Arhiva oznaka za: Kutjevo

Spojite enološki i rekreativni vikend uz vinariju Perak

Na spomen Kutjeva većina ljudi odmah pomisli na vrhunsko vino. Kutjevo je zaista vinski biser Požeško-slavonske županije, a poznato je po svojoj ugodnoj kontinentalnoj klimi, bogatoj prirodi i naravno sjajnim vinima koja su nastajala još od vremena Rimljana. Zahvaljujući svom ruralnom okruženju i prekrasnoj prirodi, Kutjevo je popularna vikend destinacija za one koji žele pobjeći od gradske vreve i opustiti se u prirodi. Osim toga, posjetitelji mogu uživati u vrhunskim vinima, svježim proizvodima lokalnih farmi i gastronomskim delicijama regije.

Ova vinska regija izrodila je brojne vinograde u kojima su nastala najkvalitetnija hrvatska vina te je nebrojeno puta opravdala titulu kolijevke graševine. Posebnu pažnju privlače vina vinarije Perak koja je jedna od istaknutih vinarija u Kutjevu i šire.

Vinogradi vinarije Perak smjestili su se na južnim padinama Krndije i to na najboljim položajima kutjevačkog vinogorja – Mitrovcu, Lukaču i Vetovu. Obitelj Perak je od trenutačno dvanaest hektara vinograda većinu zasadila graševinom koja je dominantna sorta za navedeno područje te daje izvrsne rezultate, od suhih do predikatnih vina. U ostatku vinograda zasadili su traminac, sauvignon blanc, chardonnay, rajnski rizling, zweigelt, cabernet sauvignon, merlot i syrah, od kojih se proizvode rose, crveni cuvee i vrhunski merlot.

Autor svih vina je enolog Ivica Perak, koji potječe iz stare kutjevačke obitelji koja se oduvijek bavila vinogradarstvom i vinarstvom, a mnogobrojne medalje i šampionska priznanja, samo su potvrda visoke kvalitete vina ove vinarije. Veliki uspjeh vinarije bila je i ledena berba 2015. i 2018. godine koja je rezultirala vrhunskom ledenom graševinom.

Duga obiteljska tradicija i iskustvo prenošeno generacijama najviše doprinose kvaliteti vina ove vinarije. U proizvodnju vina uključena je cijela obitelj. Otac Ivica i majka Željka te njihova djeca Maja i Ivan svakodnevno surađuju kako bi svaki proces od vinograda do boce vina bio maksimalno uspješan. Kvaliteta i autentičnost vinarije rezutat su ove obiteljske suradnje koja predstavlja temelj vinarije Perak. Također, ova vinarija cijeni tradicionalne metode uzgajanja grožđa i proizvodnje vina, ali također prati suvremene trendove i tehnologije te je posvećena održivoj proizvodnji vina.

Osim vina, obitelj Perak nudi i prostrane smještajne kapacitete, točnije moderno uređeni studio apartman i dvije sobe za dvoje u centru Kutjeva. Ponuđeni smještajni kapaciteti odišu elegancijom i udobnošću, a odlična su prilika za spoj enološkog i rekreativnog turizma Kutjeva i okolice. Kutjevo privlači posjetitelje svojom netaknutom prirodom, čistim zrakom te mogućnostima za aktivnosti na otvorenom.

Blizina Papuka koji je najviša planina u istočnom dijelu Hrvatske nudi brojne staze za planinarenje i prekrasne poglede na okolni krajolik, a vinarija Perak otvorena je za posjetitelje koji žele doživjeti svijet vina kroz različite ture i degustacije. Posjetitelji imaju priliku naučiti više o procesu proizvodnje vina, obići vinograde i podrum te uživati u degustaciji najboljih vina vinarije.

Svježina zraka i prirodne ljepote Kutjeva pružaju posjetiteljima osjećaj mira i opuštanja, a uz vrhunska vina vinarije Perak i mogućnost noćenja u Kutjevu ovo područje postaje idealnim za bijeg od svakodnevnog stresa i opuštanje u prirodi.

Festival graševine predstavio graševinu u najboljem svijetlu

Slavonska kuća Vinkomir bila je nedavno centar vinskih događanja ovogodišnjeg Festivala graševine. Kuća je smještena usred reprezentativnog vinograda najveće vinarije kutjevačkog kraja, a s predivne terase pruža se veličanstven pogled na cijelu Zlatnu dolinu okupanu suncem. Uz brojna poznata lica vinskih entuzijasta održane su tri impresivne radionice koje je organizirala Udruga kutjevačkih vinara. Svaka radionica ponudila je jedinstveno iskustvo sudionicima koji su imali prilike degustirati i analizirati ponajbolja vina kutjevačkog i podunavskog podneblja.

Interijer Slavonske kuće Vinkomir

Tema prve ovogodišnje radionice bila je Krndija i Papuk – tajne slavonskog arhipelaga, a moderirao ju je poznati sommelier Josip Orišković. Krndija i Papuk, nekada otoci u Panonskom moru, a danas najveće slavonske gore, na svojim južnim padinama kriju najbolje vinogradarske položaje u Zlatnoj dolini. Iako su dio zajedničkog lanca, različitog su nastanka i sastava tla što rezultira razlikama u okusu graševine. Cilj ove radionice bio je pokazati i objasniti razlike kroz degustaciju devet etiketa najboljih graševina ovih područja.

Okosnica drugog predavanja bila je Ostavština Antuna Adžića, svima znanog Tone, koji je iza sebe ostavio arhivu legendarnih berbi. U čast ovoj legendi kutjevačke vinske kulture i degustaciju njegovih najboljih vina, sudionici su imali priliku upoznati Toninu ostavštinu i kušati graševine stare preko 25 godina. Radionicu je moderirao Josip Orišković, službeni Concurs Mondial de Bruxelles ocjenjivač i Silver certifikat međunarodne A.S.I.

Josip Orišković

Specifičan karakter baranjskih graševina najbolje se mogao osjetiti na radionici Graševina u kolijevci majke vina koju je moderirao Mario Meštrović, službeni Decanter ocjenjivač i Gold certifikat međunarodne A.S.I. Naglasak ove radionice bio je na prepoznavanju razlike između kutjevačkih i baranjskih graševina kroz degustaciju aktualnih primjerka najpoznatijih baranjskih vinarija.

Mario Meštrović

Osim radionica, u Slavonskoj kući Vinkomir održan je i Salon vina u sklopu kojeg su nagrađene najbolje kutjevačke vinarije. Slijedilo je druženje uz pjenušac i ostala kutjevačka vina te opuštene zvukove saksofona na predivnoj sunčanoj terasi.

U suradnji s restoranom Slavonske kuće Vinkomir organiziran je i bogati ručak u četiri slijeda. Pomno osmišljen jelovnik u kojem je čarobni sastojak bila upravo graševina, odlično su pratila i vrhunska vina što je sudionicima pružilo izvanredno gastronomsko iskustvo.

Festival graševine i ove je godine stavio naglasak na najbolja vina kutjevačkog i podunavskog podneblja, a u ambijentu Slavonske kuće Vinkomir dobio je potpuno novu dimenziju za uživanje u vinskoj kulturi jedne od najplodnijih hrvatskih vinskih regija.

 

Foto: arhiva Festivala Graševine i Sunčana Barušić

Uskoro u Kutjevu počinje Festival graševine 2024.

Festival graševine i ove godine održava se u Kutjevu od 16. svibnja do 1. lipnja na novoj lokaciji u Slavonskoj kući Vinkomir, a dugogodišnja tradicija festivala slavi ljepotu i raznolikost graševine. Na radost mnogih ljubitelja vina koji tradicionalno posjećuju Kutjevo tijekom ovog Festivala, pripremljen je bogat program – Dan otvorenih podruma, gala večera, vinske radionice, središnji salon vina te zabavni program koje organiziraju Udruga kutjevački vinari i Graševina Croatica.

Okosnica Festivala je ocjenjivanje vina sorte graševine čime se dokazuje vrhunska kvaliteta ovog prepoznatljivog vinskog bisera. U ocjenjivačkoj su komisiji, na čijem je čelu prof. dr. sc. Edi Maletić, vinski profesionalci i stručnjaci koji dobro poznaju svaki aspekt naše najzastupljenije sorte.

Svečano proglašenje pobjednika bit će održano u sklopu Salona vina na Slavonskoj kući Vinkomir. To će biti prilika za slavlje izvrsnosti i predstavljanje najboljih graševina koje Slavonija ima ponuditi.

Dan otvorenih podruma održava se 18. svibnja u terminima 14.00 h, 16.00 h i 18.00 h kada kutjevački vinari tradicionalno otvaraju svoje podrume posjetiteljima koji će moći kušati i vina koja nisu na tržištu.

Ovogodišnja atrakcija Festivala je nedavno otvorena Slavonska kuća Vinkomir smještena usred reprezentativnog vinograda najveće vinarije požeškoga kraja Kutjevo d.d. U njoj će se održati gala večera, Salon ocjenjenih vina na kojem će u promenadnom kušanju uz zvukove saksofona biti predstavljena i premijerna izdanja novih graševina koje ove godine izlaze na tržište, te tri ekskluzivne radionice.

Radionicu Krndija i Papuk – tajne slavonskog arhipelaga moderirat će Josip Mesić, a radionica će rezultirati odgovorom na pitanje može li se kušanjem odabranih graševina odrediti točna granica između ove dvije najstarije hrvatske gore.

Ostavština Antuna Adžića tema je druge radionice koju će moderirati poznati sommelier Josip Orišković, a sudionici će se uz kušanje vina prisjetiti gospodina Antuna Adžića koji je ostavio iza sebe arhivu legendarnih berbi.

Radionicu Graševina u kolijevci majke vina moderira sommelier Mario Meštrović, a govorit će o specifičnom karakteru baranjskih graševina.

Slavonska kuća Vinkomir

Osim toga, posjetitelji će posljednjeg dana Festivala moći uživati u raznim aktivnostima u organizaciji Grada Kutjeva i Turističke zajednice grada Kutjeva. Uz eno-gastro sajam te ponudu Kutjevačkih vinara i OPG-ova s područja grada, posjetitelji mogu očekivati brojne zabavne aktivnosti poput utrke dječjih traktora, vinskog maratona i vinske alke, a večer je rezervirana za koncert tamburaškog sastava Zlatna dolina i  grupe Dalmatino.

Tijekom Festivala, mogu se posjetiti lokalne vinarije te kušati vrhunska vina Požeško-slavonske županije. Cjelokupan program Festivala graševine dostupan je na web stranici https://festival-grasevine.hr/

 

Foto: arhiva TZ grada Kutjeva, arhiva Udruge kutjevački vinari i Sunčana Barušić

Slavonska vina za božićni party

Kutjevački podrum iz 1232. najstariji je u ovom dijelu Europe, onaj u Belju je najveći, iz iločkih podruma obitelji Odescalchi u svijet su se plasirala prva pakirana vina u Europi, u Erdutu je jedna od najvećih bačava na svijetu koja je još u upotrebi, tamo je i najveći plantažni vinograd u Hrvatskoj, a ljubitelji vina i stručnjaci znaju da boljih graševina od onih u Slavoniji i Podunavlju nema. Posljednjih desetljeća slavonski vinari okitili su se i brojnim nagradama za vrhunska crna vina, posebno za sjajnu frankovku, ali i cabernet sauvignon.

Da su vina iz ovog dijela hrvatske savršena pratnja i uz finger food i uz pikantna konkretnija jela, kao i uz tradicionalne, ali i moderne slastice, potvrdio je Slavonia Wine Christmas Party održan u hotelu Mövenpick Zagreb koji je okupio ljubitelje vina i prijatelje ovog dijela Hrvatske.

Povijesne vinarije i vinski festivali

U organizaciji pet regionalnih turističkih zajednica okupljenih u Klaster Slavonija na zagrebačkom partyju predstavila su se vina od Virovitice do Iloka. Široki spektar prvenstveno graševina – od pjenušaca do predikata, ali i prezentacija crne Slavonije s odličnim kompleksnim, harmoničnim, slasnim vinima, potvrđuju veliki iskorak istočnog dijela Hrvatske i pozivaju na istraživanje vrhunskih okusa u modernim butik vinarijama, ali i stoljetnim podrumima.

„Povijesni podrumi specifičnost su Slavonije i Podunavlja i sjajan su temelj za vinski turizam koji povezuje kulturnu baštinu, vino i gastronomiju a tu su i brojni vinski festivali poput WineOsa koji se održava početkom siječnja u Osijeku, Slavonije i Podravine, wine not!? u Virovitičko-podravskoj županiji, Festivala graševine u Kutjevu, Festivala Traminca u Iloku, Zalaska sunca u vinogradu u Brodskom Stupniku ili Večeri vina i umjetnosti u Osijeku… Treba se samo usuditi, predlažemo da sami sebi pružite priliku za poseban odmor i nova otkrića. Tko nikad nije bio, nakon prvog dolaska u Slavoniju sigurno će se vratiti. Slavonija – nema joj ravne“, poručila je Ivana Jurić, voditeljica Klastera Slavonija i direktorica TZ Osječko-baranjske županije.

Majda Jakša, Maja Jakobović, Martina Jakelić, Ružica Vidaković i Ivana Jurić

Na iznimna vina, posebno graševine, osvrnuo se i poznati hrvatski sommelier Mario Meštrović. „Osim što graševina u Slavoniji ima standardiziranu izvrsnost u proizvodnji i što daje vrhunske rezultate u svim stilovima vina, grožđe ne nakuplja visoke kiseline tako da su vina pitka, cvjetno voćna s ugodnom sortnom gorčinom na završetku. Također, s globalnim zatopljenjem imamo puna kremasta vina od graševine koja su sjajni pratitelji ne samo slavonskih jela.“

Ivana Jurić i Mario Meštrović

Foto Anto Magzan

Svijet graševine: ekskluzivna degustacija otkrila snagu najtraženije sorte u Hrvatskoj

Lagani i pitki pjenušci, vrhunska svježa i moćna odležana vina, slasni predikati, Požeško-slavonska županija u Zagrebu se u  sklopu projekta Svijet graševine predstavila s jednim od najjačih aduta – vrhunskim vinima od sorte graševina

Graševina kao sorta odavno je udomaćena u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te obuhvaća čak četvrtinu svih vinograda u Lijepoj Našoj. I zato se i može smatrati autohtonom sortom, iako podrijetlo graševine nije jasno dokazano – smatra sommelier Mario Meštrović, koji je vodio ekskluzivnu vinsku degustaciju različitih stilova graševine iz Požeško-slavonske županije, održanu u Vinoteci Business Cluba 5 u Zagrebu. Bio je to sjajan način da se u glavnom gradu predstavi sveobuhvatni projekt Svijet graševine koji se transformira u prekrasnu turističku priču.

Od pjenušca do predikata

Graševina je, kako je pokazalo i ovo kušanje, sorta koja može dati različite stilove vina – od pjenušaca, mirnih svježih i odležanih do predikatnih vina. Naglasak je bio na karakteristikama sorte pa je kušanje bilo slijepo, etikete su se tek otkrivale na kraju.

Za početak odličan pjenušac od 100 posto graševine, voćnih aroma kruške i jabuke te bijelog cvijeća s prisutnom karakterističnom izvrsno izbalansiranom sortnom gorčinom. Potom još jedan iznimno svježi, živih mjehurića i bogatog mineralnog okusa s prisutnim nježnim cvjetnim aromama i aromama zrele jabuke.

Ekskluzivnu degustaciju je vodio sommelier Mario Meštrović

Nastavilo se sa svježim graševinama (berbe 2022.), prva je bila vrlo elegantna, lijepe mineralnosti i s mnogo cvjetnih aroma, druga izuzetno lijepo izbalansirana s cvjetnim aromama bagrema i voćnim notama, treća snažne mineralnosti koja se osjetila već na nosu, u odnosu na prve dvije snažnijeg tijela i trajnosti okusa, a četvrta iznimno svježa, punog tijela, slasna, bogata i trajna…

Odležane graševine

Prva od odležanih graševina istaknula se zrelijim aromama, bogatog intenziteta i s snažnijim tijelom, odležavala je do tri godine i savršeno paše uz „ozbiljnija“, jača jela, druga se isticala posebnom aromom i velikim potencijalom starenja, dok je treće vino bilo pravi biser, macerirana graševina predivnih aroma i iznimne svježine, iako je (pokazat će se kasnije) „stara“ već šest godina.

Kako to obično biva na ekskluzivnim degustacijama za kraj „nešto slatko“, predikatna vina sljubljena sa slavonskim slasticama. Za početak izborna berba odličnog balansa kiselina i šećera, potom gusta, koncentrirana izborna berba bobica, intenzivnih i bogatih aroma citrusa i meda i za završetak sjajna ledena berba iz 2018. snažnih aroma grožđica, suhih smokava, kože i meda… Savršen doživljaj.

Golem potencijal sorte

Na samom kraju maske su pale, otkrivene su etikete. Svijet graševine predstavili su redom pjenušci Josipović Jazz Brut i Kutjevo Maximo brut, svježe graševine – Krauthaker Graševina Podgorje, Graševina Kutjevo s osvojenim zlatom na Decanteru, Krauthaker Graševina Mitrovac i Graševina Adžić, odležane – Graševina De Gotho Kutjevo iz 2020., Graševina Mihalj Mačovo brdo iz 2020., Graševina Kuvlakhe Krauthaker iz berbe 2017. te predikati – Graševina izborna berba vinarije Galić iz 2018., Graševina izborne berbe bobica vinarije Jakobović iz 2019. i Graševina ledena berba vinarije Perak iz 2018.

Ovo kušanje dokazalo je golem potencijal graševine kao sorte, ali i njezinu raznovrsnost izraženu u različitim stilovima vina. Graševina svoje najbolje rezultate daje upravo u ovome kraju, na području Požeško-slavonske županije, a projekt Svijet graševine pravi je način da se još bolje upoznamo s tom sortom i svim načinima na koje je ukorijenjena u život ljudi toga kraja.

Što je Svijet graševine?

Svijet graševine jedinstveni je projekt Požeško-slavonske županije koji na inovativan način spaja vinski turizam, bogatu kulturnu baštinu, tradiciju i običaje. U sklopu ovog projekta ukupne vrijednosti 8.729.448,52 eura, otvoren je atraktivan Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici i obnavlja se Spahijski podrum iz 13. stoljeća u Pakracu. Značenje Svijeta graševine prepoznala je i Europska unija sufinancirajući ga sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

 

Foto: Anto Magzan

 

 

 

Putovanje u Svijet graševine: od prve kovnice novca do najzabavnijeg muzeja u Hrvatskoj

Raj za ljubitelje vrhunskih gurmanskih doživljaja i bogate kulturne baštine! Ako tražite mjesto za savršen predah, to je definitivno Požeško-slavonska županija

Jesen je u Slavoniji najljepša! Bere se grožđe i pretvara u divnu priči o harmoniji okusa i mirisa Svijeta graševine. To je i vrijeme kad nam se priroda pokazuje u svojim najljepšim bojama, pa je i idealno razdoblje za boravak u prirodi. Barokna Požega; ‘ljekoviti’ Lipik s poznatim toplicama, Pakrac sa svojim muzejom, pričom o prvoj kovnici novca i Spahijskim podrumom koji se obnavlja; vrhunske vinarije; Pleternica s najmlađim, ali najatraktivnijim muzejom u Hrvatskoj, restorani s domaćom hranom… vrijeme je za novo putovanje.

Muzej bećarca u Pleternici

Ovo nije samo mjesto kulture i tradicije Slavonije, Baranje i Srijema, već definitivno najzabavnije mjesto i muzej kojeg obožavaju i djeca. Čak 400 bećaraca, svaki preveden na engleski jezik; dvoboj bećara Pave i poznatog slavonskog repera Kandžije; bećarske karaoke, studio za pjevanje bećarca, brojni interaktivni kvizovi, ‘tečaj’ šokačkog kola…, sve vas to čeka u ovom multimedijalnom prostoru, u kojem vrijeme doslovno proleti u trenu.

Muzej bećarca u Pleternici dio je projekta Požeško-slavonske županije Svijet graševine, čija je ukupna vrijednost 8.729.448,52 eura, a koji je sa 7.364.375,34 eura sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Projekt Svijet graševine, osim Muzeja bećarca, uključuje još i obnovu i opremanje Spahijskog podruma u Pakracu.

Slavonski banovac

Od sredine 13. stoljeća u živopisnom Pakracu smještenom podno Psunja, djelovala je prva hrvatska kovnica novca. Iz gotovih srebrnih pločica kovao se slavonski banovac, a kuna s ove monete kasnije je bila inspiracija autorima hrvatske kune. Originalni primjerci banovca i danas se čuvaju u arheološkoj zbirci Muzeja grada Pakraca. Ako ga posjetite, čuti ćete zanimljive priče, a uz pomoć viteza i kovača moći ćete iskovati i svoj primjerak.

Na Državnoj ergeli Lipik

Dolazite li u Požeško-slavonsku županiju iz Pravca Zagreba prva postaja je Lipik. Kad pomislimo ovaj pitoreskni gradić, prve su nam asocijacije voda, staklo i, naravno, predivni lipicanci koje ne smijete zaobići ako dolazite u ovaj kraj. Ergelu lipicanaca u Lipiku osnivao je 1843. godine grof Izidor pl. Janković i to za potrebe bečkog dvora, po istom principu kao što je u Windsor Grey stvoren za potrebe engleske kraljevske obitelji. Od kraja prošle godine tradicija uzgoja lipicanaca je na UNESCO Reprezentativnom popisu nematerijalne baštine čovječanstva. U ergeli je trenutačno 84 grla, kojima se gradi novi dom u neposrednoj blizini sadašnje, zaštićene staje. Zastati na trenutak, razgledati predivne životinje, diviti se njihovom utreniranom hodu, povezati se s njima, doživljaj je za pamćenje.

Povratak u 1232.

Posjet ovom dijelu Slavonije ne može proći bez obilaska starog Kutjevačkog podruma kojeg su još 1232. izgradili cisterciti. Najbogatija vinska arhiva u Hrvatskoj s više od 65 tisuća butelja, impresivni Trezor u kojem će brižno čuvati vašu posebnu butelju za posebne prilike, odlazak u berbu grožđa…, uživat ćete u posjetu Kutjevu koji uz reprezentativan najstariji podrum u ovom dijelu Europe ima još tridesetak vinarija među kojima su i one najpoznatije, nagrađivane u svijetu. Dvorac Kutjevo s predivnim parkom dominira ovim gradićem i poziva na selfi. A jesen je i idealno vrijeme da se okušate u berbi na nekom od poznatih kutjevačkih položaja poput Vinkomira te uz pjesmu, zabavu i druženje provedete dan na otvorenom među jedinstvenim pejzažima Papuka i Krndije.

Vrhunska hrana i gostoljubivost

Dobro je poznato da nitko nikada iz Slavonije gladan. Doživjeti neki kraj u njegovoj iskonskoj ljepoti moguće je jedino kroz eno-gastro ponudu. Svijet graševine poznat je po vrhunskom vinu sljubljenom s najfinijim jelima. Čvarci, specijaliteti od domaće slavonske svinje, smuđ, čips od šarana, domaće knedle od šljiva…, dugačak je popis svega što morate kušati. Obiteljski restoran Zlatni Lug na samom ulazu u Požegu nezaobilazna je gastro destinacija, jer tamo možete biti sigurni da jedete domaće i tradicionalno, baš kao i Schön blick u Vetovu.

Barokna šetnja Požegom

Prošećite baroknim centrom Požege, pogledajte impresivnu zgradu knjižnice i biskupije te Katedralu Svete Terezije Avilske i svakako posjetite Požešku kuća. U tom multimedijalnom prostoru prošetat ćete kroz bogatu povijest grada, a ‘pijani’ bicikl prikazat će i prirodna bogatstva Požege. Dovoljno je sjesti na izloženi bicikl, zavrtjeti pedale i odabrati jednu od ruta za razgledavanje. Tamo ćete se moći okušati i u dvoboju s barunom Franjom Trenkom, kao i zabaviti se u podrumu centra uz priče o vinu i čokoladi, saznati koja su to tradicionalna jela ovog kraja, preuzeti recepte, a mističnu atmosferu upotpunit će i priče i legende o ljubavima znamenitih Požežana.

 

Foto: TZ PSŽ, Domagoj Katić, Vedran Bošković, Damir Fabijanić, Sunčana Barušić

 

 

 

Ne možemo se odlučiti koje nam je slavonsko jelo ukusnije

Svijet graševine nova je priča Požeško-slavonske županije, a njezin neizostavan dio je i vrhunski eno-gastro doživljaj.

Čobanac, fiš paprikaš, cicvara, čvarkuše, bazlamača, tačkrle…, dugačak je popis tradicionalnih jela Zlatne Slavonije koje domaće stanovništvo ne prepušta zaboravu, a gosti prepoznaju kao vrijedan turistički adut i razlog posjeta ovoj destinaciji.

Fiš paprikaš

Cijenjeni hrvatski kuhar i veliki ljubitelj slavonskih jela Branko Ognjenović kaže kako je tajna ove kuhinje u izvrsnosti lokalnih namirnica, jednostavnosti i spoju vrhunskih vina i jela iz istog podneblja.

„Proizvodi od crne svinje među kojima se posebno ističe pikantni kulen, dobra šunka, koja se u kuhinji može odlično iskoristiti; svinjetina s restanim krumpirom, pripremljenim u ljusci i na domaćoj masti; čvarci, kobasice i slaninska ruža…, dugačak je popis jela koja u Požeško-slavonskoj županiji morate kušati. A ja sam i veliki ljubitelj tijesta: rezanci s makom i tačkrle, prava su gozba za nepce“, otkriva chef Ognjenović.

Iako priča o eno-gastro ponudi i u ovom dijelu Slavonije ima tradicijski predznak, njezina moderna verzija itekako je privlačna i ukusna, pa kao primjer ističe batat s kulenom i bagremovim medom, rižoto od buče s gljivama i slaninom crne svinje, pečene jabuke s cimetom u vaniliji… A mi se ne možemo odlučiti koje nam je jelo ukusnije.

Bazlamača

„Sve su to aduti ove bogate kuhinje velikog potencijala. Još kad sve te fine delicije upakirate u lijepu priču o obitelji, tradiciji, ambijentu i servirate uz dobro rashlađenu graševinu u finim čašama, potrudite se pokazati sve u najboljem svjetlu, uspjeh je zajamčen“, ističe Ognjenović, napominjući kako su sjajne graševine Zlatne Slavonije savršena pratnja uz svako jelo, pa tako i uz čips od šarana, osobni Brankov perfect match u kojem voli uživati na kraju izazovnog dana.

Savršen spoj

S čak tri vinogorja: Vinogorjem Kutjevo, Vinogorjem Požega-Pleternica i Vinogorjem Pakrac, Požeško-slavonska županija poznata je vinska destinacija, a njezine graševine među najboljima su u svijetu što potvrđuju i nagrade s prestižnih ocjenjivanja. Uz iznimnu kvalitetu ove sorte, vrhunsku tehnologiju, bogatu tradiciju, iskustvo i znanje vinara, graševina je danas najtraženije hrvatsko vino sa širokim spektrom od pjenušaca do predikata, a koju odabrati zna poznati sommelier Darko Lugarić.

„U ljetnim danima pjenušac brut ili ekstra brut od graševine ili graševine u kupaži bit će savršeno osvježenje. Uz hladne plate s pikantnim kulenom i mladim sirevima sljubite polusuhe i suhe mlade graševine, a uz jela od autentične crne svinje i primjerice batata s kulenom ekstraktne odležane graševine, stare dvije, tri godine s nešto većim alkoholima, dok će se jabuke s cimetom u vaniliji i tačkrle savršeno sljubiti s ledenim ili graševinama izborne berbe bobica“, savjetuje Lugarić.

Svijet graševine, priča o bogatoj baštini

Na temeljima bogatog vinskog identiteta Požeško-slavonske županije nastao je Svijet graševine.

„Ovaj jedinstveni projekt povezuje vinsku priču, bogatu tradiciju, iznimnu kulturnu i prirodnu baštinu naše županije, podrška je vinarima i turističkom sektoru, a uz atraktivan Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici otvoren početkom godine, obuhvaća i izgradnju i opremanje Spahijskog podruma u Pakracu te brendiranje cijelog područja kao Svijet graševine“, ističe Maja Jakobović, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

Svijet graševine projekt ukupne vrijednosti 8.729.448,52 eura, sufinancirala je Europska unija sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

 

Foto: Vedran Bošković, Borna Subota, Sunčana Barušić, arhiva TZ Požeško-slavonske županije

 

Top pet mjesta u Požeško-slavonskoj županiji

Ako je Slavonija vaša sljedeća destinacija, ovih pet mjesta u Požeško-slavonskoj županiji nikako nemojte propustiti. Svako od njih ima svoju originalnu priču povezanu u jedinstven Svijet graševine koji spaja tradiciju, običaje, ljude, vinski turizam, bogatu kulturnu i prirodnu baštinu na području čitave županije.

Tako je na vinskom identitetu nastao inovativan projekt Svijet graševine vrijedan 8.729.448,52 eura. Njegovo značenje prepoznala je i Europska unija pa ga je sufinancirala sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Muzej bećarca u Pleternici

U sklopu projekta Svijet graševine otvoren je Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici, atraktivno mjesto koje sa suvenirnicom i modernim Trgom bećarca kreira novo urbano središte ovog slavonskog gradića. Tu ćete otkriti toplu priču o bećarcu, veselom i sarkastičnom napjevu kojeg je još 2011. UNESCO uvrstio na listu nematerijalne svjetske baštine. Priča je ovo i o životu u Slavoniji, vinogradarskoj tradiciji i graševini koja se poput lajtmotiva proteže kroz povijest i svakodnevni život ovog kraja.

Muzej bećarca, Pleternica

Muzej grada Pakraca

Središte nekadašnjeg vlastelinstva Jankovića danas je atraktivno gradsko središte s baroknim stambenim i gospodarskim zgradama, i predstavlja zaštićeno kulturno dobro. U nekadašnjoj upravnoj zgradi – Malom dvoru, smješten je Gradski muzej. Tu ćete između ostalog doznati kako se unutar nekadašnjih zidina Starog grada Pakraca od 1256. do 1260. u prvoj hrvatskoj kovnici novca kovala jedna od najraširenijih i najstabilnijih srednjovjekovnih moneta. Bio je to banski denar, danas poznat kao slavonski banovac.

Slavonski banovac, Pakrac

Državna ergela Lipik

Sa sedamdesetak prekrasnih konja Državna ergela Lipik jedna je od najvećih atrakcija u ovom dijelu Europe. Tradiciju uzgoja lipicanaca u Lipiku utemeljio je grof Izidor pl. Janković još 1843., dok je status Državne ergele ovaj gradić dobio daleke 1938. Provozajte se fijakerom zelenim alejama zaštićenog stoljetnog perivoja u središtu grada. Njegovo zelenilo skriva Mramorne i Kamene kupke Toplica Lipik, izvor nadaleko poznate ljekovite termalne vode, ostatke Kursalona i Wandelbahna, klupu i brijeg na kojima je odmarala grofica Jelka Janković…

Vožnja kočijom kroz Lipik

Park prirode Papuk

Parkom prirode proglašen je 1999., UNESCO svjetskim geoparkom 2007., na njegovim obodima ostaci su veličanstvenih srednjovjekovnih gradova, na padinama ambijentalna mjesta i plodni vinogradi, a guste šume savršeno mjesto za opuštanje, meditaciju, inspiraciju, outdoor aktivnosti… Ako ste ljubitelji kampiranja odabrat ćete kamp odmorište Duboka u istoimenoj dolini u mjestu Velika, a tamo je i Adrenalinski park za pustolove svih uzrasta.

Adrenalinski park Duboka, Park prirode Papuk

Vinogorje Kutjevo

U Svijetu graševine posjetite njegovu prijestolnicu, pitoreskno Kutjevo, najpoznatije od tri vinogorja Požeško-slavonske županije. S najstarijim podrumom u ovom dijelu Europe, onim iz 1232., i još tridesetak vinarija, među kojima su neke od najpoznatijih u Hrvatskoj, pravi je mali hedonistički raj. A za kraj priče i jedna zanimljivost. Jeste li znali da Kutjevom prolazi paralela  45,3 ista ona koja se proteže najznačajnijim svjetskim vinorodnim područjima: Piemontom, Val du Rhoneom, Bordeauxom i Oregonom?

Kutjevo d.d., vinski podrum iz 1232. godine

 

Foto: Arhiva TZ PSŽ  (Borna Subota, Domagoj Katić, Josip Novosel)

 

Odmor na Papuku? Dobar izbor za ljetovanje na drugačiji način

Vole je planinari, biciklisti, ljubitelji aktivnog odmora i netaknute prirode, ova zelena oaza u srcu Slavonije jedna je od pet gora Požeško-slavonske županije i mjesto za svaku preporuku zaželite li se ljetovanja daleko od gužvi. Park prirode i UNESCO geopark Papuk s pravom nosi epitet najljepše gore Slavonije, a otkrivamo zbog čega je jedan od njezinih najjačih aduta.

Za aktivno ljeto

S papučkih vrhova puca prekrasan pogled, znaju to planinari, brdski biciklisti, slobodni penjači… Ne trebate biti u top formi da biste prošetali šumskim stazama i na obodu Papuka otkrili ostatke veličanstvenih srednjovjekovnih gradova i njegov bogat biljni i životinjski svijet. U papučku avanturu najbolje je krenuti iz Velike, službenog ulaza u Park prirode. Tamo je Adrenalinski park Duboka s dva poligona među krošnjama. Onaj s 12 elemenata je za nešto iskusnije, dok niži s devet elemenata neće propustiti klinci.

Kupanje u šumskom okruženju

U Velikoj je i moderni Aquapark Shhhuma, još jedna atrakcija za sve one kojima je ljeto sinonim za kupanje. U zagrljaju Papuka na više od 17 tisuća četvornih metara očekuje vas šest bazena, među njima i onaj olimpijskih dimenzija, vodena gljiva, tobogani, spora rijeka s vodenim barom, dječji vodeni toranj, prskalište… Dakle, na Papuk se bez kupaćeg ne ide.

Tu je nekad bilo Panonsko more

Nekad su na ovom prostoru živjeli morski psi, kitovi, dupini morske medvjedice, nosorozi… Bilo je to prije više od 16 milijuna godina kada je Papuk bio dio slavonskog arhipelaga, otok u Panonskom moru. Ovu lijepu priču otkrit ćete u Kući Panonskog mora u Velikoj, tamo će se djeca igrati s morskim pijeskom na interaktivnom podu, pokušat će pronaći izlaz iz zelenog labirinta, fotkat će se s morskim psima ili nosorogom…

Atraktivna vinska destinacija

Vinoljupci već znaju da se na padinama Papuka nižu vinogradi s ambijentalnim vinarijama kreirajući pitome slavonske pejzaže. Neosporna je povezanost bogate geološke povijesti ove gore i terroira, to ne potvrđuju samo istraživanja nego i u svijetu nagrađivana vrhunska vina, a Kutjevo – vinska prijestolnica i najpoznatije vinogorje Požeško-slavonske županije velikim se dijelom proteže upravo na padinama Papuka. Na vinorodnim papučkim „grand cru“ položajima Hrnjevcu, Vetovu, Mitrovcu…, vinograde imaju neka od najpoznatijih imena hrvatske vinske scene.

Za harmoničan, pun i zaokružen okus

I na papučkim obroncima njeguje se vrhunska graševina, najrasprostranjenija i najtraženija sorta u Hrvatskoj. Upravo u Požeško-slavonskoj županiji daje najbolje rezultate i širok spektar vina – od laganih i lepršavih pjenušaca, iznimnih svježih, moćnih odležanih do karakternih orangea i mednih predikata. Sljubiti ih s jelima slavonske kuhinje poseban je gurmanski doživljaj. Pikantno predjelo s neizostavnim kulenom, laganiji riblji menu ili tradicionalna začinjenija jela poput fiša i čobanca, ukusne sarme, specijaliteti od mesa…  i naravno, najfinije slavonske slastice, uz odabrane graševine dobit će pun, harmoničan i zaokružen okus.

Svijet graševine

Kao jedan od najljepših turističkih atributa Požeško-slavonske županije, Papuk je dio Svijeta graševine, jedinstvenog projekta koji na inovativan način spaja vinski turizam, bogatu kulturnu baštinu, tradiciju i običaje. U sklopu ovog projekta ukupne vrijednosti 8.729.448,52 eura otvoren je Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici, obnavlja se Spahijski podrum u Pakracu i gradi se Kuća graševine u Kutjevu. Značenje Svijeta graševine prepoznala je i Europska unija sufinancirajući ga sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

 

Foto Borna Subota, izvor TZ Požeško-slavonske županije

 

Dobrodošli u Svijet graševine

Od  pjenušaca do predikata, nigdje kao u Požeško-slavonskoj županiji graševina nema tako širok spektar u stilistici. U podrumima vinogorja Kutjevo, Požega-Pleternica i Pakrac, njeguju se graševine iznimne kvalitete, mnoge od njih nagrađivane su u svijetu. Tamo ćete otkriti zbog čega graševinu toliko volimo.

Idealna za vruće ljetne večeri

Lagani i lepršavi pjenušci na bazi graševine zavest će vas mirisom dozrelih jabuka, citrusnim i cvjetnim notama s tragovima bagrema. Slasni su i puni, harmonični, živog perlanja, uzbuđuju nepce i jednostavno pozivaju na još jedan gutljaj.

 Savršene uz lagana jela

Pijući svježu graševinu, uživat ćete u svježim voćnim aromama jabuke i breskve, ponekad s notama dinje i slatkastih začina… Neke elegantnog tijela, no punog okusa i dugotrajnog završetka, druge vrlo privlačnih cvjetnih aroma s blagim pikantnim herbalnim tragom… Svježe graševine lagane su i pitke s blagim gorkastim završetkom. Svaka nudi neku drugu nijansu, ovisno o poziciji s koje dolazi, ali i stilistici u podrumu. Nećete pogriješiti sljubite li ih s ljetnim salatama, plodovima mora, laganim jelima od bijele ribe ili bijelog mesa…

Bogate i kompleksne

Graševine imaju potencijala za odležavanje, pa postaju bogate i aromatične, s mirisima zrelih slatkih jabuka, poneke vrlo moćne s notama plemenite pljesni i uljaste strukture… Odležane graševine kompleksne su, privlačne i skladne, odležavanjem dobiju punoću i zaobljenost… Vrlo dotjerane, slojevite i profinjene, bogatog su intenzivnog okusa i dugog aftertastea.

Sjajna pratnja uz ljetni noćni izlazak

U podrumima nastaju i jantarne, odnosno kako popularno nazivaju takva vina – orange grševine. Iznimno su kompleksne i ekstraktne s aromama začina i kandirane naranče. Želite li noćnom izlasku podariti višu dimenziju, odabrat ćete vrhunsku jantarnu ili popularnije orange graševinu. Čisti hedonizam!

Šećer na kraju

Pune i bogate, intenzivne, harmonične, mednih nota, ponekad gotovo sirupaste, slasne, orašaste… Sljubite ih uz slastice, dozrele i fermentirane sireve ili ih samo natočite u čašu i uživajte u svakom gutljaju. Predikatne graševine nikog ne ostavljaju ravnodušnim.

Novi svijet za suvremene putnike

Najrasprostranjenija je sorta u Hrvatskoj, pripada joj svaki četvrti trs u kontinentalnom dijelu zemlje, a na području Požeško-slavonske županije graševina je više od vina, ona je stil života.

Vrijednost ove sorte prepoznala je i Europska unija koja je sufinancirala projekt Svijet graševine u iznosu od 7.364.372,69 € iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., dok je ukupna vrijednost projekta 8.729.448,53 €.

U Svijetu graševine koji se prostire područjem čitave Požeško-slavonske županije upoznat ćete priču o vrijednim ljudima, plodnim vinogradima, bogatim podrumima, tradiciji, kulturnoj baštini i novim turističkim sadržajima, naravno, uz čašu vrhunskog vina.

Foto: Sunčana Barušić, Filip Popović, TZ PSŽ – Borna Subota, Udruga Kutjevačkih vinara, Matija Turkalj, Anto Magzan, TZ Požeško-slavonske županije