Iz Radoboja poručuju: “Sačuvajmo stabla, ona nam osiguravaju zdravlje i život!”
Ispod njih smo se prvi put poljubili, ispod njih su prohodala naša djeca, a ono najvažnije: ona toliko već spominjan ugljični dioksid uklanjaju iz atmosfere i „skladište“ u zemlju. Ona su prirodni regulator topline, čistoće zraka, ona sprječavaju zagrijavanje tla i njegovo uništenje.
Samo su to neke poruke s Forest Festa koji je nedavno održan u Radoboju. Najveću pozornosti izazvala je Šumska terapija kroz šumsku kupku, novi turistički proizvod zbog kojeg Radoboj privlači sve više turista željnih doticaja s prirodom.
Već spomenute šumske kupke, radionice za djecu i odrasle, tematske likovne kolonije, animacije vezane uz rudarsku tradiciju i još mnogo toga predstavljeno je na Forest Festu, a djeca su bila oduševljena lutkarskom predstavom na temu zagorske legende o Čehu, Lehu i Mehu. Oni željni planinarenja došli su na svoje „osvajajući“ planinarske staze Strahinjčice, a program pod nazivom „Put orhideja“ bio je zanimljiv svima koje zanimaju biljke i cvijeće.
Uz zvukove glazbe, jer navečer su bili organizirani koncerti, organizatori su predstavili i još jedan „mamac“ za turiste. Naime, mogli su se razgledati multimedijalni Muzej Radboa, Hiža vinove loze, Hiža štruklju te virutualni postav Centra Prirode Zagorje.
Inovativni održivi turizam
Glavni dio programa bila je međunarodna konferencija na temu „Zeleni horizonti: osnaživanje zajednica kroz terapiju šumama, inovativni održivi turizam“, na kojoj su sudjelovali strani i domaći govornici, koji imaju svjetska iskustva u primjeni šumske terapije. Orgnizatorica Forest Festa, Jasna Vukas izrazila je zadovoljstvo što je ovaj prvi festival privukao toliku pažnju te naglasila kako je ideja forest power krenula iz Japana te Kine. „Radoboj je izabran kao idealna destinacija, turistički rečeno boutique destinacija, u kojoj se može odvijati ovakav oblik turizma“, rekla je Jasna Vukas.
Jasna Vukas
Slavko Štefičar iz Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma i sporta rekao je kako se cjelogodišnji turizam ne može dogoditi preko noći. „U desetogodišnjem razdoblju uložit ćemo više 1,5 milijardi eura u razvoj održivog turizma. Poznato je da se na kontinentalnom dijelu Hrvatske mogu razvijati dva oblika turizma, a to su zdravstveni i aktivni što znači da se pomoću njih može postići turizam 365 odnosno cjelogodišnji turizam“, istaknuo je Štefičar.
O inovativnom održivom turizmu govorila je dr. Gisela Immich s Ludwig-Maximilians University iz Muenchena. Kako bi se uopće moglo nešto reći o inovativnom turizmu, treba znati da živimo u doba eksploatacije prirode i zemlje. “Potrebna je radikalna promjena trendova jer se zemlja pretjerano iskorištava, a za to je isključivi krivac – čovjek!”, rekla je Immich. Zapitala se što trebamo promijeniti? Prije svega, treba poraditi na zaštiti, a potom i u području ekologije. Dodala je kako se trebamo usmjeriti na postavljanje standarda koji su ekološki prihvatljivi. “Došli smo do toga da je čovjek neprijatelj prirodi, a zapravo su ljudi i priroda neraskidivo povezani”, zaključila je Immich.
Spasiti, a ne uništiti stabla
Vlasnik tvrtke Herbafarm-Magnolija iz Zagreba, Maks Udov mišljenja je kako dolaze teški dani što se tiče šuma i stabala. Njegova se tvrtka bavi spašavanjem stabala, a to čini inovativnim proizvodom Herbafertilom koji stavlja u korijen stabala. “Ne smijemo dopustiti da se naša stabla osuše i odumru. U potpisu su ona stabla ispod kojih smo se prvi put poljubili ispod kojih su naša djeca prohodala”, naglasio je Udov.
Dipl. ing. arh. Dijana Hršak iz Javne ustanove Zagorje zeleno iz Radoboja rekla je kako JU djeluje od 2006. godine. Osvrnula se na Radoboj te napomenula kako na Strahinjčici nalazi više od tisuću raznih biljnih vrsta, a područje je uključeno u Naturu 2000. “Ovdje postoji šest različitih staništa sa šest različitih biljnih vrsta. Zanimljivo je kako je ovaj prostor jedinstven i po 32 vrste orhideja”, rekla je Hršak. Dodala je kako je prošle godine napravljen Plan upravljanja ekološkom mrežom.
Slovenija ima certificirane šumske terapeute
Dr. Darija Cvikl iz Više škole za turizam i wellness iz Bleda govorila je o slovenskim iskustvima o razvitku šumskog turizma. “Uspjeli smo certificirati na nacionalnoj razini šumskog terapeuta. Uz to, imamo i Prvi akreditirani obrazovni program na nacionalnoj razini u Europi”, naglasila je Cvikl. Umjesto dr. Laure Secco s University TESAF iz Padove na konferenciji je bila njezina suradnica Todora Rogelja. Sudionike konferencije upoznala je s iskustvima iz Italije kao što su planirane terapeutske tehnike koje se izvode u prirodnom okruženju. “To je zeleni turizam. Treba napomenuti kako je 2021. samo pet posto ljudi bilo orijentirano na šumsku terapiju”, istaknula je Rogelja. Kao pozitivan primjer istaknula je područje talijanskih Alpa u kojima se nude terapije u šumi te bioenergetske terapije. “Sve je veći interes za šumske terapije u trajanju od tri do šest dana i to treba i dalje razvijati”, zaključila je Rogelja.
Zadnjeg dana Forest Festa održana je Specijalna šumska kupka za ljude sa specijalnim potrebama.
Foto: Sunčana Barušić, arhive općine Radoboj i Snaga šume
Ovo je jedan dodatni vrhunski sadržaj posvećen listu vinove loze u interpretacijskom centru, s time da Hiža vinove loze ima četiri tematske cjeline, počevši od Bacchusa i povijesti vinove loze, vezane uz staru civilizaciju, dakle, uz Egipat, antičku Grčku, Rim i Iliriku, zatim staru belinu i običaje vezane uz vino, za svetog Martina i Vincekovo. Treća cjelina je “bilikum”, a četvrta su proizvodi od grožđa i vina. Također, u Interpretacijskom centru nalaze se VR naočale putem kojih možete iskusiti kako je biti jedan vinska bobica.
