Arhiva oznaka za: Kastav

Smijeh liječi sve – dođite na Festival smijeha u Kastav

/u /od

Prekrasna kastavska Crekvina, nekadašnja ruševina najveće crkve na Jadranskoj obali pretvorena je u pozornicu pod zvijezdama na koju organizatori ovog popularnog Festivala dovode najveće komičarske zvijezde Hrvatske i regije. Vrijeme je za još jedan Festival smijeha u Kastvu koji traje od 8. do 10. lipnja.

“Veselimo se još jednom izdanju Festivala smijeha, koji je i ove godine izazvao veliki interes. To su tri dana druženja s posebnom vibrom uz Kastav koji je predivan u ovo doba godine i Crekvina koja je  nedvojbeno najljepša pozornica na Kvarneru. Imamo sve – predivan grad, odličnu vibru, fenomenalne komičare. Bit će zabavno!” kaže Mia Dundović Toto, organizatorica festivala.


Tri dana smijeha, pozitive i dobrih vibri otvaraju tri legende stand-up scene, koje će napokon riješiti pitanje tko je najduhovitiji – Dalmatinac, Crnogorac ili Srbin. U subotu, 8. lipnja cijelu večer će publiku nasmijavati Ante Trevizi, koji crtice iz svakodnevnog života pretvara u urnebesnu zabavu pravom dozom dalmatinskog humora, Andrija Dabanović, organizator festivala „Opuč“ u Podgorici koji osvaja srca diljem regije forama na temu odrastanja i djetinjstva te Srđan Olman, pobjednik TV show-a „Najbolji komičar Srbije“, koji se, kako sam kaže, najviše bavi ljudskim glupostima.


U nedjelju, 9. lipnja show preuzima Branko Đurić Đuro svojom autorskom predstavom „Đurologija“, koja je oborila sve rekorde gledanosti na ovim prostorima. Đurđa (Irena Grdinić) je odlučila da je ona šećer na kraju, a Franko (Mario Lipovšek Battifiaca) se kao i uvijek morao složiti. Festival smijeha zatvaraju upravo oni – lokalne komičarske snage koji će u ponedjeljak, 10. lipnja na Crekvini do suza nasmijati publiku pokazujući komičnu stranu bračnog života kroz predstavu Casabianca SPECIALE!
Oba dana Festivala atmosferu zagrijava i publiku kroz smijeh vodi Bloger Krule, a sve predstave počinju u 20:30.

”Drago mi je da Festival smijeha postaje kastavska tradicija i program kojim otvaramo bogat program ljetnih događanja na najljepšoj ljetnoj pozornici, našoj Crekvini. Tri dana smijeha, za koja se uvijek traži karta više, uklopimo i u program Dana grada Kastva, koji se obilježava 6. lipnja, tako da nam ti svečani dani prođu u najboljem mogućem raspoloženju. Pozivam sve da nam se pridruže kako na Festivalu smijeha, tako i na 33. Kastafskom kulturnom letu i ostalim programima koji će, vjerujem i ovog ljeta Kastav i Crekvinu svrstati u sam vrh festivalskih zbivanja u Hrvatskoj”  ističe Matej Mostarac, gradonačelnik Kastva.


I nemojte se zeznuti – smijeha će biti u neograničenim količinama, ali karata ne, zato treba svoje nabaviti na vrijeme. Dostupne su u Caffe baru Tin (Kastav), Dallas Music Shopu, na benzinskim postajama Crodux-a i Petrola te putem linka :https://www.mojekarte.hr/hr/group/617877/festival-smijeha-2024.html

Ljetna gastronomska rapsodija u plavom, chefa Nenada Kukurina

/u /od

S dvadeset i pet godina postojanja može se pohvaliti rijetko koji hrvatski restoran. Osim što cijelo vrijeme treba održavati kvalitetu, dapače podizati ljestvicu usluge i kuhanja, trebalo je toliko godina prilagođavati se svim promjenama koje su nastajale – političkim i socijalnim. Ali, Nenad Kukurin je dokazao, nakon što je 1998. godine u pitoresknom kvarnerskom gradiću Kastvu otvorio restoran Kukuriku, da se sve može kad se hoće.

Nenad Kukurin je u petoj ugostiteljskoj generaciji, a prije otvaranja vlastitog restorana zanat je tesao u Italiji (stekao je i televizijsku slavu s čak pet pobjeda u najpoznatijem kuharskom tv showu La prova del cuoco).

Nenad Kukurin

Nakon što je vrlo hrabro prije dvadeset i pet godina otvorio restoran, postavio je i kriterije kojih se pridržavao i bio je među prvima koji je nudio nešto drukčije: od servisa pa do jela, jer u ono doba pojam slow food baš nije bio ukorijenjen u Hrvatskoj.

I danas chef Nenad Kukurin i njegova ekipa u restoranu Kukuriku, smještenom na glavnom trgu Kastva, Lokvina, njeguje specifičan pristup i filozofiju o hrani i promišljanju o njenoj prezentaciji. O kvaliteti govore i mnogobrojne nagrade, a posljednja je priznanje utjecajnog međunarodnog gastronomskog vodiča, Gault&Millau prepoznatljivog je po kuharskim kapicama, koji mu je dodijelio Trofej Chefa moderne tradicijske kuhinje. U restoranu se koriste samo lokalne i sezonske namirnice koje se sljubljuju s lokalnim vinima.

„Hrvatska je predivna zemlja i nismo svjesni koliko toga možemo ponuditi i pokazati turistima. Moramo biti ponosni na sve divote naše zemlje, ali i na kvalitetna vina koja proizvode naši vrijedni vinogradari i vinari, a mi u restoranu nudimo prvenstveno hrvatska vina, iz lokalnih vinarija“ kaže Nenad Kukurin, strastveni ljubitelj dobrih kapljica koji će uskoro, ispod svog restorana i istoimenog boutique hotela otvoriti vinski podrum i vinoteku, jedinstveni prostor za manja druženja uz čašu dobrog vina. U njemu će se naći i jedina vinska banka na Kvarneru.

Nenad Kukurin

Izvorni okusi vladaju na svim tanjurima i daju do znanja da se u kuhinji chefa Nenada Kukurina koriste namirnice kojih u okolici restorana ima u izobilju, i to sa svih strana. Naime, Kastav, gradić na uzvisini, odnosno na 365 metara nadmorske visine kao da je na granici mora i gorja. A, upravo su takvi i tanjuri posluženi u restoranu Kukuriku: svježa riba i morsko blago iz Kvarnera, sa svježim povrćem iz obližnjih vrtova koje oplahuje hladan zrak Gorskog Kotara.

Šparoge koje poslužuju u proljeće, zamijenit će gljive iz obližnjih šuma, a potom maruni, kad im je sezona, a Nenad Kukurin ima i svoje dugogodišnje, prokušane dobavljače prvoklasnog mesa i svježe ribe. Dakako, kruh i peciva mijese sami, a surađuju i sa lokalnim proizvođačima maslinova ulja.

Njegov dan započinje obilaženjem lokalnih tržnica, pa nabavkom dobiva ideje za meni, stoga ne čudi da je podložan i promjenama. Jer, ako neke namirnice nema u ponudi, jelo koje se od nje priprema, jednostavno se toga dana neće poslužiti. Živjeti i surađivati s prirodom i lokalnim dobavljačima jedna je od tajni uspjeha Nenada Kukurina i njegovih sjajnih tanjura.

Nenad Kukurin

“Gastro rapsodija u plavom neka nam bude nit vodilja. Volim sitnu plavu ribu koja je pravo malo zaboravljeno blago kvarnerskih dubina”, rekao je Kukurin koji je toga dana na tržnici „ulovio“ ponešto srdela, papalina, inćuna, ponekog šaruna, lokardu…

Degustacija ljetnog menija započela je, dakako, pozdravom iz kuhinje. A, chef Kukurin nas je „pozdravio“ paniranim cvijetom tikvice punjenim kremastim sirom od kozjeg mlijeka, na umaku od rige (rukole), uz koje je odlično prijao pjenušac Biser Žlahtine Ivana Katunara.

Blago začinjena sezonska salata bila je odlična podloga za carpaccio od tune. Okus tanko narezane sirove ribe odlično se slagao sa skutom i ukiseljenim motarom, a dehidrirane maline davale su jelu poseban „štih“. Uz ovo jelo, chef Kukurin je natočio Belicu (2022.), iz vinarije Plovanić, bijelo lepršavo vino – kupažu, osim sorte malvazija, autohtonih kastavskih sorata: mejsko, divjaka i verdić.

Srdela, plava ribica koja je othranila generacije i škombra, ili kako je još nazivaju lokarda, donedavno zapostavljena riba, bile su zvijezde sljedećeg tanjura. Srdela je bila filetirana, a potom marinirana u soli, vlascu, maslinovom ulju i soku agruma. A file škombra ispečen u pećnici na kriškama limuna. Na tanjuru obje su ribe bile ohlađene, dodatno začinjene limunovim i narančinim sokom te maslinovim uljem. Okusi mora odlično su se sljubili sa Žlahtinom Ivana Katunara.

Panirana balotina rižota sa škampima i šparogama u redukciji od domaće salse i škampa – tako je chef Kukurin nazvao sljedeće jelo. Na pitanje „Gdje je tu rižoto“ uz smiješak Kukurin je objasnio: „Najprije se skuha rižoto sa škampima i šparogama, potom dobro ohladi, pa se naprave balotine (loptice), koje se paniraju i prže“. Dodatni okus škampa dao je – svježi škamp, a sve preliveno reduciranim umakom od rajčice. Odlično jelo, odlično upareno sa Žlahtinom Sveta Lucija Ivana Katunara s otoka Krka.

Na red su došle veće ribe – brancin i morski pas. File brancina bio je poslužen na tortici od broskve (raštika) i krumpira, a morski pas s grilanom palentom na kremi od batata. Teško je reći koja je bila bolja, a okusi su se sjajno uparili s vinom 246 Amfora, vinarije Plovanić koja je ujedno i prva vinarija na Kvarneru koja je počela s dozrijevanjem vina u amforama.

Za kraj – pametno odabran desert koji je više osvježavajući nego sladak, kakav i treba biti nakon toliko odličnih kombinacija morskih divota na tanjurima. Kupola od bijelog moussea od mascarpone i rocotta sira, bila je punjena umakom od domaćih jagoda, a nije se moglo odoljeti zagrabiti je keksom od prhkog tijesta.

Uživanje u jelima pripravljenih od autohtonih namirnica u kojima chef Nenad Kukurin spaja more i kopno, znalački odabrana vina lokalnih vinara i dakako boravak u boutique hotelu Kukurin, veliki su razlog zašto otići, razgledati i ugodno boraviti u gradiću Kastav, samo nekoliko kilometara udaljenog od Rijeke.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

 

U Kastvu je počelo ljeto

/u /od

Mnogi su bili u Rijeci i Opatiji, a u Kastvu? Ne? Pa, vrijeme je da ga posjetite, jer nalazi se sjeverno od spomenutih obalnih gradova, na brijegu visokom 365 metara.

Bilo bi bolje da prilazne ceste nisu zatrpane parkiranim automobilima, ali kada ih zaboravite, dolaskom u ovaj pitoreskni gradić dobiva se dojam da se zašlo u neki drugi svijet, u neko drugo vrijeme. Najprije zadivljuje pogled na Kvarner i njegove otoke, te ne planinske vrhove Gorskog kotara u zaleđu, a potom se posjetiteljima pruža bezbroj načina kako provesti vrijeme – od razgledavanja kulturnih baština i eno-gastro užitaka pa do aktivnog odmora.

Povijesna i kulturna baština

Obilazak grada najbolje je započeti razgledavanjem preuređene Muzejske zbirke Kastavštine u kojoj se može doznati sve o njegovoj prošlosti, a nakon toga krenuti u obilazak gradića, jer on je poput muzeja na otvorenom.

Posebna atrakcija je impozantna građevina Crekvina, koja je unatoč stoljećima koja su prošla od njenog nastajanja, obavijena velom tajne. Njega gradnja počinje početkom 17. stoljeća kada su Jezuiti na Kastvu odlučili sagraditi veliku crkvu, najveću na hrvatskoj obali. Ali u izgradnji su, dakako bez naknade morali sudjelovati svi, a najviše Kastavci koji su s obale donosili građevni materijal.

Legenda kaže da je među njima bila i siromašna udovica, majka troje djece. Kad je zamolila da je puste, kako bi, kao sluškinja, mogla zaraditi i prehraniti djecu, tri su je puta udarili bičem. Udovica je tada proklela crkvu. Da li pod utjecajem kletve, loše gradnje ili nekih drugih neprilika, crkva se nakon toga stalno urušavala i nikada nije završena. Ispred povijesnih ostataka uređen je trg, a Crekvina je danas idealno mjesto za održavanje koncerata i scenskih uprizorenja.

Glavni gradski trg nazvan je Lokvina zbog lokve iz koje se skupljala kišnica za potrebe žitelja Kastva iako postoji još jedna priča obračunu Kastavaca s omraženim kapetanom Franom Morellijem koji je bez obzira na „stare pravice“ (Kastavci su već imali svoj statut iz 1400. godine), provodio svoje zakone. Uglavnom, kad je Kastavcima dozlogrdilo njegovo ponašanje, utopili su ga u lokvi na trgu pred kaštelom.

Kastav ima i Aleju velikana – ispred ulaza u grad biste su Vjekoslava Spinčića, Matka Laginje, Matka Mandića, Ivana Matetića Ronjgova i Vladimira Nazora koji je u Kastvu kao ravnatelj Učiteljske škole, proveo 10 godina, što ga je nadahnulo da počne pisati na čakavštini.

Svakako posjetite i Kuću Belice, muzej posvećen tradiciji vinarstva i vinogradarstva Kastva. Ovaj interpretacijski centar kroz postav progovara o najreprezentativnijem kastavskom vinu – Belici, kupaži autohtonog verdića, divjake i mejskog kojima se pridodaje malvazija.

Aktivni odmor

Samo nekoliko koraka je potrebno da se iz centra Kastva uroni u idilu kastavskih šuma (Loza i Lužina), prošeta označenim i tematskim stazama, osvoji kastavske vrhove i uživa u pogledu koji se s njih pruža. Kastavske šumske šetnice Puž, Zec i Srna idealne su u svako godišnje doba za šetnju, vožnju biciklom, planinarenje ili jahanje.

Krene li se u unutrašnji dio šume, put vodi do napuštenog sela Cari, nekadašnju pograničnu postaju na razmeđi Jugoslavije i Italije. Predivna priroda, vrhovi s kojih se pogled širi na čitavu okolicu i skrivena blaga iz bogate povijesti Kastavštine koja se putem otkrivaju, uspomene su koje će sa sobom rado ponijeti svaki posjetitelj.

Kroz šumu se može proći i biciklom. Naime, iza Crekvine se nalazi postaja s električnim brdskim biciklima koje se može iznajmiti na licu mjesta. Osim jedinstvenog outdoor prostora, u Kastvu postoji i moderno opremljena sportska zona namijenjena profesionalnim i rekreativnim sportašima.

Nazdravljanje Belicom uz fina jela

U „Gradu na brege“ kako nazivaju Kastav tradicionalno se sljubljuje mediteranska i kontinentalna kuhinja. Iako je kroz povijest mijenjao brojne uprave, Kastav je uvijek bio svoj i svjetski što se vidi i po gastronomskoj ponudi. Kako izgleda fuzija domaćeg i svjetskog možete doživjeti u hotelu-restoranu Kukuriku u kojem od lokalnih namirnica obroke priprema chef Nenad Kukurin.

Nenad Kukurin

Učio je i iskustvo stjecao ne samo kod kuće već i šest godina u Italiji, a kad je 1998. preuzeo obiteljski restoran, postao je jedan od pionira ”slow food” pokreta u Hrvatskoj. U kuhinji restorana Kukuriku svakodnevno nastaju nova jela, a diktira ih dnevna ponuda svježih plodova mora, polja i šume.

Željko Markus

Dobro se jede i u Bistrou oštarija Fortica u kojoj glavnu riječ i kuhaču drži chef Željko Markus. Menu postoji, ali najbolje je poslušati uvijek nasmijanog chefa Markusa koji uglavnom i dočekuje goste i osluškuje u kakvim bi jelima uživali pa savjetuje što kušati i priprema divote na tanjuru.

Kastafsko kulturno leto

Ljeto u Kastvu započelo je prvim festivalom – Festivalom smijeha koji traje od 7 do 9 lipnja 2023, a tijekom Kastafskog kulturnog leta, domaće i strane goste očekuju brojne izložbe, predstave, filmske projekscije te vrhunski koncerti na Crekvini, ali i u manjim lokacijama diljem Kastva. U sklopu Kastafskog kulturnog leta održavaju se Festival gitare i Festival čakavskih šansona ČAnsonfest, potom Jerry Ricks Blues Festival, najveći i najznačajniji festival u Hrvatskoj posvećen blues glazbi.

Prema probrramu blues festivala krajem srpnja na koncertima na atraktivnim lokacijama diljem Opatijske rivijere nastupiti će međunarodne i domaće zvijezde bluesa, dok će se veliko finale održati u Kastvu 22. srpnja uz Babba Sissoko Mediterranean blues i grupe King King iz Britanije koji će održati koncert 23. srpnja.

Originalni suveniri

U Kastvu se ne prodaju unificirani suveniri – uglavnom proizvedeni u Kini.  Suvenire iz Kastva osmišljavaju i izrađuju ljudi koji ih nude u svojim galerijama ili kućnom pragu.

U galeriji Željana Pavića pažnju privlače njegove minijature, u šarenoj galeriji Saše Jantoleka skulpture mačaka, riba ili šaroliki magneti, u Kući Belice može se kupiti boca ovog jedinstvenog vina, a na odabranim mjestima u gradu, suvenir Kastaf 365, autorice Ive Piglić. To je miris za prostor koji danima nakon posjete Kastvu, podsjeća na Kastafsku šumu.

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Prije maškaranih tanca u Kastvu, ispecite tradicionalni pusni Presnac

/u /od

Doba je Poklada, sve do Pepelnice novi su gradonačelnici preuzeli ključeve gradova i na ulicama i trgovima vladaju maškare. Onako kako znaju – ludo i veselo. Pa, želite li ludo i veselo provesti vikend, ali i uživati u svježem zraku, predivnom pogledu na Kvarner i otoke, razgledati mnogobrojne kulturne baštine, dobro pojesti i popiti, posjetite Kastav, gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, u neposrednoj blizini Rijeke, sazdan na 365 metara visokome brijegu.

Halubajski zvončari

U Kastvu se puhanjem u Antonjski rog 17. siječnja na blagdan sv. Antona (Antonje) najavljuju pokladne ludosti (pusne nemotarije), maškare, a traju sve do Pepelnice (Čiste srede). Mnogi ovo ludo razdoblje zovu i „peto godišnje doba“ koje u čitavoj Kastavštini, a i na gotovo cijelome sjevernojadranskom prostoru započinje pohodom zvončara. Korijeni ovoga običaja sežu još u pretkršćansko doba, kada su bukom zvona i zastrašujućim maskama s rogovima ljudi obilazili naselja tjerajući zimu, zle duhove i zazivajući proljeće.

Neki novi klinci

Vrijeme prolazi, tradicija se nastavlja, ali dolaze i neki novi klinci, pa osmišljavaju i nove maske, a osim na ulicama i trgovima Kastva, veseli se i u Maškaranom centru Kastav, koji zapravo postaje centralno mjesto zabave. „ U Kastvu živimo za ovaj dio godine“ kaže dugogodišnji organizator karnevala Oleg Medica ne krijući oduševljenje što su se nakon dvije godine pandemije, maškare vratile u grad. „Kostime su šivali i osmišljavali mjesecima, a na ples i zabavu pod maskama (maškarane tance) dolaze i grupe s tematskim maskama”.

Bogat program u boćarskom domu Slavko Stanić, odnosno Maškaranom centru Kastav je započeo u subotu, 21. siječnja i trajat će još četiri subote od 21 sat pa sve do 4 ujutro. Prve subote maškare su zabavljali Ansambel Direkt i Koktelsi, a u preostalim vikendima ludilo se nastavlja uz svirku Maura Staraja i LaBande, grupe Gustafi i Night Express, a kao predgrupa svake subote nastupa grupa Ansambel Direkt.

Mistična Crekvina

Kastav po noći i danu

Za takve zabave morate rezervirati cijeli vikend, pa predlažemo spavanje u Hotelu Kukuriku koji ima i odličan restoran. Ali, dan iskoristite za razgledavanje kulturnih baština, od Gradskih zidina, Crekvine, preko predivnih trgova do Gradske lože, a kad napravite krug po ovom gradiću i razgledate sve miće muzeje, poput Kuće Belice (vino-kupaža autohtonih sorti verdića, divjake i mejskog kojima se pridodaje malvazija), svakako navratite u Oštariju Fortica. Eh, ovdje vas očekuju specijaliteti koji će uljepšati dan (ili večer).

Tradicionalna pusna jela

Prema knjizi Kastavština, Ive Jardasa, što se tiče pusnih jela, nekad je sve započinjalo na Prašći pondejak (svinjski ponedjeljak), ili najkasnije u srijedu prije Pusta, kada su se klale svinje pa je svako domaćinstvo tih pusnih dana kuhalo Juhu od prašće hrtene kosti (juhu od svinjske leđne kosti). U tom su se kraju jele i pečene olite – svinjska debele crijeva nedjevena rižom pomiješanom sa svježom svinjskom krvlju te dodatkom grožđica, šećera, cimeta i klinčića – inačica kontinentalnih krvavica, samo u slatkastoj varijanti.

U vrijeme Pusta (vreme od Trih kraji do Pepelnice) u Kastavštini pripremale su se i Supice, Kisela repa s Fažolon i Makaruni, Prežgana juha z jaji, Bakalar s palentum i Fritaja od jaja koja su se pobirala na Pusni pondejak, te Presnac, pusni kolač koji se i dandanas mijesi na sam Pust, utorak prije Pepelnice.

Priprema je vrlo jednostavna, a količina se sastojaka može prepoloviti. Naime, kako se navodi u knjizi, navedena količina bila je za velike plehove, kada su i pećnice bile puno veće od današnjih.

Presnac

 

Presnac – Kastafski

(recept gospođe – gospe Mire Spinčić)

Za nadjev – pašt

1 kg riže

500 g šećera

400 g grožđica (namočenih u mlijeku ili malo ruma)

prema potrebi slatkog kruha ili keksa (petit beurre) ili piškota po potrebi

500 g maslaca

4 veće kisele jabuke

8 jaja

2 žličice mljevenog cimeta

2 žličice mljevenog klinčića

4 vrećice vanilin šećera

Priprema nadjeva

Na pola jednog rastopljenog maslaca dinstajte rižu. Dolijevajte vode koliko treba da se riža ne raskuha. Još u toplu smjesu dodajte šećer i drugi, cijeli maslac, pa promiješajte da se rastopi.

Ogulite i grublje naribajte jabuke pa ih dinstajte na drugoj polovici prvog maslaca. Dodajte u nadjev i dobro promiješajte. Kada se riža ohladi, dodajte dobro umućena jaja, cimet, mljevene klinčiće i grožđice. Ako je nadjev previše mekan (prerijedak), dodajte narezanih piškota (slatkog kruha ili keksa).

Tijesto – testo /kora

700 g brašna

3 jaja

100 g šećera

150 g maslaca

1 kockica svježeg kvasca

korica jednog limuna

malo soli

mlijeka – koliko treba

U malo mlakog mlijeka u kojeg ste umiješali žličicu šećera i žličicu brašna izmrvite kvasac i ostavite na toplom da se diže. Umutite jaja, dodajte šećer, rastopljen – mlak maslac, dignuti kvasac, koricu limuna te sol pa umijesite tijesto. Ako je pretvrdo, dodajte malo mlakog mlijeka. Tijesto podijelite na dva dijela. Prvi dio razvaljajte i njime prekrijte dno namaštenog i brašnom posipanog pleha. Po tijestu rasporedite pašt (nadjev), razvaljajte drugu polovicu tijesta i njome pokrijte nadjev. Pecite sat vremena u pećnici zagrijanoj na 180 °C.

Foto: arhiva TZ Kastva, Nikola Zoko, Dean Jurčić i Sunčana Barušić