Arhiva oznaka za: Tomo Jakopović

Na Festivalu 100 najboljih vina Hrvatske kušajte najbolje kapljice naših vinara

Zagrebački hotel Sheraton bit će domaćin Festivala 100 najboljih vina Hrvatske 14. lipnja 2024. Tad će biti i službeno proglašena po tri najbolja vina u kategorijama pjenušavih, ružičastih, bijelih, jantarnih, crvenih odnosno crnih te desertnih. Riječ je o prvom festivalu posvećenom vinima, a ne vinarijama. Bit će podijeljen u dva dijela, najavili su Tomo Jakopović, Ivo Kozarčanin i Marko Malović s portala vinskiklub.hr.

Ivo Kozarčanin, Tomo Jakopović i Marko Malović.

Od 13 do 15 sati bit će to poslovno druženje s vinarima za vinske trgovce, ugostitelje, sommeliere, novinare te ostale kojima je vino i biznis. Od 15 do 18 sati otvara se za javnost, za ostale zaljubljenike u vino koji će na jednome mjestu imati priliku kušati sam vrh ponude hrvatske vinske scene.

Festival će biti veliko finale projekta koji je ekipa portala vinskiklub.hr pripremala mjesecima. Pozvali smo 24 poznata hrvatska sommeliera da nominiraju vina za izbor. Naveli su više od 300 vina iz svih hrvatskih vinorodnih krajeva. Prema broju nominacija, lista je svedena na 114 vina, a među njima smo slijepim ocjenjivanjem došli do 100 najboljih.

Devet je vina od plavca malog nominirano, što među crnima, što među ružičastima. Osam je graševina, bijelih i desertnih te sedam čistih malvazija u bijelom, jantarnom i desertnom izdanju. Izrazito veseli što su vodeći hrvatski sommelieri istaknuli toliko vina od naših autohtonih sorata. Po broju nominacija slijede vina od chardonnay i pošipa, a na listi 100 najboljih su i vina od hrvatskih izvornih sorata maraštine, moslavca, babića, trojišćine, crljenka, terana, refoška… I među mješavinama sorata te pjenušcima puno je vina u kojima su “smiješane” samo naše ili dominiraju. Vodeće internacionalne sorte po broju nominacija su sauvignon, rizling te cabernet franc.

Dio projekta bio je i Glas naroda u kojem su čitatelji birali najbolja vina među nominirani. I odabrali su pjenušac 1288 vinarije Pavlomir iz Novog Vinodolskog, Rosé  Šipun od rijetke sorte trojišćina s Krka, plešivički Sauvignon blanc Classy Erdoro, Amfora Neuburger Coletti također s Plešivice, Crno Venje Ivana Enjingija iz Kutjeva i Traminac izborne berbe prosušenih bobica Iločkih podruma.

Na Festivalu će se osim vina moći i kušati najboji proizvodi proizvođače suhomesnatih i ribljih delicija, tartufa, gusjih pašteta, maslinovih ulja te vode pa će izlagati i tvrtke Riba Dražin, Pršutana Perajica, Pietro & Pietro, Marfish, Jamnica, Anser, Otres…

 

Dođite na Festival 100 najboljih vina Hrvatske 14. lipnja u zagrebački hotel Sheraton i uživajte!

 

Foto: arhiva Vinski klub i Sunčana Barušić

Najavljen Međunarodni festival ekoloških vina 7.i 8. lipnja u Bedenici

Više od 20 izlagača iz Hrvatske, Austrije, Slovenije, Srbije i Makedonije već se prijavilo na Eco-Wine Fest u Bedenici, prvi hrvatski festival posvećen kulturi ispijanja ekoloških vina koji će se održati u petak i subotu, 7. i 8. lipnja – najavljeno je na press konferenciji održanoj u zagrebačkoj vinoteci/wine baru Wine&Friends.

Bit će to urbani festival u Kulturnom centru Bedenica i ispred njega. Tijekom poslijepodneva posjetitelji će moći obilaziti štandove izlagača, a navečer uživati u zabavnom programu. Prvu će večer nastupiti grupa Vatra, a drugu Soulfingers. Od pića će se posluživati samo ekološka vina, ekološki sokovi i voda. Posjetitelje očekuje i prateća gastronomska ponuda.

„Kao strastveni dugogodišnji ekološki vinogradar, vinar i proizvođač sokova od bobičastog voća i grožđa na vinskim sam događanjima u Europi vidio da i mala mjesta mogu organizirati sjajne vinske manifestacije koje male sredine s netaknutom prirodom promiču u atraktivne turističke destinacije. Mi smo naglasak odlučili staviti na ekološku proizvodnju grožđa i ekološka vina. Ekološka vina, nažalost, još nemaju mjesto na tržištu koje zaslužuju. Po kvaliteti su u rangu s najboljim vinima iz konvencionalne proizvodnje. Nadamo se da ćemo ovim festivalom doprinijeti tome da se u čašama zaljubljenika u dobra vina čim češće nađu ona ekološka“, kazao je idejni začetnik Eco-Wine Festa Dražen Bedeković iz Vina Bedekovich.

Dražen Bedeković

Dodao je kako se njegova vizija poklapa sa zelenim planovima od županijske do europske razine. U Programu razvoja ekološke poljoprivrede do 2030. godine Zagrebačke županije stoji da bi do tada sve poljoprivredne površine u toj županiji trebale biti pod ekološkim uzgojem.

„Vizija razvoja Zagrebačke županije je postati vodeća zelena županija koja svoj razvoj temelji na ekološkoj i inovativnoj proizvodnji hrane i razvoju pametnih sela. U Županiji se u posljednje dvije godine udvostručio broj ekoloških vinara i vinogradara. Trenutačno ih je četrnaest. Najbolji vinari Zagrebačke županije okreću se ekološkoj proizvodnji vina. Među njima je jedan koji će u potpunosti preći na ekološko vinogradarstvo i vinarstvo, te jedan koji će dobiti oznaku Demeter. Zagrebačka županija i novčanim potporama potiče razvoj ekološkog vinogradarstva i vinarstva te manifestacija koje promiču ekološka vina“, objasnio je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

Josip Kraljičković

„Ponosan sam što je Općina Bedenica suorganizator Festivala koji će doprinijeti razvoju turizma. Festival nam je izazov u organizacijskom smislu, no nadamo se da će privući velik broj izlagača i posjetitelja te da će svi iz Bedenice ponijeti lijepe uspomene“, rekao je Slavko Cvrlja, načelnik Općine Bedenica.

Slavko Cvrlja

Uvod u Festival bit će ocjenjivanje ekoloških vina u ponedjeljak 27. svibnja u Bedenici. Sudjelovat će suci s najvećih svjetskih ocjenjivanja: dva s Decantera te po tri s Mundus Vinija i Concoursa Mondial de Bruxelles. Iz inozemstva stižu prof. dr. Vesna Maraš s Biotehničkog fakulteta u Podgorici, Ljubica Radan, enologinja i vinarka iz Novog Sada, Ingrid Mahnić, enologinja i vinarka iz Dragonje u Sloveniji, njemački sommelier podrijetlom iz BiH Ivan Planinić te makedonski sommelier Zvonko Herceg. Domaći ocjenjivači bit će dr. sc. Ivana Puhelek sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta i sommelieri Željko Bročilović , Darko Lugarić, Mario Meštrović i Josip Orišković.

Poslovna tajnica udruge Bregovita Hrvatska Suzana Operman istaknula je da će novi festival u Bedenici doprinijeti još većoj prepoznatljivosti Središnje bregovite Hrvatske kao vinske regije koja bilježi procvat ekološke proizvodnje vina. Pritom je podsjetila kako je prošla godina bila zahtjevna vinogradarima Bregovite Hrvatske, a posebno onima koji se bave ekološkim uzgojem. Unatoč tome, dodala je, ekološki su vinari iz središnjeg dijela zemlje stvorili vina koja osvajaju priznanja na prestižnim svjetskim natjecanjima.

Tomo Jakopović, Slavko Cvrlja, Suzana Operman, Dražen Bedeković, Josip Kraljičković i Ivo Kozarčanin

Na EWF-u će se moći kušati vina vinarija Bolfan, Kopjar, Enjingi, Pilato, Rizman, Glavica, Plavinci, Schloss Ortenberg i brojnih drugih.

 

Foto: Božidar Banov

Wine story o Goranu Matijeviću i Zlatnom brdu

Na prvom jesenskom susretu Wine Story kojeg vodi Dijana Carlito Grgić, gostovao je Goran Matijević, vlasnik vinarije Zlatno Brdo

Oni koji uživaju u gutljajima dobrog vina, cijene posebna, amateri, strastveni kušači ali i profesionalci dobro znaju za susrete koje je Dijana Carlito Grgić, vlasnica i urednica časopisa VINUM.IN, nazvala Wine story.

Od nedavno se susreti Wine story, u kojima se osim vina upoznaje i vinara koji ih proizvodi (jer u vinu je i sakrivena njegova duša i osobnost), održavati u predivnom novom prostoru Spaces Matrix u Slavonskoj aveniji 1c. Prvi u novoj, jesenskoj sezoni okupio je obožavatelje posebnih vina, ali i one koji su prvi puta htjeli kušati vina vinarije Zlatno brdo iz Baranje i upoznati vinara i vlasnika Gorana Matijevića.

Goran Matijević

Wine story, kako je objasnila Dijana Carlito Grgić, nije zamišljen da bude edukativna vinska radionica, nego susret ležerne atmosfere, u kojem se opuštenim razgovorom uz kušanje vinskih kapljica i probranih zalogaja upoznaje vinar, njegova vina, doznaje o počecima proizvodnje i o nekim možda do sada manje znanim detaljima vezanih uz vinariju.

Osebujan vinar i potpuno drukčija vina

Jedno je sigurno:  Goran Matijević osebujan je vinar, a takva su i njegova vina. Posebna, drukčija, jer kad se počeo baviti vinarstvom, to mu je bio i cilj. Zapravo, kako je kazao, najprije je, kada je poslom došao u Baranju i slučajno postao vlasnik jednog vinograda, imao nakanu proizvoditi vina za sebe. „Jer, zašto da plaćam dobru kapljicu kada je mogu sam proizvesti“, kazao je.

Dijana Carlito Grgić i Goran Matijević

Ali, pokazalo se da je njegova filozofija bila pokretač proizvodnje iznimnih vina. „Cilj mi je bio i još uvijek jest, napraviti vina kakva nema nitko drugi“, kazao je Matijević i objasnio kako u svim vinogradima ima zelenu berbu (trganje listova i viška grozdova), pa na kraju ubire samo nekoliko grozdova po trsu. Ali, u njima se krije sva snaga trsa, sve što je loza bila spremna dati i spremiti u preostale bobice. A, taj – nazovimo ga – nektar u bobicama, se pod znalačkom i strastvenom rukom Matijevića uz pomoć enologa Samira Nađa pretvara u posebna vina.

Podrum vinarije Zlatno brdo

„Možda zvučim arogantno, ali na tržište puštam vina koja se ne sramim i za koja znam da će osvojiti nagrade“, kazao je Goran Matijević, koji u podrumu, nakon inoxa i drvenih bačava dodatno njeguje vina u bocama najmanje tri godine. „Ako ne vjeruješ u ono što radiš, ako nisi uvjeren da ideš pravim putem, onda u tvoj cilj ne vjeruju niti ljudi koje imaš uz sebe. Stoga, tvrdoglav sam, ne odustajem od svoje filozofije“, kazao je ovaj iznimni vinar i otkrio kako u podrumu njeguje graševinu u bačvama od akacije. Naime, kako je kazao, kad se akacija prereže, pušta slatkasti sok. Bio je izazov kako će takvo drvo djelovati na graševinu. Kako… to ćemo tek doznati.

Podrum vinarije Zlatno brdo

Ovoga puta smo na susretu Wine story kušali druge dvije graševine. Za dobrodošlicu točila se Graševina 2021., a potom iz 2022. godine. „Dok je većina vinara svoju graševinu branu 2022. godine većinom prodala, ja sam je tek sada pustio na tržište. Ne želim dozvoliti da mi tržište diktira tempo. Kad je vino dovoljno zrelo, tada izlazi iz mog podruma“, kazao je Matijević, a komentarima o vinima pridružio se i sommelier Tomo Jakopović, veliki ljubitelj vina vinarije Zlatno Brdo.

Tomo Jakopović i Goran Matijević

„Jedno sam se jutro probudio s idejom da napravim kupažu kakvu do sada nitko nije napravio. Da napravim cuvee od teško pomirljivih sorata – baranjskog rajnskog rizlinga, chardonnayja koji je 12 mjeseci odležao u hrastovim nepaljenim bačvama, pinota sivog izborne berbe i traminca izborne berbe bobica. Svi su mi rekli da nisam normalan, ali enolog Samir Nađ je uspio spojiti nespojivo, i to je upravo ovo vino koje vam se toči: Cuvee 2022, koji je na Decanteru ocjenjen sa 96 bodova. Jedan bod nam je nedostajao do platine!“ kazao je Matijević.

Ulaz u vinariju Zlatno brdo

Dok smo uživali u neobičnoj kupaži, otvarale su se boce Cabernet sauvignona 2017. „Ovo vino vam odmah pruža ruku da ga uzmete. Ne zahtjeva dekantiranje, vrtnju u čaši, čekanje da se razvije. Ono je odmah nakon što ga se natoči dostupno, mirisno, slasno, harmonično a izuzetno kompleksno. Može ga se piti danas, ali ovo vino ima i veliki potencijal za odležavanje“, komentirao je Tomo Jakopović.

Nova etiketa

Prva tri vina krasi nova etiketa koju je dizajnirao Davor Bruketa, a simbolizira ulaz u gat.  „Bio je to prst sudbine. Davoru je jedan prijatelj poklonio jedno moje vino, a toliko mu se svidjelo da je nekoliko dana kasnije naručio karton. Kušao je kušao, ali nešto mu nije štimalo, pa mi se telefonski obratio riječima: Imaš fantastična vina, ali brate, etikete su ti loše. Daj da ti ja dizajniram nove“, ispričao je Matijević.

Stara ili nova etiketa… nije nam bilo važno. Bitno je bilo ono što je bilo u boci, a u tim vinima smo uživali, dok je šećer došao na kraju. Onog trenutka kada je vinar uzeo u ruke bocu, po njenom volumenu shvatili smo da se radi o nečem posebnom. Kušali smo, kako je kazao Jakopović vrlo rijetko vino. Naime, samo su se neki vinari odvažili napraviti desertno crveno vino, a ovo nas je osvojilo na prvu. Zapravo… oduševilo. Radi se o kupaži izuzetno zrelog cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca. Svako je vino zasebno „odgojeno“ u barrique bačvama, a potom kupažirano. „Kao i sva vina iz vinarije Zlatno brdo i ovo je posebno, drukčije. Nije gusto, naporno iako je robustno. U njemu je zadržana elegancija koja pruža lakoću pijenja pri čemu se osjeti voćan karakter, okus ukuhanog crnog voća i šljiva“, kazao je Jakopović.

Na kraju službenog dijela imali smo čast kušati i izbornu berbu Pinot sivi sa 28 g ostatka šećera. Bio je to dvostruki šećer za kraj, a mi smo odlučili vinara Gorana Matijevića posjetiti u njegovoj vinariji u Baranji, nadomak Dunava do koje se u Općini Kneževi Vinogradi dolazi vinskom cestom koja vodi do Banovog brda.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: arhiva vinarje Zlatno Brdo, Ivana Pranjić i Sunčana Barušić