Zagreb ugostio Dalmatinske vinske ikone
Na manifestaciji Dalmatinske vinske ikone, vinari iz udruženja Vino Dalmacije, na ekskluzivnom promenadnom kušanju nedavno održanom u zagrebačkom hotelu Esplanada, iz svojih podruma su izdvojili i izložili te na kušanje posjetiteljima ponudili tri svoja ponajbolja vina.
Okupilo se 39 ponajboljih vinarija iz svih dijelova Dalmacije, od kojih su neka arhivska, a neka i nagrađivana na vodećim vinskim natjecanjima.
Promenadno kušanje započelo je prigodnim riječima ravnateljice Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, te izaslanice predsjednika Vlade, g. Plenkovića, Sandre Zokić koja je, između ostalog, naglasila da su dalmatinska vina izvrsne kvalitete i dragocjeni dio turističke ponude naše zemlje, koja osim što ih turisti iz cijelog svijeta rado nose kao uspomenu, šalju u svijet i važnu poruku o visokom potencijalu dalmatinskog vinarstva.
Vinarima i okupljenim posjetiteljima obratio se i potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević koji je naglasio kako se trendovi potrošnje vina mijenjaju te da se na tržištu susrećemo s generacijom znatiželjnih mladih potrošača koji tek ulaze na vinsku scenu i koji žele istraživati autentične okuse i mirise i koji su otvoreni neafirmiranim vinima. Stoga je poruka vinarima da vrijedi njegovati tradicionalne dalmatinske sorte, koje novim, ali i starim potrošačima vina šire vidike.
Posebnu važnost ovogodišnjoj manifestaciji dao je spomenuti masterclass koji je vodio Clive Pursehouse, urednik za Sjevernu Ameriku u renomiranom vinskom časopisu Decanter. Pursehouse je govorio o potencijalima dalmatinskih vina na američkom tržištu, ističući važnost razumijevanja američkih ljubitelja vina za dalmatinske vinare i ugostitelje koji ciljaju ovo značajno tržište.
Zaključak radionice bio je da američki potrošači, odnosno potencijalni kupci hrvatskih vina više cijene ona crna, pogotovo ako su od autohtonih sorata. Vodeća je dakako sorta Zinfandel, odnosno tribidrag, crljenak za kojeg je dokazano da je porijeklom iz naše zemlje. Međutim, većinu Amerikanaca koji kušaju hrvatski Zinfandel ostanu iznenađeni – itekako se razlikuje od onog koji je sazrijevao na američkom tlu i odležavao u američkim podrumima. Dokaz je to da na vino itekako djeluje terroir!
Ipak, čini se da većina hrvatskih vinoljubaca preferira ili laganija i pitkija crna vina te bijela koja sa Dalmatinskog tla pružaju ili svježinu, ili pak poseban doživljaj budući da su vinari sve skloniji maceraciji i odležavanju, pogotovo vina sorata pošip i maraština, što se dokazalo i na manifestaciji. Naime, rijetki su vinari na štandovima nudili samo crna vina. Na upit imaju li bijela, odmah su se latili butelje, ili možda čak i dvije, a za „desert“ se na nekim mjestima mogao kušati i prošek koji je uvijek izazvao odobravnje.
Među ostalim značajnim gostima našli su se cijenjeni švicarski vinski stručnjak hrvatskog porijekla Ivan Barbić, Master of Wine, te Thomas Vaterlaus, glavni urednik najstarijeg švicarskog vinskog časopisa Vinum koji će u prosincu objaviti i članak o Dalmaciji.
Vinari koji su izlagali na manifestaciji su: Ško vina, Zlatan otok, OPG Davor Livaić, Grabovac, Opus vina, Miljas, Svirče, Vislander, Black island winery, Rizman, Zoro, OPG Vina Vizzulin, Kastel Sikuli, Hvar Hills, Terra Madre, Ante Sladić Vino, Tomić, Bora, Saints Hills, Pavičić vina, Ventus, Vina Marijan, Kraljevski vinogradi, Miloš, braća Plančić, Prović, Stina, Carić, Gracin, Grgić vina, Jerković, Testament, Katich, Baraka, Korta Katarina, Lipanović, Dalmatian ego, Prgin i Volarević.
Dalmatinske vinske ikone održane su pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te uz podršku sponzora OTP banka, California trade, DIAM, Romerquelle i Gligora.
