Arhiva oznaka za: diWine Bar

Najbolji liker na svijetu je hrvatski i dolazi iz Orahovice

/u /od

Postoji uzrečica koja kaže „Ne možeš se svima svidjeti, nisi Nutella“. Međutim, Martin Albus liker od lješnjaka toliko je dobar da do sada još nismo naišli na osobu kojoj se nije svidio. Tekuće zlato u ograničenoj seriji od svega 3500 boca, rezultat je višemjesečne maceracije prženog orahovačkog lješnjaka (650 kg na 1000 l alkohola), a na prestižnom svjetskom ocijenjivanju žestokih pića IWSC (International Wine and Spirit Competition) osvojio je visokih 99 bodova. U konkurenciji od preko 350 likera iz cijelog svijeta, te od ukupno preko 1000 uzoraka postao je tako – objektivno – najbolji liker na svijetu.

„Nakon što sam se oporavila od pozitivnog šoka i neizmjerne sreće kada sam saznala za ocjenu, pitala sam suce koje su to mane pronašli u likeru, odnosno što je presudilo da nije dobio punih 100 bodova. Odgovorili su mi da u povijesti natjecanja, od 1969. godine, nitko nije dobio 100 bodova, jer se ta ocjena naprosto ne dodjeljuje. Rekli su mi također da je liker besprijekoran i da nije pronađena ni jedna mana.“ s neskrivenim entuzijazmom ispričala nam je brend menadžerica Martin Albusa Anita Tepeš, na nedavno održanoj prezentaciji u diWine Clubu.

Anita Tepeš

U čast ovog svjetskog postignuća, vlasnica diWine Cluba Irena Lučić, kreirala je jedinstveni vinski koktel naziva Pink Squirrel, koji je svojom kombinacijom ružičastog pjenušca, likera od lješnjaka, soka od brusnice, sušenog hibiskusa i svježeg timijana oduševio uzvanike kao piće dobrodošlice. Obzirom da je Martin Albus primarno vinski brend, u nastavku prezentacije kušana su dva vina. Rose iz 2023. godine, te Frankovka 2020. – zlatom ovjenčana na natjecanju Mundus Vini. Uzvanici su osim spomenutih vinskih uradaka, imali priliku kušati i Sauvignon, te Jezerac – poluslatki silvanac iz kasne berbe.

„Ciljano smo za ovu prezentaciju frankovku stavili u prvi plan, jer je riječ o sorti koja je na dobrom putu da postane neizostavni dio vinskog identiteta Slavonije. Graševina je već zauzela centralno mjesto kao bijela sorta. Frankovka, s kojom vinari iz godine u godinu postižu sve bolje rezultate, svakako bi trebala imati središnju poziciju kao crna sorta Slavonije. Frankovka Martin Albus s pravom je jedna od perjanica vinarije, te smatram da upravo srednje i velike vinarije poput PP Orahovice imaju moralnu obavezu postaviti ovu potentnu sortu na zasluženi pijedestal.“ – izjavila je Irena Lučić, dugogodišnja vinska promotorica i vlasnica kluba.

Irena Lučić i Anita Tepeš

PP Orahovica u svom posjedu ima 170 ha vinograda, smještenih na području između Drave i Papuka koje prati čuvenu 45-tu paralelu (Napa Valley-Bordeaux-Kutjevo). Ovi gotovo savršeni uvjeti za uzgoj vinove loze prenose se u obje linije vina – Orahovica (maloprodajna linija) te Martin Albus (HoReCa linija). Linija Martin Albus dodatno se ističe svojim single vineyard pristupom koji je garancija visoke kvalitete proizvoda.

Iako naziv Martin Albus na prvi pogled zvuči kao ime i prezime, riječ je o dva orahovačka prestižna položaja – Martin i Albus – na kojima su obnovljeni nasadi vinove loze. Ipak, sami nazivi položaja dobili su nazive po Martinu Nagyju, orahovačkom plemiću koji je krajem 19. stoljeća bio vlasnik prvog vinskog podruma u tome kraju, a u kojem je stvarao i čuvao – najbolju frankovku. G. Albus je pak vinogradar koji je brinuo o tim vinogradima. Najistaknutija etiketa ovog brenda, uz već spomenutu frankovku, je zavodljivi Silvanac Zeleni. Od sorti, u Orahovici uzgajaju još graševinu, pinot sivi, te slavonsko netipični – sauvignon.

No, vratimo se načas savršenstvu od lješnjaka… Naime, PP Orahovica najveći je proizvođač lješnjaka u regiji, sa nasadima u Hrvatskoj i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Orahovački nasadi smješteni su u netaknutoj prirodi istočne Hrvatske, uz rubove UNESCO geoparka Papuk, a proizvod je ponosni nositelj naziva „Izvorno Hrvatsko“. Na 660 ha uzgaja se lijeska sortimenta Istarski duguljasti, Rimski, Halški div, Tonda di Giffone te Tonda Gentile Romana, koje godišnje daju između 500 i 600 tona lješnjaka.

Lješnjaci se za proizvodnju nagrađivanog likera prže

„Dugi niz godina izrađivali smo liker u malim nakladama, isključivo za potrebe grupacije, te su ga mogli kupiti samo djelatnici. Ideja da povećamo proizvodnju i liker plasiramo na tržište dogodila se spontano i evo – odmah smo osvojili zlato.“ – objašnjava Anita Tepeš, koja je na diWine prezentaciju donijela i manje slavne, ali jednako ukusne likere od oraha i frankovke. Obzirom na potražnju, u planu je povećanje proizvodnje likera, ali iz Martina Albusa ističu kako ovaj proizvod nikada neće postati komercijalan te da će im vrhunska kvaliteta i ručna proizvodnja ostati prioriteti.

Što reći nego – požurite nabaviti svoj primjerak ovog likera, čija je cijena – pazite sad – svega 20 eura po boci. Jedinstvena prilika da sreću kupite novcem – dok je još ima.

 

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Zigante Vero – jedan je pravi!

/u /od

Zbog čestog brkanja sa drugom vinarijom istog imena – Zigante – kostanjička obitelj na čelu sa vlasnikom OPG-a Denisom Ziganteom, odlučila se za rebranding, koji je obuhvatio i redizajn etiketa, a uz koji, nadamo se, slijedi i snažnija tržišna afirmacija ove izvrsne, no nedovoljno poznate istarske vinarije.

U zagrebačkom diWine Clubu  održana je prezentacija vinarije Zigante Vero, s naglaskom na zlatom ovjenčani Decanterov Teran (2021). Na prezentaciji su sudjelovali članovi obitelji – otac Duilio sa suprugom Mirjanom, te kći Valentina, koja uz brata Denisa čini petu generaciju vinara u obitelji.

Valentina, Mirjana i Duilio Zigante

„Put do Decanterovog zlata nije bio nimalo lak. Nekoliko godina za redom slali smo uzorke, no uvijek smo dobivali srebro. Iako je i to veliki uspjeh, ove godine smo se zapravo dvoumili da li uopće slati uzorke ili ne. Srećom, nismo odustali i naš je Teran ovjenčan zlatom sa punih 95 bodova.“ – kaže Valentina Zigante.

Zigante Vero teran

Nasadi terana stari su čak 150 godina, a kvaliteta vina podiže se redukcijom prinosa i velikom brigom o vinogradu. Riječ je o iznimno pitkom i elegantnom vinu školovanom u velikom hrastu, ugodnih tanina i relativno niskih alkohola kod kojeg je primjetna iznimna sortnost.

„Sjećam se vremena kada je malvazija uvelike miješana sa sauvignonom, pa i trenda koji je trajao sve donedavno, da su malvaziji dodavani sauvignonski kvasci. Mi to nikada nismo radili i nama je poštovanje prema sorti uvijek bilo na prvom mjestu“, objasnio je Duilio, prisjećajući se svojih vinogradarskih početaka.

Zigante Vero malvazije

Vinogradi vinarije Zigante Vero prostiru se na ukupno 25ha površine, u malom istarskom mjestu Kostanjica, blizu grada Grožnjana i doline rijeke Mirne. Glavninu proizvodnje čini malvazija, koja dolazi u mladoj i (izvrsnoj!) odležanoj varijanti. U sortimentu je još moguće pronaći chardonnay, sauvignon, teran, muškat bijeli te rijetku i zahtjevnu – muškat ružu. Valentina i Denis odlučni su nastaviti obiteljsku tradiciju proizvodnje vina, pa je u planu i širenje nasada, kao i djelomična izmjena sortimenta pri čemu će još veći naglasak biti stavljen na autohtone istarske sorte, malvaziju i teran.

Na prezentaciji su kušani pjenušac Chloe (chardonnay, charmat metoda, 2022), Malvazija u mladoj (2013) i odležanoj varijanti – Malvazija Vero (2020), sauvignon Sv.Pelaj (2023), Rose (2023), Teran (2021) te Muškat bijeli (2023). Vina su sljubljena sa prigodnim malim zalogajima koje je pripremila vlasnica diWine Cluba Irena Lučić.

To je ujedno bila i prilika za upoznavanje sa novim etiketama, čiji je redizajn trajao nekoliko godina. „Željeli smo da naše etikete pričaju o našoj vinariji, o trudu koji svakodnevno ulažemo da bi do naših kupaca došao kvalitetan proizvod. Etikete su crno bijele i vrlo jednostavne, ali svaka fotografija prikazuje pojedini bitan detalj iz vinograda, podruma ili pak nekoga od članova obitelji. Sve etikete zajedno stvaraju mozaik naše vinske priče.“ objasnila je Valentina Zigante.

Uz vinariju Zigante Vero veže se još jedna zanimljiva priča. Osim što su oni sami umjetnici u stvaranju vina, odlučili su se povezati i sa umjetnicima – koji slikaju. Tome je presudila blizina Grožnjana, grada umjetnika, koji često posjećuju likovne kolonije. Pa su ih tako Ziganteovi odlučili pozvati u svoj podrum, gdje su oslikali bačve, a ta tradicija sada traje već nekoliko godina. Umjetnost u bačvi i na bačvi!

„Posao vinara je težak, ali, zapravo, ništa nije teško kada radiš ono što voliš.“ – mudro zaključuje Mira Zigante, te nadodaje kako joj najveću radost pričinjava to što su djeca odlučila nastaviti obiteljsku tradiciju vinarstva.

Ovoga ljeta pobrinite se da vas put nanese u bajnu Istru, do Kostanjice. Možda i vi otkrijete umjetnika u sebi, a ako i ne – barem ćete kušati fina vina. Opcija je i da ih naručite u web shopu vinarije Zigante Vero i uvjerite se vlastitim nepcem u ovu predivnu priču.

 

Foto: Irena Lučić, arhiva Vina Zigante

Sve bolja vivodinska vina predstavljena na Vinskoj shpitzi u Zagrebu

/u /od

Smještena između žumberačkih obronaka, rijeke Kupe i gradića Ozlja, Vivodina je sjajno predisponirana za vinarstvo. O tradiciji dobre kapljice, uz brojne povijesne zapise, svjedoče i stihovi Stjepana Sabljarića ispisani u crkvi Sv. Lovre iz 1753. godine, koji glase: “Sveti Lovro i još pet kapela, dvadeset i sedam malih sela. Od davnina prvoklasna vina, eto to je lijepa Vivodina“.

Iako je jedno vrijeme kaskala za drugim vinskim regijama Hrvatske, Vivodina se u posljednjih nekoliko godina itekako probudila. Iz godine u godinu, vinari udruženi u Udrugu VViVO (Udruga vinogradara, vinara i voćara Ozalj) proizvode sve bolja vina, uspješno odgovarajući na suvremene zahtjeve tržišta. Osim toga, sjajni su ambasadori ove turističke destinacije koja svake godine privlači sve veću pažnju domaćih i stranih turista – uz svjetski poznatu Guinessovu štrudlu, vino je glavni razlog posjete ovom pitoresknom kraju.

Vina Frlan

Na ukupno 80-tak hektara površine, vinovu lozu ovdje uzgaja desetak vinara, odlučnih da izađu iz vinske anonimnosti. U tom, ne baš jednostavnom naumu, sjajno ih vodi nježna, ali snažna ruka Andree Lešćanec, koje je uspješno ujedinila vinare i definirala konkretne ciljeve kada je riječ o vinskom identitetu ove regije. Usput, vinarija Lešćanec jedina je u Vivodini i jedna od malobrojnih u Hrvatskoj koju vode – isključivo žene. I to vrlo uspješno.

Lešćanec

Osluškujući trendove, u Vivodini je uspješno zaživio „Wine&Art“ te vrlo popularni „Wine&Walk“ – koji je ove godine na rasporedu 11. i 18. svibnja i već odavno rasprodan. Na Vivodinu se možete zaputiti i zbog naveliko hvaljene janjetine i štrudle od jabuka obitelji Frlan, octa od meda, vinarskog podruma obitelji Vrbanek iz 1777., dana vina u lipnju i još mnogo drugih finih razloga.

Uza sve navedeno, vinari koji u ovo doba godine evidentno imaju pune ruke posla, pronašli su vremena za dolazak u Zagreb, gdje su se ljubiteljima vina predstavili na Vinskoj Shpitzi u popularnom diWine baru.

1777 estate

Na sunčanoj Opatovini iznad Dolca, zagrebački vinoljupci kušali su vina vinarija 1777 Estate, Frlan, Lešćanec, Viktorovski, Vrbanek i Saint Laurent. U ponudi su prevladavale nježne vivodinske graševine, chardonnay, sivi pinot, muškat žuti, frankovka, zweigelt i pinot crni. Našlo se tu i nekoliko izvrsnih rosea te „malih sorti“ poput kernera i lovrijenca, a pažnju ljubitelja vina privukao je i Viktorovski pet-nat.

Viktorovski pet-nat

Sada kada smo vidjeli što znaju i mogu, od vivodinskih vinara očekujemo – još više! Ne sumnjamo da ćemo to i dobiti jer su nam već na Shpitzi najavili skorašnje „lansiranje“ prvih pjenušavih etiketa. Neskromno se nadamo i kakvoj odležanoj crnoj kupaži.

Viva la Vivodina!

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić i arhiva Wine&Walk Vivodina

Jesu li turizam i enogastronomija budućnost Slavonije?

/u , /od

Slavonija i hrvatsko Podunavlje u posljednih su 10-ak godina zabilježili najveći odljev mozgova i najvišu stopu emigracije mladih ljudi u zemlje EU, u odnosu na bilo koji drugi dio Hrvatske. Ipak, čini se kako se u posljednje vrijeme stvari u ovom kraju mijenjaju na bolje. Možda je došlo vrijeme da Slavonci, oduvijek široka srca i široke ruke, napokon svoje tradicionalno enogastronomsko blago i gostoljubivost – unovče.

Požega

Hrvatski istok bilježi primjetan turistički napredak, zahvaljujući udruženom radu nekoliko županijskih turističkih zajednica na promociji destinacije te zahvaljujući vinarima i ugostiteljima koji podižu kvalitetu lokalne ponude. Jedan (smatramo, dosta bitan) kotačić u mehanizmu pozitivnih promjena svakako je i požeški Fakultet turizma i ruralnog razvoja.

Uvjerili smo se u to na vinskom kvizu Game of Wines održanom u zagrebačkom diWine baru, gdje su fakultetski vinski brend Vinum Academicum i sam fakultet prezentirali studenti Petar Klarić i Zvonimir Paponja. Sjano je vidjeti mlade i obrazovane ljude iz čijih riječi proizlaze strast za profesionalnim pozivom (turizam i enogastronomija) i uvjerenost da, ne samo njih dvojicu, već i druge mlade ljude u Slavoniji, čeka svjetla budućnost i dobar život.

Petar Klarić i Zvonimir Paponja

„Kviz bio je odličan, ali najljepše od svega bilo vidjeti te lijepe i pametne mlade ljude koji daju veliku nadu u bolje sutra u ovom dijelu Hrvatske. Sjajno je bilo vidjeti kakav faks su napravili i kako su uspješni. Pričali smo o Požegi i o tome što je sve uređeno i što se sve obnovilo u njihovom gradu i okolici. Poželjela sam sve to vidjeti i stvarno im želim puno, puno sreće. Njihova strast za onim sto rade i njihovim krajem je zarazna!“ komentirala je jedna polaznica kviza.

Trg Svetog Trojstva, Požega

U zabavnoj i poučnoj prezentaciji Petra i Zvonimira saznali smo da je chef „vatrenih“ Tomica Đukić jedan od predavača na enogastronomiji, vodili raspravu o tome je li graševina autohtona hrvatska sorta grožđa te saznali osnove organoleptičkog sljubljivanja hrane i vina. Naravno, svaka je poduka uvijek uspješnija uz – dobru kapljicu. Pijuckali smo Graševinu Academia godinu dana odležanu u slavonskome hrastu, vrhunski Chardonnay te prvoklasni Cabernet Sauvignon kojeg se ne bi posramile niti renomirane francuske vinarije.

Enogastronomija postaje sve važnija odrednica destinacijskog turizma – hrana i vino ubrajaju se u prvih pet faktora presudnih kod izbora destinacije. Posljedično, porast potražnje za finom hranom i vrhunskom kapljicom doveo je i to povećane potražnje za školovanim kadrom – karijere u ugostiteljstvu i enogastronomiji svrstavaju se među najtraženije i najbolje plaćene poslove današnjice, s mogućnošću daljnjeg usavršavanja i razvoja.

Vlasta Pirnat, organizatorica kviza

To su prepoznali na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi, gdje su se odlučili investirati upravo u spomenuta usmjerenja. „Fakultet, koji je sastavni dio Sveučilišta J.J. Strosmayera u Osijeku, provodi visokoškolsko i cjeloživotno obrazovanje iz područja biotehničkih i društvenih znanosti fokusirano na znanstvenom i stručnom radu, osiguranju kvalitete, međunarodnoj suradnji i suradnji sa lokalnom zajednicom s ciljem brze zapošljivosti studenata. Naglasak stavljamo na osposobljavanje stručnjaka za obavljanje operativnih i upravljačkih poslova u selektivnim oblicima turizma, profitnom i neprofitnom sektoru te javnim organizacijama vezanim uz područje turizma. Studenti se osposobljavaju i za obavljanje operativnih poslova iz ostalih interdisciplinarnih područja povezanih s turizmom – poput elektroničkog poslovanja i programskog inženjerstva i računovodstva. A tu je i sve traženija enogastronomija u sklopu koje studenti uče čak i kako se pravi vrhunsko vino.“ – istaknuo je doc.dr.sc. Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, koji je ujedno i glavni promotor vinskog brenda Vinum Academicum.

Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje

Iako je Fakultet „mlad“ tek godinu dana, kao institucija se etablirao ne samo među hrvatskim studentima, već i na međunarodnoj akademskoj sceni. Praksu turizma i enogastronomije ovdje rado pohađaju studenti iz Italije, Gruzije i Francuske. Istovremeno, naši studenti postižu izvanredne rezultate na međunarodnim natjecanjima. Primjerice, na jednom od najzahtjevnijih studenskih natjecanja u poznavanju francuskih vina, koje se održava u Parizu, naš gost, Zvonimir Paponja, prošle je godine osvojio visoko drugo mjesto, a njegova se mlađa kolegica Lara Zadravec ove godine plasirala kao peta.

Rudinska glava, Centar za posjetitelje Požeška kuća

Valja još napomenuti kako Vinum Academicum i njihove etikete Chardonnay, Cabernet Sauvignon kao i izbornu berbu Crnog Pinota možete trajno pronaći na vinskoj karti diWine Bara.

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić i arhiva TZ Grada Požege

Vina iz ‘Rajske zemlje’ – upoznajte vinariju Valenta

/u /od

Sauvignon blanc 2023 istarske vinarije Valenta uskoro stiže na tržište, što je bio povod za okupljanje sommeliera, vinskih profesionalaca i predstavnika medija u zagrebačkom diWine baru. Obiteljska vinarija Valenta jedna je od rijetkih proizvođača sauvignona bijelog u Istri, gdje to i nije odveć popularna sorta. No, znalačka ruka vinara Valtera Valente, uz pomoć sinova Stivena i Ivice uspjela je od ovog vina napraviti pravo malo remek-djelo kojeg na tržištu često nestane već početkom srpnja.

Vinarija Valenta kao tržišni obiteljski projekt relativno je mlad – Valter je na nagovor sinova, koji su razradili kompletan poslovni plan i prezentirali ga ocu, na tržištu startao 2017. godine kada je napravljena i prva komercijalna berba. No, proizvodnja vina u obitelji seže unazad nekoliko generacija, a nije naodmet spomenuti i kako je Valter zanat dodatno ispekao tijekom staža u komercijali porečke Agrolagune.

 

Na 15 hektara vinograda u Kaldiru u blizini Motovuna, uzgajaju se – kao najvažnija sorta – malvazija istarska te sauvignon blanc, muškat bijeli i teran. Godišnja proizvodnja boca kreće se oko 55.000 butelja, sa trendom povećanja 10.000 boca godišnje kako bi se išlo u korak sa žednim tržištem koje sve više prepoznaje i traži upravo Valentina vina.

Iako za vinske susjede ima neka od najvećih imena hrvatske vinske scene, nikako ne možemo reći kako je vinarija Valenta u njihovoj sjeni. Štoviše, predano vinogradarstvo koje poštuje terroir sive zemlje, precizno podrumarstvo koje u prvi plan stavlja sortnost, kvalitetan marketing i izvrsna vrijednost za novac, faktori su koji čine da ovaj vinski brend bude sve traženiji iz godine u godinu.

Valter Valenta i Irena Lučić

Kušanje je započelo čašom dobrodošlice – mladom Malvazijom 2023, posluženom uz grisine i čips. Uslijedio je Sauvignon 2023 uz kocke mozarelle u umaku od jogurta i vrhnja s dodatkom limuna, limunove korice, čilija i limunske trave. Uslijedila su dva terana – redovna linija iz 2020. godine, te Dionigi 2018, koji se puni isključivo u magnum boce. Položaji terana smješteni su na brdu Šubjent nedaleko Kaldira, na lokaciji koja se naziva Terre di Paradiso – što je već samo po sebi dovoljno za pretpostaviti kako je riječ o rajskom vinu (no, ne vjerujte nam na riječ, već svakako kušajte!). Kao šećer na kraju uslijedio je Muškat uz krekere sa skutom, sa posipom od pistacija i agavinim sirupom – uz unisoni zaključak kako to nikako nije (isključivo) „žensko“ vino.

Kako to ponekad biva nakon puno dobrog vina – ponetko i zapjeva. U ovom slučaju, bio je to   zagrebački operni pjevač Neven Paleček Papageno, kojeg je Valentin teran inspirirao na ariju iz Tosce. Valja napomenuti kako je Valentin sauvignon odnedavno uvršten na vinsku kartu diWine bara, smještenog na adresi Opatovina 29 iznad zagrebačkog Dolca, gdje ga možete kušati svakodnevno u radnom vremenu bara ili ga ponijeti kući nakon kupnje u diWine pop-up shopu. Živjeli!

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, Sunčana Barušić i arhiva vinarije Valenta

Vinum Academicum – pametan vinski izbor

/u /od

Akademska vina Zlatne doline pod vodstvom doc.dr.sc Berislava Andrlića, prodekana za razvoj i poslovanje, stvaraju se na požeškom Fakultetu turizma i ruralnog razvoja, a predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac.

Požeška Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogradarskih krajeva Hrvatske. Povijest uzgoja vinove loze na ovom prostoru seže još od Rimljana, koji su je i nazvali „zlatnom“ (Vallis Aurea) upravo zbog – zlatne vinske kapljice, odnosno izvrsne kvalitete vina. Čak i nakon nesretne filoksere, u drugoj polovici 19. stoljeća, ovaj je kraj bio među prva tri u Hrvatskoj u kojima je započela obnova nasada po naputku vinogradarskih stručnjaka sa Austrougarskog dvora. Zlatna dolina danas je sinonim za vinsku izvrsnost, a upravo ovdje započinje i priča o novom vinskom brendu Vinum Academicum.

Josip Mesić, Berislav Andrlić i Tomislav Soldo

Na ukupno 8ha površine, studenti požeškog Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, koji je odnedavno dio osječkog Sveučilišta, uzgajaju čak 12 internacionalnih sorti vinove loze. Uz najznačajniju i domicilnu graševinu, tu su još sauvignon blanc, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, muškat žuti, merlot, pinot crni, zweigelt, cabernet sauvignon i syrah.

Uz stručnu pomoć svojih profesora i mentora – među kojima su i neki od najznačajnijih enologa istočne Hrvatske, poput doc.dr.sc Josipa Mesića – stvaraju vrhunska, pretežno monosortna vina koja su odnedavno brendirana i plasirana na tržište pod nazivom Vinum Academicum. „Vina proizvedena na našem Fakultetu već otprije imaju svoje vjerne kupce, no smatramo da snažnijim brendiranjem ovih vina širimo i glas o uspjesima naših studenata – koji nerijetko prelaze granice Hrvatske. Stoga smo odlučili postati tržišno vidljiviji.“ – ističe doc.dr.sc Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, inicijator (re)dizajna brenda Vinum Academicum

Dizajn etiketa potpisuje renomirani Vanja Cuculić, a kao središnji motiv preuzete su čuvene Rudinske glave – kamene konzole s isklesanim ljudskim licima i cijelim ljudskim figurama koje potječu iz Srednjeg vijeka, a danas se čuvaju u Gradskom muzeju Požega.

Na prezentaciji brenda Vinum Academicum u zagrebačkom diWine Baru predstavljeno je ukupno sedam etiketa, sljubljenih sa prigodnim malim zalogajima. Kušali smo redom Sivi pinot sa položaja Kumovo, Chardonnay, Bijeli pinot, Merlot, Cabernet Sauvignon, dva arhivska Syraha iz 2013 i 2011 godine, te izbornu berbu Crnog pinota. Vina su prezentirali predstavnici Fakulteta – spomenuti doc.dr.sc Josip Mesić, doc.dr.sc Berislav Andrlić te nastavnik Tomislav Soldo, dipl.ing.

Svo grožđe za ova sjajna vina uzgojeno je u vlastitim vinogradima, te je prerađeno u fakultetskom podrumu i laboratoriju. Studij turizma i enogastronomije sve je traženiji obrazovni smjer, što ne čudi obzirom na značaj turističkog sektora u ukupnoj ekonomiji Hrvatske, ali na značaj enogastronomije kao sve važnijeg „alata“ u brendiranju turističkih destinacija. Ako je suditi po vrhunskoj kvaliteti kušanih vina, uopće ne iznenađuje činjenica da su upravo studenti ovog Studija osvojili brojne nagrade na razini EU u području sljubljivanja hrane i vina, te da aktivno sudjeluju u Erasmus programima.

Najsretnija vijest za sve ljubitelje vrhunske vinske kapljice jest da ova vina predstavljaju apsolutnu vrijednost za novac. Tržišne cijene ovih, zaista izvanrednih butelja, kreću se između 5 i 9 EUR što ih čini pristupačnima za svačiji džep. Uopće ne sumnjamo da je pred brendom Vinum Academicum sjajna budućnost – kako akademska, tako i enogastronomska. Požurite naručiti svoja vina i napravite – pametan izbor, jer se na ovakve prilike ne nailazi često. Podsjećamo i da određene vinske etikete Vinum Academicum možete pronaći i na vinskoj karti diWine Bara po vrlo ugodnim cijenama. Živjeli!

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Pelješki vinari na zagrebačkoj Vinskoj shpitzi

/u /od

Pelješki vinari su na Vinskoj shpitzi u zagrebačkom diWine baru najavili Dane kamenica i obilježavanje 60- godina zaštite Dingača kao oznake izvornosti.

Ove godine itekako imaju razloga za ponos i slavlje. Naime, najstarija hrvatska oznaka izvornosti kada je riječ o vinu, odnosi se upravo na vina proizvedena od grožđa sa svjetski poznatog položaja Dingač. Riječ je, dakako, o sorti plavac mali, najznačajnijem hrvatskom crnom sortimentu koji u ukupnoj proizvodnji sudjeluje sa preko 10%.

Vina Matkovič

Upravo na položaju Dingač, u pelješkom mjestu Potomje ovo je grožđe posađeno na nevjerojatno strmim padinama koje se spuštaju sve do mora. Loza ovdje, osim izravno od Sunca, toplinu dobiva i refleksijom od mora i od kamene podloge, što je fenomen poznat kao trostruka insolacija. Upravo je ona zaslužna za visoke razine sladora, pa kasnije i snažna, tanična, visokoalkoholna vina. Osim prirode, važnu ulogu u ovoj vinskoj priči imaju i vinari, čijim mukotrpnim radom (jer riječ je, naravno, o ručnoj berbi u otežanim uvjetima) i vještinom podrumarenja nastaju svjetski cijenjena vina.

Vina Pelješki vrhovi

Osam peljeških vinarija – PZ Pelješki vrhovi, PZ Putniković, PZ Janjina, Matković, Violić, Matuško, Bezek i Marlais – prošle je subote u Zagrebu predstavilo svoja vrhunska vina, među kojima i brojne etikete Dingača. Na Vinskoj shpitzi – popularnom edukativnom vinskom kušanju u organizaciji diWine Bara – u plavcima su uživali brojni posjetitelji, kao sommelieri, vinski profesionalci i predstavnici eno-gastro medija.

Vina Violić

Slobodan Rosić, dugogodišnji vinski promotor i voditelj udruge Plavac mali – Pelješac, prisutne je pozvao da se pridruže nadolazećem Danu kamenica koji se održava u Stonu u subotu 16. ožujka 2024. godine. Malostonska kamenica je, baš kao i Dingač, foodie senzacija svjetskog ranga. Riječ je o događanju koje privlači posjetitelje iz cijele regije i igra važnu ulogu u brendiranju Pelješca kao iznimno važne enogastronomske turističke destinacije Hrvatske i Europe.

Dingač Matuško

„Danas, ovdje u diWine Baru možete uživati u pelješkim plavcima, ali i autohtonom rukatcu i pošipu. Idući vikend vas pozivamo da budete naši gosti na Danima kamenica i istražite koja kombinacija kamenica i vina najbolje odgovara vašem nepcu. A nadamo se i skorom obilježavanju 60-godišnjice ZOI Dingač, koju planiramo za travanj ove godine“,  izjavio je Rosić.

Smokvenjak

 

Vinska shpitza u diWine baru održana je u suorganizaciji sa Turističkom zajednicom Dubrovačko-neretvanske županije kao i u suradnji sa udrugama Plavac mali Pelješac i Pelješki vinski puti.

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Mirisi i okusi otoka Visa oduševili zagrebačke ljubitelje vina

/u /od

Prvi Vinski čvenk održan na novoj lokaciji diWine Bara – Opatovini 29, iznad zagrebačke tržnice Dolac – ugostio je višku vinariju Vislander. Vijest o gostovanju ovog, sve popularnijeg, vinskog brenda brzo se proširio među ljubiteljima vina, koji su popunili sva raspoloživa mjesta u baru. Kroz zanimljivu priču o vinima i vinariji, u kojoj se isprepliću povijest, obitelj, tradicija i moderno vinarstvo, proveli su nas predstavnica vinarije Sanda Vojković i prodajni predstavnik Saša Zec.

Saša Zec, Sanda Vojković i Irena Lučić

Priča o Vislanderu priča je o otočanima – o Višanima i Britancima. Dok je oko njih bjesnio Drugi svjetski rat, Vis je skrivao britansku zrakoplovnu bazu. U izolaciji je Višanima nedostajalo hrane, a Britanci su čeznuli za mirnodopskim užicima. Zato su nona Franka i dida Jure s vojnicima s britanskoga otočja sklopili još jedan savez – razmjenjivali su vino za hranu: suhi vojni obrok za plavac. Savršen reljef pjeskovitih polja i neprekidan trud učinili su taj otočni savez pobjedničkim.

Vlasnici vinarije – Damir Radica, te Marko i Sanda Vojković – ovom su vinarijom odali svojevrsni hommage svojoj baki (noni) Franki Vojković i pradjedu Juri Dorotiću, koji su protagonisti ove uvodne priče. Stoga su se odlučili posvetiti proizvodnji vina upravo od viških autohtonih sorti – vugave, kuča i plavca malog, koji u specifičnom pjeskovitom terroiru daje potpuno drugačija vina od plavaca uzgojenih na kršu i kamenu.

Viško bonda

Autohtona vugava (bugava) vrlo je rijetka sorta – ukupne količine u Hrvatskoj, a samim time i u svijetu, ne prelaze 15ha, od čega je samo 1ha na Braču, a preostalih 14ha na Visu. Pa tako vinarija Vislander sa oko 7ha nasada ove sorte posjeduje 50% ukupne svjetske proizvodnje.

Vislander Bugava

Niz od četiri vina, prigodno sljubljenih sa malim zalogajima kreiranih vještom rukom vlasnice bara, Irene Lučić, započeo je rose pjenušcem Viško Bonda, kupažom kuča i plavca malog. Kušala se i Vislander Bugava Premier, te dva plavca sa različitih položaja – Milna i Tihobraće. Na plavce su u vinariji Vislander naročito ponosni, a zanimljivo je da ih sve proizvode single vineyard metodom. Svaka od četiri etikete priča drugačiju priču o viškim mikro-terroirima i apsolutno svaka posjeduje svoj jedinstveni stil i karakter.

Vislander Plavac mali – položaj Milna i Tihobraće

Za kraj, već ionako dobro raspoložene vinoljupce, čekalo je još jedno iznenađenje – koktel naziva „When Life Gives You Lemons…“, na bazi pjenušca i Vislander Limoncella napravljenog od čuvenih viških limuna. Valja napomenuti kako Vislanderi u svojoj destileriji, osim Limoncella, stvaraju i druge delikatese poput travarice, lozovače, kruškovače, rogačice i orahovače, a posebnu pozornost posvećuju proizvodnji gina od rogača.

Vislander Limoncello

Sve u svemu, Vislander je brend koji se svakako treba naći na radaru istinskih ljubitelja vina, te koji polako, ali sigurno osvaja (i zadržava) naklonost svojih kupaca.

 

Tekst: Irena Lučić, diWine Croatia

Foto: Irena Lučić, Vislander arhiva i Sunčana Barušić

Vinske igre uz Enosophiu

/u /od

Game of Wines koncept je koji je osmislila i pokrenula vinska promotorica Vlasta Pirnat, aktivna članica udruge Women on Wine i suradnica popularnog diWine bara koji odnedavno radi na novoj adresi Opatovina 29. Riječ je o zabavno-edukativnom vinskom kvizu koji se sastoji od prezentacije, testa i – naravno – kušanja vina, a koji je svaki put do sada rasprodan u rekordnom roku. Sudionici vinskih igara u prilici su osvojiti vrijedne vinske nagrade, ali jednako su privučeni super atmosferom i prilikom da se, barem na jednu večer, „teleportiraju“ u neku od hrvatskih vinarija i saznaju zanimljive detalje o vinskoj povijesti, vinima i aktualnim etiketama na tržištu.

Legende o strastvenim susretima

U diWine baru održana su do sad ukupno tri izdanja Game of Wines. Led je probila vinarija Kutjevo, koja je tom prilikom predstavila svoj novi pjenušac De Gotho, ali i druga vrhunska vina poput Graševine Vinkomir te Rosea Premium. Prezentaciju je, zajedno sa Vlastom Pirnat, vodio predstavnik vinarije Petar Marincil, provevši prisutne kroz bogatu i burnu povijest Kutjevačkog podruma, koja seže u prošlost sve do 13. stoljeća i čuva legendu o strastvenim susretima baruna Trenka i Marije Terezije. Ne znamo ima li u podrumu tako strastvenih susreta i u sadašnjosti, ali znamo da odnedavno možete svoja vina pohraniti u njihov vinski trezor koji će se brinuti da ista budu mažena, pažena i čuvana u idealnim uvjetima prije nego ih odlučite konzumirati.

Šljokice svugdje oko nas

Drugo izdanje Game of Wines datumom se približilo Silvestrovu, pa se odigralo u znaku – šljokica. Glitter edition stavio je naglasak pjenušava vina, pa su tako sudionici imali priliku saznati zanimljivosti o hrvatskim pjenušcima, ali i čuti priču o Champagni i udovici Clicquot koja je odigrala važnu ulogu u unaprjeđenju tehnologije proizvodnje pjenušca, koju danas nazivamo tradicionalnom metodom.

Mudrost vina i čokoladne praline

Posljednji (no nikako i zadnji) Game od Wines odigrao se uz velikodušnu podršku vinskog brenda Enosophia, što znači – mudrost vina. Večer je započela pjenušcem Memoria, dizajniranog upravo s namjerom da nam pomogne sačuvati lijepe trenutke. A lijepih trenutaka je tijekom večeri bilo uistinu mnogo! Priču o vinariji i kušanim vinima – Graševini Trs. Br 5 i Frankovki iz linije Miraz – znalački je ispričao Hrvoje Sarić, prodajni predstavnik vinarije.

Hrvoje Šarić

Osim povijesti vinarije, istaknutim položajima, dominantnim sortama – od kojih se u Enosophii najviše ponose frankovkom i graševinom te (sve važnijoj) tržišnoj ulozi ovog vinskog brenda, saznali smo i za interaktivne vinske etikete na vinima Trs br. 5 i Matarouge koje je dizajnirao tim Bruketa&Žinić, a koje i sami možete isprobati ukoliko preuzmete Enosophiinu aplikaciju. Osim u sjajnim vinima, kvizaške ekipe imale su priliku uživati i u Miraz čokoladnim pralinama. Riječ je o vrhunskoj poslastici od ručno rađene čokolade s punjenjem na bazi frankovke, koju je Enosophia realizirala u suradnji sa renomiranom čokolaterijom Hedona.

Vlasta Pirnat, Irena Lučić i Hrvoje Šarić

Pametna srijeda

Enosophiina su vina prisutna na vinskoj karti diWine bara sa čak četiri etikete – dva pjenušava i dva mirna vina, a upravo je startao i njihov zajednički projekt „Wise Wednesday“ koji svim vinoljupcima omogućuje da srijedom u diWine baru, uz prethodnu rezervaciju, kušaju line-up od četiri čaše vina po cijeni od svega 12EUR po osobi. Mudro, zar ne? 😊 Predlažemo da što prije rezervirajte svoja mjesta, jer riječ je o ponudi koja se ne propušta.

Game of Wines ponovo je na rasporedu sredinom travnja. Pratite diWine web, Facebook i Instagram za sve informacije i prijavite se brzo, brzo… Jer – život je igra

 

Tekst: Irena Lučić, diWine Croatia

Foto: Irena Lučić, Vlasta Pirnat

Vina Trapan, ljubavna priča, dobre vibre i pozitivna energija

/u /od

Prošlo je više od pet godina otkada je vinar Bruno Trapan u Zagrebu predstavljao svoja vina. Na istup pred publikom željnom kušati njegova vina, te poslušati što se novog zbiva u njegovoj vinariji u istarskom mjestašcu Šišan, nagovorila ga je vlasnica diWine Bara, Irena Lučić, zahvaljujući kojoj smo ove godine upoznali mnoge zanimljive vinare i kušali odlična vina.

Irena Lučić, Bruno Trapan i Irena Šoštarić

Ovaj susret, bio je jedan od zanimljivijih, a nadamo se da će i iduće godine biti mnogo ugodnih druženja i to, kako je najavljeno –  u novom prostoru. Naime, diWine Bar u novoj godini očekuje vinoljupce i sve ostale goste koji vole uživati u dobroj kapljici i ugodnom druženju, na novoj adresi – u centru Zagreba.

Druženje s vinarom Brunom Trapanom i njegovom suprugom Irenom Šoštarić ostat će nam u lijepoj uspomeni, što zbog iznimnih ljudi, što zbog posebnih vina koja smo kušali.

„Danas je idealan dan, sve se posložilo za kušanje ove malvazije“, kazao je na početku druženja Vinski čvenk, Bruno Trapan jer kao vino dobrodošlice točila se odležana malvazija Uroboros 2020., te nastavio: „Uniformiranu malvaziju više ne želimo proizvoditi. Rade je masovno, gotovo svi istarski vinari i jedna je nalik na drugoj i to iz godine u godinu“, zaključio je, dajući do znanja da je Uroboros malvazija proizvedena po biodinamičkim principima.

Bruno Trapan

„Kada sam upoznao Irenu odmah sam znao da je ona moja srodna duša. Zahvaljujući Ireni, počeo sam shvaćati biodinamičke principe o kojima ona zna jako puno. Iako sam i danas ‘nevjerni Toma’, jer još učim, dobio sam dovoljno dokaza da ta priča ima smisla”, kazao je Trapan i nastavio:

“Jedan od trenutaka u kojem sam se uvjerio u moć biodinamičkog pristupa bio je taj kada nisam mogao dočekati da se moja malvazija Uroboros razbistri. Činilo se da je nešto pošlo po zlu te sam bio uvjeren kako će mi čitava berba propasti. No tada je Irena izračunala točan datum kada vino treba pretočiti, uzevši u obzir ne samo mjesečeve mijene već i druge važne parametre koji utječu na našu lokaciju. Nisam imao što izgubiti, te sam učinio točno kako je rekla. Već idući dan vino se počelo bistriti i proces se vratio u svoj normalni tijek. Danas je Uroboros 2020. jedno od naših najprodavanijih i najnagrađivanijih vina.“ ispričao je Trapan naglasivši kako se uvjerio da je za kvalitetu i okus vina bitan i datum punjenja vina u boce. „Ovo je punjeno baš u pravo vrijeme, a kao što sam rekao, danas je dobar dan za kušanje takvih vina“, dodao je, a mi smo s uživanjem pijuckali njihovu posebnu malvaziju.

„Kad smo počeli uzgajati lozu i proizvoditi vino po biodinamičkim principima, uglavnom smo kod kolega i mnogih drugih nailazili na podsmijeh. Međutim, taj se put pokazao ispravnim i smatram da je takav način proizvodnje, ne samo vina nego hrane općenito – budućnost. Invazivnom eksploatacijom, učestalim i prekomjernim tretiranjem kemijskim sredstvima te uzgojem bez poštivanja plodoreda i općenito bez poštivanja prirode, zemlja je u svijetu iscrpljena. Postala je jalova i uskoro iz nje ništa neće rasti, odnosno davati plodove.“ objasnila je Irena Šoštarić ukratko njihovu filozofiju o kojoj bi se dalo razgovarati satima.

Bruno Trapan i Irena Šoštarić

U međuvremenu, u čaše se točio macerat malvazije Istraditional 2018., tijekom čijeg kušanja je publika saznala odakle potječe istarska tradicija odležavanja vina u bačvama od akacije. „Tradicija potječe iz razdoblja kada je Istra bila pod vlašću Mlečana. Oni su obilno eksploatirali istarske resurse hrasta za izradu svojih brodova, te je svaka druga namjena bila strogo zabranjena. Za svaki posječeni hrast bilo je potrebno imati certifikat o prodaji Mletačkoj republici. Ali, bez obzira na sve zakone, u Istri je bilo sve manje hrasta, a vinari su bili prisiljeni pronaći zamjensku sirovinu za izradu bačvi, za što se akacija pokazala vrlo prikladnom.“ ispričala je Irena Šoštarić.

„Od 2008. godine intenzivno sam se družio s vinarima koji su odlučili raditi prirodna vina. To je u ono doba postalo pomodarstvo, a ja nisam tip koji će se, poput vojnika, uklopiti u većinu. Puno mi je godina trebalo da počnem proizvoditi jantarno vino, ali mislim da je ovo pun pogodak. U podrumu leži malo više od stotinu boca, a sljedeća berba takvog vina je ona iz 2022. godine. Naime, jantarna vina ne radimo svake godine, jer nam proizvodnju diktira priroda, a ona je, kao što znamo nepredvidiva i hirovita. Ovo vino je naš izričaj odležane, dugo macerirane malvazije i volimo reći da su naša vina elegantna, ali i prirodna iako se to u današnje vrijeme smatra oksimoronom. Naime, mnogi smatraju da biodinamika i elegancija u vinu ne idu zajedno.“ kazao je Bruno Trapan i najavio slijed crnjaka.

I dok su gosti kušali Irena’s Cab s oznakom AAC (All About Cabernet) čisti, precizni cabernet sauvignon iz 2019. godine, Bruno Trapan je napomenuo da je za njegovo nastajanje zaslužna Irena. „Ja sam bio samo ruke, fizički radnik, a cijela ideja i nit vodilja bile su Irenine.“, kazao  je.

Slijedio je the one, kupaža terena i syraha. „Ovo vino je napravljeno zahvaljujući mojoj tvrdoglavosti. Spojio sam dvije nespojive sorte: teran i syrah. Dvije sorte koje najviše volim, dvije sorte koje su svaka za sebe neukrotive i divlje, dovoljne same sebi. Ali, ja sam ih pripitomio i sada borave zajedno u boci i tvore ovo čudesno vino“, objasnio je Bruno Trapan ovo, za Istru krajnje neobično vino.

Kao i sva vina vinarije Trapan, tako i posljednje koje se kušalo te večeri ima svoju priču. „Kada mi je Irena ušetala u život, odlučio sam za nju napraviti nešto posebno i to od sorte syrah. Smijali su mi se kada sam ga sadio u vinograde čije tlo čini 70 posto mljevenog kamena. Oni koji se malo više razumiju u uzgoj loze, znaju da to nisu idealni uvjeti za rast ove sorte i većina je tvrdila da nema šanse da će syrah roditi, a kamoli da će se od njega moći napraviti dobro vino. Eh, tu sam se zainatio, napravio sam odlično vino i posvetio ga ljubavi svog života“, ispričao je priču o vinu Moia syrah iz 2017. godine, godine kada su se Bruno i Irena upoznali.

Bruno Trapan i Irena Šoštarić

Bila je to poseban večer, a atmosfera je bila ispunjena vinskim i ljubavnim pričama, dobrom energijom i pozitivnim mislima. Bruno i Irena su dokazali kako ljubav uistinu čini čuda, te (do)kazali kako iskrena biodinamika, doduše uz puno rada i truda u vinogradu, može dati precizna i sortna vina, bez pogrešaka koje se biodinamičarima često zamjeraju, te koja – ništa manje važno – imaju itekako dobru tržišnu prolaznost.

Vinariju Wine Station Trapan, smještenu u malom mjestu Šišan na jugu Istre, ciljano posjećuju putnici-namjernici iz cijelog svijeta, a pohvale nerijetko dobivaju i od zahtjevnih Francuza poznatih po tome što „priznaju“ samo francuska vina. Svakako navratite, a dočekat će vas uvijek nasmijani Irena Šoštarić, Bruno Trapan, njihove četiri djevojčice i čak devetnaest pasa.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Irena Lučić