se počelo pričati o vinima Vinograda Nuić, jer za razliku od ostalih vinara, Nuić je imao nasade čiste blatine.

Iako je posao s vinima napredovao, a u Crnopodu se počela graditi i impresivna vinarija, Josip Nuić je zaključio da svojoj djeci želi pružiti vrhunsko školovanje, pa je s cijelom obitelji preselio u Austriju. Preselio je u Austriju, tamo živi, ali time nije prekinuo svoju hercegovačku vinsku priču. Naprotiv, iz Austrije stalno donosi neke nove detalje, ideje oko uzgoja grožđa i rada u podrumu koji su u Hercegovini do danas bili nezamislivi, a najstariji sin Vlatko Nuić krenuo je njegovim stopama.

Dok se otvaralo sljedeće vino koje se kušalo, na stolove su stigli tanjuri s njokima od ricotte s kremom od šparoga i hrskavo prepečenim kockicama svinjskih obraza. Jelo se odlično slagalo s Nuić Blatina Bariqque (2020.) vinom, rubin crvene boje koje je mirisalo na čokoladu, začinsko bilje, duhan i crni ribiz.

„Blatina je autohtona hercegovačka sorta koja je skoro pala u zaborav i u novije doba rijetki su vinari od nje radili monosortno vino. Mi smo tu sortu, odnosno vina od nje vratili na tržište. To je specifična sorta jer ima samo ženske cvjetove, pa se ne može sama oprašivati, stoga se u vinograd kraj redova blatine uvijek sadio trnjak, kojeg su neki vinari zamijenili s alcante bouscheom. Niži prinosi zaslužni su da je ovo vino moćnije, a aromu mu je dalo i odležavanje u barrique bačvama, novim i starim i to polovica od hrvatskog, polovica od bosanskog hrasta. U bačvicama je vino odležavalo 15 mjeseci, a za tržište smo ga punili prije otprilike tri mjeseca“ predstavio je svoje vino Vlatko Nuić.

Ove je godine obitelj Nuić proširila nasade. Naime, zahvaljujući Udruzi vinogradara i vinara Ljubuški, vinarija Nuić udružila se sa još šest vinara i na zemlji koju su za vrijeme Austrougarske monarhije koristili kao područje za testiranje loza, zasadila nove nasade. Nuići su na 8 hektara zasadili žilavku i chardonnay.  Osim po fantastičnim vinima, Vinogradi Nuić pobuđuju veliku pažnju i znatiželju uvođenjem novih sorti na hercegovačko tlo. Na mala vrata je tako u Hercegovinu ušla sorta pošip i na njihovim vinogradima daje odlične rezultate, posadili su čokote grka koji je daje odlična vina, a osim merlota, syraha i cabernet sauvignona, u redovima Vinograda Nuić raste i zeleni veltlinac za koji je zaslužan Vlatko Nuić – nakon što su na toj sorti učili kalemljenje, Vlatko je sadnice donio u Hercegovinu. „Malo se muče, smeta im hercegovački kamen, ali priviknuti će se“, komentirao je.

Treće i najmoćnije vino koje se kušalo toga dana u Nico´s baru bilo je Nuić Cuvée red 7, kupaža od sedam sorata: blatine, trnjka, merlota, cabernet sauvignona, cabernet franca, syraha i tourige nacional. „Postotak sorti u kupaži odgovara zastupljenosti tih sorata u našem vinogradu“ objasnio je Vlatko Nuić, a gosti su uživali u bogatom i kompleksnom vinu s aromama pekmeza od šljiva, čokolade, začina i kože. Osim oduševljenih komentara o vinima, osjetilo se i iščekivanje sljedećeg kušanja i predstavljanja vinara u Nico´s baru u čijoj kuhinji uvijek dobro osmisle i jelo s kojim će iznenaditi goste.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić