Urbanovo 2024. – svi će putevi voditi u Međimurje

/u /od

Sredinom svibnja Štrigova postaje vinsko središte i domaćin Urbanova – ključne međimurske manifestacije posvećene vinu. U organizaciji udruge Hortus Croatiae osmišljen je bogat program za sve ljubitelje međimurskih vina, a vrhunac Urbanova je svakako trodnevni Festival Pušipela.

Festival pušipela

U Domu kulture u Štrigovi od petka 17. do nedjelje 19. svibnja održava se Festival Pušipela na kojem će prema riječima predsjednika udruge Roberta Horvata „posjetitelji će kroz tri dana moći degustirati više od 170 etiketa vrhunskih vina iz 24 vinarije Udruge Hortus Croatiae“. Prilika je to za upoznavanje najboljih vina međimurskih vinara te susret poslovnih partnera, ugostitelja i sommeliera s vinarima izlagačima.

Festival je otvoren za javnost, a dnevne ulaznice po cijeni od 25€ možete osigurati već sada na https://www.eventim.hr/hr/ulaznice/urbanovo-festival-pusipela-strigova-dom-kulture-1417132/performance.html.

Radno vrijeme Festivala u petak i subotu je od 12 do 19 sati, a u nedjelju od 14 do 19 sati. Organizatori ističu i zanimljiv popratni program manifestacije pa se tako prvog dana Festivala otvara izložba pod nazivom „Povijest vinarstva na Liburniji“ u suradnji s Državnim arhivom u Štrigovi i Državnim arhivom iz Rijeke. Istog dana u 20 sati u Termama Sveti Martin ispred puba Potkova održat će se „Wine & smile kviz“, s vinarima te poznatim blogerima i influencerima pod voditeljskom palicom stand up komičara Gorana Vugrinca.

U subotu sve posjetitelje Festivala očekuje „Cooking show by Bajzovi dvori & Marko Palfi“, dok je nedjelja rezervirana za jutarnji „Urbanovo WINE RUN“, a tijekom zadnjeg dana festivala organizirani su animatori za djecu za sve obitelji koje žele posjetiti festival. Sva tri dana nakon Festivala posjetitelji se mogu zabaviti uz prigodni glazbeni program: Krunoslava Lajtmana i Patrika Zamudu u petak, DJ-a u subotu i Zodiac duo u nedjelju. Direktor Turističke zajednice Međimurske županije, Rudi Grula, istaknuo je kako “Svake godine raste medijski interes i interes gostiju, a da je tome uistinu tako svjedoči podatak da raspoloživih soba za vrijeme trajanja Urbanova više nema. Svi kapaciteti su bukirani!”

Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije

Brojne posjetitelje ove godine mogao bi privući i Urbanovo vlak koji ide iz Zagreba s glavnog kolodvora do kolodvora u Čakovcu, a nakon toga posjetitelji će se voziti busevima do Štrigove.

“Gurman tjedan” i Otvoreni podrumi

Iako je Festival Pušipela vrhunac ove manifestacije, prethode mu Međunarodno ocjenjivanje vina 3. i 4. svibnja te Urbanovo Gurman tjedan od 3. do 19. svibnja, tijekom kojeg će restorani uključeni u projekt nuditi hranu sljubljenu s vrhunskim vinima međimurskih vinara. Urbanovo završava Otvorenim podrumima 24. i 25. svibnja na kojima posjetitelje osim izvrsnih vina očekuju i razne kulinarske poslastice.
Sve informacije i detalje o programu Urbanova možete pronaći na webu

https://www.urbanovo.hr/2024/predstavljen-program-manifestacije-urbanovo-2024/ instagram profilu https://www.instagram.com/urbanovo_dani_vina/?hl=en

i facebooku  https://www.facebook.com/urbanovo.

 

Foto: arhiva Udruge vinara Hortus Croatiae i Sunčana Barušić

Bota Šare u Dubrovniku – prvi restoran u Hrvatskoj napravljen tehnikom upcycling

/u , /od

Hrvatska je dobila prvi restoran čiji je interijer u potpunosti napravljen od prirodnih odbačenih materijala. Dubrovački konceptualni umjetnik Igor Hajdarhodžić novi restoran Bota Šare učinio je mjestom bogate povijesti u kojem svaki detalj priča svoju priču. Tako je novi dubrovački restoran Bota Šare u potpunom skladu s prirodom I održivim poslovanjem. Na sjevernom ulazu u Grad, ulazu Buža, u ulici Peline 4, ulazimo u svijet koji spaja visoku ekološku svijest s obiteljskom gastro pričom hrvatskog Juga.

„Kroz posao nas je vodila želja da predmetima koji su odbačeni pokušamo dati novu ulogu, tzv. Upcycling. Ja sam već 40 godina uključen u takve poslove i neka sam vrsta Kralja smeća ovdje u Dubrovniku, a i šire. Posao je bio uspješan jer mi je prijatelj Pero Šare dao potpunu slobodu, a s njegovom sam obitelj surađivao godinama u Splitu i Malom Stonu. Motiv da se uhvatim ovog posla je bio to obitelj Šare godinama njeguje i zadržava visoku razinu kvalitete svojih usluga!“, otkriva Igor Hajdarhodžić.

Igor Hajdarhodžić

Neki od predmeta, u prostoru u koje se u prošlosti nalazila stara pekarnica, vrlo su vrijedni. To su starine i povijesne memorabilije, a ostalo su upotrijebljene stvari za koje je neobično da se nalaze u ovom prostoru. Odbačeni detalji dobili su novu ulogu. „Donio sam jedan predmet, pronađen na smeću, koji govori o padu Dubrovačke Republike. Izradio ga je na svojoj škrinji mladi mornar i ona na neki način, predstavlja atrakciju u ovom prostoru. Bio je 20-ak godina po muzejima. Sada je tu da bude na uvid i da se taj komadić dubrovačke povijesti ispriča posjetiteljima i građanima!“ ,govori Igor.

Glavni unutrašnji prostor kao i terasa imaju po 30 sjedećih mjesta. Atrakcija u tom prostoru jedan je stol napravljen od dviju istrošenih stepenica koje datiraju još iz doba Republike te dvije različite balustrade. One čine dostojanstveni kameni stol koji odgovara uz sve one elemente hrane koji ovdje postoje. Šankovi su pak napravljeni od brodskih pasarela. Svjetlo u prostoru daju stari ribarski ferali. Te odbačene stvari postaju element jedne posebne atmosfere koju ljudi odmah osjete.

Zasebni prostor zove se Pescatore – ribar i može primiti do šest osoba. U njemu se može vidjeti svježe ulovljena jadranska plavorepa tuna. Danas privlači veliku pažnju prolaznika. Upravo tu Bota nudi posebno iskustvo s vlastitim chefom koji će ispred vas raditi sushi. Prostorom dominiraju i jaki kameni elementi, plavi mramor koji ide uz poetiku ribarnice. U oko upada i zbirka buletina te jedan od alata za ribarenje, koji zapravo predstavlja simbol svega onoga što se dešava u djelatnosti obitelji Šare.

Svatko tko dolazi u ovaj prostor očekuje namirnice domaće proizvodnje. Nova Bota nudi i novi koncept. Radno vrijeme je od 8 sati do ponoći. Zdravi doručak sada je jutarnji imperativ, a dnevne marende razveselit će posebno Dubrovčane koji će svakog dana u godini imati pravi obrok dubrovačkog juga prema receptima naših baka.

„Sve naše namirnice su ili iz vlastitog uzgoja ili iz obližnjih OPG-ova. Kvaliteta istih kao i svih delicija imperativ je Bote koje je Hrvatska prepoznala. Riba je isto tako djelomično iz vlastitog ulova ili pak je pak naši chefovi prikupe u rano jutro na peškariji!“ – otkriva voditeljica dubrovačke Bote Josipa Turković.

Josipa Turković

Spoj ekološke osviještenosti s gastro svijetom nova je edukativna priča koju nudi Dubrovnik i Jug Hrvatske.

 

Foto: Dean Tesovic.

Iločke zidine otvorene, posjetitelje do nedjelje očekuje bogat program

/u /od

Puštanjem balona započela je svečanost promocije obnovljene povijesne jezgre Iloka koja će trajati do nedjelje 5. svibnja. Više od dvjestotinjak gostiju i uzvanika iz svih dijelova Hrvatske u četvrtak su uz stručno vođenje obišli obnovljenu srednjovjekovnu jezgru Iloka. Ni kišni oblaci nisu ih spriječili da prošeću novom turističkom atrakcijom – Iločkim zidinama i uživaju u jedinstvenom pogledu na najistočniji grad u Hrvatskoj koji uz vrhunska vina od sada nudi i jedinstvenu interpretaciju bogate kulturne baštine.

„Kulturna baština najvrjednije je što imamo u Iloku, a završetkom obnove stare jezgre, zidina, franjevačkog samostana, zgrade Žitnice i Podrumareve kuće u vlasništvu Iločkih podruma, ponudili smo novi doživljaj grada. Iznimno sam sretna što smo završili ovaj opsežan projekt projektiran 2012. Radovi su započeli 2021., a završeni su krajem 2023. U projekt je uloženo nešto manje od devet milijuna eura, a s gotovo 6,7 milijuna eura sufinancirala ga je Europska unija iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, istaknula je Marina Budimir, gradonačelnica Iloka otvarajući bogati program u kojem će do nedjelje uživati Iločani i njihovi gosti.

Marina Budimir

Uz gratis obilazak obnovljenih zidina, radionice za djecu, izložbu u Muzeju grada Iloka i otvorena vrata iločkih vinarija, Iločani se od 17 sati u petak, subotu i nedjelju mogu i besplatno voziti turističkim vlakićem na ruti Stari podrum – Principovac – Stari podrum.

Principovac

Biser na Dunavu

„Iločke zidine su najveći i najbolje očuvan fortifikacijski kompleks u kontinentalnoj Hrvatskoj, no važno je istaknuti da kulturna baština nije sama sebi svrha. Osim što je bitan dio našeg nacionalnog identiteta, ona je i resurs koji se može ekonomski koristiti stoga je ovaj projekt i njegova realizacija važna i u tom kontekstu ekonomskog korištenja kulturne baštine“, poručio je Marko Mikolašević, pročelnik Konzervatorskog odjela u Vukovaru i izaslanik ministrice Kulture i medija.

S njim se složio i župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić koji je istaknuo kako je Ilok završetkom ovog projekta postao pravi biser na Dunavu s iznimnom povijesnom i kulturnom baštinom.

„Naša je zadaća da baštinu obnovimo u što vjernijem izdanju i Ilok učinimo dostupnijim u prometnom smislu. U Vukovarsko-srijemskoj županiji ulažemo maksimalne napore i trud da to što prije realiziramo. Vjerujem da će od sada u Iloku biti sve više posjetitelja, to je ono čemu stremimo i što je zamašnjak razvoja svake sredine. Većim brojem turista razvijat će se gospodarstvo ne samo grada Iloka, nego i njegove okolice“, rekao je župan Dekanić.

Kulturna baština za buduće naraštaje

„Uz eno-gastro ponudu proširili smo našu turističku ponudu i na kulturnu baštinu. Ovaj projekt pravi je primjer kvalitetnog upravljanja i održivog razvoja. Obaveza je jedinica lokalne samouprave i županija da brinu o kulturnoj baštini i da je čuvaju za buduće naraštaje“, izjavila je Majda Jakša, direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije.

Jedan od partnera na ovom iznimno zahtjevnom i opsežnom projektu obnove srednjovjekovne jezgre su i Iločki podrumi koji su u prekrasno obnovljenom podrumu predstavili svoju premium liniju Sofija koja će se uskoro lansirati na tržište.

Antonijo Kraljević, predsjednik Uprave Iločkih podruma istaknuo je kako su projektom obnove dugo vremena neiskorišteni objekti stavljeni u funkciju, Iločki podrumi, ali i grad Ilok dobili su nove smještajne kapacitete – 12 soba u kasnobaroknoj Žitnici i dva apartmana u Podrumarevoj kući, te barem dijelom riješili problem njihovog nedostatka u gradu koji je sve traženija turistička destinacija. Jer nije se teško zaljubiti u Ilok. Grad je to koji osvaja na prvu, a pogled s obnovljenih zidina pamtit ćete dugo.

 

Foto: Katarina Živković i Sunčana Barušuć

Volite traminac? Evo što vas sve čeka na Festivalu traminca

/u /od

Nakon stidljivog početka prije pet godina te dvogodišnjeg provlačenja kroz bespuća korone, Festival traminca će 7. i 8. lipnja doživjeti svoje šesto izdanje. Mjesto održavanja je i dalje isto, Ilok, kao što su se i glavne sastojnice Festivala, Gala večera, Radionice i Traminac Tasting, vratile na svoj početak – na bajkoviti Principovac te mistični Stari podrum Iločkih podruma, kao i u Kuriju Brnjaković.

Usuđujemo se reći da će Festival traminca u svom šestom izdanju biti najspektakularniji i najjači po imenima sudionika i ponuđenih traminaca na kušanje, od kojih će neki upravo u Iloku imati svoju svjetsku premijeru.

Ovogodišnji „izbornik“ gastronomskog dijela Festivala traminca, gala večere koja će se održati 7. lipnja na Principovcu, bit će Deni Srdoč, najmlađi i jedini hrvatski chef koji je za čak dva restorana u kojima je kuhao, Draga di Lovrana i Nebo, priskrbio gurmanskog Oscara, Michelinovu zvjezdicu. Denijeve gastro čarolije bit će praćene reprezentacijom iločkih traminaca, odnosno tramincima Iločkih podruma, Mladena Papka, Vere i Roberta Zime te Dinka Draguna.

Deni Srdoč

(Ulaznica za večeru koja uključuje pet slijedova hrane i pet različitih traminaca je 100 eura. Broj mjesta je ograničen! Pošaljite rezervacije na mail: zeljko.garmaz@gmail.com ili javite se na telefon: +385916400527)

Ljubitelji traminca i čokolade doći će na svoje na radionici Stiva „El Bahatti“ Kahline i Sanje Vladović, odnosno Čokolaterije Taman, na kojoj će se njihove poslastice uparivati s predikatima Iločkih podruma.

Stiv „El Bahatti“ Kahlina i Sanje Vladović,

Svojevrsnom poslasticom možemo nazvati i radionicu na kojoj će Aleš Winkler uparivati svoje Kumparička kozje sireve i različite tramince iz Vinarije Papak.

Aleš Winkler

Veliki Slavko Kalazić će na primjeru svoga remek djela, Batine iz 2010. godine, pokazati koliko je traminac uvijek dominantna sorta u kupažama u kojima se nalazi, bez obzira u kojem postotku je prisutan u vinu.

Danilo Steyer će predstaviti vertikalu Steyer Mark Extremea, svog traminca koji je nedavno na International Wine Challengeu u Šangaju osvojio trofej u konkurenciji jantarnih vina.

Danilo Steyer

Sa zadovoljstvom je Horst Hummel, odvjetnik iz Berlina koji proizvodi vina u Villanyju, prihvatio poziv da održi predavanje o svojim uistinu ekstremno vinificiranim vinima s kojima uživa veliki ugled kod sve većeg broja štovatelja vina bez ikakvog intervencionizma u vinogradu i podrumu. Horst će predstaviti tri različite berbe traminca, ali i lipovinu i portugizac, sortu kojoj pristupa na poseban način zbog čega ga zovu „Paganinijem portugisca“.

Horst Hummel

Na Festivalu traminca će se predstaviti i slovenska vinarija Radgonske gorice, poznata ponajviše po svojim „peninama“, ali i po svom tramincu sa crnom etiketom, „crnom tramincu“, kojeg godišnje proda u više od 100 tisuća butelja. Oni će predstaviti vertikalu svog traminca, a najstarije vino na radionici bit će iz 1981. godine. Također će nam omogućiti kušanje i njihovog pjenušca od traminca, također sa crnom etiketom.

Poznati srpski publicist i organizator velikih vinskih manifestacija, Zoran Dragoljević Žorž, na primjeru šest traminaca iz Srbije, iz vinarija Petra, Janko, Deurić, DeLena, Pusula i Mačkov podrum, objasnit će i pokazati koliko različiti terroiri utječu na stilove traminaca u tri različita vinogorja – subotičkim pescima, Fruškoj gori i Šumadiji.

I, za kraj, ali ne i najmanje zanimljivo, međimurski vinar Petar Kocijan iz Štrigove predstavit će svoju vinariju u kojoj se nalaze i dvije etikete traminca.

(Ulaznica za sve radionice, koja uključuje i ručak, je 100 eura. Broj mjesta je ograničen! Pošaljite rezervacije na mail: zeljko.garmaz@gmail.com ili javite se na telefon: +385916400527)

Kušanje četrdesetak etiketa traminca

Nakon maratonskog kušanja skoro 40 vina na različitim radionicama, u dvorištu Starog podruma slijedi izložba traminaca, Traminac Tasting, ali i drugih vina koja proizvode vinari koji u svojoj ponudi imaju traminac.

Za dobro raspoloženje brinut će DJ Zoran Pezo, koji je, inače, poznat kao redatelj prve od tri priče u kultnom generacijskom omnibusu „Kako je propao rock’n’roll“, ali i televizijskih emisija poput Hit depo i Ružiona, kao i brojnih glazbenih spotova

 Svoj koncertni nastup imat će i skupina briljantnih glazbenika okupljenih u bendu , a zabavit će nas svojim jazzy, swing, bossa nova, blues i sevdah aranžmanima svevremenskih vječnih uspješnica iz poznatih filmova.

FilmMusicOrkestar

(Ulaznica za Traminac Tasting je 15 eura, a ulaznica uključuje i povratnu kauciju od 5 eura za čašu te neograničeno kušanje svih vina koja budu izložena na štandovima.)

 

Foto: arhiva Festaival traminca, arhiva Kocijan vina, arhiva vinarije Radgonske gorice,  Julio Frangen i Sunčana Barušić

Baby boom u Slavoniji i Podravini

/u , /od

U Dravskoj priči, atraktivnom posjetiteljskom centru u Noskovcima i nezaobilaznoj postaji jedinstvene Plemićke rute Virovitičko-podravske županije, žive u slatkom iščekivanju. U njihovom oporavilištu roda u osam gnijezda pronašli su 24 jaja, a već pet rodica došlo je na svijet. Do 10. svibnja trebale bi se izleći i ostale koje će zaljubljenici u prirodu iz Posjetiteljskog centra dohraniti i vratiti u njihovo prirodno stanište.

„Ovo je već peta godina kako u našem oporavilištu rode nesu jaja, no tek smo prošle godine imali prve prinove. Od ukupno 14 jaja, izlegle su se samo tri rodice koje sada sretno žive na području naše županije“, kaže Tatjana Arnold Sabo, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije. Sjedište Javne ustanove je u Dravskoj priči, obnovljenom ljetnikovcu grofa Draškovića iz 19. stoljeća ispred kojeg se prostire stoljetni perivoj s oporavilištima za ptice među kojima je i 25 roda, pa mali tim zaposlenika s veseljem očekuje i ostale prinove.

Posjetiteljski centar Dravska priča

Gotovo svake zime na prezimljavanju imaju i kornjačice koje spase od sigurne smrti i nakon dohrane ih također puštaju u prirodu.

„Trenutno u terariju u uredima imamo jasličku, vrtićku i predškolsku grupu kopnenih kornjača čančara koju dohranjujemo i grijemo pod lampama i za sada vrlo lijepo napreduju, a u bazenu u perivoju imamo prihvatilište za invazivnu stranu vrstu crvenouhih kornjača“, kaže ravnateljica koja će vas s velikim zadovoljstvom provesti kroz Dravsku priču.

Tatjana Arnold Sabo, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije

U njoj se na inovativan, interaktivan i svima dostupan način održivo upravlja s bogatom prirodnom baštinom Slavonije i Podravine. Tamo ćete doznati kakav život buja u kapi vode, zbog čega je važno sačuvati staništa, moći ćete zaviriti i u dabrovu nastambu, otkrit ćete svijet šišmiša i doznati koliko su važne strme dravske obale za život bregunica, najmanjih lastavica na svijetu…

Uz oporavilišta za ptice, u Dravskoj priči su i poučne staze, vrt perunika, labirint u obliku sove, bio-istraživačka stanica, ptičja pjevaonica, multimedijalni sadržaji i hostel s 34 ležaja i najslađe jagode na svijetu koje ćete sami moći ubrati u vrtu… Pravo otkriće volite li mir, tišinu i aktivnosti u prirodi poput veslanja, pješačenja ili biciklizma.

Ovo mjesto posebne energije savršena je polazišna točka za istraživanje Virovitičko-podravske županije pa prvom slobodnom prigodom isplanirajte izlet u ovaj dio Hrvatske.

Slavonija i Podravina, neočekivano zelena.

Više: https://www.slavonija-podravina.hr/

 

Foto: arhiva TZ Virovitičko-podravske županije, Borna Subota, Matija Turkalj, arhiva Posjetiteljskog centra Dravska priča i Sunčana Barušić

GastRoA potvrdio: u Soljanima se proizvode najbolja slavonska kobasica i kulenova seka

/u /od

Poljoprivredno gospodarstvo Janko Čuha iz Soljana nedaleko Županje s osvojenih 90,04 bodova za kobasicu i 91,66 bodova za kulenovu seku osvojilo je titulu šampiona u obje kategorije na prvom GastRoA gurmanskom showu održanom u općini Andrijaševci.

Na prvo ocjenjivanje stiglo je čak 49 uzoraka – 24 kobasice i 25 kulenove seke iz čitave Vukovarsko-srijemske županije. Uz šampionske titule u kategoriji kobasica dodijeljene su četiri zlatne, 13 srebrnih i četiri brončane medalje te dvije zahvalnice, a u kategoriji kulenove seke dodijeljeno je osam zlatnih, 13 srebrnih te tri brončane medalje.

„Želja nam je brendirati lokalne proizvode i otvoriti im put prema tržištu, a manifestacije poput ove od velike su pomoći, posebno u kontekstu promocije“, istaknuo je Damir Dekanić, župan Vukovarsko-srijemske županije.

Načelnik općine Andrijaševci Ante Rajković zahvalio je svim sudionicima koji su poslali svoje vrhunske proizvode na ocjenjivanje, čestitavši nagrađenima i šampionu.

„Vjerujem kako će ova manifestacija postati tradicionalna, jer naši proizvođači i publika to zaslužuju“, poručio je Rajković, a ispred osnovne škole u Andrijaševcima na ovoj gurmanskoj manifestaciji prošlog se vikenda okupio veliki broj hedonista koji su uz nagrađene delicije uživali i u specijalitetima pripremljenih od poznatih šparoga iz Andrijaševaca.

Među publikom bilo je i jedno omiljeno poznato televizijsko lice chef Tomislav Špiček, koji je oslobodio jedan dan u prenatrpanom rasporedu kako bi došao dati podršku proizvođačima kobasica i kulenovih seka.

Tomislav Špiček i Majda Jakša

„Palac gore za ovakve manifestacije. U Hrvatskoj smo bogati izvrsnom hranom, imamo iznimno kvalitetne namirnice i trebamo držati do tradicionalnih jela“, poručuje Špiček, a show u Andrijaševcima još je jednom potvrdio kako je Vukovarsko-srijemska županija atraktivna gurmanska destinacija, iznimno bogata autentičnim jelima, tu je svaki obrok prava mala gozba.

 

Foto: Davorn Krešić, Mario Žilec i arhiva GastRoA