Arhiva oznaka za: Vinkovci

Na Rimskim danima u Vinkovcima otkrili smo recepte za kruh i jela gladijatora

/u , /od

Vinkovci su proteklog vikenda postali Rimkovci, a grad se na poseban način vratio u vrijeme Rimskog carstva. Doživljaj je jedinstven, a Vinkovci su ponovo pokazali kako su pravi biser hrvatskog turizma. Manifestacija je održana jedanaesti put, grad je bio prepun ljudi iz okolnih gradova ali i turista. Ne čudi kako se tražio krevet više.


Ono najglavnije u Rimskim danima događalo se u gradskom parku Lenije koji je postao pravi Rimski grad. U središnjem dijelu bila je Arena, oko nje tabor, a kako priliči gradu dio je bi kreiran i kao sajmište. Upravo na njemu najživahnije je bilo oko štandova na kojem su učenici Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci – RCK Vinkovci smislili nekoliko zanimljivih radionica – pleli su vjenčiće od lovora, smilja i lavandina, mjerili okupljene pokazujući u koju vrstu gladijatora spadaju ali i pričali o vrlo važnoj temi – hrani gladijatora.

Na tom je štandu mirisao kruh, jele su se tople kaše, a učenici Romina, Larisa, Veronika, Valeria i Luka nisu štedjeli riječi kako bi opisali što su sve pripremili za Rimske dane ove godine.

“Upoznajemo širu javnost, ali i potencijalno buduće učenike s načinom rada naše škole čiji je puni naziv Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci – RCK Vinkovci. Kao Regionalni centar kompetentnosti za poljoprivredu uz najmoderniju opremu i digitalnu tehnologiju svojim učenicima i polaznicima u podsektoru poljoprivrede pružamo znanja i vještine kako bi zavoljeli ono što rade i postali izvrsni u tome. Svojim redovnim obrazovnim programima i programima obrazovanja odraslih nastojimo pružiti najkvalitetnije znanje i vještine u poljoprivredi.” – rekla je ravnateljica škole Ružica Zucić dodajući kako je škola fokusirana na stalni razvoj i inovacije kako bi pratili trendove u poljoprivredi te bili u skladu s potrebama tržišta rada. Predanim radom i kvalitetnim školskim programom škola nudi mogućnost uključivanja u Erasmus+ projekte i različite  izvannastavne aktivnosti kroz koje učenici uvježbavaju javni nastup i razvijaju svoju kreativnost koje će ih učiniti prepoznatljivima i konkurentnijima na tržištu rada.


Jedan od načina da pokažu što su sve naučili tijekom svog školovanja učenici su pokazali na XI. Rimskim danima na kojima sudjeluju od početaka ove manifestacije. Posjetitelji školskog štanda imali su priliku kušati pekarske proizvode ispečene po recepturi starih Rimljana, kao i najčešće gladijatorske obroke u čijoj su izradi sudjelovali učenici smjera Pekar i izvannastavna skupina Mladi povjesničari smjera šumarski tehničar, a u okviru projekta „Kruh kroz povijest“ kojeg vodi nastavnica povijesti Ružice Lenđer.

“Tijekom izvannastavnih aktivnosti osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u školskoj godini 2023./2024., a za čiju je provedbu financijska sredstva osiguralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, učenici su zaključili da je u gladijatorskoj prehrani prevladavala hrana bogata ugljikohidratima kao što je ječam, ali i druge žitarice te grahorice poput boba ili leće. Tome u prilog išao je naziv koji ih je pratio kroz povijesne izvore: hordearii (doslovno prevedeno: ječmeni ljudi ili „oni koji jedu ječam“)” – rekla je profesorica Lenđer, a učenici su priču potkrijepili činjenicom kako su baš zbog takve prehrane gladijatori imali povećanu tjelesnu masu i salo, koje ih je štitilo u borbama bez oklopa od dubljih rana nastalih od mača, noža ili trozupca.

Mirisne zdjelice i kruh na stolu učenici su opisivali vrlo stručno učeći prolaznike i to kako se prehrana starih Rimljana uvelike razlikovala. I tad je bila velika razlika između bogatih i siromašnijih Rimljana, kao i vojnika i gladijatora.

“Općenito je vrijedilo pravilo: što je tamniji kruh, to je niži stalež. U današnje vrijeme imamo upravo obrnutu situaciju. Međutim, ono što je vrlo zanimljivo jest povijesna činjenica da se u doba starih Rimljana kruh pekao i dijelio o trošku države, a stabilnost njihove države ovisila je upravo o podjeli žitarica po glavi stanovnika” – objasnili su učenici, a mi smo od njih dobili recepte za kruhove koji bi se trebali naći na jelovnicima suvremenih gladijatora. Posebno jer su nutritivno zdravi a umjesto u stvaranju suvišnih kilograma djeluju na stvaranje mišićne mase. Ispecite, pa javite dojmove!

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Panis Quadratus

Sastojci:

850 g integralnog pšeničnog brašna

40 g svježeg kvasca ili startera

500 ml tople vode

7 g soli

7 g maka

7 g sjemenki komorača

30 g nasjeckanog lista peršina

 

Postupak:

U brašno dodati sve suhe sastojke: mak, sol, komorač i nasjeckani peršinov list te sve dobro promiješati. Dodati vodu i dignuti kvasac (ili starter) te zamijesiti tijesto. Ostaviti tijesto na toplom mjestu da fermentira sat vremena. Tijesto premijesiti na radnoj površini, oblikovati u kuglu pa ponovno ostaviti da fermentira pola sata do sat. Zagrijati pećnicu na 190 C. Gornju površinu tijesta obilno posuti brašnom te kuhinjskim koncem ili špagom omotati dva puta kuglu tijesta po sredini te zavezati mašnu. Tupom stranom velikog noža gornju površinu tijesta podijeliti na osmine, tj. utisnuti 8 jednakih trokuta. U sredini kugle tijesta probušiti rupu, tj. napraviti šupljinu. Peći kruh oko 60 min na 200˙C

Jeste li znali?

Štruce ovog kruha oblikuju se na poseban način. Oko svakog kruščića vezuje se špagica. To i nije čudno s obzirom da se kruh pekao za prodaju pa se tako odmah prije pečenja pripremao za trgovanje. Zanimljivost je da se nosio se na motkama, na kojima je visio upravo uz pomoć te špagice, a to je za stare Rimljane bilo važno i zbog praktičnosti, a i zbog higijene kako bi se izbjeglo njegovo bespotrebno dodirivanje.

 

Kruh od ječmenog i pirovog bijelog brašna

Sastojci:

375 g ječmenog brašna

375 g pirovog brašna

1 žličica sode bikarbone

1 žličica praška za pecivo

1 žličica lanenih sjemenki

1 žličica soli

375 g mineralne vode

3 žlice maslinovog ulja

 

Postupak:

Pomiješati sve sastojke i kuhačom dobro promiješati. Prebaciti smjesu u kalup obložen papirom za pečenje ili u vatrostalnu posudu. Peći na 200°C oko 45 minuta.

Libum – žrtveni kruh u antičkom Rimu

Sastojci (za dva kruščića):

300 g ovčjeg feta sira (pola količine se može zamijeniti i sa 150 g svježeg kravljeg sira)

150 g glatkog brašna

1 vrlo malo jaje ili pola većeg jajeta

lišće lovora

Priprema:

Nadrobiti i pomiješati sireve pa ih prstima utrljati u brašno. Dodati jaje i umijesiti mekano tijesto. Oblikovati dva kruščića, zarezati svaki nožem na osmine i položiti na lim za pečenje obložen lišćem lovora. Peći 40-50 minuta na 200-220° C.

 

Savillum – slatki kruh

Sastojci:

100 g pšeničnog oštrog brašna

200 g feta sira

1 maleno jaje ili pola većeg

1 žličica meda

Za premazivanje i  posipanje:

1-2 žlice meda

1 žlica maslinovog ulja

malo maka

 

Priprema:

Fetu narezati na kockice i još dodatno usitniti vilicom pa pomiješati s brašno. Dodati med i jaje, umijesiti glatko tijesto, oblikovati kruščić i načiniti nožem četiri uzdužna zareza. Peći u uljem namazanoj keramičkoj ili vatrostalnoj posudi s poklopcem oko 40 minuta na 200°C. Nakon dvadesetak minuta premazati medom i maslinovim uljem, posuti makom i ostaviti još deset minuta da se peče pokriveno, a nakon toga skinuti poklopac i peći još desetak minuta da dobije koricu.

 

Panis militaris – vojnički kruh

Sastojci:

1 kg grubo samljevenog zrnja od pira, pšenice ili raži

0,5 l vode

sol

lovor (podloga za pečenje)

 

Priprema:

Od svih sastojaka, osim lovora, zamijesiti žilavo tijesto i oblikovati lepinje. Na lepinjama napraviti radijalne ureze da se kruh lakše lomi. Ispeći na listovima lovora.

 

Gladiatorum pulticula – Gladijatorska kaša

Sastojci:

300 g ječmenog griza

50 g sjemenki lana

20 g sjemenki korijandera

1 žličica soli

100 ml maslinovog ulja

800 ml vode

 

Priprema:

Sjemenke lana i korijandera samljeti, pomiješati ih s grizom od ječma i kuhati u vodi na srednjoj temperaturi uz stalno miješanje sve dok smjesa ne postane gusta kaša. Po potrebi dodati još vode. Gotovu kašu posoliti i preliti maslinovim uljem.

Jeste li znali?

Recept je rekonstrukcija prema pisanim fragmentima nađenim u Pompeji u školi za gladijatore, a zapisao ga je Plinije Stariji koji je stradao u erupciji Vezuva.

 

Pulticula fabata – Ječmena kaša s bobom

Sastojci:

250 g ječma

150 g boba

100 ml maslinovog ulja

1 glavica luka, sitno sjeckanog

3 režnja češnjaka, sitno sjeckanog

1 šalica vinskog octa

celer

voda

sol

Priprema:

Bob ako je osušen, potopiti u vodu dan prije kuhanja. Pomiješati sve sastojke i skuhati ih. Propasirati pa preliti vinskim octom.

 

Ječmena kaša sa suhim voćem

Sastojci:

ječmena kaša

kefir

suho voće (grožđe, šljive, datulje)

Priprema:

U veliki lonac staviti ječam i uliti toliko vode da prekrije ječam. Zakuhati vodu, a nakon što proključa, poklopiti lonac i kuhati 30 –45 min. Kaša se kuha dok ne upije svu vodu, a ječam ne utrostruči volumen i postane mekan. Ostaviti 15 min. bez miješanja, a prema potrebi ocijediti višak vode.

Vinkovci postali Rimkovci – provedite vikend u znaku XI Rimskih dana

/u /od

Vinkovci, grad bogate povijesti, naseljen je preko 8000 godina, pa se s pravom smatra i kontinuirano naseljenim najstarijim gradom u Europi. Njegovu posebnost (blizina rijeke Bosut ali i geografski položaj) prepoznali su mnogi koji su ga kroz povijest i oblikovali. Na području Vinkovaca tako su živjele tri autohtone kulture – sopotska, vučedolska i vinkovačka, naselili su ga i Iliri i Kelti, a Cibaliom nazvali Rimljani koji su upravo na ovom mjestu napravili vojnu utvrdu. Na području živahnog i posebno uređenog grada Colonia Aurelia Cibalae rođena su i dva Rimska cara, Valentinijan I.(364. – 375.) i Valens (364. – 378.) koji su uvelike oblikovali grad. O životu u Vinkovcima tog vremena danas svjedoče brojni nalazi…

Upravo oni smješteni su u prekrasnom Gradskom muzeju Vinkovaca, koje se nalazi na glavnom gradskom trgu nekadašnjem forumu. Činjenica da Vinkovci u svakoj svojoj ulici i svakoj građevini pričaju prekrasne povijesne priče dovoljan su razlog da se Vinkovci i u današnje vrijeme, barem jednom godišnje pretvore u Rimkovce. Upravo to se dogodilo ovaj vikend koji je u potpunosti posvećen načinu života u Colonia Aurelia Cibalae koji je od tada, pa sve do danas ostao grad pun života.

Ave Rimkovci

Manifestacija Rimski dani u Vinkovcima se održava punih 11 godina, a u realizaciji manifestacije sudjeluju svi – i mladi i stari. Ovogodišnji, jedanaesti po redu Rimski dani, nose naziv ” Oni za kojima uzdišu djevojke’ a otvorenima ih je proglasio, u prepunoj areni smještenoj u parku Lenije, zamjenik gradonačelnika Josip Romić.

Tijekom vikenda 14.-16. lipnja barokna jezgra Vinkovaca na poseban način postaje rimska utvrda. Kako to izgleda kad legija Rimljana prošeta gradskim ulicama brojni su Vinkovčani ali i turisti mogli vidjeti u petak, 15. lipnja, na svečanom Rimskom mimohodu sve do Lenija koje su se ovaj vikend pretvorile u Rimski grad.

Rimski grad

U „grad“ se ulazi uz pozdrav Ave, a dress code je odjeća tog vremena – bijelo platno koje prekriva određen dio tijela gladijatorima, jednostavne pamučne tunike, štitovi, mačevi i zaštita te prekrasne duge haljine ukrašene zlatnim detaljima Rimljanki.

Rimski grad  u parku Lenije ima tabor, rimski vrtić, rimske odaje u kojima se održavaju brojne manifestacije, rimsku kuhinju u kojoj su učenici Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci pokazali kako izgleda klasična hrana gladijatora. Rimski grad ima i vrtuljak za najmlađe, ogledalo rimskog vremena, careve s kojima se možete slikati, pa i ljubavnu savjetnicu.

Kroz sredinu parka Lenije postavljen je sajam u rimskom stilu na kojem se mogu kupiti ručno rađeni suveniri, na kraju je pozornica i gastro kutak, a u središnjem dijelu – naravno Arena.

Rimski dani na poseban način pričaju priču o tome kako se živjelo, radilo i slavilo, koga se gledalo, s kime borilo, što se jelo i pilo, kako su se zabavljala djeca, što se proizvodilo i kako se uljepšavalo.

“Ovogodišnja tema je „Oni za kojima uzdišu djevojke“. Rimljani bi rekli „Il, in quibus puellae suspirant“. Djevojke su tada uzdisale za gladijatorima, a gladijatori za slobodom. Uzdasi i čežnje zarobljeni su pod željeznom gladijatorskom maskom, tim teretom koji brani život i skriva pogled” – rekla je direktorica Turističke zajednice grada Vinkovaca Martina Matković, ne krijući oduševljenje kako su u Rimkovce stigli brojni turisti i gosti uživajući u manifestaciji s kojom se tradicionalno ulazi u ljeto u Vinkovcima.

“Program Rimskih dana u subotu i nedjelju, 15. i 16. lipnja, počinje od jutra i traje do mraka, pa i po mraku. U 10 sati otvara se Rimski sajam i otvoren je sve do 23 sata. U isto vrijeme otvara se i Rimski gastro koji ipak traje duže, do ponoći. Od jutra traje i prikaz života u taboru. Rimske radionice zajamčena su zabava, stjecanje novih vještina, otkrivanje skrivenih hobija i sasvim sigurno – ponovno uzdisanje za Vinkovcima” – dodala je Matković.

Ljeto u Vinkovcima u znaku Rimske kulture

 Nakon završetka XI Rimskih dana u Vinkovcima ovog jeta možete uživati u dašku velikog Rima. Turistički obiđite grad uz stručno vodstvo vodiča (sve informacije možete dobiti u turističkom info centru) poslušajte priču o tome kako je danas živjeti u gradu ovakve bogate povijesti, naučite puno o najstarijem kalendaru Orionu koji zauzima posebno mjesto u zbirci gradskog muzeja Vinkovci, ali i čiji su elementi utkani u popularni Vinkovački Korzo.

Vinkovci na Rimski način poseban je doživljaj grada kojeg će ispričati i brojni ugostitelji – okrjepu potražite uz čašu Valens piva, zavirite u Orion pub (subotom ne propustite super svirku) a kad ogladnite, kušajte specijalitete u Marabu restoranu u čijim specijalitetima uživaju domaći ali i strani ‘gladijatori’ više od 20 godina.

Dašak Rimske kulture ponosnih Vinkovaca neka bude poziv na dodatno istraživanje i uživanje u ovom prekrasnom gradu na rijeci Bosut, čije će ljeto obilježiti i brojni koncerti na otvorenom, izložbe i zabava za sve uzraste. Dođite u Rimkovce, pardon Vinkovce!

 

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Slavonska vina za božićni party

/u /od

Kutjevački podrum iz 1232. najstariji je u ovom dijelu Europe, onaj u Belju je najveći, iz iločkih podruma obitelji Odescalchi u svijet su se plasirala prva pakirana vina u Europi, u Erdutu je jedna od najvećih bačava na svijetu koja je još u upotrebi, tamo je i najveći plantažni vinograd u Hrvatskoj, a ljubitelji vina i stručnjaci znaju da boljih graševina od onih u Slavoniji i Podunavlju nema. Posljednjih desetljeća slavonski vinari okitili su se i brojnim nagradama za vrhunska crna vina, posebno za sjajnu frankovku, ali i cabernet sauvignon.

Da su vina iz ovog dijela hrvatske savršena pratnja i uz finger food i uz pikantna konkretnija jela, kao i uz tradicionalne, ali i moderne slastice, potvrdio je Slavonia Wine Christmas Party održan u hotelu Mövenpick Zagreb koji je okupio ljubitelje vina i prijatelje ovog dijela Hrvatske.

Povijesne vinarije i vinski festivali

U organizaciji pet regionalnih turističkih zajednica okupljenih u Klaster Slavonija na zagrebačkom partyju predstavila su se vina od Virovitice do Iloka. Široki spektar prvenstveno graševina – od pjenušaca do predikata, ali i prezentacija crne Slavonije s odličnim kompleksnim, harmoničnim, slasnim vinima, potvrđuju veliki iskorak istočnog dijela Hrvatske i pozivaju na istraživanje vrhunskih okusa u modernim butik vinarijama, ali i stoljetnim podrumima.

„Povijesni podrumi specifičnost su Slavonije i Podunavlja i sjajan su temelj za vinski turizam koji povezuje kulturnu baštinu, vino i gastronomiju a tu su i brojni vinski festivali poput WineOsa koji se održava početkom siječnja u Osijeku, Slavonije i Podravine, wine not!? u Virovitičko-podravskoj županiji, Festivala graševine u Kutjevu, Festivala Traminca u Iloku, Zalaska sunca u vinogradu u Brodskom Stupniku ili Večeri vina i umjetnosti u Osijeku… Treba se samo usuditi, predlažemo da sami sebi pružite priliku za poseban odmor i nova otkrića. Tko nikad nije bio, nakon prvog dolaska u Slavoniju sigurno će se vratiti. Slavonija – nema joj ravne“, poručila je Ivana Jurić, voditeljica Klastera Slavonija i direktorica TZ Osječko-baranjske županije.

Majda Jakša, Maja Jakobović, Martina Jakelić, Ružica Vidaković i Ivana Jurić

Na iznimna vina, posebno graševine, osvrnuo se i poznati hrvatski sommelier Mario Meštrović. „Osim što graševina u Slavoniji ima standardiziranu izvrsnost u proizvodnji i što daje vrhunske rezultate u svim stilovima vina, grožđe ne nakuplja visoke kiseline tako da su vina pitka, cvjetno voćna s ugodnom sortnom gorčinom na završetku. Također, s globalnim zatopljenjem imamo puna kremasta vina od graševine koja su sjajni pratitelji ne samo slavonskih jela.“

Ivana Jurić i Mario Meštrović

Foto Anto Magzan

Krenite za vikend u Vinkovce i istražite njegove zimske ljepote

/u /od

Sagrađen uz rijeku Bosut, na sjeveroistoku Hrvatske, grad Vinkovci neprekidno pruža zaštitu svojim žiteljima preko 8200 godina, pa se smatra jednim od najstarijih Europskih naseljenih mjesta. Danas je to grad u kojem se spaja tradicija i moderan način života, a tijekom prosinca „diše“ u ritmu Adventa.

Osim automobilom, u Vinkovce se može stići i vlakom. Doduše, sada su spori zbog zastarjele infrastrukture, ali možda je dobro osjetiti tradiciju koju ovaj grad ima kada je željeznica u pitanju. Naime, na kraju prošlog stoljeća, Vinkovci su imali status jednog od najvažnijih željezničkih čvorišta u Europi. Na kolodvoru je bilo jako užurbano – vlak je kretao svake četiri minute, bilo je oko 360 polazaka i odlazaka te 50.000 putnika dnevno. Kroz Vinkovce je prolazio i kultni Orient Express. I upravo, negdje između Vinkovaca i Slavonskog broda u romanu Agathe Christie dogodilo se zagonetno ubojstvo…

Najprije kava ili možda čaj?

Prva (a najvjerojatnije i zadnja stanica kad obiđete Vinkovce u postpunosti), neka bude Hang Loose,  jedan od najkreativnijih kafića u ovom gradu. Osim standardne ponude, Ana i Matija Vukoja, vlasnici kafića ponosno njeguju tradiciju posluživanja čaja, tako da će gostima priuštiti doživljaj koji se njeguje još od sredine 50-tih godina prošlog stoljeća. Hang Loose funkcionira kao dnevni kafić, mjesto za izlaske, ali je i domaćin jedinstvenog Rockabilly festivala koji se svake godine održava u Vinkovcima. Obiđite ga cijelog: prednji dio izgleda kao hollywoodski filmski set, salon je replika stana iz sredine prošlog stoljeća, a u maštovito uređenom dvorištu se često održavaju koncerti.

Gradski muzej Vinkovci

O prošlosti Vinkovaca i zašto su bez prekida nastanjeni više od 8200 godina doznat ćete u Gradskom muzeju Vinkovci. Prvi stanovnici počeli su živjeti na najsjevernijem meandru Bosuta s lijevom obalom, a ona je uvijek bila zaštićena od poplava i pružala sigurnost. Od neolitika do danas, svaka je kultura ostavila traga na području Vinkovaca. Između ostalog, ovdje se može vidjeti izložak jedne od najstarijih duda na svijetu (pripadala je Vučedolskoj kulturi) i originalnu srebrnu Tantalovu posudu koja je pronađena u Dugoj ulici 26 gdje ju je zakopao bogati stanovnik Cibala – rimskih Vinkovaca krajem 4. stoljeća.

Čaroban Orion

U Gradskom muzeju Vinkovci se nalazi i keramička posuda neobične ljepote – Orion. Oslikana je crno bijelim kvadratićima, a datira 2600. godina prije Krista, u vrijeme vučedolske kulture. Dvadeset godina nakon njezina pronalaska riješena je i tajna jedinstvenih ornamenata. Riječ je o simboličkom prikazu neba iznad grada. Točnije, Orion je kalendar i to najstariji u Europi – 500 godina je stariji od čuvenog lokaliteta Stonehenge! Ako je noć vedra, podignite pogled prema zvjezdanom nebu i pokušajte pronaći simbole s Oriona, ako ne, pogledajte pod korza – oslikan je istim simbolima!

„Velik park“

Korzo i muzej spaja prekrasan gradski park koji odijeva posebno ruho nekoliko puta godišnje – za Rimske dane, Vinkovačke jeseni i sada, u vrijeme Adventa. Trenutno je osvijetljen s nekoliko tisuća lampica i zanimljivih instalacija. „Velik park“, kako ga nazivaju stanovnici Vinkovaca, leži u središtu nekadašnjeg prometnog čvorišta Cibala, a šetnjom kroz njega naići ćete na bistu bana Josipa Šokčevića, Vinkovčana koji je zaslužan za početak gradnje glavnih željezničkih pruga. Naići ćete i na prolaz „šlingeraj“ koji priča priču o tradiciji ovog kraja i šokačkoj baštini koju grad njeguje.

Kibicfensteri

Krenete li prema rijeci Bosut, dobro pogledajte pročelja zgrada. Vidjet ćete neobične, izbočene prozore, odnosno Kibicfenstere. Nekad su ih mogli imati samo imućni građani, a kako ime govori (kiebitzen – promatrati, Fenster – prozor), služili su za promatranje, bolje rečeno kao „nadzorna kamera“ u kojoj su najviše uživale žene i djevojke. Doduše djevojkama je to bilo dozvoljeno tek nakon navršenih 17 godina, ali tako se moglo naći dobrog ženika, pa se prozor nazivao i „prozorom ljubavi“.

Šokački Romeo i Julia

U blizini strogog centra Vinkovaca, sljedeći rijeku Bosut dolazi se pet minutnom šetnjom do naselja Krnjaš u kojem se nalazi rodna kuća Ivana Kozarca. Ispred kuće se nalazi spomenik – klupa na kojoj sjede Marija i Ivan Kozarac. Bila je to velika, ali zabranjena ljubav jer, bili su rođaci, a ljubav je prekinula i prerana smrt Ivana Kozarca. Marija se kasnije udala za vinkovačkog poduzetnika Guttmana, a njezin unuk, koji i danas živi u Vinovcima, svjedoči da je bila vrijedna žena koja je cijelog života čuvala Ivanovu sliku i nekoliko njegovih rukopisa i pjesama. Najpoznatija pjesma koju je napisao, „Milovao sam garave i plave“, bila je posvećena upravo Mariji. Rodna kuća Ivana Kozarca danas je simpatičan mali muzej kojeg se može razgledati uz stručno vodstvo Katarine Stanić, čija je obitelj kupila derutnu kuću i obnovila je.

Kulen od predjela do glavnog jela

Ponovno prateći rijeku Bosut koja kao da stoji, jer vrlo lijeno vijuga, uputite se do kultnog restorana Marabu u centru Vinkovaca. Ovdje se kuha odličan bezvremenski fiš, a u zimskoj su jelovniku glavne zvijezde jela nastala kombinacijom kulena s lokalnim namirnicama. Za početak prijati će mazalice s feta sirom i kulenom, a potom njoki koje rade sami u slavonskom umaku od kulena s listićima špinata. Odličan je i biftek u slavonskom umaku na domaćem krumpiru s čipsom od kulena.

Tački u Šokačkom stanu

Ako ste u potrazi za dobro pripremljenim tradicionalnim desertom, sjedinite u automobil i uputite se prema Šočkom stanu u naselju Sopot. Ovdje pripremaju tradicionalne tačke s pekmezom od šljiva, posipane makom, orasima ili prezlama (prženim krušnim mrvicama). Zapamtite adresu, jer u Šokačkom stanu, budući da imaju mnogo sadržaja, može se boraviti cijeli dan, ali… to priča za  neki drugi izlet.

Od kultne rakije do gina sa šljokicama

Boraviti u Slavoniji a na popiti jednu ljutu? Nemoguće! Pa, želite li probati jako dobru, uputite se u kušaonu Abelo koja se nalazi nekoliko minuta vožnje od centra Vinkovaca, u prigradskom naselju Mirkovci. Osim šljive koja ima tisuću lica, ovdje se može kušati prava medovina, odnosno rakija od meda bez dodatka drugih rakija (kako to neki rade). Ako niste vozač, možete nastaviti, pa svakako kušajte i slatkastu rakiju s čili papričicom Chillabelo, a neke će oduševiti posebno kreirani ginovi. Zlatni Pannonian Gold Gin sa šljokicama i okusom karamele, Pannonian Sea Gin j – plavi gin sa šljokicama s dodatkom soli s panonskog područja, Honey Spirit Gin gin s destilatom meda, Forest Fairy Gin – “šumski” gin s okusom mente te Firefly Gin koji svijetli u mraku pod UV svjetlom a ima okus manga. Bračni par, Jelena i Velimir Babić, vlasnici branda i OPG- a za svoj su rad primili nagradu Sucokret ruralnog turizma Hrvatske, bronca u kategoriji craft turizam.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko