Arhiva oznaka za: Međimurje

Rimljani su bili pravi hedonisti – pa budite i vi u resortu Halicanum 

/u , /od

Pisali su povijest, ali i znali uživati, pa su gotovo na svakom osvojenom teritoriju na kojem bi pronašli termalni izvor gradili – terme, odnosno kako danas kažemo toplice. Njihovom pohodu osvajanja i gradnje nije izbjeglo niti Međimurje, odnosno najsjeverniji dio Hrvatske, tik uz rijeku Muru – Sveti Martin. Prirodna bogatstva, termalni izvori i dobar položaj što se tiče prometne komunikacije, odnosno trgovačkih ruta bili su dovoljni da nastane rimski grad Halicanum koji je osnovan u 1. stoljeću poslije Krista, najvažniji antički lokalitet u Međimurju.

Prilikom arheoloških istraživanja nađeni su tragovi naselja s ulicama, prostor foruma ali i tumula – grobnih huaka u koje se pokapalo bogate rimske doseljenike (nažalost većina ih je opljačkana).

Danas je to mjesto specifično po spoju tradicije i modernog, mjesto koje uvelike određuje rijeka Mura koju su vrijedni Međimurci prigrlili i naučili s njom živjeti. Primjerice, početkom 20.stoljeća na rijeci Muri okretala su se kola 92 mlina iz kojih se dobivalo brašno za prodaju i trampu po ovom dijelu Europe.

U novije doba tradicionalne su mlinove zamijenili strojevi, a priča o prošlom vremenu postoji kao zanimljiv Interpretacijski sadržaj u Etnografskoj zbirci u selu Žabnik. U vođenoj turi čut ćete i vidjeti (virtualno) kako je izgledao jedan radni dan vrijednog mlinara, zaviriti u njegov mlin čiji kotač i danas neumoljivo svladava energičnu rijeku Muru, te se provozati skelom na drugu obalu rijeke.

U ovom dijelu Međimurja možete uživati svim čulima, rekreirati se na sve moguće načine, ali i jedan jedinstven i to u resortu Helicanum. Naime, bogata povijest ovog kraja inspirirala je Nenada Žignića da sa svojim timom osmisli i realizira glampig resort.

Od Zagreba, Halicanum je udaljen nešto više od 100 kilometara, prostire se na ukupnoj površini od 8937 metara kvadratnih u idiličnoj prirodi svetomartinskog kraja, okruženog vinskim brežuljcima Gornjeg Međimurja. Gosti resort često opisuju  kao oazu istinskog vikend bijega u prirodu ali i odličnu destinaciju za tjedni odmor u skladu s prirodom.

“Glamping resort Halicanum stvoren je kao odgovor na brojna pitanja suvremenih putnika koji su u našem lijepom Međimurju tražili mjesto u kojem se mogu odmarati u skladu s prirodom. Glamping je danas vrlo popularan način boravka na destinacijama jer je u isto vrijeme spoj kampiranja i hotelskog luksuza kojeg putnici vole. Kupovina zelenog komada Međimurja na kojem se danas nalazi resort za mene je bio izazov jer od zelene divljine je trebalo napraviti površinu na kojoj smo osmislili današnji glamping” – kaže vlasnik Nenad Žignić  

David Novinščak, direktor ureda TZO Sveti Martin na Muri

Glamping po mjeri suvremenih putnika

Za razliku od glampinga koje smo dosad posjećivali, ovaj Međimurski je po mnogočemu drugačiji. Dio prirode u kojoj se nalazi je brežuljkast pa su tako glamping kućice postavljene u linije i međusobno povezane drvenim stepenicama.

Svaka kućica ima posebnu terasu na kojoj se nalazi manja finska sauna za dvoje te kada za opuštanje. Kad se u nju ugodno smjestite zatvorite oči i slušajte prirodu – osjećaj je jedinstven.

Kao i svi veliki projekti, tako je i nastanak Halicanuma podijeljen je u dvije faze. U prvoj, koja je trajala kroz cijelu prošlu godinu, u skladu s prirodnim zakonima stvoreni su temelji za nastanak glampinga. Svaka je kućica dobila svoju parcelu kako bi se stvorila potrebna intima, s glavnom zgradom su sve kućice povezane uređenom i osjevljenom šetnicom, a kako bi se dodatno stvorio mir i opuštajuća atmosfera veći dio kućica međusobno su odvojene malim jezerom preko kojeg prolaz most.

Pogledate li izgled Halicanuma između 25 kućica za odmor (kategorizacija 2+1) uočit ćete i dvije velike. U prednjoj se nalazi resstoran Halicanum s bogatom ponudom tradicionalno pripremljenih specijaliteta, a u središnjem Zen house – odličan wellness.

Miris drveta koji dominira ovim prostorom pomaže dodatnom opuštanju kroz niz posebno kreiranih wellness programa. Svakako isprobajte masažu s medom ili čokoladom, blagotvorne tretmane revitalizacije i pomlađivanja ali i klasične masažne tretmane za lice i tijelo koje rade vrhunski stručnjaci i terapeuti.

Druga faza izgradnje još traje a ona je fokusirana na izgradnju natkrivenog bazena s dodatnim saunama i prostorom za odmor, ali i ‘ulicom’ obiteljskih kućica s dvije spavaonice. Druga faza trebala bi biti završena do proljeća 2025.

Savršena gastronomija
Već smo spomenuli, na ulazu u glamping resort nalazi se restoran Halicanum koji je otvorenog tipa, odnosno u jelima iz njegove kuhinje mogu uživati i gosti koji ne borave u resortu. Na tanjurima se, ovisno o željama gostiju poslužuju tradicionalni međimurski sezonski specijaliteti. U ovo vrijeme zamirisat će vam juha od buče, trganci sa sporo kuhanim pa zapečenim svinjskim obrazima, divljač, ali i jedinstvena međimurska gibanica koja se ovdje, kao i kruh, peče svakodnevno.

“Za pripremu jela koristimo namirnice iz lokalnog uzgoja potičući tako proizvođače hrane da posjetiteljima zajedno dočaramo Međimurje. Svakom gostu pružamo ne samo gastronomsko iskustvo, već i spoj tradicije i vrhunske kvalitete u svakom zalogaju. Sjednete li u naš restoran jest ćete domaće i piti vina lokalnih vinara po kojima smo mi Međimurci poznati” – kaže Žignić dodajući kako su ove jeseni u ponudu resorta uveli još jednu atrakciju – kuhanje Međimurskog kotlića za kojeg svaka kućica dobije namirnice i recept koji vodi do savršenog obroka.

Dolazite li na ovo mjesto s obitelji sigurno će nekima biti zanimljiva informacija kako se upravo na ovom mjestu snimala i aktualna sezona serijala Život na vagi. Opustite se, probudite u sebi rimskog hedonista, ali i iskoristite priliku – Halicanum je okružen predivnom prirodom pa unajmite bicikl, razgledajte okolicu ili jednostavno šećite i upijajte ljepote ovoga kraja.

Foto: Nikola Zoko

Nakon Festivala Pušipela počinje manifestacija Otvoreni podrumi u Međimurju

/u , /od

Dom kulture u Štrigovi proteklog vikenda bio je mjesto slavlja bogate vinogradarske tradicije i uživanja u izvrsnim međimurskim vinima na još jednom Festivalu Pušipela, koji je u sklopu ovogodišnje manifestacije Urbanovo okupio 24 međimurske vinarije s preko 170 etiketa vina te mnoge poslovne posjetitelje, ljubitelje vina i dobre zabave.

U tri dana trajanja festivala posjetitelji su imali prilike uživati u selekciji ponajboljih međimurskih vina, kao i u ponudi jela i drugih proizvoda lokalnih OPG-ova. Svaki dan je festival završavao s prigodnim glazbenim programom. U petak su nastupili glazbenici Krunoslav Lajtman i Patrik Zamuda, u subotu je posjetitelje zabavljao DJ, a u nedjelju navečer je ovogodišnji festival zatvoren s nastupom dueta Zodiac.

Radionica  „Položaji Međimurja“

U sklopu Festivala Pušipela, Društvo vinogradara i vinara Međimurja, „Hortus Croatiae“ organiziralo je   i vinsku radionicu „Položaji Međimurja“ koju je vodio Krunoslav Filipović u prostoru vinarije St Jerome. Prisutni vinski stručnjaci, vinari i predstavnici medija uvjerili su se, kušajući vina odabranih međimurskih vinara kako položaji, pa makar bili udaljeni i nekoliko desetaka metara, igraju veliku ulogu u kvaliteti grožđa, a potom i vina. Neki su vinu podarili aromu, neki mineralnost, a cijela rasprava je vodila ka zaključku da bi možda i hrvatski vinari, po uzoru na kolege drugih vinorodnih zemalja, na svojim etiketama trebali navoditi na kojem položaju je uzgajana loza i tako dodatno naglasiti kvalitetu vina.

Dani otvorenih podruma

Ako niste imali prilike posjetiti Festival Pušipela, Urbanovo još traje! Udruga Hortus Croatiae je u sklopu Urbanovog priredila još jedan program. Naime, sljedećeg vikenda – 24. i 25. svibnja, počinju Otvoreni podrumi. To je manifestacija tijekom koje će svi članovi udruge otvoriti vrata svojih vinarija posjetiteljima,  ponuditi ih provjereno dobrim vinima, a uz koje su pripremljene i lokalne kulinarske poslastice. Sve dodatne informacije su dostupne na https://www.urbanovo.hr/program-2024/, instagramu https://www.instagram.com/urbanovo_dani_vina/?hl=en i facebooku https://www.facebook.com/urbanovo.

Upoznajte ljepote međimurskog kraja

Kad ste već u našoj najsjevernijoj županiji, a ujedno i najzelenijoj, savjetujemo da je još bolje upoznate! U Općini Sveti Juraj na Bregu, u Frankovcu svakako posjetite Matulov grunt – obnovljenu staru međimursku hižu. Građena je prije više od stotinjak godina u duhu tradicije međimurskog kraja i predstavlja dobro očuvani primjer seoske arhitekture Međimurja.

Centar posvećen leptirima

Rekonstrukcijom i prenamjenom „hiže“, pripadajuće gospodarske zgrade i gruntišta, stvoren je edukacijsko-istraživački centar posvećen leptirima te značajnim staništima biljnih i životinjskih vrsta gornjeg Međimurja. Naime, u kajkavskom dijalektu, za riječ leptir, koristi se izraz „matul“, a za parcelu, odnosno posjed riječ „grunt“. Stoga je u duhu međimurske kajkavštine centar nazvan Matulov grunt.

Centar se nalazi na području ekološke mreže Natura 2000, nedaleko lokaliteta Bedekovićeve grabe, a sadrži prostor za boravak i svaralački rad, stalni likovni postav o livadama i leptirima gornjeg Međimurja, kao i prostor za predavanja i radionice.

Stara „hiža“ u Frankovcu mjesto je rezidencije za prirodoslovce, istraživače, ali i umjetnike, a dobro je znati da je posjet Matulovom gruntu moguć uz prethodnu najavu!

Mlin na Muri

U Žabniku, na rijeci Muri još uvijek škripi veliko kolo plutajućeg mlina s početka 20. stoljeća. Uz njega, dakako na kopnu nalazi se Mlinarska kuća, jedinstveni i kako tvrde, najsjeverniji ugostiteljski objekt u Hrvatskoj. Okružuju je labirint ljubavi, odlično uređeno dječje igralište i na rijeci Muri – skela s kojom se morate provozati na susjednu obalu ove hirovite rijeke.

Na katu Mlinarske kuće nalazi se multimedijalni etnografski postav „Jen den v živleju mlinara Franca Žalara“. Uz pomoć 3D tehnologije, odnosno kroz „mlinareve oči“ vidjet ćete kako je živio, radio i sanjario mlinar Franc Žalar, ali i spoznati da moramo poštivati i čuvati prirodu, jer koliko god se doživljavali moćnima i tehnološki naprednima, zapravo smo nerazdvojni dio zemljinog ciklusa i ovisimo o njoj.

U Međimurju se dobro pije i jede!

Osim na odlična vina, Međimurci su itekako ponosni na svoju kuhinju. Želite li iskusiti i kušati odličnu hranu majstorski uparenu s vinima lokalnih vinara, svakako posjetite restoran Terbotz u obnovljenoj kuriji staroj više od 200 godina. Ako vas vrijeme posluži, zauzmite mjesta na terasi restorana s koje je pogled proglašen za jedan od najljepših u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Za početak uzmite čašu pjenušca, kao aperitiv uz koji ne propustite kušati suhomesnate proizvode, sireve lokalnih OPG-ova i neizostavan specijalitet: meso z tiblice! Potom uživajte u sezonskim juhama (sada je aktualna juha od šparoga i kopra), kušajte odlično i posebno jelo – Kuhanu štrudlu punjenu patkom i uživajte u Ramsteku u umaku od zelenog papra. Dakako, uz svako će vam jelo natočiti odgovarajuće vino međimurskih vinara. Šećer, odnosno jedna od najboljih Međimurskih gibanica neka označi kraj eno-gastronomske uživancije uz koju nazdravite čašom Muškata žutog.

Gdje spavati i što još ne propustiti

U Međimurju možete prenoćiti na mnogobrojnim seoskim domaćinstvima koja će vas bogato ugostiti, ali želite li se počastiti kupanjem u bazenu s ljekovitom termalnom vodom i wellness tretmanima tada preporučujemo noćenje u Termama Sv. Martin.

Kako se na najbolji način pozdraviti s Međimurjem? Pa… najbolje je popeti se (104 stepenice) na najvišu točku Međimurja – Vidikovac Mađerkin breg, visok 27 metara s čijeg vrha puca pogled na čak  pet država – Sloveniju, Austriju, Mađarsku, Slovačku i dakako, Hrvatsku.  Vidikovac je poseban i po jedinstvenim orguljama na vjetar – goričko sviralo, čija se melodija čuje i kada se uputite malo dalje, u vinariju pod vedrim nebom – Štampar. Zapravo, uživat ćete u njihovim vinima u sjeni bagrema, s povjetarcem u kosi i pogledom koji će dugo ostati u uspomeni.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Matej Ščavničar, arhiva Terme Sv. Martin i Sunčana Barušić

„Z cugom v zeleno Međimurje“ – nova je turistička ponuda Međimurja

/u /od

Istraživanja su pokazala kako čak 75 % turista za dolazak i kretanje po Međimurskoj županiji, a svake ih godine sve više, koriste osobni automobil, i pritom stvaraju veliki ugljični otisak. Kako bi to spriječili ili ga barem smanjili, ali i sačuvali najzeleniji dio Hrvatske uistinu zelenim, Turistička zajednica Međimurske županije pokrenula je i predstavila novi turistički koncept – „Z cugom v zeleno Međimurje“, koji je dio projekta Laboratorij održivog razvoja turizma.

Riječ je ekološki prihvatljivom dolasku u Međimurje, sudjelovanju u nizu ‘zelenih akcija’ te istraživanju ove destinacije koristeći bicikl, pješačeći ili se vozeći Hop on, hop off minibusom Međimurje u pokretu, zahvaljujući kojem se na brz i jednostavan način mogu obići sve mikrolokacije na ovoj destinaciji.

“Na žalost, za putovanje vlakom redovnim linijama od Zagreba do Čakovca treba tri i pol sata, a mi smo pronašli rutu kako ovim prijevoznim sredstvom doći još brže. Ovaj koncept nije samo izlet. Najprije, vlak puno manje zagađuje okolinu i zemljinu atmosferu od automobila i autobusa koji bi prevezli sve putnike koji stanu u vlak, a da ne govorimo o avionima i kruzerima. Ali naši putnici nisu samo izletnici, već volonteri koji na desetak lokacija po Međimurju rade korisne i „zelene“ stvari za našu zajednicu s ciljem da Međimurje bude još čišće, ljepše i – zelenije!“, kazao je Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, vidjevši odaziv izletnika/volontera koji su nasmijani stigli na prvi peron zagrebačkog Željezničkog kolodvora.

Tamo ih je, kako i priliči gostoljubivim domaćinima, dočekala glazbena dobrodošlica Mirka Švende Žige, koji se sa svojim mini bendom ukrcao kasnije i u vlak i nastavio pjevati sve do dolaska u Čakovec.

Za vrijeme putovanja Rudi Grula je sa svojim timom predstavio koncept Laboratorij održivog razvoja turizma tijekom kojeg su učenici Srednje strukovne škole Prelog i njihova profesorica kuharstva Slađana Herman svim putnicima poslužili međimurski doručak. U skladu s idejom održivosti, doručak je podijeljen u „pinklecu“, kuhinjskoj krpi izrađenoj u Socijalnoj zadruzi Humana Nova i to bez otpadne ambalaže. Ovaj tim bio je zaslužan i za večeru toga dana u Domu kulture Štrigova, u kojem su svi putnici volonteri uživali u specijalitetima Međimurja, ali i na interaktivnoj gastro radionici sa Slađanom Herman, u kojoj se naučilo puno o zero waste načinu kuhanja sa stvaranjem nikakve ili minimalne količine otpada.

Datum prvog putovanja nije odabran slučajno, povezan je uz Dan planeta Zemlja, pa su dolaskom u Čakovec svi putnici iz vlaka podijeljeni u manje grupe i raspoređeni na radilišta kako bi  sudjelovali u raznim ekološkim akcijama.

Ana Gašparac i Rudi Grula

Uređenje osjetilne staze uz eko kuću Holiday Home Lina, izrada „hotela“ za kukce u dvorištu posjetiteljskog centra Med dvemi vodami, izrade kućica za ptice na skeli Mlina na Muri, izrada svijeća od pčelinjeg voska u laboratoriju Termi sv.Martin od čije je prodaje prihod namijenjen fondu za zbrinjavanje napuštenih pasa, samo su neke od aktivnosti.

Radilo se i u dvorištu Spomen doma rudarstva “Cimper” u kojem su posjetitelji najprije razgledali postav muzeja, a potom je počela „radna akcija“ s Društvom žena Mursko Središće.  Svi izletnici-volonetri sudjelovali su u izradi cvijeća od krep papira, samo nekim elementima tradicijskih fašničkih maski koje će krasiti domove za stare i nemoćne.

Društvo žena Mursko Središće

Nakon odrađenog posla, volonterima je pripremljena okrepa – vrijedne ženske ruke ispekle su i poslužile Međimursku gibanicu i zlevanku, a majstori su u kotliću skuhali odličan grah.

Posebno veselje i zadovoljstvo putnika bilo je na radilištu udruge Pogled gdje su volonteri  uredili okoliš objekta za djecu s autizmom, a smijeha nije nedostajalo ni na vrtu Pozojov Vrčak na kojem su domaćini Mirjana i Marijan Hren pokazali osnovni princip regenerativne poljoprivrede.

Sudjelujući u proljetnim radovima u vrtu i mali i veliki volonteri naučili su puno o suživotu svih biljnih i životinjskih vrsta u ekosustavu vrta, a kad su s poslom završili pozvani su na zdravi ‘obed’ – prosenu kašu sa svježe ubranim, rascvjetanim vlascem.

U voćnjaku eko kuće Holiday Home Lina, prvog objekta ruralnog turizma u Hrvatskoj s prestižnim Ecolabel certifikatom i jedne od destinacije volonterskih radova, volonteri su posadili i drvo.

Zajedničkim snagama za bolje sutra

Među volonterima našla se i dizajnerica Ana Marija Ricov, poznata po upotrebi ekološki prihvatljivih tkanina u svojim kreacijama (svi komadi su izrađeni od recikliranih tkanina i obojeni bojama na bazi vode što ih čini biorazgradivim) koja je pomogla u radovima PG-a OPOR iz Oporovca poznatom po uzgoju koza. Volonteri su vidjeli i osjetili kako izgleda život pastira jer su tog dana morali paziti na svoja stada, a Ana Marija je posebno bila ponosna što je njoj u čuvanju pomogla njezina četveronožna prijateljica Shiba, koja je s vlasnicom dobro došla i u vlak za Međimurje.


Na imanju PG Geler, volonteri su pomagali u pripremi pašnjaka za Međimurskog konja, autohtonu ali i ugroženu pasminu, kojoj prijeti izumiranje. Riječ je o radnom konju, koji se koristio za obradu zemlje i prijevoz, jedinoj radnoj snazi i pomoći vrijednim ljudima ovog kraja. Danas ima samo 40-ak grla i to na ovom OPG-u.

 

U Štrigovi, još jednom radilištu, nije se baš pjevalo, ali se šumom orio smijeh. Volonteri su očistili šumski put uklanjajući granje i ostatke lišća. Nakon što je staza postala prohodna i lijepa, uslijedila je i nagrada! Iznad Štrigove, na kultnom Mađerkinom bregu svi volonteri iz ove grupe nazdravili su lijepo provedenom vremenu i uspješno odrađenom poslu čašom Pušipela – vina koje se pije u ovom kraju.


Međimurskom gibanicom zasladili su dan volonteri na Mlinu na Muri koji su na skeli ispod koje teče energična Mura izrađivali kućicu za ptice.

I tako red rada, red odlične zabave, red uživanja u prekrasnoj prirodi ali i u eno-gastro ponudi stiglo je vrijeme i za počinak. Svakom putniku na ovom zelenom izletu pružena je mogućnost odabira smještaja pa kako je večer padala stotinjak je ljudi krenulo do svog smještaja.

Neki su spavali u eko kući Holiday home Lina, a drugi u Glamping resortu Toplice Sveti Martin. Oni skloni robinzonskom smještaju uputili su se u PG Geler, a neki su prespavali u ekološkoj kući sa zemljanom fasadom (prirodnim izolatorom) na imanju Pozojov Vrčak.

U ponudi su bili i hostel Industrial, hotel Park u Čakovcu, a neki su krenuli prema Prelogu i spavali u hotelu Panorama s pogledom na najveće akumulacijsko jezero u Hrvatskoj, Dubrava.

Izletnici-volonteri u Mlinu na Muri

“Kako bismo goste ohrabrili da prespavaju u Međimurju te tako produžilli svoj boravak i pridonnjeli turističkom gospodarstvu, u koncept “Z cugom v zeleno Međimurje” uključeno je jedno noćenje. Ako se uzme kompletna ponuda s noćenjem, vlakom se putuje besplatno. Da je ideja naišla na pozitivan odjek pokazuje podatak da su u dva dana rasprodani svi aranžmani i svi su se izletnici, njih stotinjak, odlučili za vikend varijantu, dakle rezervirali su spavanje i dva dana proveli u Međimurju” zaključio je Rudi Grula, direktor TZ Međimurke županije, napominjući da će se ovakva putovanja organizirati jednom mjesečno. “Z cugom v Zeleno Međimurje” tako možete ponovo u svibnju, a sve informacije pronađite na web stranici www.boje-medimurja.com

Rudi Grula sa svojim timom iz Turističke zajednice Međimurske županije

 

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Održana manifestacija “Najbolje od Međimurja” – promenadno kušanje pušipela i sauvignona

/u /od

Udruga međimurskih vinara Hortus Croatiae održala je u Zagrebu, u hotelu Esplanade  manifestaciju Najbolje od Međimurja. Na promenadnom kušanju svoja vina je predstavilo 18 vinarija članova udruge. Na kušanje i procjenu su bila ponuđena vina od dvije sorte, pušipela i sauvignona bijelog. Radi se o sortama koje su noseći stupovi međimurskog vinarstva i po kojima je prepoznato Međimurje na široj vinskoj sceni.

Pušipel je sorta koju se u Hrvatskoj još može naći pod nazivima moslavac, šipon i furmint, međutim, kada dolazi iz Međimurja gdje pokazuje najbolje rezultate i kada je proizveden od neke od članica udruge Hortus Croatiae te kada ispunjava propisani kriterij kvalitete i zemljopisnog porijekla (može biti samo iz Međimurja), sorta nosi naziv pušipel. Projekt pušipela je započet 2007. godine kada je uz pomoć nadležnih lokalnih institucija, stari povijesni naziv zaštićen kao županijska robna marka. Zatim je osmišljen dizajn nove boce koja se i danas koristi samo za tu sortu, potom je 2011. pokrenut projekt klonske selekcije, kako bi se najbolji primjerci sa starih loza sačuvali i razmnožili za daljnji uzgoj, čime će pušipel u budućnosti očuvati svoj specifični međimurski izričaj, i na kraju je u suradnji s proizvođačem čaša Riedel u asortiman hrvatskog distributera uvedena čaša specijalno za tu sortu. Od pušipela se danas u Međimurju proizvodi čak četiri tipa vina. Pjenušci, zatim svježa vina, pa odležana više godina i u konačnici slatka desertna vina. Interes za tim vinom raste u cijeloj Hrvatskoj i van nje, zastupljenost u vinogradima također ponovno raste, pa se može reći da je projekt pušipel jedan od najuspješnijih projekata revitalizacije jedne tradicionalne sorte u Hrvatskoj.

Sauvignon je najznačajnija sorta Međimurja po zastupljenosti i gotovo da nema vinara koji je ne uzgaja. Iako se uzgaja diljem svijeta, jer radi se o jednoj od najpopularnijih sorti današnjice, u Međimurju je ona tradicionalna, to jest prisutna je jako dugo i nije izraz pomodnosti. Prvi vinograd sauvignona u Međimurju je zasađen još 1951. godine od strane oca modernog sauvignona u Hrvatskoj, legendarnog Franje Lebara, nakon čega se proširio po ostalim međimurskim vinogradima i drugim dijelovima Hrvatske. Međimurske sauvignone obilježavaju aromatičnost, svježina i elegancija. Alkoholi su niski do umjereni, što je pravo osvježenje u doba globalnog zatopljenja i evidentnog rasta razine alkohola u velikom broju drugih standardno popularnih sorti. Većina ili gotovo svi međimurski sauvignoni su sasvim suhi, ugodno osvježavajućeg karaktera, impresivnog intenziteta i trajanja okusa. Stilski gledano, međimurski sauvignoni se nalaze u vlastitoj kategoriji, sasvim različitoj od drugih popularnih regija poput Marlborougha s Novog Zelanda ili francuske Loire. Manje su zeleni od novozelandskih i cvjetniji od francuskih. Vibrantni su i živahni, ponajviše citrusnih aroma, s limetom i grejpom kao vodećima, zatim s jasnom herbalnom notom i svježinom, a potom i s blagim cvjetnim notama u vidu cvijeta bazge u pozadini. Neke primjerke krasi i mineralnost na finišu, koja se očitava kao vid saliniteta i bridećeg osjećaja na desnima.

“Najbolje od Međimurja” je izazvalo veliki interes stručne javnosti, kojoj je i bila namijenjena, i okupila je uzvanike iz segmenta trgovine vinom, ugostiteljstva, sommelierstva i drugog poslovnog svijeta vezanog uz vino, kao i medijskih predstavnika.Na manifestaciji su svoja ponajbolja vina od pušipela i sauvignona predstavile vinarije Cmrečnjak, Dvanajšćak-Kozol, Hažić, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kerman, Kocijan, Kojter, Kovač, Kunčić, Munđarov breg, Novak, Preiner, St. Jerome, Štampar,Tomšić i Vuković.

 

Foto: Vinart

Djeca testirala sadržaj Međimurja i dodijelili mu čistu peticu!

/u /od

Što na putovanjima očekuju djeca, a što odrasli? Kako pojedine objekte, doživljaje i muzeje vide djeca, a kako njihovi roditelji? Postoje li mjesta koja se s pravom mogu nazvati – obiteljskim destinacijama? Na ova i mnoga druga pitanja dala su – djeca, koja su vikend provela u Međimurju koje je, prema njihovom sudu, dobilo čistu peticu. Tako se Međimurje, osim što je najzelenija destinacija u Hrvatskoj, jedinstveni Eko muzej, vinska regija, destinacija s 888 kilometara biciklističkih staza i 115 pješačkih, može nazvati i obiteljskom destinacijom. Pa, planirate li izlet s obitelji u ovu predivnu hrvatsku regiju, dobro je znati što će djecu najviše oduševiti.

Mjesto dobre zabave i dobrog sna

Vikend putovanje obično traje, kao što znamo, tri dana i dvije noći (ukoliko ne uspijete ugrabiti kakvu „spajalicu“). Stoga, treba rezervirati prenoćište -mjesto na kojem će se cijela obitelj ugodno osjećati i koje se nalazi u blizini svih atrakcija. Savjetujemo Hotel Terme Sv. Martin koji ima dugu turističku tradiciju, ali i oznaku prvog  healthness resorta u Hrvatskoj.

Hotel Terme Sv. Martin nudi odlično dizajnirane smještajne jedinice za obitelj – prostrane apartmane koji su smješteni u kućicama nedaleko središnje zgrade. Krenete li na vikend s prijateljima koji imaju djecu u dobi vaše, balkoni i prostor ispred apartmana vrlo brzo će postati igraonice. No, igru i zabavu u ovim termama djeca mogu očekivati na svakom koraku.

U hotelskim igraonicama svaki se vikend odvijaju tematski partiji, Martija i Martin ujutro provjeravaju papaju li sva djeca svoj doručak, a potom da li se dobro zabavljaju u bazenima. Kad je o vodenim zabavama riječ, terme nude unutrašnji bazenski kompleks prilagođen svima (uz nezaobilazno noćno vikend kupanje), a odnedavno nude family wellness u odlično koncipiranom kompleksu sauna i polu zatvorenog bazena.

Susret s jelenima i vožnja skelom

Iz Terme sv. Martin, može se otići na dva divna izleta.  Na recepciji hotela saznajte kad polazi vlak na Farmu Jelena i muflona, OPG Perhoč te na kružno putovanje do Mlina na Muri. Obje destinacije nude odličnu zabavu za sve, pa kad se djeca vrate u hotel neka vas ne iznenadi što će se teško moći odlučiti gdje su se bolje proveli.

Na farmi je potrebno dozvati jelene i motivirati ih klipovima kukuruza da izađu iz šume i dođu do ograde. Bez brige, kukuruz vas čeka na ulasku u restoran i domaćini vam ga rado daju.

Na Mlinu na Muri, kako i samo ime kaže, u fokusu je stari mlin koji i danas može samljeti kukuruz i druge žitarice. On je uvertira u zabavu koja slijedi. Na ovom se mjestu može provozati skelom preko Mure ali i ući u mini, interaktivan muzej koji priča priču o tradiciji i životu mlinara. Na kraju i mali i veliki trebaju proći kroz labirint do klupice zaljubljenih. Za izlet je potrebno izdvojiti tri sata, a povratak je uvijek pred sam hotel.

Pozoj, jednorog, Baba Roga i Drvo Života

Nedaleko Hotela Terme Sv. Martin nalaze se tri muzeja, odnosno centra za posjetitelje. Na recepciji će vam dati upute kako doći do njih, ali dovoljno je ukucati u GPS imena: Centar za posjetitelje Ekomuzeja Međimurja, Matulov grunt i Med dvemi vodami i dan će biti ispunjen novim avanturama.

Svakako treba posjetiti i Bajkovitu šumu, najposebnija šumu Međimurja. Naime, to je tematski park s poučnim stazama, gdje će se djeca susresti s Aurorom i Jurajem Zrinskim koji će im na poseban način predstaviti likove koji žive u šumi, a uz pomoć suvremene tehnologije i virtualne stvarnosti oni će oživjeti pred njihovim očima. U Kući bajki djeca dobivaju VR naočale i obavljaju zadatak ozdravljenja šume. Nakon avantura sigurno će goditi nešto i pojesti, pa posjet Bajkovitoj šumi može završiti „Međimurskim obedom“ s trgancima u vrhnju i – najfinijim pohancima.

Park u kojem se pomiču granice

O tradiciji, suživotu čovjeka i prirode, ali i načinu kako prevladati svaku prepreku može se naučiti i nedaleko Bajkovite šume na PG-u Geler (ne, ne radi se o OPG-u). Riječ je o jedinstvenom adrenalinskom parku gdje PG znači pomakni granice. I stvarno se tu pomiču. Drveni poligon s preprekama, najposebnija ljuljačka u Međimurju… Zabave nikad kraja.

Ivanka i Marijan Horvat, vlasnici ovog imanja, osim adrenalinskih avantura nude i eco friendly smještaj, a kad vrijeme to dozvoli, gosti se mogu susresti i s konjima koji žive na imanju. Ali bez obzira na doba godine, domaćini će goste sigurno nagovoriti da s njima izrade turoš, tradicionalni međimurski sir.

Vidikovac koji svira

Red zabave, red kupanja u termama, red učenja, red smijeha i vikend brzo proleti. Kako se na najbolji način pozdraviti s Međimurjem? Pa… najbolje je popeti se na najvišu točku Međimurja – Mađerkin breg, vidikovcu koji svira zahvaljujući jedinstvenim orguljama koje pokreće vjetar. S vrha puca pogled na čak pet država – Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Mađarsku, a za lijepog vemena čak i Slovačku.

 

Foto: Nikola Zoko

Ovog vikenda, svi u Međimurje – Urbanovo vas čeka

/u /od

Tradicionalno svakog svibnja, već dvadeset godina, Međimurje živi u ritmu eno-gastronomske manifestacije Urbanovo. Druge godine zaredom, od 12.  do 14. svibnja, centralni do manifestacije smješten je u Domu kulture i turizma (Štrigova 103) gdje međimurski vinari izlažu najbolje iz svojih podruma. Svoja vina predstavljaju vinari iz više od 20 vinarija među kojima su Banfi, Belović, Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Hažić, Horvat, Jakopić, Kerman, Kocijan, Kojter, Kossi, Kovač, Kunčić, Lovrec, Medenjak, Munđarov breg, Nemec, Novak, Podrum Štrigova, Preiner, Štampar, Tomšić, Turk, Vuković te mnogi drugi.

Dom Kulture i turizma u Štrigovi ujedno je i mjesto gdje će se ovog vikenda susresti poslovni partneri, vinari, izlagači, vlasnici restorana, sommelieri, istinski ljubitelji dobre kapljice i svi koji su na neki način uključeni kako u proizvodnju, tako i u distribuciju vrhunskih vina.

Mlade snage vinarije Kunčić

Urbanovo organizira udruga Hortus Croatiae, s perspektivnim vinarom Robertom Horvatom na čelu, a prethodilo mu je Međunarodno ocjenjivanje vina i Urbanovo gurman tjedan, koji, kao i festival traje do 14. svibnja, a u restoranima uključenima u projekt nude se tri slijeda uz tri čaše vina za 30 €. Manifestacija  završava Otvorenim podrumima (19. – 20. svibnja) kada će svoje podrume za posjetitelje otvoriti vinarije Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Hažić, Horvat, Kerman, Kocijan, Kojter, Kossi, Kunčić, Medenjak, Munđarov breg, Novak, Podrum Štrigova, Preiner, Štampar i Vuković. Nakon svih tih događaja, ovogodišnje Urbanovo završit će svetom misom i blagoslovom vinograda, u nedjelju 28.svibnja.

Robert Horvat, predsjednik udruge Hortus Croatiae,

”Cilj Urbanovog 2023. je stavljanje fokusa na kvalitetu svake kapi vina koja izlazi iz naših podruma pri čemu mislim i na manje vinare, a ne samo na velike proizvođače“ kazao je na otvorenju Festivala Pušipela, Robert Horvat, predsjednik udruge Hortus Croatiae, pozdravljajući okupljene goste među kojima su bili bivši predsjednik RH Stjepan Mesić, župan Međimurske županije Matija Posavec, župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec i načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik te Rudi Grula , direktor Turističke zajednice Međimurske županije. Ove godine je županija partner festivala Šibensko-kninska županija, a posebnost svečanog otvorenja je i otvorenje izložbe Vino na granici/Vino na meji u Državnom arhivu za Međimurje u Štrigovi.  Na otvorenju su proglašeni pobjednici Međunarodnog ocjenjivanja vina, kojima su dodjeljene i nagrade.

Branimir Jakopić

Budući da je restoran Terbotz kojeg vodi obitelj Jakopić, uključen u Urbanovo gurman tjedan, bili smo na odličnom ručku koji je započeo njihovim pjenušcem Terbotz, i uz odabrana vina iz njihovog podruma nastavio juhom od šparoga i kopra, preko glavnog jela – lungića s krustom od koprive i pireom od batata, raguom od smrčka te čipsom od rikule i demi-glace umakom. Senzacija je bio desert – dakako Međimurska gibanica, najbolja koju smo jeli ikad. Bila je poslužena s odličnim sladoledom od bučinih koštica.

U sklopu Urbanovog održane su i mnoge radionice, a mi smo prisustvovali na radionici Pušipel koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u Vinskoj kući&wine campu Hažić, otkrivajući sve tajne pušipela, ali i dokazujući da sorte kao što je rajnski rizling, sauvignon i traminac mirisavi u Međimurju daju odlična vina. Na radionici su bili prisutni i vinari pa je bilo zanimljivo slušati kako oni predstavljaju svoje vino.

Vinska radionica Pušipel i Tomo Jakopović

Prisustvovali smo i Vinskom kvizu kojeg je osmislio i organizirao Ivan Goričanec u vinariji Lovrec koja u ovom dijelu Hrvatske ima najstariji podrum koji datira iz šesnaestog stoljeća i etnografsku zbirku Lovrec (predmeti vezani uz vinogradarstvo i vinarstvo) koja je uvrštena u Registar kutlurnih dobara RH.

Podrum vinarije Lovrec

Kroz odgovore na pitanja koja nisu bila preteška, mogli su se doznati i manje poznati detalji iz proizvodnje vina i povijesti vinarstva u Međimurju i svijetu, pa smo uz zabavu, kušanje na slijepo 11 etiketa vina ne samo vinarije Lovrec već i ostalih međimurskih vinara, proveli ugodno vrijeme u podrumu čiju temperaturu održavaju preko 300 godina stara stabla platane. Ovako osmišljen kviz odličan je način za upoznavanje vina i sve oko njegove proizvodnje i nadamo se da će gospodin Goričanec ustrajati u njihovom održavanju.

Ivan Goričanec i Krešo Lovrec

Na žalost, vrijeme nas nije poslužilo da razgledamo Mađerkin breg i vidikovac s kojeg se vidi teritorij četiri države, da prošećemo vinogradima i vinogradarkim cestama… ali kišom natopljena prekrasna priroda, uvijek nasmijani domaćini, vrhunska vina i odlična hrana dali su nam razlog da posjetimo Međimurje ne samo za vrijeme festivala.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko, Terca Art i Sunčana Barušić

Održano prvo izdanje manifestacije Gala Pušipel

/u /od

Na svečanoj večeri održanoj u restoranu Oxbo zagrebačkog Hiltona, pod nazivom Gala Pušipel, jedanaest je međimurskih vinarija predstavilo trgovcima i predstavnicima medija svoja nova vina od sorte pušipel, zatim pjenušce od iste sorte, te na kraju i odležana, to jest više godina dozrijevana vina, te vina kasnih berbi. Goste su dočekali i pozdravili predsjednik udruge Hortus Croatiae David Štampar i poznati novinar i gastronomad Rene Bakalović.

Projekt pušipela u Međimurju je započeo prije dosta godina, kada su vinari udruge Hortus Croatiae, odlučili vina koja su do tada nosila neki od brojnih sinonima za sortu kao što su moslavac ili šipon, a koja su se pritom iz mase izdvajala kvalitetom, nazvati starim i tradicionalnim međimurskim nazivom, pušipel. Uz pomoć nadležnih lokalnih institucija, stari je naziv zaštićen kao županijska robna marka, kako ga u budućnosti ne bi mogli koristiti proizvođači izvan udruge i Međimurja. Zatim je osmišljen dizajn nove boce koja se i danas koristi samo za tu sortu, i to tek kada zadovoljava zadani standard kvalitete i stila. Vina od te sorte koja se ne uklapaju u zadani standard, ili dolaze izvan udruge ili Međimurja i dalje najčešće nose naziv moslavac ili šipon.

Od začetka projekta do danas potražnja za pušipelom neprekidno raste, a posljednjih nekoliko godina čak i dvocifrenim stopama, što je nedvojbeni pokazatelj da je projekt pušipel na jako dobrom putu. Pa, evo nekih od svojstava koja tu sortu čine toliko privlačnom i potencijalnim vinom budućnosti za Međimurje i Hrvatsku

– jedna od vrlo rijetkih sorti koja prosperira u evidentnim klimatskim promjenama. Prirodna sklonost višim kiselinama i kasnija priroda sorte omogućavaju da grožđe zrelost dočeka u idealno doba godine, ranu jesen, a ne da ga se bere već u kolovozu kao što je sve češće slučaj s drugim bijelim sortama.

– jer i kod potpune zrelosti grožđa očuva elegantni karakter vina. Nikad nije teško ili zasitno, uvijek posjeduje atraktivnu dozu svježine, alkohol se nikad ne penje visoko.

– jer nije napadno aromatična sorta, zbog čega je široko upotrebljiv i dodatno ističe terroir, a ima specifičnu citrusnu slast na finišu koja zaziva novi gutljaj i čini ga izvanrednim food vinom.

– jer je izvrsna baza za klasične pjenušce. Brzo poprima tercijarne note i čini pjenušce elegantnima i osvježavajućima, a istodobno omogućava slojevitost i finesu.

– jer je nešto najbliže što Hrvatska može ponuditi obožavateljima rieslinga (rajnskog rizlinga), a da je autentično, srednjeeuropsko. Nalazi se u istoj stilskoj zoni gdje je i riesling, nudi istu klasu kvalitete, a nije kopija, nego je originalna i lokalna stvar.

– jer omogućava restoranima koji vode brigu o održivosti i pojmu jedi i pij lokalno, misli globalno, da obogate svoju ponudu sa specifičnim vinom visoke klase, osvježavajućeg karaktera i potencijala za dugogodišnje čuvanje.

Riedel čaše za pušipel

 

Tijekom večeri predstavljena je i najnovija faza projekta pušipel – čaše dizajnirane samo za tu sortu, razvijene u suradnji sa slavnim proizvođačem čaša Riedel i njihovim predstavnikom za Hrvatsku, zagrebačkom tvrtkom Miva, gdje se prezentirana čaša može kupiti.

Na Vinskoj shpitzi u diWine baru gostovalo šest međimurskih vinara

/u /od

Zahuktavaju se vinska zbivanja, od ugodnih druženja po wine shopovima i wine barovima, do velikih manifestacija s radionicama i promenadnim kušanjima. Ljubitelji dobrih kapljica i profesionalci imaju mnogostruke prilike za probati mlada vina iz gotovo svih hrvatskih vinskih regija i dakako etikete na koje su vinari itekako ponosni.

Tako je započeo i ovogodišnji ciklus Vinska shpitza, u zagrebačkom diWine Baru, kojom je prilikom Zagreb posjetilo šest međimurskih vinara koji su predstavili svoja, svake godine sve bolja vina. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je i odličnih pjenušaca, sauvignona i muškata koji su još bolje klizili niz grlo uz gitarsku jazz pratnju za koju se pobrinuo Darko Gulić Gula.

Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurja

Prije kušanja i diskusije o vinima, Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurja je predstavio projekt ekomuzeja Međimurje malo, koji prati svjetske trendove kada je riječ o suvremenoj muzeologiji. „Muzeji ‘zatvoreni’ u zgradama služili su struci, no donosili su vrlo malo koristi lokalnoj zajednici. Suvremena muzeologija nastoji povezati povijest sa svakodnevnim životom lokalnog stanovništva. Na takav način štiti se i promovira kulturna i prirodna baština, podiže svijest lokalne zajednice o njenom značaju te se razvija održivi turizam.“ – istaknuo je Grula i ponosno istaknuo kako je Međimurje ozbiljan kandidat za dobivanje standarda „Green Destination“, svojevrsnog Oskara u kontekstu održivog, zelenog turizma, te da se međimurski vinari sve više okreću prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji.

Da su međimurski vinari ozbiljno shvatili zadatak očuvanja vinogradarske i vinarske tradicije, najbolje pokazuju njihova sve bolja i bolja vina, koja mahom osvajaju svjetska priznanja, ali i sustavni i kontinuirani razvoj međimurskog vinskog brenda – pušipela. Nakon prepoznatljive vinske boce koja je tržištu predstavljena 2018., pušipel je krajem 2022. godine dobio i svoju čašu, nastalu po uzoru na mađarsku čašu za furmint. U diWine Baru spomenutu su čašu predstavili vinar Robert Horvat i g. Ivan Goričanec, kreativni direktor agencije Reci DA! koja sa međimurskim vinarima surađuje od samih početaka na kreiranju jedinstvenog brend identiteta.

U nastavku večeri, gosti su imali priliku uživati u degustaciji vina šest međimurskih vinarija, koje povezuje ljubav prema pušipelu, ali od kojih svaka njeguje svoje specifičnosti i priča drugačiju vinsku priču.

Ina Kerman, vinarija Kerman

Vinariju Kerman vode žene, stoga se i u njihovim vinima osjeti taj posebni „ženski dodir“. Dizajn njihovih etiketa inspiriran je međimurskom baštinom i prirodom mjesta Sv. Urban. Među brojnim vinskim naslovima ističe se suhi pjenušac od žutog muškata koji nosi naziv Puca (što po međimurski znači djevojka). U vinariji se rukovode filozofijom da je vino sastavni dio društvene kulture te da ima moć i najobičniji dan učiniti posebnim.

Robert Horvat, vinarija Horvat

Pod vodstvom samozatajnog i marljivog Roberta Horvata, vinarija Horvat je u posljednjih nekoliko godina napravila možda i najveći iskorak u kvaliteti vina, o čemu svjedoče brojne osvojene nagrade. Iako su mnogo radili na kvaliteti pušipela, pažnju prisutnih vinoljubaca privukla je etiketa 279 Graševina barique iz kasne berbe 2018. Brojka 279 upućuje na broj dana proteklih od rezidbe do berbe, kao i na vrijeme dozrijevanja u barriqueu koje je trajalo – pogađate – 279 dana. Ono što sigurno niste pretpostavili je da se čak i vinogradi Horvat nalaze na 279 metara nadmorske visine, a podrum se nalazi na adresi Sveti Urban broj – 279! Čini se kako sretni brojevi ne znače uvijek dobitak na lutriji, već mogu donijeti i uspjeh u svijetu vina.

Marko Cmrečnjak, vinarija Cmrečnjak

 

Vinarija Cmrečnjak prva je međimurska vinarija koja je 1992. godine dobila oznaku geografskog porijekla, kada su plasirali prvu vinsku bocu pod vlastitom etiketom. Od tada, pa sve do danas njihova „lenta vremena“ bilježi brojne uspjehe, poput prve proizvedene ledene berbe i prvih međimurskih Decantera, osvojenih 2016. godine. Vinarija Cmrečnjak danas raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasira 17 vrhunskih etiketa. Rajko Cmrečnjak, osnivač vinarije, svoj je vinski imperij prenio na svog nasljednika, sina Marka, koji je nastavio itekako spretno koračati očevim stopama, te stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama.

Filip Jakopić, vinarija Jakopić

Vinarija Jakopić obiteljska je vinarija smještena na Železnoj Gori koja njeguje umjetnost stvaranja vina. Pečat osobnosti prvom vinu, 1908. godine dao je pradjed Filip, a danas ih s puno ljubavi i strasti stvaraju čak tri obiteljska naraštaja. Vinogradi su smješteni na nekoliko odvojenih lokacija, od kojih svaka, upravo sortama posađenima na njima, pruža idealne uvjete. Najveću pažnju kušača privukao je pjenušac Terbotz, koji nosi naziv istoimenog i vrlo popularnog obiteljskog restorana, napravljen 100% od pušipela, klasičnom metodom uz dvogodišnje odležavanje na kvascima.

Krešo Lovrec, vinarija Lovrec

Vinarija Lovrec međimurski je pionir ekološke proizvodnje, s tendencijom ka biodinamici, o čemu svjedoči i vrlo strogi certifikat Austria Biogarantie, koji krasi njihove etikete. U vinariji se od trsa do čaše njeguje organski pristup i „zeleni“ lifestyle, a ukoliko se odlučite posjetiti njihovo imanje smješteno u Svetom Urbanu, osim pogleda na prekrasne vinogradu, svakako obiđite i povijesni podrum kao i etnografsku zbirku uvrštenu u popis kulturnih dobara RH. Vinariju naslijeđenu od oca Franje Lovreca, prije petnaest godina preuzeli su sin Krešo i kći Jasna koji se poput istinskih artisana vinarstva, posvećuju njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847.god. od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka.

čaše za Pušipel

Iz vinske kuće Dvanajščak-Kozol poručuju kako je „stvaranje vina njihov život“. Čini se da je to zaista više od slogana, jer njihova vina, koja stoje uz bok najbolje ocijenjenim svjetskim etiketama, uistinu pričaju priču o ljubavi, predanosti i strasti. Ukoliko posjetite njihovu vinsku kuću, osim vina dočekat će vas i tradicionalna jela spravljena na pomalo drugačiji način, što cijeloj eno-gastro priči daje poseban touch i stvara jedinstveno iskustvo.

Osim ovih, i brojnih drugih uspješnih individualnih vinskih priča, važno je istaknuti kako je Međimurje u cjelini postalo jedna od najvažnijih vinskih destinacija Hrvatske, pa čak i ovog dijela Europe. Još jedan dokaz kako je udruživanje vinara uz podršku turističke zajednice provjereni recept za uspjeh.

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić