Arhiva oznaka za: Cork Croatia

Sva lica škrleta

/u /od

U zagrebačkom prostoru Speces Matrix u organizaciji Ivane Pranjić i stručno vodstvo sommeliera Tomislava Jakopovića održana je radionica Sva lica Škrleta na kojoj se kušalo dvadeset etiketa

Moslavina… Nazivaju je mikroregijom, a nalazi se na prijelazu iz središnje Hrvatske u Slavoniju. Ime joj potječe iz vremena Hrvatskog kraljevstva, odnosno gorja Mons Claudius, danas poznatog kao Moslavačka gora.

Bogat je to dio Hrvatske, kraj između rijeke Lonje na jugu i zapadu, Česme na sjeveru i Ilove na istoku. Tu se nalazi najveće prirodno mrjestilište šarana – Lonjsko polje, dok se ispod zemljine kore kriju se plin i nafta. A, iz zemlje, dubokim korijenima snagu crpe vinove loze koje u udolinama i po brežuljcima s ljubavlju njeguju i uzgajaju vrijedni vinari.

Dugo je i predugo Moslavina kao vinska regija stajala u sjeni ostalih, koji su upornošću i predanošću te dobro promišljenim marketinškim strategijama, sorte odnosno vina od pojedinih sorata pretvorile doslovce u brand. Ali, više sigurno neće biti tako – zaključili smo nakon radionice Sva lica… Škrleta koju je nedavno u zagrebačkom prostoru Spaces Matrix organizirala Ivana Pranjić, zaljubljenica u moslavačka vina, ljude, kraj… jednom riječju – u Moslavinu. Zapravo, Ivanina najveća ljubav je škrlet, jer kako kaže „ne samo da ga voli, nego ga i živi“.

Ivana Pranjić, vlasnica tvrtke Cork Croatia

Prilično uporna i pomalo tvrdoglava Ivana si je postavila zadatak: okupiti vinare Moslavine i krenuti zajedničkim snagama u promociju škrleta. Prvi korak bila je radionica koju smo spomenuli, Sva lica Škrleta na kojoj se kušalo čak 20 različitih škrleta u svim stilovima.

Tomislav Jakopović

Radionicu, koja je započela kušanjem pjenušaca Brut vinarje Trdenić i Fraktal extra brut vinarje Votinić-Klasnić odlično je vodio sommelier Tomislav Jakopović naglasivši kako je uzlet škrleta započeo pojavom nove generacije vinara te primjenom novih znanja i tehnologija. Kvaliteti je doprinjelia i klonska selekcija, koja je prvi put u Hrvatskoj napravljena upravo na škrletu.

Tomislav Trdenić, vinarija Trdenić

Vinarije Kezele, Jančar, Lagena, Mikša i Florijanović koje su predstavile mlade škrlete istog stila, ali potpuno drukčije, zahuktali su radionicu za koju je, prije početka, organizatorica Ivana Pranjić tvrdila da prilikom dvadeset kušanja škrleta, zajamčeno nećemo popiti dva ista.

Tomislav Veseljak, vinarija Kezele

Da škrlet voli drvo, u ovom slučaju hrast, dokazalo je kušanje škrleta Vinarije Seletković, a škrlet kasne berbe predstavila je vinarija Voštinić-Klasnić. Potom je škrlet vinarije Kosovec izazvao raspravu, jer – kako su neki komentirali bio je „potpuno pomaknut“, neočekivano drukčiji jer podsjećao je na rajnski rizling. Da… škrlet može biti i takav, zaključili smo.

Ivan Kosovec, OPG Ivan Kosovec

Izuzetno sortan bio je škrlet Ovnek Žuti sur lie 2019.  iz vinarije Miklaužić ekološke proizvodnje. Da objasnimo ime: ovenk žuti, ovnek slatki, škrlet tusti, škretec… tako ovu sortu nazivaju u Moslavini. Naime, grozd gusto postavljenih žutih bobica ima sa strane dva „mala grozda“, pa se dobiva dojam ovnove glave.

Kušao se na radionici i škrlet koji je dozrijevao u moru, zahvaljujući vinariji Florijanović (arhivska Selekcija mons Claudius 2016.), a da škrletu starenjem ne opada svježina i životnost, dokazao je škrlet Private Colection 2015. vinarije Trdenić.

Potom se kušao škrlet Pukli kamen vinarije Ivanić koji je bio dokaz da se od ove sorte mogu raditi i jantarna vina – nakon dvadesetak dana maceracije, vino je odležalo u bačvama od hrasta.

Likerski karakter osjetio se u dugo maceriranom vinu Škrlet 298 vinarije Klet Romić (brojka označava dane maceracije), a Natur 2020. vinarije Voštinić dobiveno je miješanjem šeste mjeseci maceriranog škrleta te klasično proizvedenog škrleta.

Nikica Katić, Klet Romić

Vinarija Glavica prva je ekološki certificirana vinarija u Moslavini, a kušao se njihov Škrlet Amfora 2021. za kojeg su svi zaključili da je savršen, ali da će s godinama biti još bolji.

Antun Glavica, vina Glavica

Na radionicu su došli moslavački vinari, profesori s agronomskog fakulteta, uvaženi vinski znalci i predstavnici medija. Zanimljivo, tako se i sjedilo: vinari za jednim stolom, profesori za drugim, a predstavnici medija za trećim. Eh, za onim trećim se, neka ne zamjere gosti s onda druga dva, za vino Škrlet Selekcija 2018. vinarije Kosovec koje je maceriralo i fermentiralo na vlastitim kvascima, a potom dozrijevalo u hrastovoj bačvi, oduševljeno komentiralo kako miriši na orah!

Kako to biva, desert (šećer) dolazi na kraju: Unikat Voštinić-Klasić 2015. vino je kasne berbe s malo neprevrelog šećera, a potom se kušalo Klet Romić škrlet izborne berbe prosušenih bobica 2019. Nikica Katić ga je napravio usprkos protestima njegove bake Nade, jer joj nije bilo jasno zašto je od puno grožđa napravio tako malo vina. Malo, ali vrijedno!

Radionica je održana uz financijsku potporu samih vinara, Udruge voćara i vinogradara Lujo Miklaužić i nesebične donacije Domagoja Pleše koji je čuo za projekt te se oduševio i odlučio ga financijski podržati.

„Cilj radionice je uz partnerstvo Udruge voćara i vinogradara Lujo Miklaužić, Proizvođačke organizacija Škrlet, Udruge Škrlet Moslavina najaviti zajednički rad na promociji škrleta i Moslavine kao vinske regije. Plan je organizirati radionice ovog tipa za svakog vinara zasebno ili po 2-3 vinara po radionici, kako bi imali priliku prezentirati svoje vinarije i vina koja proizvode uz škrlet. Također, od proljeća je plan radionice i razne događaje raditi upravo u prostorima vinarija i vinogradima, kao i organizirane vinske ture iz Zagreba“ kazala je na kraju radionice Ivana Pranjić.

Mi samo poručujemo: budite ustrajni, a kako je napisao Mato Lovrak: „Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može“.

Ivana Pranjić, Tomislav Jakopović i moslavački vinari: Nikica Katić (Klet Romić), Zoran Jančar (Vinarija Jančar), Sven Đozo (vinarija Lagena), Antun Glavica (Vina Glavica), Ivana Gelo Seletković i Zvone Seletković (Vina Seletković) , Tomislav Trdenić (Vinarija Trdenić), Ivica Florijanović (Vinarija Florijanović), Tomislav Veseljak (ispred Vinarije Kezele), Tomislav Voštinić (Vinarija Voštinić Klasnić) i Ivan Kosovec (OPG Ivan Kosovec).

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Cork Croatia

Glazba iz dekantera: rock balade uz vina vinarije Jagunić

/u /od

Fina vina nisu stvorena da ih se pije „na eks“, ona su napravljena da se u njima uživa. Polagano, gutljaj po gutljaj, malo zavrtiš čašu, pa ponjušiš, pa opet srkneš, a onda gricneš neki fini zalogaj i to sve uz ritmove dobre glazbe. Eh, to je užitak!

Takav užitak imali smo na drugom izdanju „Glazba iz dekantera“ koju organizira Irena Lučić, vlasnica zagrebačkog diWine Bara (Ilica 93) u suradnji s velikim poznavateljem glazbe, Kornelijem Hećimovićem.

Ovoga puta Kornelije Hećimović je puštao rock balade uz iznimna vina vinarije Jagunić koje je osobno predstavljao vlasnik, vinar Dominik Jagunić. „Naša se vinarija nalazi na Plešivici i kako se kaže –  živimo od pjenušaca, ali velika su nam ljubav i izazov prirodna, odnosno macerirana vina. Neki iz zovu orange vina, neki jantarna, a ja ih zovem vina niske intervencije. Ali, za početak, kako to dolikuje, uz prvu rock baladu kušat ćemo pjenušac Three Stars Brut. To je prvi pjenušac s kojim smo 2006. godine izašli na tržište, a tako se zove jer grožđe dolazi iz 3 vinograda, tri naše najbolje pozicije za pjenušce. Napravljen je šampanjskom metodom vrenja u boci, a kombinacija je chardonnaya, rajnskog rizlinga i starih plešivičkih sorti“, objasnio je Jagunić dok su gošće, jer te su večeri žene ispunile ugodan prostor diWine Bara, uz prve ritmove Stairway to Heaven grupe Led Zeppelin pijuckale pjenušac uz brie sir i borovnice.

Na stolove je Ivana Pranjić, poznata po svojem brendu Cork Croatia, a ujedno i djelatnica diWine Bara donijela nove čaše, jer jantarna se vina, za potpuni doživljaj piju iz čaša šireg dna, a Dominik Jagunić je počeo predstavljati svoje drugo vino: Amber Rajnski rizling 2021. „Ne želim ove večeri, koja je stvorena za uživanje u finim vinima i malim zalogajima uz dobru glazbu, puno komplicirati oko načina proizvodnje jantarnih vina. Naglasio bih samo kako maceracija u našem podrumu predstavlja sredstvo da se dobije vino sa što manje intervencija, ona pomaže da se vino ne mora štititi kemijskim dodacima. Osobno nisam protivnik sulfita, ali sam veliki protivnik dodavanja kvasaca. Primjerice, danas u graševinu možete dodati sauvignonske kvasce i dobivate vino za koje nitko ne može pogoditi od koje je sorte, jer ona se potpuno izgubila. U mojim vinima nema izgubljene sortnosti, jer mi kvasce donosimo iz vinograda. Naime, na grožđu se, kao i na svom voću nalaze prirodni kvasci i mošt počne spontano fermentirati. Puštamo da priroda odradi svoje i dobivamo ovakva vina. Prema Dominikovom izboru, začuli su se prvi taktovi skladbe Wild Horses grupe The Rolling Stones, a gošće su pijuckajući posebno vino grickale kanapee sa svinjskom masti i orasima.

Uz skladbu grupe The Moody Bluses – Nights in White Satin, Dominik Jagunić je predstavio svoje treće vino koje je donio na kušanje te večeri. „Upravo vam se toči Amber Sivi Pinot 2021., podatno, mekano, satensko vino. Proizvedeno je istim postupkom kao i prethodno, a ovo je verzija pinota koju najviše volim“ kazao je Jagunić nastavljajući priču o pinotu crnom ili burgundcu crnom koja je izrazita vinska sorta. Naime, sorte grožđa nastaju križanjem, a klonovi pinota nastali su mutacijom. Danas se označavaju kao sorte, a to su pinot bijeli i pinot sivi. Gošće je ovo vino u čašama privlačilo tamnom jantarnom bojom, a uživancija je bila još veća uz hladnu salatu od tjestenine s kremom od šampinjona, prženim pršutom i kaparama koju je pripremila Irena Lučić.

Dominik Jagunić i Kornelije Hećinović

„Za večeras, ovu sam skladbu odabrao z Iz dva razloga. To je jedna od najvećih objavljenih rock balada, a album benda U2 The Joshua Tree, objavljen je prije 36 godina na današnji dan (9. 3.). To je prvi album koji je za vrijeme Jugoslavije krenuo u prodaju isti dan kao i u cijelom svijetu, i ispred Fonoteke se stvorio red, jer svi su ga htjeli kupiti. Mislim da skladba odlično odgovara sljedećem vinu kojeg ćete piti, a to je Amber Traminac 2021.“ kazao je Kornelije Hećimović i prije puštanja skladbe predao mikrofon Dominiku Jaguniću koji je predstavio svoje vino.

„Traminac je zaslužan da danas u vinariji, osim pjenušaca proizvodim samo jantarna vina. Naime, kad sam krenuo na fakultet, otac je u vinogradu ispod naše vinarije posadio trsove ove sorte. Dugo smo se mučili s njim, jer iako smo radili polusuho vino, nije baš išla prodaja. Očito, Hrvati još nisu znali uživati u takvim vinima. Čak smo razmišljali počupati lozu, a onda sam spletom okolnosti ušao u svijet jantarnih vina i počeo traminac drukčije tretirati. Ovo je vino mirisno, ali u ustima razvija potpuno drukčije arome, a današnja proizvodnja ne može dosegnuti potražnju“ kazao je Dominik Jagunić, a uz gutljaje ovog iznimnog vina kušala se Pašteta od pilećeg zabatka s kurkumom i narančom.

 

Cork Croatia i Vina Glavica u diWine Baru

/u /od

Što je zajedničko Ivani Pranjić, vlasnici obrta Cork Croatia i Antunu Glavici, prvom moslavačkom vinaru koji posjeduje strogi biodinamički certifikat Demeter? Ekološka osviještenost, a u to smo se uvjerili na nedavnom druženju u diWine baru u Ilici 93.

„Tijekom lockdowna, kao i svi, vino u kojem i inače uživam, pila sam kod kuće, a plutene sam čepove skupljala u zdjelu. Stajali su tako danima, a kad sam htjela ubaciti čep i nakon otvaranja vina mog dragog prijatelja, Antuna Glavice rasipali su se, a ja sam shvatila da je trenutak da od njih napravim nešto lijepo“ ispričala je Ivana Pranjić o svojim počecima. Danas na adresu njene firme stižu mnoge narudžbe. Naime, Ivana ne izrađuje samo unikatni nakit, nego i podloške za čaše, privjeske, stalke za vinske čaše i magnetiće, pa su vinarije česti naručitelji. Ivana će prema dogovoru izraditi dovitljive detalje i ukrase od njihovih čepova, ili ugravirati ime ili logotip. Ali, Cork Croatia proizvode naručuju i privatni kupci primjerice za rođendanske poklone, svadbe…

Ivana Pranjić

Ivana Pranjić se brine da čepovi ne završe u smeću, a Antun Glavica ih (nove dakako) koristi za zatvaranje butelja u koje puni svoja izvrsna vina. Vinar nove generacije u Moslavini i kao što smo rekli prvi koji posjeduje biodinamički certifikat Demeter, eksperimentalno je u dijelu vinograda zasadio i PIWI sorte budući da su one otpornije na gljivične bolesti pa ih nije potrebno prskati. Osim što loze uzgaja po principima dr. Rudolfa Steinera, u njegovom se vinogradu, za bolje prinose brine jato gusaka i pataka (koje obožavaju jesti puževe), ovan i dvije ovce koji poput malih bio-strojeva brste travu i brinu se da vinograd bude dobro prozračen.

Antun Glavica

Na prezentaciji u diWine Baru, Antun Glavica je predstavio četiri etikete: Škrlet 2021., Graševina 2020., Marmor Collis 2021. – kupažu šest PIWI sorti, te premijerno Frankovku 2020., koja je prezentirana u en primeur varijanti i koju čeka još nekoliko godina odležavanja.

„Pijem i recikliram“ može postati i vaš moto, a ako kod kuće imate viška plutenih čepova, slobodno ih donesite do diWine Bara i usput popijte čašu izvrsnog Glavica Marmor Collisa ili Škrleta, koji se od veljače nalaze na barskoj vinskoj karti“ rekla je za kraj Irena Lučić, vlasnica diWine bara.

 

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić