Baranja jedinstvena regija Hrvatske, omeđena Dravom i Dunavoom, podijeljena hrvatsko-mađarskom granicom s jedinstvenim prirodnim ljepotama, netaknutim pejzažima, ali i plodovima rada vrijednih ljudi koji je nastanjuju od davnina dio je Hrvatske koju je divno posjetiti cijele godine. Ona vam pruža jedinstveno gostoprimstvo pričajući priču o tradiciji, prošlosti i budućnosti, ali i običajima koji se pažljivo čuvaju i prenose s generacije na generaciju.

Ovdje ćete čuti priču o vinogradima koji su zasađeni još u vrijeme Rimskog carstva kad je car Prob zasadio prvi trs vinove loze, a koji danas daju vina specifične arome zahvaljujući posebnim položajima kao što je Banovo brdo). Stoga nije  niti čudno da je vinogradarstvo jedan od važnih segmenata turističke ponude ovog kraja.

Ovdje ćete čuti priču i o baranjskoj crvenoj paprici, fiš paprikašu, šaranu na rašljama, ali i zvijezdi svakog stola – Baranjskom kulenu koji je ujedno i nositelj zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, što dodatno potvrđuje njegovu kvalitetu i iznimnost.

Kako prepoznati pravi kulen, ali i koji nosi titulu najboljeg od najboljeg za ovu godinu otkriveno je u baranjskom selu Branjin Vrh, poznatom po jedinstvenoj Kući Baranjskog kulena. Na tom je mjestu održan prvi Festival kulena u sklopu kojega su dodijeljene i nagrade Drugog nacionalnog ocjenjivanja kulena.

Vrijedni kulenari predstavili su tako svoje ‘blago’, a ocjenjivačku komisija u sastavu prof.dr.sc. Goran Kušec, prof.dr.sc. Krešimir Mastanjević, Miodrag Komlenić, Matej Perkušić i Vlado Ćorić među brojnim kulenima odabrali su najbolje. Nagrađeno je čak 33 proizvođača (13 zlata i 18 srebra), a glavni laureati ovogodišnjeg ocjenjivanja bili su viceprvak Mato Petričević i njegova firma PP BZ Babogredski Feniks, dok je šampionsku nagradu osvojio Stanko Josipović iz Koritne i njegov obrt Euro-farm.

“Naša udruga posvećena je proizvodnji i promociji kulena više od petnaest godina. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za Baranjski kulen bio je jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u EU pa su podršku tom projektu pružili i EBRD i FAO. Posebno sam ponosan jer su svi članovi Udruge koji su certificirani za proizvodnju Baranjskog kulena i koriste oznaku ZOZP (OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i Belje plus), na ovom ocjenjivanju osvojili zlatnu medalju i time pozicionirali Baranju u središte proizvodnje vrhunskog kulena u Hrvatskoj” – istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge proizvođača kulena – Baranjski kulen i direktor PC Baranjke Belje ne krijući oduševljenje izvrsnim rezultatima baranjskih kulenara na 2. nacionalnom ocjenjivanju kulena.

Miodrag Komlenic i Dejan Šarošković

Po čemu je Baranski kulen toliko poseban? Delicija koja se u Baranji proizvodi još od 19. stoljeća, posebno je pripremljen suhomesnati proizvod za kojeg se recepti prenose s generacije na generaciju.

Standardno Baranjski kulen se proizvodi u devet koraka i s pomno odabranim namirnicama – najbolji komadi svinjskog mesa, miješaju se s posebnim kombinacijama začina među kojima dominiraju crvena paprika i papar koji su ujedno i zaslužni za njegovu specifičnu aromu. Od najboljeg komada mesa pa do Baranjskog kulena treba proći nekoliko faza u kojima se i dalje čuva tradicija.

Kako to izgleda pokazao je kulenar Dejan Šarošković, član udruge Baranjski kulen u pogonou za preradu mesa i pušnici koja se nalazi u sklopu Kuće Baranjskog kulena, objašnjavajući kako izgleda postupak proizvodnje. Od pripreme nadjeva po starom obiteljskom receptu, preko punjenja u prirodni ovitak (katicu), pa sve do dimljenja i sazrijevanja. Važno je napomenuti kako je svaki Baranjski kulen zapravo ručni rad, a unutrašnjost mu sve češće nalikuje cvijetu. U Baranji ga često režu na polovice kako bi se lakše odvojio od ovitka.

Tomislav Panenić i Damir Zrno

Kako ga sljubiti s vinima? Na ovo pitanje odgovorili su Damir Zrno, enolog i sommelier i Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica na radionici Sljubljivanja kulena i vina, za koju se tražilo mjesto više.

Iako je riječ o prvom Festivalu kulena u organizaciji Turističke zajednice Baranje, interes za ovu manifestaciju pokazali su mnogi. U Branjin Vrh tako su stigli brojni domaći znatiželjnici želeći kušati kulene svojih sugrađana, gastroljupci iz cijele Hrvatske, ali i političari koji vide veliki potencijal u ovom festivalu. Tako su na svečanom otvorenju bila dva zastupnika u Europskom parlamentu Tomislav Sokol i Karlo Ressler, troje hrvatskih zastupnika Goran Ivanović, koji je ujedno bio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Nataša Tramišak i Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Na okrugom stolu sudjelovao je i Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH, ali i  gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob koji je istaknuo namjeru Gradske uprave Belog Manastira da Festival kulena učini tradicionalnim festivalskim događanjem koje će ljubiteljima domaćih suhomesnatih proizvoda dati razlog za dolaskom u Baranju i Beli Manastir.

„Komunikacijska platforma Osječko-baranjske županije glasi: „Na istoku je hedonizam“, što znači sljubljivanje hrane, vina i događaja, čemu upravo kulen može dati značajan doprinos. A poruka kulenarima je jednostavna – udružite se čak i ako se ne morate udruživati i tako razvijajte sve dijelove proizvodnog lanca, budite inovativni u promidžbi i prodaji, a svoj proizvod učinite konkurentnim i prepoznatljivim“, rekla je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije.

Budući da je Baranja jedinstvena i drugačija, kad dotaknete njezino srce (kako mnogi opisuju unutrašnjost kulena) sljubljujući ga s finom graševinom i komadom kruha, krenite u istraživanje.

Uz ljepote Belog Manastira, grada s velikim potencijalom i brojnim mladim koji ga nastanjuju, zavirite u Zmajevac u kojem vas čekaju vinari poput mladog Ivana Gerštmajera s podrumom i kušaonicom koja priča više stoljetnu priču o obiteljskom nasljeđu i predanom radu u vinogradu.

Ivan Gerštmajer

Prošećite jedinstvenim Zmajevcem u kojem će vas oduševiti priča o gatorima, podrumima ukopanim u zemlju te ozidani ciglama. U ovom selu su gatori vinski podrumi, ali i posebno dizajnirane kućice za odmor. U samom centru nalazi se kuća za odmor Ondine (s podrumom ukopanim u zemlju i katom preuređenim u divan apartman), a na ulazu u Zmajevac, Oaza mira koja je spoj nekoliko kućica s gatorimama i mjestom na kojem možete prespavati.

Kad ste u Baranji znajte da ćete kušati okuse koji su jedinstveni – neki će vas osvojiti na prvu poput fiš paprikaša Baranjske kuće u Karancu, ali i vratiti u prošlost zahvaljujući jedinstvenoj i Ulici zaboravljenog vremena u sklopu restorana u kojoj se pričaju priče naših predaka.

Foto: Nikola Zoko, Dubravko Franjin i Sunčana Barušić