U Njivicama na otoku Krku počeo Festival sladoleda

U Njivicama na otoku Krku počeo je Festival sladoleda koji već sedmu godinu uveseljava ljubitelje ove slastice.

Na šetnici uz rivu ove godine mogu se kušati sladoledi od čak 18 lokalnih i gostujućih sladoledara koji su za ovu priliku posebno kreirali neke okuse ove slastice a pojedini se prodaju i po prigodnim, festivalskim cijenama.

U centru Njivica, koje su odjenule šareno ruho i u organizaciji Turističke zajednice Općine Omišalj, gradom su se „sakrile“ različite dekoracije u obliku sladoleda pa se ispred njih možete i fotografirati nakon što na kućicama ili sladoledarskim kamiončićima smještenima duž Ribarske obale i Lukobrana te vanjskih prostora Aminess Atea Camping resorta i lounge bara Veya u sklopu Veya hotela by Aminess, odaberete omiljen okus.

“Ponosni smo što se Festival sladoleda održava već sedmi put, a ovogodišnje izdanje broji najviše sladolednih punktova do sada. Kroz prva dva dana festivala posjetitelji su uživali u bezbroj varijacija sladoleda te glazbenom i animacijskom programu za sve uzraste, a svi koji još nisu stigli mogu nam se pridružiti do nedjelje, 14.srpnja. Osim što je festival povod dolaska turista u destinaciju, veseli nas što mu se brojni posjetitelji godinama vraćaju.” rekla je Andrea Orlić Čutul, direktorica TZ Općine Omišalj.

Andrea Orlić Čutul

Svi su sladoledi craft, odnosno nisu izrađeni u industrijskim pogonima, a oduševit će vas i domaći vafli, kombinacije okusa, dodataka…

Artizanski, odnosno ručno rađeni sladoled sa 100% prirdnih sastojaka   potražite na aRoma Gelato Experience.

Jedan od rado viđenih brendova na ovom festivalu Pri suncu by Nina Šarić ove godine u nude craft sladoled posebnog okusa ali i osvježavajući sorbeto sladoled na štapiću

Valle Losca sa svojom šarenom trokolicom, koja je već postala sinonim za kvalitetu i autentičnost, stiže s bogatom ponudom homemade sladoleda.

Nude voćne okuse sladoleda koji se pripremaju isključivo sa svježim voćem, dok mliječni sadrže mlijeko s hrvatskih pašnjaka, ali i domaće voće poput malina iz Gorskog kotara, mandarina s Neretve. Za Festival su pripremili i Aperol spritz sladoled s reduciranim alkoholom.

Ema ice cream – kamiončić koji osim sladoleda prevozi i ljubav prema proizvodnji domaćeg sladoleda, u ponudi ima veganski i bezglutenski sladoled, a šarenilo okusa njezin kreator Andrej poslužuje u kornetima ili čašicama.

Dok stojite u redu ispred ovog kamiončića teško je odabrati okus, pa za one neodlučne mali savjet – kušajte kinder bueno.

Za one koji vole završiti dan s nečim finim i slatkim tu je Di Mare Desserts koji i ove godine u svojoj kućici fine palačinke i vafle oplemenjuju sladoledom, čokoladom ali i bombonima, šarenim mrvicama, bademima, kokosom, šumskim voćem i šlagom.

Jedan od najvećih hotelijera u Njivicama Aminess hotels & camp Resorts tradicionalno se uključio u ova festival sa čak šest punktova na kojima će nuditi handmade ice cream Frozzie, a pripremili su i nešto posebno za sve ljubitelje kave – Affogato Morning Experience, uz zanimljiv glazbeni i animacijski program za male i velike goste.

U jutarnjim satima se održava Kids Corner by Aminess – prava oaza igre i veselja uz brojne radionice za najmlađe, a u popodnevnim satima svakog će se dana održavati Kids disco, zabavni program uz animatore, mađioničara i ulične performere.

Moramo dodati i da se na ovom festivalu spojio i sladoled s nogometom -7 Seas Restaurant & Bar by Matija Bogdan ugostit će Ice cream football corner u kojem vlada pravo nogometno ludilo. ‘Nogometašima’ i navijačima poslužuje se handmade sladoled Frozzy.

Kao i svake godine tako i ove lokalni proizvođači bit će važna karika festivalskih aktivnosti, a široku paletu svojih sladoleda prezentirat će Bourbon, Stric, Vijon, Passage, Fontana, Fratelli a uz kultni restoran Rivica koji je ove godine proslavio 90 godina postojanja, u ice cream korneru svakako kušajte hit ljeta – sladoled od čokolade i čilija. On će, kao i svi ostali lokalni proizvođači cijelog ljeta nuditi hladno osvježenje brojnim turistima.

Festival sladoleda u Njivicama manifestacija je koju vole sve generacije jer se uz sladoled može odlično zabaviti ali i kušati nešto ‘konkretno’. Pokraj centralne pozornice nalazi se gastro punkt u kojem se na četiri kotača poslužuje hrana. Naime, food truck-u Meat & Eat gastro ekipa spojit će inovativne kombinacije, a kako i sam naziv govori – preferiraju mesni meni. Svi koji žele osvježenje u čaši, vrckavi kokteli poslužuju se na drink corneru te na Thomas Henry trucku.

 

U tjednu od 8.-14.7. za vrijeme trajanja Festivala sladoleda Njivice će biti i u glazbenom ritmu. Nakon Nene Belana i grupe Fiumens koji su otvorili festival, Minee koja je oduševila publiku dan nakon otvorenja, do kraja festivala pozornicom će prodefilirati popularne grupe Venus, L’amour band, Infinity band, Grooversi i DJ Tommy pa je zahvaljujući njima u Njivicama zajamčena dobra zabava do kraja tjedna!

 

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Posjetite Bakar – prepun je kulturne i prirodne baštine te prirodnih ljepota

Bez obzira putujete li često u Kvarnerski zaljev ili na njegove otoke, kad vam je palo na pamet da se spustite do Bakra i dan provedete u ovom prelijepom gradiću?

Jedan od razloga da je Bakar, prepun priča i legenda s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom stavljen na marginu „it“ destinacija je sigurno Koksara, koja je za svojeg postojanja Bakarskom zaljevu, Bakru i Bakarcu te ostalim mjestima nanijela samo negativne konotacije. Ali, tvornica koksa (danas se upitate zašto bi netko takvog zagađivača izgradio na tako prelijepom mjestu) i njezin 265 metara visoki dimnjak, otišli su 1995. godine zauvijek u povijest.  Gradić koji je „spavao“ u sjeni tog dimnjaka počeo se polagano buditi i danas je pravi turistički biser koji nudi maksimum svakom posjetitelju.

Možete ga odabrati za vikend destinaciju, istražiti njegove divote u jednodnevnom izletu uživajući u jednoj od mnogobrojnih manifestacija koje će ove godine obilježiti ljeto u Bakri, ali ga odabrati i kao mjesto vikend boravka uživajući u odličnom (povoljnom) smještaju, a potom i istražiti Kvarnerski zaljev, NP Risnjak i otok Krk.

Dobrodošlicu u Bakru zaželjet će vam direktorica Turističke zajednice grada Bakra, Sonja Jelušić Marić. Nju ćete susresti u turističkom uredu i ona će vas, posebno ako ste u većoj grupi rado provesti u šetnju gradom ili uputiti na brojne atrakcije koje skrivaju ulice Bakra. Neobično – zar ne? Ali, upornost i ljubav prema tom gradiću ljudi koji žive u njemu zaslužna je da je Bakar postao popularna turistička destinacija –  spoj mora i planine, povijesti i sadašnjosti koja se na ovom mjestu pokazuje na jedinstven način. Ekipa iz TZ Bakar se potrudila da i ova sezona koja je upravo počela ima dobre “mamce” za turiste, pogotovo zahvaljujući manifestacijama Margaretino leto i Pomorska bitka (13.7.).

Kad stignete u Bakar vrlo brzo ćete shvatiti kako je posjet ovom gradiću odlična ideja. Za početak – parking je na svim mjestima u gradu besplatan, kava je sigurno najjeftinija ili među jeftinijima na Kvarneru, a možete je popiti uz more na terasi caffe bara „Caponka“.

Dođete li do podneva zamirisat će vam marenda. Ona se poslužuje na terasi ribarnice „Vladimir“ uz more, a na tanjurima dominira domaća hrana i svježa ribe. S ovog mjesta počinje istraživanje Bakra u kojeg svakako krenite s praznom bocom u ruci. Zašto? U ovaj grad se slijeva pitka voda s preko 100 izvora u čijoj svježini možete uživati na jednoj od obnovljenih javnih špina (slavina), zahvaljujući projektu Oživljene Bakarske špine. Vidjet ćete iz po cijelom gradu koji je odlično markiran, pa je istraživanje grada jednostavno i zabavno.

Na putu prema najvišem dijelu Bakra, Kaštelu koji se spominje u Vinodolskom zakoniku, a koji je jedan od mlađih Frankopanskih kaštela koji je štitio grad i Bakarski zaljev, proći ćete kraj nekoliko vrlo zanimljivih turističkih punktova.

Neobična kuća koja će vam privući pažnju u staroj gradskoj jezgri  je Turska kuća u čijoj se blizini nalazi i Rimska. Putem ćete zastati kraj konkatedrale, mjesne župe Bakra, crkve sv. Andrije apostola. Izgrađena je u 18. stoljeću, na mjestu stare crkve, a to je ujedno i najveća crkva u Bakru i Riječkoj nadbiskupiji.

Za vrijeme izgradnje bila je treća po redu crkva u tadašnjoj Hrvatskoj, odmah iza zagrebačke i đakovačke katedrale. Zavirite u ovu crkvu (vidjet ćete da se uz klupe za vjernike nalazi i sat, netipično za Hrvatske crkve, o čemu će vam mještani rado ispričati priču).

Nakon što izađete, potražite vrata koja vode u katakombe. Ispod župne crkve Sv. Andrije nalazi se kripta podijeljena u dva dijela u kojoj je i 85 grobnih mjesta iz 18 i 19 stoljeća. U kripti je pokopan i biskup Vjenceslav Šoić koji je najzaslužniji za obnovu crkve sredinom 19 st.

Korak po korak, put će vas dovesti do najviše točke u starom dijelu Bakra na kojem se nalazi stara Pučka škola i već spomenuti Kaštel. Tvrđa je nepravilnog trokutastog tlocrta s unutarnjim dvorištem u kojem se nalazi cisterna, četiri kuhinje, prostrane dvorane i dvije tamnice.

Bakarske dame, Bakarska straža i Sonja Jelušić Marić, direktorica TZ Bakra

U jednoj je, kažu, bio zatočen Smail Aga Čengić. Kaštel priča priču o povijesti, ali i budućnosti u kojoj će se restauracijom pretvoriti u interaktivni dvorac s muzejem u kojem će se moći susresti i članove Bakarske straže 1848.

Godina 1848. u njihovom nazivu nije slučajna. Naime te je godine na sjevernoj strani utvrde ban Jelačić dao napraviti nova vrata. Po njemu se ona i danas zovu Banska vrata. Kad ih prođete možda će vas dočekati Bakarske dame s baškotom i šnitom Bakarske torte. Poželite li ih ponijeti kući kao suvenir, potražite ih u pekari „Vrbnik“ na samoj rivi.

Gornji grad, kako lokalci nazivaju stari dio grada nije jedino što možete vidjeti u Bakru. Bakar ima lijepu šetnicu uz more na koju se može krenuti desno ili lijevo, odnosno s obje strane grada.

Pa, ako krenete desnom stranom (kad se spustite iz grada), vidjet ćete interpretacijsku stazu koja priča priču o ribolovu ovog kraja, posebno lovu na tune. Glavna zvijezda ove šetnice je Tunera,  a visoka gotovo dvadeset metara oko koje je interaktivni postav o tunolovu ovog kraja.

Krenete li lijevo, naići ćete na naizgled napušteni objekt omraženog industrijskog postrojenja: podvodni tunel. U Bakru su ga odlučili pretvoriti u turističku atrakciju. Za početak, postavljena su atkraktivna vrata koja već otkrivaju dio priče. Nakon restauracije odnosno sigurnostnih zahvata, podmorski tunel namjeravaju otvoriti do razine mora, a posjetitelji će kroz fotografije i animacije moći doznati više o industrijskoj prošlosti Bakra.

Budući da još nije otvoren za turiste, prošećite novom pontonskom šetnicom i okrenite se prema gradiću i uživajte u pogledu te… napravite koji selphie.

Proučite li stare fotografije Bakra i Bakarskog zaljeva, primijetit ćete mnogobrojne predzide. To su zapravo bili vinogradi. Naime, u gradu Bakru i u mjestu na višoj nadmorskoj visini, Praputnjaku, postupkom poznatim kao methode rurale proizvodila se od autohtonih bijelih sorata (najviše beline, a znatno manje žumića, vrbića, verdića i žlahtine) pjenušavo vino Bakarska vodica, koja je bila vrlo cijenjena. Pojavom bolesti, vinogradi propadaju, a pod istim se imenom počelo proizvoditi biser vino (dodavanjem ugljičnog dioksida u bijelo vino), koje je zbog upitne kvalitete izgubilo reputaciju (sjeća ga se još samo starija generacija).

Danas, zahvaljujući entuzijastima Poljoprivredne zadruge „Dolčina“ Praputnjak, obnavljaju se prezidi koji su 1972. godine proglašeni spomenikom kulture, te su i uvedeni u registar nepokretnih spomenika kulture. Na obnovljenim prezidima ponovno raste belina, a u podrumu se klasičnom metodom vrenja u boci proizvodi „Stara Bakarska vodica“. U turističkoj sezoni, ova zadruga poziva turiste na okrjepu u zanimljivo dizajnirani vinski podrum s kojeg puca pogled na Bakar.

I kad pomislite da ne može bolje od onoga što ste vidjeli i doživjeli u Bakru – ima još. Sa još veće nadmorske visine, puca pogled na Bakarski zaljev, prezide, otoke Krk i Cres, do Učke, pa sve još dalje…

Morate se samo popeti iznad Bakarca, nekadašnje luke Hreljina, do ostataka frankopanskog srednjovjekovnog grada na strmoj uzvisini od 321 metar iznad mora. Hreljin, građen u srednjem vijeku, bio je važno stambeno, trgovačko, obrambeno i upravno središte smješteno na strateškoj točki koja je nadzirala komunikacije što povezuju unutrašnjost Hrvatske s morem.

Ako ste skloni planinarenju, jedan dan ostavite za istraživanje NP Risnjak (prema svojim mogućnostima odaberite jednu od mnogobrojnih staza), a u bakarskom zaleđz obratite pažnju i na fenomen Ponikve. Naime, radi se o krškom jezeru koje nastaje i nestaje. U suhim periodima, sve što možete vidjeti je lijepa priroda – livade i šumarci u velikoj udolini. Ali krški teren krije izvore vode. Kada krenu kiše, voda prodire i u šumi se javlja nekoliko izvora. Nastaju ledeni potočići koji bujaju dok dolinu ne ispuni pravo pravcato jezero prekrivši krošnje stabala. Ako nam ne vjerujete, pođite cestom prema mjestu Ponikve nakon poduljeg kišnog perioda te se iznenadite prizorom krošanja koje vire iz vode!

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko, Sunčana Barušić i arhive TZ Bakar (Miljenko Šegulja, Stilueta.net) i Putevima Frankopana

 

 

Kozje i Kozjanski park – odlična vikend destinacija

Vikend izleti postaju sve popularniji i traženiji, a nakon pandemije promijenili su se i prohtjevi turista: mnogobrojni su u potrazi za mirom, tišini, prirodnim ljepotama, čistim zrakom i aktivnim turizmom, bilo da se radi o šetnjama, bicikliranju, planinarenju, raftingu, adrenalinskim parkovima ili samo o debeloj hladovini ispod drveta okruženim cvjetnom livadom, dekicom, osvježavajućim pićem…

Živite li u središnjoj Hrvatskoj, u Zagrebu, Krapini, Karlovcu ili Varaždinu, predlažemo da istražite pravi biser Slovenije – Kozjanski park. Od granice s Hrvatskom (idete li preko Zaprešića), udaljen je svega nekoliko kilometara koje možete proći bez vinjete, vozeći se lokalnom cestom.
Kozjanski park je zaštićeno područje sa statusom regionalnog parka na istoku Slovenije, uz granicu s Hrvatskom i rijeke Sutle, dok se na zapadu proteže do planina Vetrnik i Oslica.

To je mjesto gdje se susreću predalpska brda, brežuljci zasađeni vinovom lozom, plodorodne ravnice uz rijeku Sutlu i krški krajolici, pa područje nudi brojne mogućnosti za istraživanje i uživanje u predivnoj prirodi.

Plodne doline Sutle i rječice Bistrice bile su odavno naseljene: na uzvisinama izgrađeni su dvorci, a oko i ispod njih razvila su se trgovišta i naselja koja i danas svjedoče o prošlim vremenima i bogatoj kulturnoj baštini koju mještani njeguju s ljubavlju.

Za početak istraživanja ovog područja predlažemo da vam „baza“ bude općina Kozje. Nekad mjesto bogate industrije – ovdje su se počele proizvoditi „Montice“ jakne koje su prošlog stoljeća bile hit među mlađom generacijom, a sve su popularnije i u današnje doba jer se proizvodnja s modernijim dizajnom i tkaninama nastavila u drugoj tvornici.

U općini Kozje nalazila se i tvornica Staklarne Rogaška – Decor u kojoj su majstori staklari dizajnirali i proizvodili brojna odličja za sportske nagrade, ali i vrijedni kristalni darovi – jedan je uručen Britanskoj kraljevsku obitelji, te Papi Ivanu Pavlu II.

Dobrodošlicu će vam zaželjeti dva simbola grada smještena na dva kružna toka – skulptura jabuke i stakleni zmaj. Visok je više od četiri metra, teži od 12 tona, a za izradu, prema ideji Mitje Lukanca korišteno je 1250 komada ručno obrađenog stakla. Zmaj je dio legende o borbi mještana sa strašnim zmajem kojoj je stala na kraj jedna koza!

Jabuka je podsjetnik na Festival jabuke koji se održava u rujnu, na kojem se želi prikazati rad i nastojanja u očuvanju prirodnih vrijednosti ruralnog i kulturnog krajolika Kozjanskoga, čiji su bitan prepoznatljiv pejzažni element travnati voćnjaci visokostablašica starih sorta jabuka.

Kofere spustite u „Gostilni i prenoćištu Kozjanski dvor“, butik hotelu u vlasništvu braće Iztok i Sandi Štus. Otkada su kupili stari restoran i prenoćište te „birtiju“, kako su nekad mještani zvali ovaj prostor, malo po malo pretvorili su ga u moderno uređen ugodan prostor u kojem se može prespavati, ali i dobro pojesti.

Iztok i Sandi Štus

Dok čekate specijalitete pripremljene od lokalnih namirnica (pastrva s mladim krumpirom u „škarniclu“, sočna marinirana rebrica s Kozjanskim umakom, piletina na bezbroj načina….), zavirite iza zgrade. Naime, tamo stanuju jarac Piko i njegova brojna obitelj koji će odmah prići ogradi i dakako žicati hranu (pssst… jako vole kruh!).

Svim je gostima na raspolaganju sauna, a oni koji je baš i ne vole, mogu, uz čašu dobrog vina (primjerice vina Mramor), uživati na terasi s pogledom na jezero u kojem, vjerovali ili ne – plivaju šarani.

Preko puta Kozjanskog dvora nalaze se odlično uređena velika i mala igrališta, od nogometnog, košarkaškog do prostora s raznobojnim tunelima i penjalicama. Postoji i bazen, ljeti se može kupati uz rijeku a spavati? Pa zapravo, to je kamp namijenjen djeci. Ovdje u velikim šatorima mogu boraviti u organiziranim grupama (posebno je zanimljivo za djecu koja su sportsko aktivna), ali djeca mogu doći i na ljetovanje i vrlo brzo pronaći nove prijatelje. Kamp funkcionira na tjednoj bazi (šest dana, pet noći) i organiziran je 24 satni nadzor stručnog osoblja te brojne aktivnosti za djecu.

U Kozjanskom dvoru se mogu unajmiti i električni bicikli – idealni za vikend istraživanje ovog dijela Kozjanskog parka. Predlažemo da se (električnim biciklom nije naporno), odvezete do podnožja Grajske staze, ostavite bicikle i srednje teškom planinarskom stazom uputite kroz šumu sve do vrha dvorca Podsreda.

Osim predivne prirode i žubora potoka koji će vas okruživati, dodatnu zabavu pružit će poučna staza na čijim panoima možete doznati sve o drveću koje raste u ovom području, pogađati od koje su životinje utisnuti tragovi uz stazu ili koje ljekovite bilje raste na obroncima.

Kraj staze je ujedno i ulaz u dvorac Podsreda. Kažu za njega da je „najdvorskiji“ od svih dvoraca u Sloveniji, jer sa svojom bogatom kulturnom aktivnošću živi i danas. Jedan je od rijetkih kulturnih spomenika iz romaničkog doba koji je u posljednjih trideset godina iz gotovo propadajućeg stanja uz potpunu obnovu postao važan nositelj događanja i cjelovito ponude u ovom dijelu Slovenije.

U dvorcu ćete moći pogledati mnogobrojne zanimljivosti: dvorske prostore, renesansnu dvoranu, stalnu slikarsku izložbu Franceta Slana, stalnu zbirku stakla iz nekadašnjih „glažuta“ (starih staklana), dvorsku tamnicu i kuhinju, dvorski podrum u kojem možete pogledati predstavljanje zaštićenog područja Regionalnoga parka Kozjansko te potkrovlje i galerije gdje ugošćuju mnogobrojne izložbe poznatih domaćih i stranih umjetnika. Renesansna dvorana ujedno je službeni prostor za vjenčanja.

Možete ga istražiti uz pomoć audio vodiča na više jezika, odabrati vođenu turu ili, pogotovo ako ste s djecom – turu “Potragu za blagom”. Naime, to je zabavan i interaktivan način obilaska dvorca u kojem će uživati cijela obitelj.

U dvorcu Podsreda može se i prespavati, jer jedno je krilo dvorca pretvoreno u sobe za odmor. Pa želite li se probuditi kao kralj ili kraljica, raspitajte se za smještaj.

Nakon silaska do bicikla koje možete ostaviti u dvorištu gostoljubivog domaćina u podnožju Gajske staze, prihvatite i poziv domaćina. Naime, to je dvorište Kleti vin in penin Moškon. Domaćin Rajko Moškon rado će vam pokazati podrum, ponuditi vas čašom pjenušca koji će vas osvojiti na prvu!

Biciklom krenite prema hotelu Kozjanski dvor, ali na pola puta, na lijevoj strani obratite pažnju na putokaz, pa pažljivo zbog prometa koji nije gust, a vozači se često susreću s grupama biciklista, skrenite prema Kukovičičevom mlinu. Nakon prelaska drvenog mosta, potražite gazdaricu Maju koja je dolaskom u obitelj Kukovičič postala mlinarica.

Maja Kukovičič

Za ulaznicu od 1 € (uz prethodnu najavu), Maja će vam ispričati o bogatoj obiteljskoj tradiciji, koju danas uspješno povezuju sa suvremenim načinima proizvodnje. Vidjet ćete kako radi mlin, pod prstima osjetiti kakvo je brašno od pira koje pada u drvenu lipovu kutiju nakon što ga zahvaljujući snazi vode samelju kameni valjci, a kasnije možete (za ulaznicu od 5 €) kušati domaći kruh s domaćim namazima, popiti sok od bazge, a u dućanu kupiti njihove ekološke proizvode. Novitet u ponudi Kukovičiča je „Culica“ Kozjanskih dobot, odnosno pinklec/zavežljaj hrane kojeg možete ponijeti na obližnje proplanke i pojesti uz pjev ptica.

U općini Kozje nalaze se sela koja pričaju divnu priču o povijesti. Jedno takvo je Pilštani (od Kozjanskog dvora nekoliko kilometara) gdje će vas (uz prethodnu najavu) dočekati Andrej Kolar. Iskusni je to turistički vodič koji živi u Plištanju i koji ovaj kraj voli na poseban način. Pričajući o Kozjem povesti će vas ulicama Pilštanja ukazujući na posebnosti.

U selu se nalazi Sigurna kuća za djecu, mjesna crkva Sv. Mihaela u kojoj će vam ispričati priču o Svetoj Emi, jedinoj slovenskoj svetici. Dok vam šetajući uz sramotni stup priča povijest, dobro ga slušajte jer obilazak završava u šoli (školi) Pilštajn.

Otvorit će vam vrata učionice, sjest ćete u školsku klupu sa početka prošlog stoljeća i proći nekoliko predmeta klasične nastave. Boravak u školi jedinstveni je turistički proizvod ovog kraja i zabava za cijelu obitelj.

Andrej Kolar

U školi ćete naučiti puno i o prirodi ovog kraja, a sve što naučite možete i vidjeti. Tako iz škole krenite u prirodu sve do predalpskih predjela Kozjanskog parka, uspinjući se na vrhove Veternik, Oslica i Bohor (od 600 do 1000 metara nadmorske visine).


Na Veterniku se nalazi vidikovac s harfom koju svira vjetar, a dok se penjete pazite da hodate utabanim stazama. Naime, na ovim predivnim cvjetnim livadama rastu rijetke divlje orhideje u društvu mirisnog ljekovitog bilja.


Iz Kozjanskog parka, odnosno malog hotela retro naziva “Gostilna i prenoćište Kozjanski dvor” možete istražiti još mnogo prirodnih ljepota, ali i susjedna mjesta Podsredu i Podčetrtek, pa će se možda vikend bijeg pretvoriti i u mali godišnji!

Tekst: Sunčana Barušić
Foto: Nikola Zoko, Sunčana Barušić i arhiva Tic Kozjanski park

Iz Radoboja poručuju: “Sačuvajmo stabla, ona nam osiguravaju zdravlje i život!”

Ispod njih smo se prvi put poljubili, ispod njih su prohodala naša djeca, a ono najvažnije: ona toliko već spominjan ugljični dioksid uklanjaju iz atmosfere i „skladište“ u zemlju. Ona su prirodni regulator topline, čistoće zraka, ona sprječavaju zagrijavanje tla i njegovo uništenje.

Samo su to neke poruke s Forest Festa koji je nedavno održan u Radoboju. Najveću pozornosti izazvala je Šumska terapija kroz šumsku kupku, novi turistički proizvod zbog kojeg Radoboj privlači sve više turista željnih doticaja s prirodom.

Već spomenute šumske kupke, radionice za djecu i odrasle, tematske likovne kolonije, animacije vezane uz rudarsku tradiciju i još mnogo toga predstavljeno je na Forest Festu, a djeca su bila oduševljena lutkarskom predstavom na temu zagorske legende o Čehu, Lehu i Mehu. Oni željni planinarenja došli su na svoje „osvajajući“ planinarske staze Strahinjčice, a program pod nazivom „Put orhideja“ bio je zanimljiv svima koje zanimaju biljke i cvijeće.

Uz zvukove glazbe, jer navečer su bili organizirani koncerti, organizatori su predstavili i još jedan „mamac“ za turiste. Naime, mogli su se razgledati multimedijalni Muzej Radboa, Hiža vinove loze, Hiža štruklju te virutualni postav Centra Prirode Zagorje.

Inovativni održivi turizam

Glavni dio programa bila je međunarodna konferencija na temu „Zeleni horizonti: osnaživanje zajednica kroz terapiju šumama, inovativni održivi turizam“, na kojoj su sudjelovali strani i domaći govornici, koji imaju svjetska iskustva u primjeni šumske terapije. Orgnizatorica Forest Festa, Jasna Vukas izrazila je zadovoljstvo što je ovaj prvi festival privukao toliku pažnju te naglasila kako je ideja forest power krenula iz Japana te Kine. „Radoboj je izabran kao idealna destinacija, turistički rečeno boutique destinacija, u kojoj se može odvijati ovakav oblik turizma“, rekla je Jasna Vukas.

Jasna Vukas

Slavko Štefičar iz Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma i sporta rekao je kako se cjelogodišnji turizam ne može dogoditi preko noći. „U desetogodišnjem razdoblju uložit ćemo više 1,5 milijardi eura u razvoj održivog turizma. Poznato je da se na kontinentalnom dijelu Hrvatske mogu razvijati dva oblika turizma, a to su zdravstveni i aktivni što znači da se pomoću njih može postići turizam 365 odnosno cjelogodišnji turizam“, istaknuo je Štefičar.

O inovativnom održivom turizmu govorila je dr. Gisela Immich s Ludwig-Maximilians University iz Muenchena. Kako bi se uopće moglo nešto reći o inovativnom turizmu, treba znati da živimo u doba eksploatacije prirode i zemlje. “Potrebna je radikalna promjena trendova jer se zemlja pretjerano iskorištava, a za to je isključivi krivac – čovjek!”, rekla je Immich. Zapitala se što trebamo promijeniti? Prije svega, treba poraditi na zaštiti, a potom i u području ekologije. Dodala je kako se trebamo usmjeriti na postavljanje standarda koji su ekološki prihvatljivi. “Došli smo do toga da je čovjek neprijatelj prirodi, a zapravo su ljudi i priroda neraskidivo povezani”, zaključila je Immich.

Spasiti, a ne uništiti stabla

Vlasnik tvrtke Herbafarm-Magnolija iz Zagreba, Maks Udov mišljenja je kako dolaze teški dani što se tiče šuma i stabala. Njegova se tvrtka bavi spašavanjem stabala, a to čini inovativnim proizvodom Herbafertilom koji stavlja u korijen stabala. “Ne smijemo dopustiti da se naša stabla osuše i odumru. U potpisu su ona stabla ispod kojih smo se prvi put poljubili ispod kojih su naša djeca prohodala”, naglasio je Udov.

Dipl. ing. arh. Dijana Hršak iz Javne ustanove Zagorje zeleno iz Radoboja rekla je kako JU djeluje od 2006. godine. Osvrnula se na Radoboj te napomenula kako na Strahinjčici nalazi više od tisuću raznih biljnih vrsta, a područje je uključeno u Naturu 2000. “Ovdje postoji šest različitih staništa sa šest različitih biljnih vrsta. Zanimljivo je kako je ovaj prostor jedinstven i po 32 vrste orhideja”, rekla je Hršak. Dodala je kako je prošle godine napravljen Plan upravljanja ekološkom mrežom.

Slovenija ima certificirane šumske terapeute

Dr. Darija Cvikl iz Više škole za turizam i wellness iz Bleda govorila je o slovenskim iskustvima o razvitku šumskog turizma. “Uspjeli smo certificirati na nacionalnoj razini šumskog terapeuta. Uz to, imamo i Prvi akreditirani obrazovni program na nacionalnoj razini u Europi”, naglasila je Cvikl. Umjesto dr. Laure Secco s University TESAF iz Padove na konferenciji je bila njezina suradnica Todora Rogelja. Sudionike konferencije upoznala je s iskustvima iz Italije kao što su planirane terapeutske tehnike koje se izvode u prirodnom okruženju. “To je zeleni turizam. Treba napomenuti kako je 2021. samo pet posto ljudi bilo orijentirano na šumsku terapiju”, istaknula je Rogelja. Kao pozitivan primjer istaknula je područje talijanskih Alpa u kojima se nude terapije u šumi te bioenergetske terapije. “Sve je veći interes za šumske terapije u trajanju od tri do šest dana i to treba i dalje razvijati”, zaključila je Rogelja.

Zadnjeg dana Forest Festa održana je Specijalna šumska kupka za ljude sa specijalnim potrebama.

 

Foto: Sunčana Barušić, arhive općine Radoboj i Snaga šume

Sedam razloga zašto posjetiti Bihać

Tražite li inspiraciju za malo drugačiji godišnji odmor ili kvalitetan ‘vikend bijeg’ krenite u Bihać. Nalazi se uz samu granicu s Hrvatskom (Donji Lapac, Slunj, Korenica), glavni je grad Unsko-Sanskog kantona, krasi ga jedinstvena povijest, prirodne ljepote koje kreira rijeka u NP Una, ali i dinamika grada koju diktiraju divni domaćini.  Bihać je uvijek odlična ideja za sve – mlado i staro, ljubitelje odmora i mira ali i adrenalina i dobre zabave. Možete ga istražiti cijele godine, a posebno je privlačan u ljetnim mjesecima kad grad jednostavno ne spava.

Spustite kofer na mjestu koje će vas u potpunosti odmoriti!
Putujete li puno znate da ćete dobro zapamtiti mjesto na kojem ste se odlično odmorili. Upravo zato sve je više hotela koji veliku pažnju posvećuju posebno dizajniranim interijerima koji suvremenim putnicima pružaju osjećaj ‘kao kod kuće’.

Taj trend u Bihaću s posebnom pažnjom njeguje hotel Emporium koji se nalazi na ulazu u grad od kuda je idealno krenuti u istraživanje ovog Bihaća i njego okolice. Ono što ovaj hotel čini posebnim je spoj tradicije i modernog, inovativnost koja se manifestira u pomno dizajniranim sobama čije ugodne krevete brojni turisti ocjenjuju najvišim ocjenama na društvenim mrežama. Najbolje ocjene dobiva i  restoran u ovom hotelu s posebno kreiranim ‘tanjurima’ na kojima se nalaze namirnice iz lokalnog uzgoja.

Istražite grad u društvu vodiča
Grad je uvijek poželjno u potpunosti istražiti, a u otkrivanju najboljeg od najboljeg svakako je u društvu vodiča. U centru Bihaća nalazi se turistički ured, zavirite u njega i potražite sve potrebne informacije. Nas je u razgled poveo Almir Kurtović koji je ispričao kako je grad dobio ime, ali i pokazao nekoliko važnih točki koje morate vidjeti u Bihaću.

Grad čije ime u prijevodu znači ‘kraljevsko dobro’, nekad je bilo glavno središte Kraljevine Hrvatske pa je povijest vezana za Frankopane čiji se tragovi i danas vide po gradu. U razgledu grada svakako prođite šetnicom ukrašenom oslikanim klupama, skulpturama i koja završava hidroelektranom.

Kružnom šetnjom vidjet ćete Kapetanovu kulu prekoputa koje se nalaze ostaci crkve Sv.Antuna Padovanskog sa zvonikom. Crkva se prostirala na  900 kvadrata s pravokutnim zvonikom visine 50 metara, koji je dominirao iznad gradske urbane jezgre.

Crkva je stradala u Drugom svjetskom ratu i od tada, pa do danas nije obnovljena. Na ovom mjestu će vas privući i Bihaćki sarkofag, poznat kao Grobnica hrvatskih velikaša odnosno Grobnica bihaćkog plemstva. Originalan sarkofag je podignut u drugoj polovici 19.stoljeća, na mjestu na kojem je izgrađena tada nova crkva Sv. Ante Padovanskog u Bihaću.

Jedna od vrlo zanimljivih turističkih točaka Bihaćka svakako je džamija Fethija. Povijest kaže kako je isprva bila crkva (svetog Antuna sagrađena sredinom 13. stoljeća u gotskom stilu). Nakon dolaska Osmanlija, po naredbi Hasan-paše Predojevića, crkvu su otkupili od bihaćkih katolika (dokumenti u bečkim i istanbulskim arhivima) nakon čega su je preuredili u džamiju (zidajući postojeće i otvarajući nove prozore) nazvanu po jednoj od Kur’anskih sura – Feth (Pobjeda). Danas se iznad velikih ulaznih vrata u džamiju nalazi gotička rozeta.

 

Znate li gdje je najljepši pogled na Bihać?
Koga god pitate u Bihaću uputit će vas prema starom gradu Sokolac do koje ćete stići jasno označenim putem. Možete krenuti automobilom, ali i pješice svakako ‘hvatajući ‘ zalazak sunca. Utvrda Sokolac ima bogatu povijest, a danas je ova lokacija i pozornica za zanimljive kulturne i glazbene događaje posebno u ljetnim mjesecima.

Dok krećete u istraživanje ovog lokaliteta evo i nekoliko zanimljivosti. Za Sokolac se vezuju mnoge priče ali i legende. Jedna od njih govori kako je jednom davno živio bogat čovjek Dobriša koji je imao tri kćeri: Biku, Soku i Vranu. Kao sjećanje na prerano preminulog oca, kako kažu povijesni izvori, 1380. godine kćeri su sagradile tri grada. Bika je odabrala mjesto na lijevoj obali Une i tu podigla grad koji je po njoj dobio naziv Bikće (danas Bihać). Soka je odabrala istočnu stranu i na visokom brdu prepunom stijena sagradila Sokolac, a najmlađa sestra Vrana je nadomak današnjeg naselja Ćukovi sagradila gradić koji je po njoj dobio ime Vrnograč. Sokolac je danas jedan od simbola Bihaća, atrakcija koju brojni turisti rado istražuju, kulisa na kojoj se snimaju filmovi i tv spotovi.


Otkrijte ljepote NP Une
Jedna, jedina, jedinstvena – mistično je porijeklo imena rijeke Una još od vremena Rimljana. Legenda kaže da su Rimljani toliko ostali očarani prirodom koja okružuje Unu, te njezinom smaragdnom bojom pa su je pretvorili u posebno mjesto za odmor. Od tada, pa sve do danas Una koja svojom snagom oblikuje okolicu grada Bihaća, čarobno privlači brojne ljubitelje prirode. Moćna i elegantna protječe središtem ovog grada vodeći vas, poželite li to – do Nacionalnog parka.

Ljepote NP Una možete istražiti u laganoj šetnji koja kreće od Štrbačkog buka visokog 24,5 metara koji je ujedno i najviši vodopad na Uni. Vidikovci s kojih ‘puca’ pogled na moćnu rijeku ujedno su najfotografiranije točke ovog prirodnog fenomena i krenete li u istraživanje Une pješice znajte da će vas oduševiti netaknuta priroda, riječne plaže, brojni slapovi. Ovaj NP dostupan je svima – cijena ulaznice je 8 KM (4 eura).

 

Za one željne adrenalina, NP Una mogu istražiti i s veslom u ruci. Priča o organiziranom spuštanju Unom počinje 1972. godine kad je prvi put organizirana ‘Una regatta’ koja od tada pa sve do današnjeg vremena  u špici ljetne sezone okuplja stotine sudionika koji se spuštaju kajacima i čamcima.

Rafting za sve uzraste

Za one koji žele poseban doživljaj Une postoje vođene ture raftinga s iskusnim vodičima u kojem možete uživati u ljetnim mjesecima. Dovoljno je odabrati jednu od ruta rafting programa kojeg će za vas organizirati jedan od prvih rafting centara na ovom području Una RC – Kiro Rafting. U njihovoj se ponudi nalaze različiti programi – ovisno o tome hoćete li odabrati lakšu, srednju ili težu rutu, a uz umijeće svladavanja brzaca i vodopada Une organizirat će vam i kupanje na ovoj rijeci, piknik u prirodi i puno dobre zabave.

Na ture se kreće u gumenim čamcima za osam osoba, a prije svake avanture dobivaju se odijela od neoprena, papuče nalik na čarape i obavezna kaciga. Potom treba pažljivo slušati napute skipera. Našu je grupu vodio Edin Redžič, jedan od najpopularnijih, licenciranih skipera. Slušaju li se naputci skipera, savladavanje brzaca je jednostavno i lako, a doživljaj raftinga na Uni iskustvo koje ćete pamtiti cijeli život i poželjeti ga ponoviti prvom prilikom.

Kad je o raftingu na Uni riječ, ovaj turistički sadržaj je potrebno bez predrasude doživjeti ne brinući zbog ničega osim toga da ćete se smijati, vrištati i uživati u vlastitom pomicanju granica. I da – za razliku od brojnih rafting ponuda u Hrvatskoj i regiji, rafting na Uni je cjenovno najpovoljniji.


Bihaćko ljeto koje ne smijete propustiti!
Ljeti Bihać jednostavno ne spava. Na ulicama grada čuje se žamor kojeg kreiraju različiti jezici, brojni turisti uživaju u njegovoj ljepoti, a domaćini se trude grad pretvoriti u pozornicu za brojne glazbene i kulturne sadržaje.

Posjetite li Bihać ljeti svakako krenite u istraživanje unskih plaža, u vožnju biciklom prekrasnim krajolikom uz rijeku, uživajte u starom gradu u kojem ljeti traje manifestacija Bihaćko ljeto s pregrštom kulturnih sadržaja za sve generacije. Ove godine se po pedeseti puta organizira i Una regata koja je ove godine zbog jubileja besplatna.

Budući da ljeti Bihać ne stigne spavati uživajte i vi u njegovoj ljepoti. Kad zađe sunce sjednite na neku od gradskih terasa i uživajte u odličnoj zabavi. Većina terasa i restorana ima odličnu glazbu koja potiče na ples.

Boravite li u Bihaću nekoliko dana svakako napravite izlet u Martin Brod – jedno od najljepših sela u Bosni i Hercegovini, gdje se nalazi Milančev buk, ali i prirodna ekološka perilica rublja zvana bučnica koja smještena samo 200 m od vodopada. Martin Brod nije samo prekrasno prirodno okruženje; to je i mjesto gdje se može doživjeti i učiti o tradicionalnom načinu života koji je obilježio ovaj kraj. Od starih mlinova koji su nekad bili vitalni za svakodnevni život, do očuvanih tradicionalnih kuća i objekata, svaki kutak ovog mjesta nosi divnu priču.

Ne stignete li u Bihać ljeti, nećete pogriješiti ako to učinite na jesen, koja je sama po sebi u ovom gradu punom prirode i zelenila prelijepa. Uz sve to održava se zanimljiva manifestacija “Jesen na gelenderima” gdje se u centru grada, u gradskom parku održavaju brojne radionice, večernji koncerti sjajnih bendova, kao i interesantno takmičenje “Trahanijada” – tradicionalna gastro-manifestacija namijenjena promociji domaćoj krajiškoj trahani, tradicionalnoj bosanskoj juhi.


Jedu li se u Bihaću samo ćevapi? Naravno da ne!
Bihać je turistički biser Bosne i Hercegovine i jedan od sinonima za odličnu hranu. Već dok ulazite u grad prolazeći njegovim uskim uličicama zamirisat će tradicionalni ćevapi i pite, ali i steak, tjestenina…

Bihać je eno gastro destinacija koja priča priču o okusima koji nastaju spajanjem tradicionalnog i modernog. Što pojesti kad ste u Bihaću? Odsjednete li u hotelu Emporium svakako na ovom mjestu uživajte u večeri. Poslužit će vam specijalitet kuće – Emporium tavu koja je kombinacija luka, paprike, tikvica, krumpira, teletine, piletine i domaćeg kajmaka, sve to posebno začinjeno. Za one koji žele pojesti nešto laganije, na meniju su različite salate, a zasladiti se možete odličnim kolačima. U hotelu Emporium zavirite u vinsku kartu. Ponuda je velika, a posebno se izdvajaju vina Hercegovine, posebno manjih vinarija kao što je vinarija Domano.

U pauzi dok istražujete ljepote Bihaća svako rezervirajte svoje mjesto u restoranu River Dock. Riječ je o restoranu na obali rijeke Une uz Ripački slap. U njemu možete uživati sjedeći na terasi ili ući u lađu, sjesti uz postavljen stol i blagujući krenuti na ugodnu vožnju koja traje šezdesetak minuta. Svakako kušajte specijalitete restorana koje će vam složiti na plate koje mogu biti riblje ili mesne. Svakako probajte pitu – jedna je od najboljih koje smo kušali!

River Dock je ovih dana otvorio i Bosanski kutak, kuću u kojoj možete odabrati tradicionalno pripremljenu hranu po receptima starijim od 100 godina. Postoji li u Bihaću fast food? O da – i to kakav! Mr. Burger nalikuje fast foodovima svjetski poznatih metropola, a svi hvale ponudu jer se hamburgeri, prženi krumpirići i ostalo iz ponude priprema od lokalnih namirnica i sve prema vlastitim recepturama – od peciva do mesa.

Kakve su cijene hrane u Bihaću? Pogledate li meni vidjet ćete uz hranu iste brojeve kao i u Hrvatskoj. Sve što vidite, podijelite s 2 i dobiti ćete odgovor na pitanja. U Bihaću je sve što jedete i pijete (barem) dvostruko jeftinije nego u Hrvatskoj!

 

Foto: Nikola Zoko, Sunčana Barušić i arhiva NP Una

 

Ljeto u Slavoniji i Podravini – jedinstveno iskustvo za vikend bijeg

Najtopliji dio godine je stigao pa želite li prije odlaska na more ispuniti vikende prekrasnim izletima u kojima će uživati cijela obitelj – Virovitica s okolicom je odličan izbor.

Virovitica – Dvorac Pejačević

Ovaj divan grad nalazi se na spoju Podravine i Slavonije kojeg određuju prirodne ljepote rijeke Drave i Papuka, ali i bogata povijest koju pričaju muzeji i ulice. Slavoniju i Podravinu krase inovacije ljudi koji na ovom dijelu Hrvatske žive, ‘dobra vibra’ koju destinacija pruža svakom gostu. Ovdje ćete uživati u moćnim pričama dvoraca – neki su muzeji a neki i lijepi hoteli, kušati odlične tradicionalne specijalitete, danu nazdraviti vinima koje kriju vinski podrumi. Kad se zasitite gradskog đira ovaj dio Slavonije će vas sačuvati od jarkog sunca šumskim proplancima i pričama koje čuva Papuk. Ljeto u Slavoniji i Podravini je jedinstveno pa uživajte u njemu poželite li vikend bijeg ili godišnji odmor!

Kako provesti ljeto u Slavoniji i Podravini?
Baza neka bude grad Virovitica. Elegantna i moćna Virovitica spaja Slavoniju i Podravinu, ali i priča priču o obitelji Pejačević koja je oblikovala užu gradsku jezgru današnje Virovitice. U njoj dominira Dvorac Pejačević, koji s parkom spada u jedan od najljepših kulturno povijesnih znamenitosti kontinentalnog dijela Hrvatske, a u kojem je smješten gradski muzej sa stalnim postavom ali i izložbama kroz koje se jača kulturna scena ovog grada. Krenete li u istraživanje Virovitice, do dvorca Pejačević doći ćete preko jednog od pet mostova koji pričaju priče o ljubavi, glazbi, gimnaziji, ali i položaju čovjeka u današnje vrijeme. Svaki od njih posebna je turistička priča koja svakodnevno oduševljava sve više turista koji otkrivaju ovaj grad.

Crkva sv. Roka

Sve što vidite s lijeve i desne strane dvorca Pejačević u Virovitici je zanimljivo – crkva Sv.Roka, zaštitnika grada s prekrasnim ružičnjakom, prolazi u kojima se nalaze zanimljivosti poput klavira kojeg mogu zasvirati baš svi, gimnazija s trgom na kojem se održavaju brojne manifestacije u Virovitici.

I kad pomislite da ste Viroviticu upoznali, saznat ćete nešto novo. Crveno-plava stambena zgrada preko puta dvorca i klupa s brojevima hommage je umjetnici Editi Schubert koja je svojim radom zadužila Virovitičane, a metalna instalacija na istoj strani grada poziv da odsvirate Odu radosti. I da – i zgrada koja se nalazi u blizini je važna (ima zelenu fasadu) – riječ je o prvom hotelu izgrađenom u ovom kraju još u 19.stoljeću.

Andrea i Damir Kaša, Podrum Vineda

Kad ste u Virovitici svakako danu nazdravite čašom vina u kojoj se spaja moćna Podravina i zlatna Slavonija. Jedinstveni doživljaj, nedaleko centra grada nudi podrum Vineda. Nalazi se u selu Vukosavljevica u srcu Virovitičkog vinogorja na pjeskovitom tlu koje je uvelike doprinijelo tome da pod etiketom ove vinarije možete kušati pitka vina s posebnim aromama.

Osvježenje će vam u toplim mjesecima biti Vineda pjenušac Chardonnay, Graševina, Rose crni pinot a u sklopu degustacije u ovom podrumu poslužit će vam domaće specijalitete koji na tanjuru spajaju Podravinu i Slavoniju.

Pustara Višnjica

Iz grada u prirodu!
Virovitica pruža mogućnost da s betona pobjegnete u prirodu koja je ovdje veličanstvena. Komadić raja, kako mnogi nazivaju Pustaru Višnjicu udaljena je od Virovitice svega 20-ak kilometara, a nalazi se na ravnici koja spaja obronke Papuka i rijeke Drave. Riječ je o imanju bogate povijesti (dio nekadašnjih naselja bezemljaša, tzv. „pusta“ na kojem je nekad bila ambulanta i škola) koje je danas pretvoreno u prekrasno imanje otvoreno manjim i većim grupama ljudi.

Pustara Višnjica

Na ovom se mjestu može boraviti i nekoliko dana, a kad spustite kofere znajte da vas ovdje čeka jedinstven doživljaj – uživat ćete u ukusnoj domaćoj hrani, a na imanju naučiti timariti konje, jahati, raditi u štali, hraniti jelene, voziti se kočijom, vrtlariti u tematskom vrtu, pohađati gastronomsku, slikarsku i mnoge druge radionice. Za sve one koji vole biciklirati od Pustare Višnjice vodi obilježena cikloturistička ruta uz rijeku Dravu i planinu Papuk.

Park prirode Papuk – slap Skakavac

Ljeto na Papuku
Slavonski ljepotan Papuk prostire se na površini od 226 četvornih kilometara i prvi je geopark Hrvatske. Spada u park prirode / UNESCO svjetski geopark i u ljetnim mjesecima pruža odlično osvježenje. Papuk je vrlo inspirativan, pričajući priču o grofovima koji su tu živjeli, zabavan za cijelu obitelj bez obzira krenete li u park šumu Jankovac na kružnu šetnju sve do slapa Skakavca ili se popnete u Sekulinačke planine koju karakterizira look prašume s dominacijom šume bukve i jele stare preko 150 godina.

Geo info centar Voćin

Na ulazu u park prirode Papuk, u pitoresknom mjestu Voćin nalazi se jedinstveni Geoinfo centar. Smješten je u modernoj zgradi na dvije etaže s jako zabavnim 6D kinom u kojem možete pogledati filmić u trajanju od 20 minuta i saznati sve o prošlosti ovog prirodnog lokaliteta. Nakon što ćete pogledati film obilazak ovog dijela se nastavlja kroz postav geologije, biologije i kulturno-povijesne baštine – koji su praćeni multimedijalnim sadržajima (interaktivni ekrani, virtualna stvarnost u nišama), vjernim prikazima i rekonstrukcijama te stvarnim artefaktima i dijelovima prirode. Dio posjetiteljskog centra je geo kapsula kao prostor za dječje radionice te geo bar, prostor za odmor i okrjepu te geo suvenirnica.

 

Foto: Nikola Zoko, Sunčana Barušić i arhiva Park prirode Papuk

Svi volimo ići u prirodu, ali moramo se zaštititi od komaraca i krpelja!

Neodoljiva priroda ljepotom nas poziva na uživanje, opuštanje, istraživanje. Ona nas rješava stresa i uvijek iznova puni energijom. Posebno u toplijem dijelu godine! Volite li slobodne trenutke provoditi u šumi ili parku, vikendima bježite na izlete, a već u planu imate vrijeme koje ćete provesti na planini ovog ljeta imajte na umu važnu činjenicu. Baš kao što mi volimo prirodu tako je vole i sva ostala živa bića i s njima je dijelimo. Neka će nam čak zaželjeti dobrodošlicu, dok neke ne vidimo kad prolazimo zelenim kulisama.

Među njima su svakako najuporniji komarci, odnosno komarice, ženke, koje za uzgoj jajašaca trebaju – krv, a mi smo im poput švedskog stola.    Iz posebnih mjesta na grmovitim rubovima livada i u šumi vrebaju   krpelji. Iako mali da ih često i ne primijećujemo, mogu učiniti baš puno štete ljudskom tijelu. Posebno ako su zaraženi…

Kako bi uživanje u prirodi bilo potpuno, a svatko od nas zaštićen na prirodan način vrijeme je da upoznate ‘Predatora’ potpuno prirodno sredstvo namijenjeno zaštiti cijele obitelji (mogu ga koristiti djeca starija od dvije godine). BIO Repelent Predator sadrži Citriodiol, najučinkovitiji prirodni repelent baziran na esencijalnim uljima limunskog eukaliptusa koji učinkovito štiti od svih vrsta komaraca (min. 4 sata) i krpelja (min. 2 sata). Ono što oduševljava kod ovog proizvoda je činjenica da je Citriodiol prošao najstrože testove sigurnosti i učinkovitosti- čak 40 različitih studija dokazale su učinkovitost ovog proizvoda u zaštiti kože od niza kukaca, štetnih insekata krpelja, komaraca čak i onih koji prenose virus Zika.

Kako biste u potpunosti zaštitili tijelo dobro protresite bočicu te proizvod ravnomjerno raspršite na nezaštićene dijelove tijela s udaljenosti 20-30 cm. Zahvaljujući raspršivaču od 360 stupnjeva lako se nanosi u bilo kojem položaju. Za zaštitu lica, raspršite najprije na dlan pa razmažite po licu izbjegavajući područje oko očiju i usta. Pogodan je za trudnice i djecu, a prilikom nanošenja na tijelo ne ostaje film na koži.

 

Gdje kupiti? Dostupno u ljekarnama, u svim trgovinama bio&bio i u OTC kutku dm-a .

 

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

 

Krenite na kraljevski vikend – razgledajte dvorce Posavja!

Prijeđete li granicu Hrvatske sa Slovenijom, prvo što ćete ugledati kod susjeda svakako su Mokrice. Riječ je o srednjovjekovnom kaštelu okruženom perivojem s dvjesto godina starom šumom, mjestom koje je oduvijek dobro poznato po odličnoj gastronomskoj ponudi, kraljevskom odmoru, kulisi za brojna vjenčanja i snimanje spotova (1988 se pojavio u video spotu grupe Pet Shop Boys u pjesmi Heart.) ali i golf terenima poznatim u Europi.

Ali, Mokrice nude mnogo više, a u Posavju – pitoresknom dijelu slovenije može se istražiti i razgledati još dvoraca! Naime, naši susjedi odnedavno se mogu pohvaliti odličnim turističkim projektom Dvorci Posavja u kojeg je uključeno čak šest različitih dvoraca s jedinstvenim pričama u kojima će uživati i mali i veliki gosti. Obići ih možete parcijalno – kombinirajući izlet s ostalim atrakcijama ovog kraja ali i sve zajedno objediniti u jednom kvalitetnom vikend izletu tijekom kojeg ćete spavati u uvjetima dostojnim kraljeva.


Kako obići Dvorce Posavja? Živite li u Zagrebu znajte da ćete napraviti krug u radijusu od 70-ak kilometara. Priču započnite u već spomenutom Dvorcu Mokrice koji može biti i „baza“, za noćenje. Naime, Mokrice u   ponudi imaju hotelski smještaj visoke kategorizacije, a prenoćiti se može i u dvorcu Sevnica (apartman), dok dvorac Podsreda ima ugodne sobe s pogledom na Kozjanski park prirode.

Dvorac Mokrice

Prekrasa renesansni dvorac s pogledom na Posavje dvorac isprva je bio četverokutna kula sagrađena u 4. stoljeću u vrijeme Rimskog Imperija a koristila se isključivo u obrambene svrhe. Čuvala je put koji je povezivao Rim s istokom Europe, cestu od Ljubljane (Emona) do Siska (Siscia), koja je vodila preko rimskog grada Neviodunum (danas selo Drnovo kod Krškog) i Andautonie (Ščitarjevo kraj Zagreba).

Utvrda se kao dvorac prvi put pojavljuje u spisima kao kastel Mokriz godine 1444. a od tada, pa sve do 1977. godine u njemu su boravili mnogi koji su ga i oblikovali. Dvorac skriva priču o tome koliko je utjecaja na ovo velebno imanje imala obitelj Gregorijanec (vladali su njime 100 godina) pretvarajući gotski kastel u renesansni dvorac, tko je sve bio zatvoren u tamnice ovog dvorca (legenda kaže kako je u mraku ispod dvorca bio zatočen i veliki vođa seljačkih buna Matija Gubec), ali i tko je sve živio u dvorcu u novijoj povijesti.

U romanima Augusta Šenoe, Zlatarevo zlato, često se spominju Mokrice dom obitelji Gregorijanec. Izgled perivoja u kojem se danas nalazi dvorac osmislio je Gustav Auersperg nazivajući ga Engleskim parkom u kojeg je dao postaviti kipove četiri godišnja doba, a upravo ova obitelj bila je zaslužna i za nastanak kamenog mosta. Lančani drveni most još se uvijek nalazi na ulasku u dvorac i smatra se jednim od najljepših primjeraka u Europi.

Zanimljiv je i podatak da je u dvorcu u 17. stoljeću živjela Barbara Moscon, rođena Drašković koja se, kako legenda kaže, zbog nesretne ljubavi, bacila s kule. Priča se da njezin duh još danas opsjeda dvorac. Ali, ne brinite, boravak u Mokricama je opuštajući i divan, a mnogima je upravo ovo mjesto idealna baza za otkrivanje okolice.

Mokrice su vrlo često kulisa za vjenčanja koja se mogu održavati na otvorenom ili u kuli koja nosi naziv Viteška dvorana. Zanimljiv je podatak kako su se početkom 90-ih godina prošlog stoljeća na ovom mjestu pregovarali predstavnici slovenske i hrvatske države. Uz to, na imanju se nalazi Forest hotel Žitnica koji je, kako samo ime kaže nekad bilo mjesto za čuvanje žita. Danas je to luksuzna depandansa s ugodnim sobama i apartmanima u kojima ćete spavati u miru budeći se uz cvrkut ptica.

Unutar ovog hotela nalazi se i velika dvorana zvana Barbara, idealna za proslave i sastanke, što omogućuje da na ovom mjestu boravi i veća skupina ljudi. Doručak će vam poslužiti u Restoranu 1444 na prvom katu dvorca u kojem možete uz uživati i u večeri promatrajući zalazak sunca.

Budući da je dvorac Mokrice poseban po spoju čovjeka i prirode, boravite li ovdje lako se i sami možete ‘spojiti’ s prirodom. Tijekom dana može se uživati u pikniku u prirodi koji vam, baš kao nekad, poslužuju na području Engleskog parka.

Dvorac Mokrice od 1992.godine imaja i golf igralište visokog standarda na kojem djeluje i istoimeni golf klub zbog kojeg ovo mjesto posjećuju igraći golfa iz cijelog svijeta. Boravite li u Mokricama svakako isprobajte ogledni sat golfa nakon kojeg će vas preplaviti emocije – nećete znati jeste li se više zaljubili u golf ili prirodu koja je na ovom mjestu očaravajuća.

Mokrice se nalaze u blizini Termi Čatež pa boravak u ovom dvorcu kombinirajte s aktivnostima u termama koje su udaljene od dvorca samo pet minuta vožnje automobilom. Istražite kombinirane ulaznice na Ljetnu Termalnu rivijeru, ali i wellness opuštanje.

Kostanjevica na Krki – Muzej moderne i sodobne umjetnosti s galerijom Božidara Jakca

Odlučite li da Mokrice budu polazna točka istraživanja dvoraca Posavja,    krenite prema Kostanjevice na Krki. Zanimljiv je to gradić bogate povijesti kojeg posebnog čini impozantni dvorac sa središnjom crkvom.

Njegova priča vezana je za život redovnika na ovom području – samostan Marijin Studenac osnovan 1234. godine, sve je do njegovog ukidanja 1785. godine predstavljao je središte vjerskog, prosvjetiteljskog i gospodarskog života ovog kraja čiji je današnji oblik u najvećoj mjeri sačuvala samostanska crkva, koja je jedan od najljepših primjera rane gotske i kasnije barokne arhitekture u Sloveniji.

U crkvi se u organiziraju mnogobrojni koncerti ali i svečanosti. A što se događa u prostorima mirnog samostana? On je ne tako davne 1974. godine postao Galerija Božidar Jakca. Ime je dvorac/galerija dobila po jednom od najpoznatijih slovenskih ekspresionista. Osim njegovih djela Galerija stalnim izložbama predstavljena i umjetnike poput Jožeta Gorjupa, Francae i Toneta Kralja, Francata Goršea, Janeza Boljka, Zorana Dideka, Bogdana Borčića i Pleterske kolekcije europskih slikara, čiji je vlasnik monaški samostan Kartuzija Pleterje.

Od 1961. godine u Kostanjevici na Krki održava se i Međunarodni simpozij kipara Forma Viva, koji se smatra najstarijim djelujućim simpozijem na svijetu. Tijekom svih godina simpozija izrađeno je više od 100 skulptura od drveta, koje su izložene u neposrednoj blizini Galerije Božidar Jakac i u Kostanjevici na Krki, a koje možete razgledati u prekrasnoj šetnji prirodom.

Na ovom mjestu u miru i posebnom spokoju možete uživati u umjetnosti dostupnoj svima, a u jednom od programa koji su namijenjeni posjetiteljima probudit će umjetnika u vama. U radionici u prizemlju dvorca možete napraviti svoju vlastitu grafiku, ali i zaviriti u vinski podrum i čuti priču o Cvičeku, vinu ‘rođenom’ u ovom kraju. Za razgled Galerije Božidar Jakac, muzeja Moderne i sodobne umjetnosti potrebno je izdvojiti dva sata, a doživljaj koji ćete ponijeti s ovog mjesta ‘nosit’ će vas danima.

Posavski muzej Brežice
Nedaleko od Kostanjevice na Krki, u strogom centru Brežica nalazi se Posavski muzej Brežice. Impozantni renesansni dvorski objekt iz 16. stoljeća, oduševljava svojom prekrasnom baroknom unutrašnjošću i posebnim biserom – Viteškom dvoranom jedinstvenom u Sloveniji.

U razgled  dvorca možete krenuti uz vodstvo ali i sami uživajući u odličnom interaktivnom sadržaju dostupnom svim uzrastima. Posavski muzej Brežice već od 1949. godine predstavlja baštinu Posavja, od njegovih najranijih dana do danas. Arheološka zbirka pripovijeda priču prapovijesti, a saloni kroz koje prolazite promatrajući suvremen život koji prolazi te kako je izgledao život na ovom mjestu kad je dvorcem vladala obitelj Attems. Upravo oni su dvorac pretvorili u rezidenciju prilagođavajući prostor vlastitim afinitetima.

Glavni dijelovi dvorca stubište, kapela i Viteška dvorana oslikani su, a dvorana je obnovljena 2011. godine i predstavlja jedinstveni primjer baroknog svjetovnog zidnog slikarstva u Sloveniji. Posavski muzej Brežice žila je kucavica ovog malog grada u kojem se održavaju brojne izložbe, radionice (poput radionice izrade nakita od mjedi – slitina bakra i cinka), koncerti, razne kulturne manifestacije i svečanosti, događanja, priredbe, ali i vjenčanja. Kad ste u Posavskom muzeju Brežice svakako zavirite i u dvorsku trgovinu u kojoj se nalazi odlična ponuda ručno rađenih suvenira koji su dio projekta Brežice select a u kojeg su uključeni lokalni kreativci iz svih segmenata.

Dvorac Rajhenburg

Sa šezdeset metara visokog kamenog gata iznad ušća potoka Brestanice u rijeku Savu područje je stoljećima kontrolirao dvorac Rajhenburg. Najstariji romanički dio svjedoči o prvobitnoj gradnji između 1131. i 1147. godine pod nadbiskupom Conradom I, a dvorcem i pripadajućim posjedom stoljećima su upravljali legati koji su mu dali ime Dvorac Rajhenburg (njemački Reichenburg). Nasljednici obitelji koja je vladala dvorcem počeli su dodavati suvremenije elemente i postupno stvorili ono čemu se danas dive mnogi posjetitelji.

Godine 1881. Rajhenburg su kupili redovnici trapisti pretvarajući ga u samostan koji je djelovao do travnja 1941. godine, kada su njemački okupacijske su vlasti u dvorcu i pripadajućim gospodarskim zgradama osnovale deportacijski logor Slovenije.

Godine 1947. raspušten je red trapista, a dvorac i njegova imovina nacionalizirana da bi se godinu dana kasnije, na ovom mjestu otvorio Ženski odgojno-popravni dom, a kasnije i drugi odgojni domovi i institucije. Od 2004. godine ovaj prekrasan dvorac je u vlasništvu Općine Krško a svojim stalnim postavom i brojnim manifestacijama omiljeno je mjesto kako domaćih tako i stranih ljubitelja umjetnosti i povijesti. Hodajući kroz prostore ovog dvorca svaki posjetitelj dobiva uvid u razvoj dvorske arhitekture od romanike, gotike i renesanse do suvremenog doba. Dvorac u svojoj unutrašnjosti krije i dvije kapele – romaničku iz 12. stoljeća i gotičku iz 16. stoljeća. Renesansni dnevni boravak s luksuznim dvoranama završava freskama bogato oslikanom prostorijom.

 

Stalni postavi Muzeja daju uvid u doba kada su u dvorcu djelovale kaznenen ustanove, posjetitelji mogu razgledati dvorski namještaj iz zbirki Narodnog muzeja Slovenije, doznati i povijesti vitezova za vrijeme Jurja III u novootvorenoj izložbi Vitezovi danas, ali i razgledati originalne medalje koje je osvojio Primož Kozmus, jedan od najuspješnijih slovenskih sportaša.

Dvorac Rajhenburg jedan je od najvažnijih spomenika srednjevjekovnog dvorca arhitekture u Sloveniji, zbog čega veliki naglasak stavljen na povijest gradnje zgrade. Ono što oduševljava na ovom mjestu je činjenica da je dvorac u potpunosti otvoren svakom posjetitelju i da nakon razgledavanja postav možete uživati u jedinstvenom vinskom podrumu Peninoteki s odličnom zbirkom pjenušavih slovenskih vina ili pak kušati fine dining zajlogaje u restoranu A3 gdje se sljubljuju okusi Slovenije.

I dvorska trgovina je posebna. Suveniri su Slovenski, većina je ručno rađena, a kako u jednom dijelu dvorca puno slušate o čokoladi koju su na ovo područje donijeli i proizvodili Trapisti red je da kući ponesete i slatki suvenir – Brestničku čokoladu.

Dvorac Sevnica

Od Dvorca Rajhenburg, u samo dvadeset minuta lagane vožnje stići ćete u još jedan divan dvorac Posavja. Riječ je o dvorcu Sevnica koji ponosno bdije nad istoimenim gradom. Sagrađen  je u prvoj polovici 12. stoljeća, a u pisanom se obliku spominje 1309. godine kao “castellum Liechtenwalde”. Kroz povijest dvorac je bio dom brojnim obiteljima koje su ga uvelike oblikovale, a o čemu govori postav dvorca, ali i mondeno ljetovalište za bogataše Austro-Ugarske. U nekim spisima tog vremena Sevnica se opisuje kao mjesto blage klime, prekrasnog položaja (blizina planine Lisca) i divnih eno gastro užitaka.

Tako je i danas – Dvorac Sevnica je omiljeno mjesto brojnih domaćih i stranih turista, koji ga posjećuju a nakon njega razgledavaju istoimeni grad u kojem turizam počinje 1862.godine u trenutku izgradnje željeznice.

dvorcu Sevnica se u novije vrijeme održavaju brojne manifestacije,   u parku ispred dvorca moguće je izreći sudbonosno „da“, ali i proveseliti se u atriju dvorca. Za vrijeme lošijeg vremena vjenčanja se održavaju u kuli dvorca gdje se nalazi posebno dizajnirana sala za građanska vjenčanja, a svejčanoj atmosferi doprinose i zidovi oslikani kompozicijom Četiri godišnja doba.

Zadnja vlasnica dvorca, grofica Mathilde Arco-Zinneberg,   nije ni znala za prekrasne freske iz 17. stoljeća (dao ih je naslikati baron Janez Khisl), koje su se krile ispod silnih naslaga boja i tapeta njene lovske sobe. Otkrivene su tek u vrijeme renovacije dvorca 1973. godine.

U dvorcu Sevnica nalazi se podrum Modre Frankinje u kojem je moguće uživati u degustaciji vina, a kad krenete iz dvorca prema Sevnici uživajte u energetskim točkama drveća koje se nalaze u parku. U sklopu dvorca Sevnica nalazi se dvorski apartman u kojem je moguće prespavati ali i boraviti dok krenete u istraživanje Sevnice, jednog od bisera Slovenskog turizma.

Dvorac Podsreda

Skriven u prekrasnoj šumi, na kamenoj stijeni nalazi se dvorac Podsreda. Vrata imanja otvaraju se kao nekad, a dvorski park otkriva živahnost nekadašnjih stanovnika. Dvorac Podsreda jedinstveno je mjesto gdje se i danas spaja priroda i čovjek. Kao u svakom dvorcu ovog tipa, tako i u ovom, danas postoji stalni postav koji priča priču o povijesti ovog kraja ali i načinu života unutar utvrda.

Dvorski zakupci i stanovnici izgled Podsrede su često mijenjali, sve dok 1617. godine nije postao trajni posjed grofa Sigmunda Tattenbacha. U godini 1848. godine imanje je kupio knez Weriand Windischgrätz, zahvaljujući kojem je dvorac dobio današnji izgled. Nakon Drugog svjetskog rata dvorac postaje vlasništvo države, a od 1983. godine njime upravlja Kozjanski park, prekrasan Slovenski park prirode.

Kako razgledati dvorac Podsredu? U najstarijem dijelu dvorca dostupna je stalna izložba slika Franceta Slane s radovima iz različitih razdoblja umjetničkog stvaranja.

U spomen na sv. Emu uređena je njena spomen soba, jer je dvorac jedna od točaka na Eminom hodočasničkom putu koji povezuje mjesta koja se odnose na život i rad Eme Krške.

U nekadašnjim dvorskim humbarima i u potkrovlju predstavljeni su slovenski i strani umjetnici te fotografi, a ako je dovoljno tiho u potkrovlju ćete vidjeti i koloniju šišmiša. Budući da se dvorac nalazi u srcu parka prirode Kozjanski park u njegovom se podrumu nalazi izložba koja priča priču o prirodi, staništima, biosferi Kozjanskog koji je dio projekta Natura 2000.

Dvorsko dvorište se polako priprema na Glazbeno ljeto u dvorcu Podsreda, kojeg će popuniti glazbenici ali i zaljubljenici u prirodu. Poseban doživljaj za mlade i stare svakako je interaktivna igra „Potraga za blagom“ koja omogućuje razgled dvorca na malo drugačiji način.

Dok istražujete dvorac svakako zavirite i u bočnu stranu gdje se nalaze uređene sobe. Naime, u ovom se dvorcu može prespavati s pogledom na prošlost i sadašnjost a kako je dvorac na specifičnom mjestu sve smještajne jedinice su u skladu s prirodom. Spavaonice su namještene ručno rađenim namještajem, u sobama ne postoji tv, a doručak se poslužuje u košarici koju ovisno o vremenu i godišnjem dobu možete ponijeti na piknik u prirodi.

Dvorac Podsreda posebno je mjesto koje otkrivaju brojni zaljubljenici u povijest ali i prirodu želeći u njemu obilježiti nešto posebno i iz vlastitog života. Zato ne čudi kako je dvorac česta kulisa za vjenčanja i druge važne svečanosti.

 

Foto: Nikola Zoko, Aleš Krivec i Sunčana Barušić

 

Vinkovci postali Rimkovci – provedite vikend u znaku XI Rimskih dana

Vinkovci, grad bogate povijesti, naseljen je preko 8000 godina, pa se s pravom smatra i kontinuirano naseljenim najstarijim gradom u Europi. Njegovu posebnost (blizina rijeke Bosut ali i geografski položaj) prepoznali su mnogi koji su ga kroz povijest i oblikovali. Na području Vinkovaca tako su živjele tri autohtone kulture – sopotska, vučedolska i vinkovačka, naselili su ga i Iliri i Kelti, a Cibaliom nazvali Rimljani koji su upravo na ovom mjestu napravili vojnu utvrdu. Na području živahnog i posebno uređenog grada Colonia Aurelia Cibalae rođena su i dva Rimska cara, Valentinijan I.(364. – 375.) i Valens (364. – 378.) koji su uvelike oblikovali grad. O životu u Vinkovcima tog vremena danas svjedoče brojni nalazi…

Upravo oni smješteni su u prekrasnom Gradskom muzeju Vinkovaca, koje se nalazi na glavnom gradskom trgu nekadašnjem forumu. Činjenica da Vinkovci u svakoj svojoj ulici i svakoj građevini pričaju prekrasne povijesne priče dovoljan su razlog da se Vinkovci i u današnje vrijeme, barem jednom godišnje pretvore u Rimkovce. Upravo to se dogodilo ovaj vikend koji je u potpunosti posvećen načinu života u Colonia Aurelia Cibalae koji je od tada, pa sve do danas ostao grad pun života.

Ave Rimkovci

Manifestacija Rimski dani u Vinkovcima se održava punih 11 godina, a u realizaciji manifestacije sudjeluju svi – i mladi i stari. Ovogodišnji, jedanaesti po redu Rimski dani, nose naziv ” Oni za kojima uzdišu djevojke’ a otvorenima ih je proglasio, u prepunoj areni smještenoj u parku Lenije, zamjenik gradonačelnika Josip Romić.

Tijekom vikenda 14.-16. lipnja barokna jezgra Vinkovaca na poseban način postaje rimska utvrda. Kako to izgleda kad legija Rimljana prošeta gradskim ulicama brojni su Vinkovčani ali i turisti mogli vidjeti u petak, 15. lipnja, na svečanom Rimskom mimohodu sve do Lenija koje su se ovaj vikend pretvorile u Rimski grad.

Rimski grad

U „grad“ se ulazi uz pozdrav Ave, a dress code je odjeća tog vremena – bijelo platno koje prekriva određen dio tijela gladijatorima, jednostavne pamučne tunike, štitovi, mačevi i zaštita te prekrasne duge haljine ukrašene zlatnim detaljima Rimljanki.

Rimski grad  u parku Lenije ima tabor, rimski vrtić, rimske odaje u kojima se održavaju brojne manifestacije, rimsku kuhinju u kojoj su učenici Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci pokazali kako izgleda klasična hrana gladijatora. Rimski grad ima i vrtuljak za najmlađe, ogledalo rimskog vremena, careve s kojima se možete slikati, pa i ljubavnu savjetnicu.

Kroz sredinu parka Lenije postavljen je sajam u rimskom stilu na kojem se mogu kupiti ručno rađeni suveniri, na kraju je pozornica i gastro kutak, a u središnjem dijelu – naravno Arena.

Rimski dani na poseban način pričaju priču o tome kako se živjelo, radilo i slavilo, koga se gledalo, s kime borilo, što se jelo i pilo, kako su se zabavljala djeca, što se proizvodilo i kako se uljepšavalo.

“Ovogodišnja tema je „Oni za kojima uzdišu djevojke“. Rimljani bi rekli „Il, in quibus puellae suspirant“. Djevojke su tada uzdisale za gladijatorima, a gladijatori za slobodom. Uzdasi i čežnje zarobljeni su pod željeznom gladijatorskom maskom, tim teretom koji brani život i skriva pogled” – rekla je direktorica Turističke zajednice grada Vinkovaca Martina Matković, ne krijući oduševljenje kako su u Rimkovce stigli brojni turisti i gosti uživajući u manifestaciji s kojom se tradicionalno ulazi u ljeto u Vinkovcima.

“Program Rimskih dana u subotu i nedjelju, 15. i 16. lipnja, počinje od jutra i traje do mraka, pa i po mraku. U 10 sati otvara se Rimski sajam i otvoren je sve do 23 sata. U isto vrijeme otvara se i Rimski gastro koji ipak traje duže, do ponoći. Od jutra traje i prikaz života u taboru. Rimske radionice zajamčena su zabava, stjecanje novih vještina, otkrivanje skrivenih hobija i sasvim sigurno – ponovno uzdisanje za Vinkovcima” – dodala je Matković.

Ljeto u Vinkovcima u znaku Rimske kulture

 Nakon završetka XI Rimskih dana u Vinkovcima ovog jeta možete uživati u dašku velikog Rima. Turistički obiđite grad uz stručno vodstvo vodiča (sve informacije možete dobiti u turističkom info centru) poslušajte priču o tome kako je danas živjeti u gradu ovakve bogate povijesti, naučite puno o najstarijem kalendaru Orionu koji zauzima posebno mjesto u zbirci gradskog muzeja Vinkovci, ali i čiji su elementi utkani u popularni Vinkovački Korzo.

Vinkovci na Rimski način poseban je doživljaj grada kojeg će ispričati i brojni ugostitelji – okrjepu potražite uz čašu Valens piva, zavirite u Orion pub (subotom ne propustite super svirku) a kad ogladnite, kušajte specijalitete u Marabu restoranu u čijim specijalitetima uživaju domaći ali i strani ‘gladijatori’ više od 20 godina.

Dašak Rimske kulture ponosnih Vinkovaca neka bude poziv na dodatno istraživanje i uživanje u ovom prekrasnom gradu na rijeci Bosut, čije će ljeto obilježiti i brojni koncerti na otvorenom, izložbe i zabava za sve uzraste. Dođite u Rimkovce, pardon Vinkovce!

 

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Više od 80 ronilaca u subotu udružuje snage u čišćenju podmorja Uvale Lovište

Da bi jedna od najljepših uvala na Jadranu, ona u Lovištu, ostala čista već se drugu godinu brine Ekološko ronilački klub Lanterna. Njegovi članovi 15. lipnja organiziraju ronilačko-ekološku akciju čišćenja podmorja. I to s međunarodnim predznakom jer će im se i ove godine pridružiti ekipe ronilaca iz Bosne i Hercegovine i Makedonije te ronioci vatrogasnih postrojbi iz Slovenije.

Uz ronioce s Pelješca i susjedne Korčule, iz Dubrovnika, Splita i uz Hrvatsku gorsku službu spašavanja koja osigurava medicinski tim i dva čamca, u Lovištu će se sljedećeg vikenda okupiti više od 80 sudionika ove jedinstvene akcije.

Osim ekološkog, ova akcija ima i edukativni karakter, nastoji podignuti svijest lokalnog stanovništva, ali i brojnih turista, posebno nautičara kojima je Lovište omiljena uvala, o važnosti očuvanje morskog okoliša.

„Akciju smo pokrenuli prošle godine, vrlo brzo nakon što smo osnovali ronilački klub, s ciljem da postane tradicionalna. Tada smo iz mora izvukli između četiri i pet kubika smeća. U vrijeme kad smo suočeni s klimatskim promjenama i negativnim učincima ljudskog djelovanja na okoliš, ovo je naš mali doprinos odgovornom odnosu prema sredini u kojoj živimo. Koristim prigodu zahvaliti Općini Orebić i TZ općine Orebić, Poljoprivrednoj zadruzi Kuna, R.T.P. Lovište i tvrtki My Gavi na podršci, a sve ronioce koji sudjeluju u akciji počastit ćemo zaronom na jednoj od atraktivnih lokacija u Lovištu“, poručio je Igor Đuričić, predsjednik Lanterne.

 

Foto: arhiva TZ općine Orebić i Ekološko ronilački klub Lanterna