Arhiva oznaka za: Svijet graševine

Putovanje u Svijet graševine: od prve kovnice novca do najzabavnijeg muzeja u Hrvatskoj

/u /od

Raj za ljubitelje vrhunskih gurmanskih doživljaja i bogate kulturne baštine! Ako tražite mjesto za savršen predah, to je definitivno Požeško-slavonska županija

Jesen je u Slavoniji najljepša! Bere se grožđe i pretvara u divnu priči o harmoniji okusa i mirisa Svijeta graševine. To je i vrijeme kad nam se priroda pokazuje u svojim najljepšim bojama, pa je i idealno razdoblje za boravak u prirodi. Barokna Požega; ‘ljekoviti’ Lipik s poznatim toplicama, Pakrac sa svojim muzejom, pričom o prvoj kovnici novca i Spahijskim podrumom koji se obnavlja; vrhunske vinarije; Pleternica s najmlađim, ali najatraktivnijim muzejom u Hrvatskoj, restorani s domaćom hranom… vrijeme je za novo putovanje.

Muzej bećarca u Pleternici

Ovo nije samo mjesto kulture i tradicije Slavonije, Baranje i Srijema, već definitivno najzabavnije mjesto i muzej kojeg obožavaju i djeca. Čak 400 bećaraca, svaki preveden na engleski jezik; dvoboj bećara Pave i poznatog slavonskog repera Kandžije; bećarske karaoke, studio za pjevanje bećarca, brojni interaktivni kvizovi, ‘tečaj’ šokačkog kola…, sve vas to čeka u ovom multimedijalnom prostoru, u kojem vrijeme doslovno proleti u trenu.

Muzej bećarca u Pleternici dio je projekta Požeško-slavonske županije Svijet graševine, čija je ukupna vrijednost 8.729.448,52 eura, a koji je sa 7.364.375,34 eura sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Projekt Svijet graševine, osim Muzeja bećarca, uključuje još i obnovu i opremanje Spahijskog podruma u Pakracu.

Slavonski banovac

Od sredine 13. stoljeća u živopisnom Pakracu smještenom podno Psunja, djelovala je prva hrvatska kovnica novca. Iz gotovih srebrnih pločica kovao se slavonski banovac, a kuna s ove monete kasnije je bila inspiracija autorima hrvatske kune. Originalni primjerci banovca i danas se čuvaju u arheološkoj zbirci Muzeja grada Pakraca. Ako ga posjetite, čuti ćete zanimljive priče, a uz pomoć viteza i kovača moći ćete iskovati i svoj primjerak.

Na Državnoj ergeli Lipik

Dolazite li u Požeško-slavonsku županiju iz Pravca Zagreba prva postaja je Lipik. Kad pomislimo ovaj pitoreskni gradić, prve su nam asocijacije voda, staklo i, naravno, predivni lipicanci koje ne smijete zaobići ako dolazite u ovaj kraj. Ergelu lipicanaca u Lipiku osnivao je 1843. godine grof Izidor pl. Janković i to za potrebe bečkog dvora, po istom principu kao što je u Windsor Grey stvoren za potrebe engleske kraljevske obitelji. Od kraja prošle godine tradicija uzgoja lipicanaca je na UNESCO Reprezentativnom popisu nematerijalne baštine čovječanstva. U ergeli je trenutačno 84 grla, kojima se gradi novi dom u neposrednoj blizini sadašnje, zaštićene staje. Zastati na trenutak, razgledati predivne životinje, diviti se njihovom utreniranom hodu, povezati se s njima, doživljaj je za pamćenje.

Povratak u 1232.

Posjet ovom dijelu Slavonije ne može proći bez obilaska starog Kutjevačkog podruma kojeg su još 1232. izgradili cisterciti. Najbogatija vinska arhiva u Hrvatskoj s više od 65 tisuća butelja, impresivni Trezor u kojem će brižno čuvati vašu posebnu butelju za posebne prilike, odlazak u berbu grožđa…, uživat ćete u posjetu Kutjevu koji uz reprezentativan najstariji podrum u ovom dijelu Europe ima još tridesetak vinarija među kojima su i one najpoznatije, nagrađivane u svijetu. Dvorac Kutjevo s predivnim parkom dominira ovim gradićem i poziva na selfi. A jesen je i idealno vrijeme da se okušate u berbi na nekom od poznatih kutjevačkih položaja poput Vinkomira te uz pjesmu, zabavu i druženje provedete dan na otvorenom među jedinstvenim pejzažima Papuka i Krndije.

Vrhunska hrana i gostoljubivost

Dobro je poznato da nitko nikada iz Slavonije gladan. Doživjeti neki kraj u njegovoj iskonskoj ljepoti moguće je jedino kroz eno-gastro ponudu. Svijet graševine poznat je po vrhunskom vinu sljubljenom s najfinijim jelima. Čvarci, specijaliteti od domaće slavonske svinje, smuđ, čips od šarana, domaće knedle od šljiva…, dugačak je popis svega što morate kušati. Obiteljski restoran Zlatni Lug na samom ulazu u Požegu nezaobilazna je gastro destinacija, jer tamo možete biti sigurni da jedete domaće i tradicionalno, baš kao i Schön blick u Vetovu.

Barokna šetnja Požegom

Prošećite baroknim centrom Požege, pogledajte impresivnu zgradu knjižnice i biskupije te Katedralu Svete Terezije Avilske i svakako posjetite Požešku kuća. U tom multimedijalnom prostoru prošetat ćete kroz bogatu povijest grada, a ‘pijani’ bicikl prikazat će i prirodna bogatstva Požege. Dovoljno je sjesti na izloženi bicikl, zavrtjeti pedale i odabrati jednu od ruta za razgledavanje. Tamo ćete se moći okušati i u dvoboju s barunom Franjom Trenkom, kao i zabaviti se u podrumu centra uz priče o vinu i čokoladi, saznati koja su to tradicionalna jela ovog kraja, preuzeti recepte, a mističnu atmosferu upotpunit će i priče i legende o ljubavima znamenitih Požežana.

 

Foto: TZ PSŽ, Domagoj Katić, Vedran Bošković, Damir Fabijanić, Sunčana Barušić

 

 

 

Ne možemo se odlučiti koje nam je slavonsko jelo ukusnije

/u /od

Svijet graševine nova je priča Požeško-slavonske županije, a njezin neizostavan dio je i vrhunski eno-gastro doživljaj.

Čobanac, fiš paprikaš, cicvara, čvarkuše, bazlamača, tačkrle…, dugačak je popis tradicionalnih jela Zlatne Slavonije koje domaće stanovništvo ne prepušta zaboravu, a gosti prepoznaju kao vrijedan turistički adut i razlog posjeta ovoj destinaciji.

Fiš paprikaš

Cijenjeni hrvatski kuhar i veliki ljubitelj slavonskih jela Branko Ognjenović kaže kako je tajna ove kuhinje u izvrsnosti lokalnih namirnica, jednostavnosti i spoju vrhunskih vina i jela iz istog podneblja.

„Proizvodi od crne svinje među kojima se posebno ističe pikantni kulen, dobra šunka, koja se u kuhinji može odlično iskoristiti; svinjetina s restanim krumpirom, pripremljenim u ljusci i na domaćoj masti; čvarci, kobasice i slaninska ruža…, dugačak je popis jela koja u Požeško-slavonskoj županiji morate kušati. A ja sam i veliki ljubitelj tijesta: rezanci s makom i tačkrle, prava su gozba za nepce“, otkriva chef Ognjenović.

Iako priča o eno-gastro ponudi i u ovom dijelu Slavonije ima tradicijski predznak, njezina moderna verzija itekako je privlačna i ukusna, pa kao primjer ističe batat s kulenom i bagremovim medom, rižoto od buče s gljivama i slaninom crne svinje, pečene jabuke s cimetom u vaniliji… A mi se ne možemo odlučiti koje nam je jelo ukusnije.

Bazlamača

„Sve su to aduti ove bogate kuhinje velikog potencijala. Još kad sve te fine delicije upakirate u lijepu priču o obitelji, tradiciji, ambijentu i servirate uz dobro rashlađenu graševinu u finim čašama, potrudite se pokazati sve u najboljem svjetlu, uspjeh je zajamčen“, ističe Ognjenović, napominjući kako su sjajne graševine Zlatne Slavonije savršena pratnja uz svako jelo, pa tako i uz čips od šarana, osobni Brankov perfect match u kojem voli uživati na kraju izazovnog dana.

Savršen spoj

S čak tri vinogorja: Vinogorjem Kutjevo, Vinogorjem Požega-Pleternica i Vinogorjem Pakrac, Požeško-slavonska županija poznata je vinska destinacija, a njezine graševine među najboljima su u svijetu što potvrđuju i nagrade s prestižnih ocjenjivanja. Uz iznimnu kvalitetu ove sorte, vrhunsku tehnologiju, bogatu tradiciju, iskustvo i znanje vinara, graševina je danas najtraženije hrvatsko vino sa širokim spektrom od pjenušaca do predikata, a koju odabrati zna poznati sommelier Darko Lugarić.

„U ljetnim danima pjenušac brut ili ekstra brut od graševine ili graševine u kupaži bit će savršeno osvježenje. Uz hladne plate s pikantnim kulenom i mladim sirevima sljubite polusuhe i suhe mlade graševine, a uz jela od autentične crne svinje i primjerice batata s kulenom ekstraktne odležane graševine, stare dvije, tri godine s nešto većim alkoholima, dok će se jabuke s cimetom u vaniliji i tačkrle savršeno sljubiti s ledenim ili graševinama izborne berbe bobica“, savjetuje Lugarić.

Svijet graševine, priča o bogatoj baštini

Na temeljima bogatog vinskog identiteta Požeško-slavonske županije nastao je Svijet graševine.

„Ovaj jedinstveni projekt povezuje vinsku priču, bogatu tradiciju, iznimnu kulturnu i prirodnu baštinu naše županije, podrška je vinarima i turističkom sektoru, a uz atraktivan Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici otvoren početkom godine, obuhvaća i izgradnju i opremanje Spahijskog podruma u Pakracu te brendiranje cijelog područja kao Svijet graševine“, ističe Maja Jakobović, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

Svijet graševine projekt ukupne vrijednosti 8.729.448,52 eura, sufinancirala je Europska unija sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

 

Foto: Vedran Bošković, Borna Subota, Sunčana Barušić, arhiva TZ Požeško-slavonske županije

 

Top pet mjesta u Požeško-slavonskoj županiji

/u /od

Ako je Slavonija vaša sljedeća destinacija, ovih pet mjesta u Požeško-slavonskoj županiji nikako nemojte propustiti. Svako od njih ima svoju originalnu priču povezanu u jedinstven Svijet graševine koji spaja tradiciju, običaje, ljude, vinski turizam, bogatu kulturnu i prirodnu baštinu na području čitave županije.

Tako je na vinskom identitetu nastao inovativan projekt Svijet graševine vrijedan 8.729.448,52 eura. Njegovo značenje prepoznala je i Europska unija pa ga je sufinancirala sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Muzej bećarca u Pleternici

U sklopu projekta Svijet graševine otvoren je Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici, atraktivno mjesto koje sa suvenirnicom i modernim Trgom bećarca kreira novo urbano središte ovog slavonskog gradića. Tu ćete otkriti toplu priču o bećarcu, veselom i sarkastičnom napjevu kojeg je još 2011. UNESCO uvrstio na listu nematerijalne svjetske baštine. Priča je ovo i o životu u Slavoniji, vinogradarskoj tradiciji i graševini koja se poput lajtmotiva proteže kroz povijest i svakodnevni život ovog kraja.

Muzej bećarca, Pleternica

Muzej grada Pakraca

Središte nekadašnjeg vlastelinstva Jankovića danas je atraktivno gradsko središte s baroknim stambenim i gospodarskim zgradama, i predstavlja zaštićeno kulturno dobro. U nekadašnjoj upravnoj zgradi – Malom dvoru, smješten je Gradski muzej. Tu ćete između ostalog doznati kako se unutar nekadašnjih zidina Starog grada Pakraca od 1256. do 1260. u prvoj hrvatskoj kovnici novca kovala jedna od najraširenijih i najstabilnijih srednjovjekovnih moneta. Bio je to banski denar, danas poznat kao slavonski banovac.

Slavonski banovac, Pakrac

Državna ergela Lipik

Sa sedamdesetak prekrasnih konja Državna ergela Lipik jedna je od najvećih atrakcija u ovom dijelu Europe. Tradiciju uzgoja lipicanaca u Lipiku utemeljio je grof Izidor pl. Janković još 1843., dok je status Državne ergele ovaj gradić dobio daleke 1938. Provozajte se fijakerom zelenim alejama zaštićenog stoljetnog perivoja u središtu grada. Njegovo zelenilo skriva Mramorne i Kamene kupke Toplica Lipik, izvor nadaleko poznate ljekovite termalne vode, ostatke Kursalona i Wandelbahna, klupu i brijeg na kojima je odmarala grofica Jelka Janković…

Vožnja kočijom kroz Lipik

Park prirode Papuk

Parkom prirode proglašen je 1999., UNESCO svjetskim geoparkom 2007., na njegovim obodima ostaci su veličanstvenih srednjovjekovnih gradova, na padinama ambijentalna mjesta i plodni vinogradi, a guste šume savršeno mjesto za opuštanje, meditaciju, inspiraciju, outdoor aktivnosti… Ako ste ljubitelji kampiranja odabrat ćete kamp odmorište Duboka u istoimenoj dolini u mjestu Velika, a tamo je i Adrenalinski park za pustolove svih uzrasta.

Adrenalinski park Duboka, Park prirode Papuk

Vinogorje Kutjevo

U Svijetu graševine posjetite njegovu prijestolnicu, pitoreskno Kutjevo, najpoznatije od tri vinogorja Požeško-slavonske županije. S najstarijim podrumom u ovom dijelu Europe, onim iz 1232., i još tridesetak vinarija, među kojima su neke od najpoznatijih u Hrvatskoj, pravi je mali hedonistički raj. A za kraj priče i jedna zanimljivost. Jeste li znali da Kutjevom prolazi paralela  45,3 ista ona koja se proteže najznačajnijim svjetskim vinorodnim područjima: Piemontom, Val du Rhoneom, Bordeauxom i Oregonom?

Kutjevo d.d., vinski podrum iz 1232. godine

 

Foto: Arhiva TZ PSŽ  (Borna Subota, Domagoj Katić, Josip Novosel)

 

Odmor na Papuku? Dobar izbor za ljetovanje na drugačiji način

/u /od

Vole je planinari, biciklisti, ljubitelji aktivnog odmora i netaknute prirode, ova zelena oaza u srcu Slavonije jedna je od pet gora Požeško-slavonske županije i mjesto za svaku preporuku zaželite li se ljetovanja daleko od gužvi. Park prirode i UNESCO geopark Papuk s pravom nosi epitet najljepše gore Slavonije, a otkrivamo zbog čega je jedan od njezinih najjačih aduta.

Za aktivno ljeto

S papučkih vrhova puca prekrasan pogled, znaju to planinari, brdski biciklisti, slobodni penjači… Ne trebate biti u top formi da biste prošetali šumskim stazama i na obodu Papuka otkrili ostatke veličanstvenih srednjovjekovnih gradova i njegov bogat biljni i životinjski svijet. U papučku avanturu najbolje je krenuti iz Velike, službenog ulaza u Park prirode. Tamo je Adrenalinski park Duboka s dva poligona među krošnjama. Onaj s 12 elemenata je za nešto iskusnije, dok niži s devet elemenata neće propustiti klinci.

Kupanje u šumskom okruženju

U Velikoj je i moderni Aquapark Shhhuma, još jedna atrakcija za sve one kojima je ljeto sinonim za kupanje. U zagrljaju Papuka na više od 17 tisuća četvornih metara očekuje vas šest bazena, među njima i onaj olimpijskih dimenzija, vodena gljiva, tobogani, spora rijeka s vodenim barom, dječji vodeni toranj, prskalište… Dakle, na Papuk se bez kupaćeg ne ide.

Tu je nekad bilo Panonsko more

Nekad su na ovom prostoru živjeli morski psi, kitovi, dupini morske medvjedice, nosorozi… Bilo je to prije više od 16 milijuna godina kada je Papuk bio dio slavonskog arhipelaga, otok u Panonskom moru. Ovu lijepu priču otkrit ćete u Kući Panonskog mora u Velikoj, tamo će se djeca igrati s morskim pijeskom na interaktivnom podu, pokušat će pronaći izlaz iz zelenog labirinta, fotkat će se s morskim psima ili nosorogom…

Atraktivna vinska destinacija

Vinoljupci već znaju da se na padinama Papuka nižu vinogradi s ambijentalnim vinarijama kreirajući pitome slavonske pejzaže. Neosporna je povezanost bogate geološke povijesti ove gore i terroira, to ne potvrđuju samo istraživanja nego i u svijetu nagrađivana vrhunska vina, a Kutjevo – vinska prijestolnica i najpoznatije vinogorje Požeško-slavonske županije velikim se dijelom proteže upravo na padinama Papuka. Na vinorodnim papučkim „grand cru“ položajima Hrnjevcu, Vetovu, Mitrovcu…, vinograde imaju neka od najpoznatijih imena hrvatske vinske scene.

Za harmoničan, pun i zaokružen okus

I na papučkim obroncima njeguje se vrhunska graševina, najrasprostranjenija i najtraženija sorta u Hrvatskoj. Upravo u Požeško-slavonskoj županiji daje najbolje rezultate i širok spektar vina – od laganih i lepršavih pjenušaca, iznimnih svježih, moćnih odležanih do karakternih orangea i mednih predikata. Sljubiti ih s jelima slavonske kuhinje poseban je gurmanski doživljaj. Pikantno predjelo s neizostavnim kulenom, laganiji riblji menu ili tradicionalna začinjenija jela poput fiša i čobanca, ukusne sarme, specijaliteti od mesa…  i naravno, najfinije slavonske slastice, uz odabrane graševine dobit će pun, harmoničan i zaokružen okus.

Svijet graševine

Kao jedan od najljepših turističkih atributa Požeško-slavonske županije, Papuk je dio Svijeta graševine, jedinstvenog projekta koji na inovativan način spaja vinski turizam, bogatu kulturnu baštinu, tradiciju i običaje. U sklopu ovog projekta ukupne vrijednosti 8.729.448,52 eura otvoren je Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici, obnavlja se Spahijski podrum u Pakracu i gradi se Kuća graševine u Kutjevu. Značenje Svijeta graševine prepoznala je i Europska unija sufinancirajući ga sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

 

Foto Borna Subota, izvor TZ Požeško-slavonske županije

 

Dobrodošli u Svijet graševine

/u /od

Od  pjenušaca do predikata, nigdje kao u Požeško-slavonskoj županiji graševina nema tako širok spektar u stilistici. U podrumima vinogorja Kutjevo, Požega-Pleternica i Pakrac, njeguju se graševine iznimne kvalitete, mnoge od njih nagrađivane su u svijetu. Tamo ćete otkriti zbog čega graševinu toliko volimo.

Idealna za vruće ljetne večeri

Lagani i lepršavi pjenušci na bazi graševine zavest će vas mirisom dozrelih jabuka, citrusnim i cvjetnim notama s tragovima bagrema. Slasni su i puni, harmonični, živog perlanja, uzbuđuju nepce i jednostavno pozivaju na još jedan gutljaj.

 Savršene uz lagana jela

Pijući svježu graševinu, uživat ćete u svježim voćnim aromama jabuke i breskve, ponekad s notama dinje i slatkastih začina… Neke elegantnog tijela, no punog okusa i dugotrajnog završetka, druge vrlo privlačnih cvjetnih aroma s blagim pikantnim herbalnim tragom… Svježe graševine lagane su i pitke s blagim gorkastim završetkom. Svaka nudi neku drugu nijansu, ovisno o poziciji s koje dolazi, ali i stilistici u podrumu. Nećete pogriješiti sljubite li ih s ljetnim salatama, plodovima mora, laganim jelima od bijele ribe ili bijelog mesa…

Bogate i kompleksne

Graševine imaju potencijala za odležavanje, pa postaju bogate i aromatične, s mirisima zrelih slatkih jabuka, poneke vrlo moćne s notama plemenite pljesni i uljaste strukture… Odležane graševine kompleksne su, privlačne i skladne, odležavanjem dobiju punoću i zaobljenost… Vrlo dotjerane, slojevite i profinjene, bogatog su intenzivnog okusa i dugog aftertastea.

Sjajna pratnja uz ljetni noćni izlazak

U podrumima nastaju i jantarne, odnosno kako popularno nazivaju takva vina – orange grševine. Iznimno su kompleksne i ekstraktne s aromama začina i kandirane naranče. Želite li noćnom izlasku podariti višu dimenziju, odabrat ćete vrhunsku jantarnu ili popularnije orange graševinu. Čisti hedonizam!

Šećer na kraju

Pune i bogate, intenzivne, harmonične, mednih nota, ponekad gotovo sirupaste, slasne, orašaste… Sljubite ih uz slastice, dozrele i fermentirane sireve ili ih samo natočite u čašu i uživajte u svakom gutljaju. Predikatne graševine nikog ne ostavljaju ravnodušnim.

Novi svijet za suvremene putnike

Najrasprostranjenija je sorta u Hrvatskoj, pripada joj svaki četvrti trs u kontinentalnom dijelu zemlje, a na području Požeško-slavonske županije graševina je više od vina, ona je stil života.

Vrijednost ove sorte prepoznala je i Europska unija koja je sufinancirala projekt Svijet graševine u iznosu od 7.364.372,69 € iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., dok je ukupna vrijednost projekta 8.729.448,53 €.

U Svijetu graševine koji se prostire područjem čitave Požeško-slavonske županije upoznat ćete priču o vrijednim ljudima, plodnim vinogradima, bogatim podrumima, tradiciji, kulturnoj baštini i novim turističkim sadržajima, naravno, uz čašu vrhunskog vina.

Foto: Sunčana Barušić, Filip Popović, TZ PSŽ – Borna Subota, Udruga Kutjevačkih vinara, Matija Turkalj, Anto Magzan, TZ Požeško-slavonske županije