U Kastvu je počelo ljeto

/u /od

Mnogi su bili u Rijeci i Opatiji, a u Kastvu? Ne? Pa, vrijeme je da ga posjetite, jer nalazi se sjeverno od spomenutih obalnih gradova, na brijegu visokom 365 metara.

Bilo bi bolje da prilazne ceste nisu zatrpane parkiranim automobilima, ali kada ih zaboravite, dolaskom u ovaj pitoreskni gradić dobiva se dojam da se zašlo u neki drugi svijet, u neko drugo vrijeme. Najprije zadivljuje pogled na Kvarner i njegove otoke, te ne planinske vrhove Gorskog kotara u zaleđu, a potom se posjetiteljima pruža bezbroj načina kako provesti vrijeme – od razgledavanja kulturnih baština i eno-gastro užitaka pa do aktivnog odmora.

Povijesna i kulturna baština

Obilazak grada najbolje je započeti razgledavanjem preuređene Muzejske zbirke Kastavštine u kojoj se može doznati sve o njegovoj prošlosti, a nakon toga krenuti u obilazak gradića, jer on je poput muzeja na otvorenom.

Posebna atrakcija je impozantna građevina Crekvina, koja je unatoč stoljećima koja su prošla od njenog nastajanja, obavijena velom tajne. Njega gradnja počinje početkom 17. stoljeća kada su Jezuiti na Kastvu odlučili sagraditi veliku crkvu, najveću na hrvatskoj obali. Ali u izgradnji su, dakako bez naknade morali sudjelovati svi, a najviše Kastavci koji su s obale donosili građevni materijal.

Legenda kaže da je među njima bila i siromašna udovica, majka troje djece. Kad je zamolila da je puste, kako bi, kao sluškinja, mogla zaraditi i prehraniti djecu, tri su je puta udarili bičem. Udovica je tada proklela crkvu. Da li pod utjecajem kletve, loše gradnje ili nekih drugih neprilika, crkva se nakon toga stalno urušavala i nikada nije završena. Ispred povijesnih ostataka uređen je trg, a Crekvina je danas idealno mjesto za održavanje koncerata i scenskih uprizorenja.

Glavni gradski trg nazvan je Lokvina zbog lokve iz koje se skupljala kišnica za potrebe žitelja Kastva iako postoji još jedna priča obračunu Kastavaca s omraženim kapetanom Franom Morellijem koji je bez obzira na „stare pravice“ (Kastavci su već imali svoj statut iz 1400. godine), provodio svoje zakone. Uglavnom, kad je Kastavcima dozlogrdilo njegovo ponašanje, utopili su ga u lokvi na trgu pred kaštelom.

Kastav ima i Aleju velikana – ispred ulaza u grad biste su Vjekoslava Spinčića, Matka Laginje, Matka Mandića, Ivana Matetića Ronjgova i Vladimira Nazora koji je u Kastvu kao ravnatelj Učiteljske škole, proveo 10 godina, što ga je nadahnulo da počne pisati na čakavštini.

Svakako posjetite i Kuću Belice, muzej posvećen tradiciji vinarstva i vinogradarstva Kastva. Ovaj interpretacijski centar kroz postav progovara o najreprezentativnijem kastavskom vinu – Belici, kupaži autohtonog verdića, divjake i mejskog kojima se pridodaje malvazija.

Aktivni odmor

Samo nekoliko koraka je potrebno da se iz centra Kastva uroni u idilu kastavskih šuma (Loza i Lužina), prošeta označenim i tematskim stazama, osvoji kastavske vrhove i uživa u pogledu koji se s njih pruža. Kastavske šumske šetnice Puž, Zec i Srna idealne su u svako godišnje doba za šetnju, vožnju biciklom, planinarenje ili jahanje.

Krene li se u unutrašnji dio šume, put vodi do napuštenog sela Cari, nekadašnju pograničnu postaju na razmeđi Jugoslavije i Italije. Predivna priroda, vrhovi s kojih se pogled širi na čitavu okolicu i skrivena blaga iz bogate povijesti Kastavštine koja se putem otkrivaju, uspomene su koje će sa sobom rado ponijeti svaki posjetitelj.

Kroz šumu se može proći i biciklom. Naime, iza Crekvine se nalazi postaja s električnim brdskim biciklima koje se može iznajmiti na licu mjesta. Osim jedinstvenog outdoor prostora, u Kastvu postoji i moderno opremljena sportska zona namijenjena profesionalnim i rekreativnim sportašima.

Nazdravljanje Belicom uz fina jela

U „Gradu na brege“ kako nazivaju Kastav tradicionalno se sljubljuje mediteranska i kontinentalna kuhinja. Iako je kroz povijest mijenjao brojne uprave, Kastav je uvijek bio svoj i svjetski što se vidi i po gastronomskoj ponudi. Kako izgleda fuzija domaćeg i svjetskog možete doživjeti u hotelu-restoranu Kukuriku u kojem od lokalnih namirnica obroke priprema chef Nenad Kukurin.

Nenad Kukurin

Učio je i iskustvo stjecao ne samo kod kuće već i šest godina u Italiji, a kad je 1998. preuzeo obiteljski restoran, postao je jedan od pionira ”slow food” pokreta u Hrvatskoj. U kuhinji restorana Kukuriku svakodnevno nastaju nova jela, a diktira ih dnevna ponuda svježih plodova mora, polja i šume.

Željko Markus

Dobro se jede i u Bistrou oštarija Fortica u kojoj glavnu riječ i kuhaču drži chef Željko Markus. Menu postoji, ali najbolje je poslušati uvijek nasmijanog chefa Markusa koji uglavnom i dočekuje goste i osluškuje u kakvim bi jelima uživali pa savjetuje što kušati i priprema divote na tanjuru.

Kastafsko kulturno leto

Ljeto u Kastvu započelo je prvim festivalom – Festivalom smijeha koji traje od 7 do 9 lipnja 2023, a tijekom Kastafskog kulturnog leta, domaće i strane goste očekuju brojne izložbe, predstave, filmske projekscije te vrhunski koncerti na Crekvini, ali i u manjim lokacijama diljem Kastva. U sklopu Kastafskog kulturnog leta održavaju se Festival gitare i Festival čakavskih šansona ČAnsonfest, potom Jerry Ricks Blues Festival, najveći i najznačajniji festival u Hrvatskoj posvećen blues glazbi.

Prema probrramu blues festivala krajem srpnja na koncertima na atraktivnim lokacijama diljem Opatijske rivijere nastupiti će međunarodne i domaće zvijezde bluesa, dok će se veliko finale održati u Kastvu 22. srpnja uz Babba Sissoko Mediterranean blues i grupe King King iz Britanije koji će održati koncert 23. srpnja.

Originalni suveniri

U Kastvu se ne prodaju unificirani suveniri – uglavnom proizvedeni u Kini.  Suvenire iz Kastva osmišljavaju i izrađuju ljudi koji ih nude u svojim galerijama ili kućnom pragu.

U galeriji Željana Pavića pažnju privlače njegove minijature, u šarenoj galeriji Saše Jantoleka skulpture mačaka, riba ili šaroliki magneti, u Kući Belice može se kupiti boca ovog jedinstvenog vina, a na odabranim mjestima u gradu, suvenir Kastaf 365, autorice Ive Piglić. To je miris za prostor koji danima nakon posjete Kastvu, podsjeća na Kastafsku šumu.

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Badel Masterclass Cup: Davor Kaić najbolji je barmen Hrvatske

/u /od

Sudjelovanje u finalu Badel 1862 Masterclass Cupa pobjedama na regionalnim natjecanjima izborilo je 25 ugostitelja, barmena i konobara, koji su u zagrebačkom klubu Mint još jednom demonstrirali svoje znanje i vještine u posluživanju pića i spremanju koktela.

Titulu najboljeg osvojio je Davor Kaić iz Zagreba, koji je mjesto u finalu izborio na regionalnom natjecanju u Rijeci. Drugo mjesto osvojio je Nikola Vrček iz Varaždina, a treće mjesto Vanja Galovski iz Skoplja.

Davor Kaić

Nakon što je prije dvije godine održano prvo natjecanje u poznavanju i posluživanju pića te pripremi koktela Badel Masterclass Cup, ove je godine ponovljeno u četiri hrvatske regije, ali i u Sjevernoj Makedoniji. Na Badel 1862 Masterclass Cup stiglo je 500 prijava na temelju kojih se u natjecanje kvalificiralo 25 finalista.

Nikola Vrček

Svoje barmensko znanje i sposobnosti natjecatelji su najprije demonstrirali na regionalnim natjecanjima održanim u Osijeku, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Skoplju, a najboljih pet kandidata iz svake regije plasiralo se u finale. Najbolje plasirani nagrađeni su novčanim nagradama i titulama koje donose prestiž u struci, ali su sudjelovanjem u natjecanju profitirali svi natjecatelji. Naime, za sve koji su sudjelovali u natjecanju organizirana je on line edukacija u kojoj je neke od najvećih ‘tajni zanata’ podijelio Mario Majcen, jedan od vodećih hrvatskih barmena, a svi su natjecatelji dobili i certifikat Badel MasterClass Expert koji će im pomoći u daljnjem građenju profesionalne karijere.

Vanja Galoski

„Velika mi je čast primiti ovo priznanje za najboljeg barmena Hrvatske. Zahvalan sam organizatoru ovog događanja što je prepoznao važnost barmenske struke i kulture te putem ovog natjecanja motivirao natjecatelje da pokažu svoj maksimum. Kultura barmenstva u Hrvatskoj se tek gradi, a ovakva natjecanja i edukacije su ključne u njenoj promidžbi. Svojim koktelom imena Cleopatra htio sam naglasiti voćne note koje ublažavaju gorčinu Antique Pelinkovca i naglašavaju njegovu aromu“, izjavio je Davor Kaić, pobjednik Badel Masterclass Cupa i barmen prestižnog hotela Monte Mulini u Rovinju.

Finalisti: Davor Kaić, Nikola Vrček i Vanja Galoski

Svi prijavljeni sudionici imali su priliku pokazati svoje znanje i vještine u poznavanju, pripremi, posluživanju koktela te ostala praktična i teorijska znanja vezana uz vina, jaka alkoholna pića i psihologiju potrošača. U završnom natjecanju finalisti su morali pripremiti vlastiti originalan koktel, pokazati vrhunsku vještinu u posluživanju gostiju te uspješno identificirati pića koristeći njuh. U skladu s dobivenom narudžbom trebalo je demonstrirati znanje i spretnost u pripremanju, točenju i posluživanju različitih vrsta pića te kave.

Poseban značaj regionalnim natjecanjima i finalu donio je žiri sastavljen od vodećih stručnjaka za alkoholna pića i ugostiteljstvo. Kandidate su kroz natjecanje ocjenjivali Mario Majcen, svjetski viceprvak u flairu, Zlatko Orečić, bar manager Esplanade, Mirela Krajnović, glavni tehnolog u Badel 1862, i Ante Žigo, predsjednik udruge barmena Split, a u finalu su im se pridružili i Vesna Jurak, direktorica proizvodnje jakih alkoholnih pića u Badelu 1862 te Franckov profesionalni barista Zoran Trkulja i renomirani barmen Zoran Surla.

„Iskustva s prvog Masterclass Cupa bila su izvrsna te smo zbog interesa samih ugostiteljskih djelatnika odlučili nastaviti s organizacijom ovog natjecanja. Velik broj prijava potvrđuje interes i potrebu za ovakvim projektima koji otvaraju priliku za učenje i razmjenu iskustava. Osim što pojedincima koji rade u ugostiteljstvu omogućavaju profesionalni razvoj ovakva natjecanja pridonose podizanju kvalitete naše ukupne ugostiteljske i turističke ponude. Ove smo godine u natjecanje uključili i barmene iz Sjeverne Makedonije, što je prvi korak u širenju i na druge zemlje regije“, istaknuo je Lovro Vučković, direktor marketinga Badela 1862.

Davor Kaić s koktelom Cleopatra

 

Recept pobjedničkog koktela Cleopatra

4 cl Antique Pelinkovac

2 cl Cleopatra Grappa Jacopo Poli

1.5 cl sirup od slane karamele Monin

2 dasha bittera od breskve Bitter Truth

Grill&Steak House Nono Frane – senzacionalna ponuda dostojna svjetskih steakhousea

/u /od

Nije neobično da za ukusan obrok nerijetko morate potegnuti izvan centra nekoga grada. Naime, periferijama i u predgrađima se često odvijaju više nego dojmljive gastronomske priče.

Isplati li se? Recimo samo da ćete se vrlo brzo poželjeti vratiti. Jedan od takvih restorana s dugogodišnjom tradicijom, ali pod novim vodstvom, jest i Grill&Steak House Nono Frane. Smješten je u Viškovu, mjestašcu u blizini grada Rijeke. Godinama je omiljeno gastronomsko odredište, ne samo sumještana, nego i ljubitelja dobrih zalogaja iz okolnih bližih i daljih mjesta i gradova te turista koji se nakon prvog posjeta uvijek rado vraćaju.

Osim klasika koji su godinama na meniju, posebnu pozornost privlači izvrsna ponuda odležanih steakova iz svih krajeva svijeta. Osim što je to priča koja zahtijeva veliko znanje, posvećenost i pažnju prilikom pripreme, ona je i toliko rijetka da u njoj vrijedi uživati svake sekunde. Odlično pripremljeni, nepcu i oku više nego ugodni, okusi koji dugo ostaju u sjećanju.

Grill&Steak House Nono Frane u ponudi ima najbolje sa farmi diljem svijeta, koja je nastala selekcijom najcjenjenijih pasmina goveda. Odresci od 12 pasmina goveda, 50 različitih rezova, uvezeni iz 15 država, sazrijevali su minimalno 21 dan u posebnim komorama za “dry age”, odnosno suho odležavanje. To je prirodan proces odležavanja mesa kojim se tretiraju najkvalitetniji goveđi komadi u kontroliranim uvjetima. Naime, posebno se kontrolira temperatura i vlaga tako da prirodni enzimi prodiru u najtvrdokornije dijelove mesa, višak vode isparava, a ostaju vrhunska kvaliteta prožeta visokim udjelom proteina, savršen izgled i nezaboravan okus. Meso dobiva mekoću i puniju strukturu, a okus predstavlja potpuno novo gastronomsko iskustvo zbog kojeg se u Grill&Steak House Nono Frane uvijek vraća.

Održan 6. Salon pjenušavih vina Zagreb

/u /od

Pjenušava su vina zasvjetlucala u Maksimiru. Održan je 6. Salon pjenušavih vina u velikoj dvorani restorana Maksimir i na terasi okruženoj zelenilom. Na njemu je svoja vina predstavilo 25 izlagača iz Hrvatske, Slovenije i Italije vinskim ljubiteljima i znalcima.

Tijekom priredbe oblaci su se razišli, a uz zvuke filmske glazbe Elme & Admira iz sastava Filmmusicorkestar, ozračje je bilo posebno – i »otjeralo« onaj jedan najavljeni pljusak – dobrom energijom. Posebna atrakcija bila je ledena skulptura postolja Tvornice Leda na kojemu su stajali najbolje ocijenjeni hrvatski pjenušci – Kopjarov Rosé; Josipovićev Jazz i Pavlomirov 1288.

Vinari su imali više od dvije etikete, stoga je broj butelja na pjenušavom druženju bio zavidan – prava radost za ljubitelje mjehurića. Uz standardno kušanje na izlagačkim mjestima, posjetitelji su mogli nazočiti dvjema besplatnim radionicama, kojima je mreža Salon of Sparkling Wines ponovno pokazala važnost edukacije i umjerenosti u ispijanju zavodljivih gutljaja, uz obaveznu hidrataciju za koju se pobrinula Cetina.

Prvu radionicu Pjenušavi susret u čaši: Hrvatska & Slovenija moderirale su organizatorice, dr.sc. Nina Levičnik, osnivačica mreže Salon of Sparkling Wines i prof. Marija Vukelić, direktorica Salona pjenušavih vina Zagreb, naglasivši pritom važnost čaše iz koje se pjenušava vina piju. Za ovu prigodu odabrana je hrvatska čaša – Riedel Malvazija istarska koja odlično ističe i mirise pjenušavih vina. U kušanju naslijepo i neobaveznom vinskom razgovoru uz najbolje ocijenjene pjenušce mreže – Kopjar, Josipović, Pavlomir, Albiana, Kozinc i Klet Krško – polaznici su pokušali prepoznati iz koje države dolaze.

Na drugoj radionici  Pogodi metodu: charmat ili tradicionalna  po dva pjenušca obiju metoda kušana su također naslijepo, a nakon prepoznavanja metoda, predstavile su se vinarije Royal Hill Estate iz Erduta i Degrassi iz Istre, objasnivši na koji način rade svoja pjenušava vina te kakve su razlike i sličnosti metoda.

Salon pjenušavih vina Zagreb pokazao je raznolikost sortimenta i regija u kojima se pjenušava vina proizvode, doveo je ciljano publiku koja voli i želi više naučiti o  mjehurićima te najavio sljedeći susret u Ljubljani, već ovaj petak 9.6.2023., na 9. Salonu penečih vin Ljubljana.  Dobro došli!

Foto: Julio Frangen i Sunčana Barušić

Zdravstveni turizam jedna je od najbrže rastućih grana turizma u Hrvatskoj

/u /od

U sklopu Aquafesta, trodnevnog događanja u Varaždinskim Toplicama, održan he stručni skup na temu: Termalni turizam jučer danas, sutra. Događanje su pokroviteljstvom podržali Ministarstvo turizma i sporta i Ministarstvo kulture i medija, a u organizaciji Turističke zajednice grada Varaždinske Toplice i Zavičajnog muzeja Varaždinske Toplice uz podršku Grada Varaždinske Toplice. Skupu su se odazvali predstavnici turističkih zajednica, Klastera zdravstvenog turizma te ostalih ustanova i institucija, a kroz program je vodio novinar Petar Štefanić. Arheološko nalazište Aquae Iasae, koje je nekoć davno imalo upravo lječilišnu namjenu, bilo je najbolja moguća „kulisa“ za razgovor o zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj, trendovima, potencijalu te daljnjem razvoju kao jednog važnog turističkog segmenta.

O potencijalima i važnosti zdravstvenog turizma govorila je Ivana Kolar, savjetnica Uprave Tuheljskih toplica, na svoj prijašnji rad u Daruvarskim toplicama osvrnuo se Marcel Medak, direktor TZ-a Bjelovarsko Bilogorske županije, a svoje viđenje upravo Varaždinskih Toplica i njezinih kvaliteta podijelio je s prisutnima stručnjak iz Turske, Müfit Zeki Karagülle, profesor zdravstvene ekologije i hidroklimatologije. Prisutnima je termalni turizam Turske predstavila Ozge Ozturk koja dolazi iz  Afyonkarahisara, glavnoga grada za termalni spa turizam Turske i članica EHTTA-e (European Historic Thermal Towns Association), dok se ravnatelj Specijalne bolnice, Denis Kovačić u VŽ Toplicama osvrnuo na skoro otvorenje Nacionalnog spinalnog centra, kao i na izazove s kojima se danas susreću specijalne bolnice.

 

Foto: Damir Mrvčić

Nema joj ravne – Slavonija predstavila novi vizualni identitet i slogan

/u /od

Nema joj ravne, novi je atraktivan slogan s kojim će se od sada predstavljati pet županijskih turističkih zajednica udruženih u Klaster Slavonija.

„U samo tri riječi prikazane su sve asocijacije vezane uz istok Hrvatske i doživljaji koje destinacija nudi i koji nikog ne ostavljaju ravnodušnim. Jer Slavonija je puno više od ravnice, ona su ljudi koji stvaraju vina, hranu i poseban ambijent koji nude ruralni i urbani prostori svojim gostima“, istaknula je Ivana Jurić, voditeljica Klastera Slavonija i direktorica TZ Osječko-baranjske županije na predstavljanju novog vizualnog identiteta u zagrebačkoj vinoteci Bornstein.

Ivana Jurić, Maja Jakobović, Majda Jakša i Ružica Vidaković.

Novo kreativno rješenje iza kojeg stoji tim agencije 404, uključuje i zajednički moderni logotip inspiriran bojama zemlje, zlatnim poljima i slavonskom ravnicom. Moderan, a topao, specifičnih ligatura inspiriran je bojama slavonske zemlje, zlatnim poljima i horizontom maštovito prikazanim „rezanjem“ donjeg dijela slova u riječi Slavonija.

Uz moderni i atraktivni vizualni identitet Slavonija je za posjetitelje pripremila bogatu ponudu.

Posjetite Slavoniju već ovoga ljeta

„Krenete li od Požege, Pleternice i Velike ne propustite posjetiteljsko-edukativne centre Požešku kuću, Terra Panonicu i Kuću Panonskog mora. U Pleternici možete posjetiti novootvoreni Muzej bećarca, UNESCO-zaštićen Park prirode Papuk, prvi hrvatski geopark koji nudi obilje aktivnosti na otvorenom, a posjetite li nas ljeti tu je Aquapark Shhhuma u Velikoj, prvi vodeni park u regiji, dok u Toplicama Lipik možete uživati u kupanju tijekom cijele godine“, predstavila je Požeško-slavonsku županiju direktorica županijske turističke zajednice Maja Jakobović.

U susjednoj Virovitičko-podravskoj županiji uživat ćete u Plemićkoj ruti koja povezuje dvorce, kurije, moderne multimedijalne posjetiteljske centre i prolazi UNESCO područjima obalama Drave i Parkom prirode Papuk, mami vas najfinijim jelima podravske i slavonske kuhinje i odličnim vinima butik vinarija. Direktorica turističke zajednice ove županije Martina Jakelić pozvala je ljubitelje vina na još jedno izdanje rujanskog festivala Slavonija i Podravina, wine not?!

Direktorica TZ Brodsko-posavske županije Ružica Vidaković istaknula je ljepotu rijeke Save koja će uskoro u Slavonskom Brodu dobiti putničko pristanište, Adrenalinsku šumu u Bebrini i novi hotel Park u Slavonskom Brodu te bogatu ponudu rančeva, salaša i obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava.

Direktorica TZ Osječko-baranjske županije Ivana Jurić, predstavila je bogatu kulturnu i prirodnu baštinu, sjajne manifestacije poput aktualnog Vinskog mjeseca Osječko-baranjske županije, popularni HeadOnEast, odličnu gastronomiju i iznimna vina među kojima se posebno ističe graševina, najvažnija hrvatska sorta koja upravo u Slavoniji daje najbolje rezultate te je najavila međunarodnu manifestaciju o graševini GO Grow koja spaja čitavu Slavoniju. U rujnu sve posjetitelje istoka Hrvatske očekuje i obnovljena osječka Tvrđa s brojnim događanjima.

Direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije Majda Jakša, uz vrhunske graševine istaknula je i nadaleko poznati iločki traminac koji je u svijetu proslavio najistočniju hrvatsku županiju. Uz prekrasnu prirodu i brojne muzeje među kojima se ističe moderan Muzej vučedolske kulture, predstavila je i novi turistički proizvod Adrenalinski park Bosut Rokovci-Andrijaševci sa ziplineom.

Vidimo se u Slavoniji, jer nema joj ravne!

 

Foto Anto Magzan, Sunčana Barušić, arhiva Klastera Slavonija

Link na promotivni film: https://www.facebook.com/slavonia.travel/videos/1074266303546792

Priča o Moslavačkoj priči

/u /od

Započeli su je, ima tome već osamnaest godina, Katica i Stjepan Martinac. Zaljubljenici u Moslavinu i rodni kraj, živjeli su u mjestu Obedišće sa zemljom i od zemlje, štovali starine i povijesne baštine, a ponajviše svoju obitelji i ljubav koja ju je ispunjavala. A, obitelj je bila mnogobrojna, pa su okupljanja počela predstavljati problem – jednostavno nije bilo mjesta. Malo po malo rađala se zamisao kupiti neku staru kućicu u blizini i osposobiti je – tek toliko da se obitelj okupi, fino pojede, popije i proveseli.

Katica i Stjepan Martinac s kćerkom Snježanom Ožetski i unukom Ivanom Ožetski

Odabrali su imanje u Maloj Ludini u području Gaja i najprije, gredu po gradu, dasku po dasku, preselili jednu drvenu kuču, postavili je ponovno na temelje, iskopali ribnjak, ubacili šarane, ogradili imanje i dolazili na obiteljska okupljanja, pa i ribičiju. Poduzetni i radišni počeli su razmišljati da bi divote u kojima su uživali mogli pokazati i prijateljima, te uvijek dobrodošlim gostima. I, tako je krenulo: po obližnjim su selima otkupili tradicionalne drvene kuće, rastavili ih te sastavili u Maloj Ludini.

Centralna je iz rodnog sela Obedišće. Nekada štala, sada je restoran sa sobama na katu koje iznajmljuju. Malo po malo, na imanju su sagradili, odnosno sastavili tri tradicijske kuće u blizini jezera: Agacija, Vrba i Kruška. Danas su kuće kategorizirane s tri i četiri zvjezdice, a u šumi, koja je također dio imanja, nalazi se kuća za odmor Jelengaj. Ime govori samo za sebe: u šumi kojom je okružena uz jelene žive i divlje životinje o kojima se brine obitelj.

I tako se zamisao o obiteljskom okupljanju pretvorila u posao kojeg danas vode Snježana (kći bračnog para Martinac) sa suprugom Zoranom Ožetski i sinom Ivanom.

Kuće se, dakako iznajmljuju, a smještajni je kapacitet 33 osobe (s pomoćnim ležajevima mogu primiti i 43). Sve su kuće opremljene antiknim, restauriranim namještajem kojeg su bračni par Martinac godinama sakupljali i obiteljskim fotografijama te antiknim sitnicama. Namještaj je antikni, ali oprema u kućicama je najmodernija! Gosti koji žele, mogu osvježenje pronaći i u bazenu, rekreirati se na teniskom ili nogometnom igralištu, natjecati se na visećoj kuglani ili jednostavno šetati ili ljenčariti okruženi zelenilom i pjevom ptica.

Idila još nije gotova, jer kakav bi to bio hedonizam bez jela? Naime, restoran je daleko poznat po domaćim specijalitetima i roštilju. Bilo je lijepo vrijeme, a biti će sve ljepše, sunčanije i toplije, pa smo odbrali stol u šumi, dakako u hladu. Nije bilo problema… ljubazni je konobar za tren oka donio tanjure, čaše, ubruse, pribor, a mi smo, čekajući oblizeke pijuckali dobro ohlađen Škrlet (dakako iz Moslavine).

Za početak, uživali smo u domaćem siru i kobasicama od divljači (Moslavački pladanj), domaćoj pašteti od jelena (dakako s domaćim kruhom) te domaćim trgancima s prepečenim lukom i špekom. Ništa bez juhice, pa smo, lupkali žlicama o tanjure i do kraja pojeli bistru juhu s domaćim rezancima te gustu juhu od povrća. Nismo se mogli odlučiti koja je bila bolja. Potom smo uživali u svemu po malo – naime, htjeli smo isprobati sve tradicionalno što se nudi (bez brige, ima toga puno više na jelovniku).

Jelen u umaku sa suhim šljivama i crnom vinu s domaćim dizanim knedlima

Svakako treba kušati jelena u umaku sa suhim šljivama i crnom vinu s domaćim dizanim knedlima pripremljenima na pari, te gulaš od divljači pokriven tijestom, zapečen u pećnici. Kada vam posluže Moslavački roštilj, neće štedjeti, pa će se na plati naći ćevapi, svinjska vratina, domaća roštiljska kobasica, pileći ražnjić s povrćem, odličan pekarski krumpir, dakako s domaćim ajvarom. A za desert: dakako štrudla!

Moslavačka priča dobar je razlog da se vikendom uputite u Moslavinu. Ako se odlučite provesti vikend u jednoj od kućica ili u sobama iznad restorana, svakako nazovite i na vrijeme rezervirajte smještaj. Međutim, izlet može biti i jednodnevan – Moslavačka priča (Gaj 3, Mala Ludina) udaljena je od Zagreba 60 kilometara, na pola puta između Ivanić Grada i Kutine.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić