Vina Trapan, ljubavna priča, dobre vibre i pozitivna energija

/u /od

Prošlo je više od pet godina otkada je vinar Bruno Trapan u Zagrebu predstavljao svoja vina. Na istup pred publikom željnom kušati njegova vina, te poslušati što se novog zbiva u njegovoj vinariji u istarskom mjestašcu Šišan, nagovorila ga je vlasnica diWine Bara, Irena Lučić, zahvaljujući kojoj smo ove godine upoznali mnoge zanimljive vinare i kušali odlična vina.

Irena Lučić, Bruno Trapan i Irena Šoštarić

Ovaj susret, bio je jedan od zanimljivijih, a nadamo se da će i iduće godine biti mnogo ugodnih druženja i to, kako je najavljeno –  u novom prostoru. Naime, diWine Bar u novoj godini očekuje vinoljupce i sve ostale goste koji vole uživati u dobroj kapljici i ugodnom druženju, na novoj adresi – u centru Zagreba.

Druženje s vinarom Brunom Trapanom i njegovom suprugom Irenom Šoštarić ostat će nam u lijepoj uspomeni, što zbog iznimnih ljudi, što zbog posebnih vina koja smo kušali.

„Danas je idealan dan, sve se posložilo za kušanje ove malvazije“, kazao je na početku druženja Vinski čvenk, Bruno Trapan jer kao vino dobrodošlice točila se odležana malvazija Uroboros 2020., te nastavio: „Uniformiranu malvaziju više ne želimo proizvoditi. Rade je masovno, gotovo svi istarski vinari i jedna je nalik na drugoj i to iz godine u godinu“, zaključio je, dajući do znanja da je Uroboros malvazija proizvedena po biodinamičkim principima.

Bruno Trapan

„Kada sam upoznao Irenu odmah sam znao da je ona moja srodna duša. Zahvaljujući Ireni, počeo sam shvaćati biodinamičke principe o kojima ona zna jako puno. Iako sam i danas ‘nevjerni Toma’, jer još učim, dobio sam dovoljno dokaza da ta priča ima smisla”, kazao je Trapan i nastavio:

“Jedan od trenutaka u kojem sam se uvjerio u moć biodinamičkog pristupa bio je taj kada nisam mogao dočekati da se moja malvazija Uroboros razbistri. Činilo se da je nešto pošlo po zlu te sam bio uvjeren kako će mi čitava berba propasti. No tada je Irena izračunala točan datum kada vino treba pretočiti, uzevši u obzir ne samo mjesečeve mijene već i druge važne parametre koji utječu na našu lokaciju. Nisam imao što izgubiti, te sam učinio točno kako je rekla. Već idući dan vino se počelo bistriti i proces se vratio u svoj normalni tijek. Danas je Uroboros 2020. jedno od naših najprodavanijih i najnagrađivanijih vina.“ ispričao je Trapan naglasivši kako se uvjerio da je za kvalitetu i okus vina bitan i datum punjenja vina u boce. „Ovo je punjeno baš u pravo vrijeme, a kao što sam rekao, danas je dobar dan za kušanje takvih vina“, dodao je, a mi smo s uživanjem pijuckali njihovu posebnu malvaziju.

„Kad smo počeli uzgajati lozu i proizvoditi vino po biodinamičkim principima, uglavnom smo kod kolega i mnogih drugih nailazili na podsmijeh. Međutim, taj se put pokazao ispravnim i smatram da je takav način proizvodnje, ne samo vina nego hrane općenito – budućnost. Invazivnom eksploatacijom, učestalim i prekomjernim tretiranjem kemijskim sredstvima te uzgojem bez poštivanja plodoreda i općenito bez poštivanja prirode, zemlja je u svijetu iscrpljena. Postala je jalova i uskoro iz nje ništa neće rasti, odnosno davati plodove.“ objasnila je Irena Šoštarić ukratko njihovu filozofiju o kojoj bi se dalo razgovarati satima.

Bruno Trapan i Irena Šoštarić

U međuvremenu, u čaše se točio macerat malvazije Istraditional 2018., tijekom čijeg kušanja je publika saznala odakle potječe istarska tradicija odležavanja vina u bačvama od akacije. „Tradicija potječe iz razdoblja kada je Istra bila pod vlašću Mlečana. Oni su obilno eksploatirali istarske resurse hrasta za izradu svojih brodova, te je svaka druga namjena bila strogo zabranjena. Za svaki posječeni hrast bilo je potrebno imati certifikat o prodaji Mletačkoj republici. Ali, bez obzira na sve zakone, u Istri je bilo sve manje hrasta, a vinari su bili prisiljeni pronaći zamjensku sirovinu za izradu bačvi, za što se akacija pokazala vrlo prikladnom.“ ispričala je Irena Šoštarić.

„Od 2008. godine intenzivno sam se družio s vinarima koji su odlučili raditi prirodna vina. To je u ono doba postalo pomodarstvo, a ja nisam tip koji će se, poput vojnika, uklopiti u većinu. Puno mi je godina trebalo da počnem proizvoditi jantarno vino, ali mislim da je ovo pun pogodak. U podrumu leži malo više od stotinu boca, a sljedeća berba takvog vina je ona iz 2022. godine. Naime, jantarna vina ne radimo svake godine, jer nam proizvodnju diktira priroda, a ona je, kao što znamo nepredvidiva i hirovita. Ovo vino je naš izričaj odležane, dugo macerirane malvazije i volimo reći da su naša vina elegantna, ali i prirodna iako se to u današnje vrijeme smatra oksimoronom. Naime, mnogi smatraju da biodinamika i elegancija u vinu ne idu zajedno.“ kazao je Bruno Trapan i najavio slijed crnjaka.

I dok su gosti kušali Irena’s Cab s oznakom AAC (All About Cabernet) čisti, precizni cabernet sauvignon iz 2019. godine, Bruno Trapan je napomenuo da je za njegovo nastajanje zaslužna Irena. „Ja sam bio samo ruke, fizički radnik, a cijela ideja i nit vodilja bile su Irenine.“, kazao  je.

Slijedio je the one, kupaža terena i syraha. „Ovo vino je napravljeno zahvaljujući mojoj tvrdoglavosti. Spojio sam dvije nespojive sorte: teran i syrah. Dvije sorte koje najviše volim, dvije sorte koje su svaka za sebe neukrotive i divlje, dovoljne same sebi. Ali, ja sam ih pripitomio i sada borave zajedno u boci i tvore ovo čudesno vino“, objasnio je Bruno Trapan ovo, za Istru krajnje neobično vino.

Kao i sva vina vinarije Trapan, tako i posljednje koje se kušalo te večeri ima svoju priču. „Kada mi je Irena ušetala u život, odlučio sam za nju napraviti nešto posebno i to od sorte syrah. Smijali su mi se kada sam ga sadio u vinograde čije tlo čini 70 posto mljevenog kamena. Oni koji se malo više razumiju u uzgoj loze, znaju da to nisu idealni uvjeti za rast ove sorte i većina je tvrdila da nema šanse da će syrah roditi, a kamoli da će se od njega moći napraviti dobro vino. Eh, tu sam se zainatio, napravio sam odlično vino i posvetio ga ljubavi svog života“, ispričao je priču o vinu Moia syrah iz 2017. godine, godine kada su se Bruno i Irena upoznali.

Bruno Trapan i Irena Šoštarić

Bila je to poseban večer, a atmosfera je bila ispunjena vinskim i ljubavnim pričama, dobrom energijom i pozitivnim mislima. Bruno i Irena su dokazali kako ljubav uistinu čini čuda, te (do)kazali kako iskrena biodinamika, doduše uz puno rada i truda u vinogradu, može dati precizna i sortna vina, bez pogrešaka koje se biodinamičarima često zamjeraju, te koja – ništa manje važno – imaju itekako dobru tržišnu prolaznost.

Vinariju Wine Station Trapan, smještenu u malom mjestu Šišan na jugu Istre, ciljano posjećuju putnici-namjernici iz cijelog svijeta, a pohvale nerijetko dobivaju i od zahtjevnih Francuza poznatih po tome što „priznaju“ samo francuska vina. Svakako navratite, a dočekat će vas uvijek nasmijani Irena Šoštarić, Bruno Trapan, njihove četiri djevojčice i čak devetnaest pasa.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Irena Lučić

Udruzi Vinistra Zlatna koza za sjajno organizirani Concours Mondial de Bruxelles

/u /od

Konkurencija je bila oštra, biralo se između 12 atraktivnih događanja u Istri. Uspješna godina za istarske vinare obilježena je i godišnjom skupštinom na kojoj je najavljena jubilarna 30. izložba vina i vinarske opreme Vinistra

Vinistra, udruga vinogradara i vinara Istre dobila je Zlatnu kozu za najbolji događaj godine. U konkurenciji još 12 prestižnih događanja nagradu joj je dodijelila Turistička zajednica Istarske županije za organizaciju Concours Mondial de Bruxellesa, poznatog svjetskog vinskog ocjenjivanja koje je ove godine održano u svibnju u Poreču, samo tjedan dana nakon 29. izdanja Vinistre. Ova godišnja nagrada Turističke zajednice Istarske županije za najbolje turističke proizvode dodijeljena je na svečanosti u Grand Hotelu Brioni u Puli, a priznanje za novi podrum u kategoriji turistički proizvod godine dobila je vinarija Tomaz, čiji je vlasnik Klaudio Tomaz dugogodišnji član Vinistre.

 

„Ponosni smo na ovu nagradu, kao i na činjenicu da je Vinistra prva u ovom dijelu Europe dovela prestižno vinsko ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles. O važnosti ove vinske manifestacije govori podatak da se na njoj otvori više od 10 tisuća boca iz čitavog svijeta. Njegova neovisnost i strogi proces selekcije pružaju sigurnost potrošačima koji s punim povjerenjem mogu kupovati nagrađena vina. Sve to potvrda je sve većeg međunarodnog ugleda Vinistre, ali i istarskih vina“, izjavio je Luka Rossi, predsjednik udruge Vinistra iza koje je jedna od najuspješnijih godina od njezinog osnutka.

Potvrđeno je to i na godišnjoj skupštini u kaštelu Morosini-Grimani u Svetvičentu koji je okupio više od 90 vinara samo nekoliko dana prije osvajanja Zlatne koze. Tada je županijski pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan istaknuo kako istarski vinari zaslužuju ovako profesionalnu udrugu.

„Vinistra je na visokoj razini i nastavlja dobrim smjerom u cilju razvoja i promocije istarskog vinarstva u Hrvatskoj i u svijetu“, rekao je Pinzan.

Na skupštini je najavljen i spektakularan program na 30. jubilarnoj Vinistri, koja će se održati od 10. do 12. svibnja u porečkoj dvorani Žatika, a uoči skupštine održane su i dvije edukacije za članove udruge na kojima se tražilo mjesto više. Zainteresirani vinari i vinogradari upoznati su s novom Uredbom EU-a o deklariranju vina kojom se propisuje što se sve mora dodati na etiketu vina. Vinari su informirani i o novom Pravilniku o vinarstvu kojim se definira da svaki vinar mora dobiti certifikat za uzorkovanje vina bez kojeg neće moći podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja za stavljanje vina na tržište.

 

Foto: Vinistra

Udruga WOW dodijelila nagrade za naj-vino godine

/u /od

Udruga WOW nedavno je svečano proslavila svoj 12. Rođendan i dodijelila svoje godišnje nagrade za vino godine. WOW-ice su svoju važnu proslavu „pred-tinejdžerskog“ rođendana i dodjelu tradicionalnih godišnjih nagrada organizirale u sklopu svog partyja povodom nadolazećih blagdana.

Tko još ne zna: Udruga WOW redovito već 11 godina dodjeluje vlastite godišnje nagrade za naj-vino godine. Zapravo je to bilo bilo super-finale akcije „Što žene žele“ (izbor vina po ženskom ukusu) koja traje svake godine od svibnja do listopada, a provodi se anketom među članicama i simpatizerkama. Premda je ime akcije „Što žene žele“ pomalo duhovito, sustav izbora je itekako ozbiljan. Upravo zato što su pretpostavljale da će biti odmahivanja rukom jer su – zamislite – žene, smislile su način izbora njima najdražih vina koji je elaboriran i  nadasve ozbiljan a ipak poseban i „ženstven“.

Akcija biranja najboljih vina po njihovom, rafiniranom ženskom ukusu, tijekom godina se afirmirala, baš kao i sama, tek godinu starija udruga.  A WOW izbor za Grand Prix zanimljivo je zamišljen, drukčiji od ostalih i u igri su isključivo hrvatska vina. Vinari ih jako vole primiti jer su nagrade, za razliku od uobičajenih plaketa, zvjezdica, bodova, diploma i priznanja, itekako konkretne.

Tako su do sada ukupni pobjednici izbora (WOW Grand Prix) svake godine putovali u režiji WOW-ica u neku vionsku regiju svijeta.  Lista vinara koji su putovali s WOW je impozantna: Gianfranco Kozlović u Bordeaux, Saša Senjković u Champagnu, Moreno Coronica u španjolski Penedes, Luka Krajančić u Burgundiju, Frano Milina Bire u Austriju, Meneghetti u talijansku Toscanu, Marko Fakin u Mađarsku, vinarija Jakob u Milano.

Prošlogodišnji pobjednici iz vinarije Benvenuti putovali su na nagradno putovanje u talijanski Piemonte., a uz pomoć agilnog vinskog koncepta „Hrvatska na čašu“ /„Croatia By the Glass“, u sastavu Tomislav Tuđen i Jure Andrijašević.

Tri razine filtera

Izbor ide kroz tri razine filtera a započinje (pred)selekcijskom listom vina koju svake godine sastavlja jedan ugledni hrvatski sommelier, svojevrsni vinski „kustos” ili „izbornik“(izbornica).

On (ili ona) selekcionira vina kušana u prošloj godini i sastavlja autorsku listu najboljih/najzanimljivijih/najuspješnijih vina u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i “desertna” (vina s ostatkom  šećera). Do sada su vinski selektori bili odreda renomirani sommelieri Karin Rupena-Perdec, Alena Stuparić, Željko Bročilović Carlos, Filip Savić, Emil Perdec, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Roko Bekavac, Jelena Šimić Valentić, Ivan Jug i posljednji – Darko Lugarić.

– U drugoj fazi, sve WOW članice i simpatizerke, njih više od 200, a među kojima su i ugledne vinske i gastro novinarke, sommelierke, konzultantice, enologinje, vlasnice vinoteka i restorana, stručnjakinje za vinski marketing i zaljubljenice u vino i kulturu stola – mogu glasati za svoje favorite elektroničkom poštom. Tako se dobije 12 finalnih vina, (dva pjenušca, tri bijela, dva ružičasta, tri crvena, i dva desertna). U trećoj i izlučnoj fazi, konačnu odluku donose tri vinski upućene članice kušanjem naslijepo.

– Finalni ocjenjivački sud ovog puta bile su Egle Katunar, voditeljica prodaje i marketinga Kuće vina Ivan Katunar iz Vrbnika na otoku Krku; Lucija Matijević sommelierka trećeg stupnja i predavačica HSK (Hrvatskog sommelierskog kluba) i mlada vinska stručnjakinja Jana Košćec, također s položenim trežim stupnjem HSK. Finalno žiriranje vina naslijepo održano je ove jeseni u Iki, uz pomoć spretnih djelatnika hotela Ikador – vještog head-sommeliera Mate Negulića i vrhunske profesionalke Andree Klemenčić. Nakon što je žiri među dvanaest finalista odabrao pobjednike u svakoj od pet kategorija, slijedio je i najveći zadatak: izdvojiti jedno vino (i njegovog autora) koje ih je najviše impresioniralo.

Ovogodišnja lista finalista: u kategoriji pjenušaca: – Amfora, vinarije Tomac i Blanc de Noirs vinarije Jagunić, obje s Plešivice, hrvatske Champagne. Pobijedio je Blanc de Noirs vinarije Jagunić a nagradu je Dominiku Jaguniću uručio renomirani sommelier Goran Petrić.

U kategoriji bijelih vina tri najbolja su malvazija Santa Lucija 2017., malvazija OMO 2020. i Enjigi Venje KB.BQ. 2010 a pobijedio je Enjigi Venje KB.BQ. 2010. Nagradu je Ivi Enjingiju uručio maslinar Duilio Belić čija su se ulja kušala uz vrhunsku hranu.

Dva najbolja roséa su Rossella vinarije Poletti i Rosé Premium vinarije Kutjevo, oba iz 2022. Pobijedio je Rosé Premium vinarije Kutjevo. Nagradu je Petru Marincelu uručila Sanja Muzaferija, osnivačica i direktorica festivala ružičastih vina „Pink Day Zagreb“, koji će iduće godine 20.travnja u Laubi doživjeti svoje 11.izdanje.

Među crvenima izdvojili su se teran Barbarossa 2019. vinarije Tomaz, Trnjak 2017. vinarije Grabovac i crvena kupaža istarskog majstora Morena Degrassija Terre Bianche 2012.  Pobijedio je  Barbarossa 2019. vinarije Tomaz,a nagardu je Klaudiju Tomazu uručio uvaženi sommelier i autor pred-selekcijske liste, Darko Lugarić

Od desertnih vina u vrhu su Iločki podrumi s Tramincem Principovac izborna berba prosušenih bobica 2016., te prošek Babić 2018., vinarije Testament. Pobijedio je Traminac Principovac izborna berba prosušenih bobica 2016  a nagradu je Luki Lozančiću uručila sommelierka i članica izlučnog ocjenjivačkog suda, Jana Košćec.

Za nagradu, pobjednici u svakoj kategoriji dobili su skulpturu koju je dizajnirala dizajnerska grupa “Grupa”, a ukupni pobjednik Ivo Enjigi  odlazi na, zasad još uvijek tajnu, vinsku destinaciju. Na nagradi mu je čestitao prošlogodišnji pobjednik, Albert Benvenuti.

Nakon službenog dijela dodjele nagrada, uslijedio je party koji je svojim vinima ponajprije „ukrasio“ ukupni pobjednik, veteran i legenda Ivo Enjingi koji je za ovu priliku donio i za okupljene goste otvorio cijelu vertikalu fantastičnih vina iz svog podruma. Uz pobjedničko vino, Enjigi Venje KB.BQ. 2010 , kušala su se i bijelo Venje 2015., Venje 2010., Venje 2006. Sve je oduševilo upravo vino iz  2006., koje je još uvijek živo, vibnrantno i vrlo užitno te u super formi. A za sladokusce bili su tu i Traminac izborna beba bobica 2009., kao i rizlinzi iz 2012. i 2008. I crno Venje 2009. Zaključak svih prisutnih: Top vina, top vinari, vrhunska organizacija, lijepo društvo. Hvala svima

Foto: Rene Karaman

Tekuće čarolije na Fuliranju

/u /od

Kiša je konačno prestala, vrijeme je za minglanje uz mirisne, fine tople napitke na Fuliranju. Jeste li za šamar, kuhani gin, First Kiss, punch, kuhano vino s rakijom, Milk+Honey ili Kuhani panettone? Osim hranom, Fuliranje nas je oduševilo i najoriginalnijom, nikad bogatijom ponudom pića. Od zaigranih i pitkih, preko koktela spravljanih farmaceutskom opremom, zatim onih s tajnom recepturom do kuhanog panettonea ili šamara u ledenoj čaši – ovogodišnje Fuliranje na Strossmayerovom trgu prava je oaza svih tekućih čarolija koje suvereno prate najbolju gastronomsku ponudu zagrebačkog Adventa.

Kućica Gingle Bells

Uz mirise blagdanskih delicija, svakako jedna od prvih asoscijacija na Advent su nam i mirisi kuhanog vina i vrući kokteli. Fuliranje ne bi već 12 godina bilo toliko omiljena adventska destinacija da senzacionalnu ponudu hrane ne prati i jednako kreativna i kvalitetna ponuda pića.  Štoviše, čak su tri kućice na Fuliranju ove godine posvećene tekućim čarolijama – Rakijarnica, Ginglebells i Punch House by Gin Garden, no zanimljivo je kako i na ostalim kućicama postoji raznolika i nadasve kreativna ponuda toplih i hladnih pića, istražili smo je!

Krenimo s veteranima Fuliranja – Rakijarnicom – osim što je savršeno praktično smještena u samom središtu trga Josipa Jurja Strossmayera, te na njoj možete naručivati sa čak tri strane bez redova i čekanja – Rakijarnica i ovaj put donosi čaroliju okusa u čaši. Ove godine pripremili su neodoljive tople koktele koji garantiraju savršenu zimsku idilu. Tako su tu, osim provjereno izvrsnog bijelog i crvenog kuhanog vina i odlične kombinacije kuhanog vina s rakijama – kušali smo onu s rakijom divlje naranče i oduševili se. Usto Rakijarnica donosi harmoniju vrhunskih vina, piva, te ekskluzivnu selekciju rakija, pjenušaca i šampanjaca.

Rakijarnica

Još jedna kućica koja je postala sinonim za Fuliranje je Gingle Bells – ove godine je romantično ušuškana ispod krošnje tik do spomenika Josipu Jurju Strossmayeru –  s vlastitim i zauvijek nenadmašnim kuhanim ginom kojeg već godinama spravljaju po tajnoj recepturi. Gingle Bells sudjeluje na Fuliranju već desetu godinu zaredom, a sudjeluju i na brojnim drugim festivalima diljem Hrvatske poput Pizza i Burger Festivala. Mnogobrojni posjetitelji, s godinama već i prijatelji, vraćaju im se iz festivala u festival te iz grada u grad. “Kao što naše ime sugerira glavni proizvod nam je GIN, a svi znamo da će gin u bilo kojoj kombinaciji zarobiti sva vaša čula svojom ugodnom gorčinom, a pogotovo aromom i mirisom. Na nama je da ga sljubimo u pravom omjeru sa pripadajućim tonicom, voćem ili u slučaju velike zime da ga ugrijemo specijalno za vas”, poručuju vječno sjano raspoloženi momci iz Ginglebellsa te dodaju: “Osim već spomenutog, prvog i originalnog kuhanog gina kojeg radimo u suradnji sa Hendrick’s ginom, za ugrijati se u hladne zimske dane ne brinite, jer mi smo pripremili najhladniju Šamar rakiju iz čaša napravljenih od leda što je još jedan novitet na ovogodišnjem Fuliranju.”

Gingle Bells kuhani gin

S druge strane spomenika, također pod krošnjom drveta smjestila se kućica Punch house by Gin Garden – adventska ispostava mnogima posebno dragog zagrebačkog A most unusual gardena. “Punch house by Gin Garden nećete moći promašiti u sklopu ovogodišnjeg Fuliranja – na našu kućicu privući će vas aromatičan miris našeg Hendrick’s puncha s Botanica začinima i dehidratima, kao i svjetleća slova koje ćete uočiti u masi. A zašto su naša kućica i punch tako posebni? Prvo što ćemo vam otkriti je da kod nas nema industrijskog puncha ili unaprijed pripremljenog vina iz tetrapaka, već osam godina, koliko sudjelujemo na Adventu, sami, svaki dan kuhamo svoj punch i kuhano vino”, poručuje ekipa i nastavlja:

Punch House by Gin Garden

“Iznimno nam je bitna i kvaliteta sastojaka pa koristimo premium gin Hendrick’s te aromatične začine i dehidrate hrvatskog proizvođača Botanica. Okus puncha možete prilagoditi svojem ukusu jer imate mogućnost biranja začina i dehidrata poput kriški naranče ili cimeta koji će mu dati pravi božićni okus”, kažu kreativci iz Punch Housea čiju kućicu osim svega spomenutog krase i super simpatični plišani majmuni, a imaju i brioche bananko, nutella i jagoda, pistacio i brioche sarmicu za prizalogajiti.

Punch House by Gin Garden

Za najmlađe ili pak one koji izbjegavaju alkohol ovdje nude bogat i opet vrlo poseban izbor čajeva, tako da su tu: Kofer.čaj, Grandma’s Baked Apple Tea, Ginger Lemon Fresh, Red Hot Ginger Tea, First Kiss, Rainy Day, Mommy & Me čajeve.

Posebno kreativnu ponudu toplih i hladnih koktela na Fuliranju imaju i na Izakaya kućici. Ovaj izvrstan zagrebački asian fusion restoran svoju je cijenjenu i s razlogom hvaljenu ponudu hrane upotpunio jedinstvenim koktelima po recepturi gospodina Ivana Leke, vlasnika popularnog Express Bara u Petrinjskoj. “Ovi se kokteli ne ne rade “barmen” metodom, već se sva priprema za koktele radi naprednim miksološkim metodama pomoću farmaceutske opreme”, ističu nam iz Izakaye, dodajući da u ponudi imaju jedan topli i jedan hladni koktel koji su osmišljeni ekskluzivno za Fuliranje.

Izakaya koktel

Topli koktel naziva Hotto elixir je na bazi ruma i čaja od cvjetova kamilice, začinjen božićnim začinima (cimet, klinčić, zvjezdasti anis, svježa korica limuna i naranče) te hladno prešanim đumbirom, sokom limete i pireom od ananasa. Aromatičan je blago ljutkast, božićnog okusa, uz blagu egzotičnu notu ananasa.

Izakaya koktel

Hladni koktel nazvan Fuyu fizz je kombinacija pjenušavog vina i ruma začinjenog s domaćim sirupom od cejlonskog cimeta, klinčića i šećera kokosovog cvijeta. Posluženuje se s domaćom espumom od ananasa i limete. Ovo je svježe, pitko, blago gazirano, kremasto, voćno piće s božićnim notama.

Beg’s Plant Based Koktel – Apple snapper

Posebno zanimljivi kokteli mogu se pronaći i na kućici Beg’s Plant Based. “Ove smo godine dogovorili suradnju s Peaches&Cream koktel barom, jednim od najboljih koktel barova u Hrvatskoj, koji su nam kreirali listu koktela koji će biti u svakodnevnoj ponudi tijekom Fuliranja na našoj kućici”, kaže nam Eduard Beg, dodajući da su kokteli Candy Cane, Apple Snapper, te Milk+Honey zaigrani, pitki, a opet ozbiljnog karaktera, te okusima kreirani kako bi odgovarali adventskom ugođaju. Usto, u najavi je i minimalno jedno gostovanje tima Peaches&Creama koji će kreirati posebnu ponudu koktela samo za taj dan.

Beg’s Plant Based Koktel – Candy Cane

Kad je riječ o ponudi vina, na veliko odobravanje gastroznalaca i vinoljubaca nailazi kućica Nebo by Deni Srdoč Streetstyle koja, osim onih za hranu, ubire i brojne pohvale za najbolju vinsku listu. Svojom pak ponudom toplih i hladnih koktela i ovaj put sveopće oduševljenje izaziva kućica Picnic zadarskih entuzijasta i kreativaca bez premca.

Picnic Craft Bar – Kuhani cosmo

Ovisno s koje ste strane ušli na Strossmayerov trg, svoje ćete adventsko putovanje Fuliranjem ili započeti ili završiti na Picnic kućici. “Ovdje već drugu godinu za redom kreativnost, lokalnost i sezonalnost ne samo da oblikuju našu hranu, već i naša jedinstvena topla pića. Naš bar, smješten unutar Picnic kućice, čeka vas s neodoljivim koktelima koji će zagrijati vaše zimske dane”, kažu nam iz Picnica te pozivaju da kušate već danima najveći hit među pićima na cijelom adventu – Kuhani Panettone!

Picnic Craft Bar – Panettone koktel

Na kućici Picnic možete kušati još i: Kuhani Cosmopolitan – topli spoj vodke i likera od naranče obogaćen toplim zimskim brusnicama, završen s rastopljenim marshmellowom – prava poslastica koja će vas grijati iznutra.

Tu je zatim Picnic Punch s rumom, vanilijom i zimskom jabukom, potom Ginspiration  za koji kažu: “To je naša posebna inačica s Old Pilot’s hrvatskim ginom, pažljivo začinjena kako bi stvorila kuhani gin doživljaj. Za ljubitelje gin-tonica, ovo je pravi topli blagdanski užitak.” A za Božić u čaši, kažu svakako valja kušati njihov Santa Gin: “Santa Gin, naš specijalni koktel, kombinira Old Pilot’s gin, domaći nar, Thomas Henry wildberry i pjenu s notama pumpkin pie spice. Neodoljiv božićni okus koji ćete pamtiti!”.

Picnic Craft Bar – Santa Gin

Ima li što ljepše biti u dobrom društvu, ili susresti prijatelje, pa kušati neke od ovih divota u čaši? Jedno je sigurno: na Fuliranju ćete se provesti bolje no što biste mogli zamisliti.

 

Sve novosti, rasporede koncerata i događanja možete svakodnevno doznati prateći Fuliranje na Facebooku i Instagramu

 

Mjesto: Trg Josipa Jurja Strossmayera, Zagreb

Trajanje: 29. studeni 2023. – 07. siječnja 2024.

Radno vrijeme :

pon-pet: 𝟏𝟐:00 – 𝟎𝟏:00 / sub-ned: 𝟏𝟏:00 – 𝟎𝟏:00  

Božić: 𝟏𝟔:𝟎𝟎 – 𝟎𝟏:𝟎𝟎  /Štefanje: 𝟏𝟐:00 – 𝟎𝟏:00 /

Stara godina: 𝟏𝟐:𝟎𝟎 – 𝟎𝟑:𝟎𝟎 / Nova Godina: 𝟏𝟕:𝟎𝟎 – 𝟎𝟏:𝟎𝟎

Ulaz: besplatan

 

Foto: Sandro Sklepić i PR

Pelješac: otvoreni podrumi i otvorena srca

/u /od

Kada su prije šesnaest godina došli na ideju Otvorenih peljeških podruma kao manifestacije koja bi promovirala Pelješac kao vinsku destinaciju i osnažila tržišnu poziciju plavca malog izvan ljetne turističke sezone, Slobodana Rosića – idejnog začetnika i glavnog organizatora te Matu Matuška – vinara i partnera-entuzijasta u ovoj priči, dočekali su podsmijesi i odmahivanja rukom.

Pelješki most

Te, čini se sad već davne 2007. godine, na Pelješac je stigao jedan jedini autobus, dovezavši svega 37 putnika. Ovogodišnja, šesnaesta po redu manifestacija Otvoreni pelješki podrumi okupila je više od 3000 posjetitelja koji su preplavili podrume, konobe i wine barove. Prava je sreća da, nakon prvog pokušaja, Rosić i Matuško nisu odustali. Očito postoji nešto na tom pelješkom tlu – u lozi i u ljudima – što preživljava i uspijeva u inat svima i svemu.

Vinarija Matuško

Pelješac, poznat po svojim slikovitim krajolicima i bogatoj vinogradarskoj tradiciji, ističe se kao jedna od najvažnijih vinorodnih regija u Hrvatskoj. Poluotok smješten na južnom dijelu Jadranskog mora, između Stona i Orebića, dom je izuzetnih vinograda i autentičnih sorti grožđa. Najvažniju ulogu, dakako, igra plavac mali, treći – nakon graševine i malvazije, u ukupnom poretku najzastupljenijih sorti u Hrvatskoj sa čak 11% udjela, te najznačajniji kao crna sorta. Riječ je o autohtonoj sorti, nastaloj spontanim križanjem dobričića i crljenka, prepoznatljivoj po svojoj robustnoj strukturi, izraženim taninima i intenzivnim aromama crvenog voća.

Autohton je ovdje i rukatac, malo zastupljen i donedavno zanemaren, koji ipak posljednjih godina doživljava svoj revival zahvaljujući povećanoj potražnji za bijelim vinima. A naći će se i nešto pošipa, što iz lokalnih vinograda, što od grožđa otkupljenog s obližnjih korčulanskih položaja Čara i Smokvica.

Vinarija Matković

Brojne vinarije koje se prostiru diljem Pelješca svakodnevno doprinose reputaciji plavca malog. Prema posljednjim statistikama, Pelješac ima više od 50 vinogradara, svaki s različitim pristupima proizvodnji i stilovima vina. Udruženi su u dvije udruge: Plavac mali – Pelješac, te Pelješki vinski puti. Većina ih je potekla od nekadašnjih poljoprivrednih zadruga, od kojih danas djeluje još samo pet: PZ Dingač, PZ Postup, PZ Janjina (Pelješki vrhovi), PZ Putnikovići i PZ Stoviš Ston.

Vinarija Matuško

Dingač i Postup – strme padine vinske izvrsnosti

Prema statistikama Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, ukupna površina pod vinovom lozom na Pelješcu iznosi preko 1000 hektara. Od toga, specifično područje Dingač zauzima oko 65 hektara, dok Postup obuhvaća oko 150 hektara. Ova područja karakteriziraju strm teren i sunčano mediteransko okruženje koje pridonosi koncentriranim aromama i visokim kvalitetama grožđa. Na oba područja prisutan je fenomen trostruke insolacije, pri čemu grožđe dobiva sunce izravno i neizravno – refleksijom od kamena i od mora. Posljedica ovog procesa su visoke koncentracije šećera, pa tako kasnije i alkohola, koji nerijetko premašuju 15% te koje je potrebno znalački uklopiti u vino kako bi ono bilo pitko i užitno.

Tunel Dingač

Dingač je prvi hrvatski vinogradarski položaj sa zaštićenom oznakom izvornosti, kojom se ponosi još od davne 1964. Nadmorska visina vinove loze doseže do 300 metara, a nagib padina impresivnih 30 stupnjeva. Ova kombinacija ekstremnih uvjeta uzgoja i mineralnog tla doprinosi jedinstvenim senzacijama u vinu, gdje se izražavaju kompleksnost, struktura i dugovječnost. Ovo vino odražava snagu i karakter Pelješca, izazivajući strast i poštovanje vinoljubaca diljem svijeta. Prvi vinogradi na ovom području posađeni su još 1960-ih, što ga čini jednim od najstarijih vinorodnih položaja na Jadranu. Zahvaljujući godinama iskustva i stručnosti vinara, Dingač je postao sinonim za vrhunsku kvalitetu vina i neizostavan je element hrvatske vinarske baštine.

Položaj Dingač

Vinogorje Postup, smješteno sjeveroistočno od Dingača, iako također pruža izvanredne uvjete za uzgoj vinove loze, ispočetka je smatrano „drugorazrednim“. Događalo se čak da se – u nedostatku Dingača – vina s Postupa „podvaljuju“ pod vrhunska, izazivajući ljutnju kupaca. Ipak, puno se promijenilo nakon što je i ovaj položaj dobio svoju zaštićenu izvornost, 1967. godine, kada se prestao „sramiti“ biti ono što jest – položaj koji daje kombinaciju elegancije i kompleksnosti.

Početak manifestacije Otvoreni pelješki podrumi

Nadmorska visina vinove loze na Postupu doseže do 200 metara, a nagib padina, koji je ipak nešto manji nego na Dingaču, omogućuje optimalnu ekspoziciju suncu, stvarajući vina s dojmljivom strukturom i živopisnom aromatskom složenošću. Ovo područje je također poznato po kamenoj terasi koja zadržava toplinu tijekom dana i osigurava postupno otpuštanje tijekom noći, doprinoseći optimalnom sazrijevanju grožđa. Postup donosi vina s umjerenijim alkoholnim postotkom u usporedbi s Dingačem, ali s istim živopisnim karakterom plavca malog. Boja ovih vina je često rubinska ili granatna, a tanini su elegantniji i zaobljeniji. Ova vina odražavaju spoj tradicije i modernog, često s naglaskom na izraženijoj voćnosti i profinjenosti okusa.

Vinarija Mikulić

Nema vina bez – magarca

Tradicija uzgoja vinove loze na Pelješcu seže još od vremena Ilira i Antike, a pelješkom seljaku loza je doslovno značila život. Zbog nepostojanja prometnica, vino se strmim i uskim stazama dopremalo do luka gdje se pretakalo u bačve i krcalo u trgovačke brodove. Iz udaljenijih mjesta smještenih na visoravni Župi, za taj posao formirale su se karavane tovarnih mazgi  – takozvani ponos.

Vina Madirazza

Magarci, poznati po svojoj izdržljivosti i prilagodljivosti na teške terene, pokazali su se kao idealni partneri u transportu grožđa. Ponos predstavlja nezaboravnu sliku – karavanu magaraca koji nose košare s vinom kroz slikovite krajolike Pelješca. Ova tradicija seže stoljećima u povijest i nosi sa sobom ponosnu baštinu koja je duboko ukorijenjena u lokalnu kulturu. I dok moderna tehnologija zamjenjuje neke tradicionalne metode (a pomogao je tu i tunel Dingač prokopan 1971. godine), očuvanje prakse Ponosa važan je dio autentičnosti i šarma peljeških vinskih krajeva. Ova jedinstvena slika donosi dodatnu dimenziju ljepote u svijet peljeških vina.

Vinarija Edivo

Vina iz mora

Da nije sve priča o tradiciji bez imalo inovacije, najbolje potvrđuje vinarija Edivo, jedinstvena po metodi dozrijevanja vina pod morem. Podvodno starenje odvija se u amforama i bocama koje su postavljene na dubini od 18 do 25 metara, stvarajući jedinstvene uvjete za sazrijevanje. U tom procesu nastaju vina doslovno prožeta morskim duhom. Osim impresivne tehnologije, Edivo se ponosi svojom posvećenošću autohtonim sortama, poput plavca malog i pošipa, koje se savršeno uklapaju u priču, ali i sa suradnjom s iločkom vinarijom Trs, čiju pjenušavu kupažu rukatca i chardonnaya puštaju da odleži pod morem kako bi dobila sasvim novu dimenziju. Ovaj su svojevrsni regionalni vinski crossover brojni vinoljupci dočekali sa oduševljenjem i velikim interesom.

Vinarija Edivo

Otvoreni podrumi – ljeto u prosincu

Johnny Štulić možda je doživio „proljeće 13. u decembru“, no posjetitelji manifestacije Dani otvorenih peljeških podruma mogu u prosincu doživjeti čak i ljeto. Iako često praćena kišom, poluotočka fešta u kojoj vino ne prestaje teći puna tri dana, budi uspavane podrume i konobe, poziva na pjesmu, zabavu i ples i nudi dobrodošli odmak od kontinentalnih briga i sumorne svakodnevice. Ne čudi stoga da ovu manifestaciju posjećuju ljubitelji vina iz čitave Europe, bilo da dolaze u privatnom aranžmanu, bilo organiziranim autobusnim prijevozom. Ovaj festival omogućuje posjetiteljima da po cijeni od svega 20 eura po osobi istraže vinarije, upoznaju vinare i kušaju vrhunska vina i slasne zalogaje kroz neograničenu konzumaciju.

Vinarija Madirazza

Tijekom ovih dana, vinari spremno otvaraju vrata svojih podruma, dijeleći svoju strast prema vinu s posjetiteljima. Nađe se tu za svakog ponešto – od klape i folklora na otvorenju u Stonu, preko rasprodanog nastupa Lidije Bačić kod Madirazze, cjelodnevne fešte uz živu zabavnu glazbu kod Matuška, harmonike kod Borisa Violića, do unplugged gitare kod Bezeka.

Vinarija Bezek

A kada u 21 sat vinarije zatvore svoja vrata, slijedi zajednička fešta uz živu glazbu u zadružnom domu Dingač, koja nerijetko potraje do sitnih jutarnjih sati. Drugo jutro vinari se spontano okupljaju u Pijavičinom, u jedinom otvorenom kafiću na poluotoku, „kapajući“ jedan po jedan oko podneva. Uz neophodnu dozu kofeina i mineralne, rezimiraju se dojmovi i zapisuju ideje kako da „otvoreni podrumi“ budu još bolji dogodine.

Vinarija Mikulić

Tradicionalni specijaliteti sljubljuju se s vinom

Baš kao što brinu da vino teče u potocima, pelješki vinari na Otvorenim podrumima jednako tako brinu da im gosti ne budu gladni. Iako je Pelješac poznat po kamenicama i mušulama, u prosincu svi nekako preferiraju „zimske specijalitete“. Vrijedne domaćice, poput vinarke Željke Matković, spreme tako kontunjatu i mantalu – tradicionalne deserte, prvi na bazi dunje, a drugi na bazi varenika sa ukuhanim bademima ili orasima – posluženih na listovima lovora.

Matković Željka i Petar

Pelješka slavonka Manuela Ferić, jedina u Hrvatskoj koja pravi džemove od plavca malog i pošipa, rasproda tada većinu godišnjih zaliha. Bude tu i riblje paštete, slasnih kanapea i domaćeg sira. O pršutu da ne govorimo – ima ga svagdje i posvuda je vrhunski. No najukusniji nam je ipak bio onaj iz „privatne arhive“, kojeg smo kušali u boutique vinariji Indijan složne braće Ivana i Juraja Violića.

Vinarija Indijan

Vino u muzeju, muzej u vinu

Pelješac se može pohvaliti ne jednim, već sa dva vinska muzeja. Muzej Putnikovići, smješten u zgradi nekadašnje škole, predstavlja izvanredno putovanje kroz bogatu povijest i tradiciju vinogradarstva na poluotoku. Eksponati obuhvaćaju različite aspekte vinogradarstva, od tradicionalnih alata za berbu grožđa do antiknih bačvi i artefakata povezanih s vinskom proizvodnjom.

Muzej Putnikovići

Jedinstvenost ovog muzeja leži i u tome što posjetitelji imaju priliku kušati vrhunska vina dok istražuju izložene eksponate. Kroz vođene ture i degustacije, Muzej Putnikovići postaje živa slika strasti i posvećenosti lokalnih vinara, doprinoseći promicanju vinske kulture i naslijeđa Pelješca. Ovaj prostor ne samo da oživljava prošlost, već i poziva na uživanje u sadašnjosti i budućnosti peljeških vina.

Muzej Putnikovići

Svoje prste u stvaranju ovog muzeja (doslovno) je imao – a tko nego Slobodan Rosić – koji je na inicijativu Želimira Bašića te uz podršku županije, općine i zadruge Putnikovići, hrabro odlučio krenuti u ovaj projekt. „U početku je to bilo skroz na volonterskoj osnovi. Nismo imali novaca i sve smo radili svojim rukama, ja sam čak posuđivao svoj alat za obradu drva. Obilazili smo kuće i prikupljali eksponate. Kasnije su se uključili županija i općina, pa je bilo nešto lakše. Danas smo ponosni kako sve to izgleda, a reakcije posjetitelja su više nego izvrsne.“ – prepričava Rosić.

Slobodan Rosić

Osim ovog „službenog“ vinskog muzeja, na Pelješcu smo pronašli još jedan. I to obiteljski. Riječ je o ugostiteljsko-vinarskoj obitelji Mikulić iz Orebića, čiji je vlasnik i glava obitelji Igor pasionirani sakupljač starih predmeta vezanih uz vino. U dijelu obiteljske kuće odlučili su tako organizirati privatni muzej koji je zanimljiv po tome što se nalazi na zemljanom podu, a ima i kušaonicu. Sin Antonio ponosno nastavlja očevim stopama, te se posvetio proizvodnji vina, među kojima se ističe Postup don Josip. Vino proizvodi tradicionalnom metodom, baš kao što je to činio njegov djed, prvi vinogradar u obitelji. „Nastojimo što manje intervenirati u proces proizvodnje, a nakon kratkog odležavanja u barrique bačvama, nužnog za ukroćivanje tanina, butelje odležavaju u slami koja je stabilizator temperature.“ – priča nam Antonio, dodajući kako u podrumu imaju i banku vina u kojoj vrše odležavanje za kupce.

Mikulić Igor i Antonio

Plavac mali snažan je brend, a Pelješac neizostavna destinacija vinskog turizma

„Vinari udruženi u udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti već dugi niz godina promoviraju vinski turizam poluotoka, stvarajući tako brend Pelješca kao nezaobilazne vinske destinacije kako za domaće, tako i za strane turiste.“ – ističe Rosić te nastavlja – „Kvaliteta nam je na prvom mjestu. Stoga, prije nego krene fešta po vinarijama, valja odraditi tradicionalno godišnje ocjenjivanje. Dvanaest enologa s Pelješca u PZ Putniković prvog su dana manifestacije marljivo ocjenjivali autohtone sorte i podijelili diplome za najbolja mlada vina rukatac, pošip i ostale bijele sorte, rose, plavac mali, plavac mali s posebnih položaja te ostale crne sorte.“

Vina Mikulić

Ova manifestacija, dakle, ne služi samo promociji lokalnih vinara, već itekako stvara priliku za edukaciju o vinu i vinskoj tradiciji Pelješca. Posjetitelji imaju priliku uživati u raznolikosti vinskih stilova i degustirati vina, učeći o njima od samih vinara i lokalnih ugostitelja.

Pelješac se može pohvaliti i činjenicom da broj vinogradara stalno raste, a kvaliteta proizvedenih vina privlači pažnju domaćih i međunarodnih ljubitelja Bakhove kapljice. Uz visoke standarde proizvodnje i predanost očuvanju vinogradarske tradicije, Pelješac (p)ostaje nezaobilazna destinacija za sve koji cijene vrhunska vina i autentično vinogradarstvo.

Prepoznaju to danas i lokalne turističke zajednice – Janjina, Trpanj, Orebić i Ston, kao TZ Dubrovačko-neretvanske županije. A za projekt koji je prve godine okupio svega 37 posjetitelja, danas su zainteresirani i važni sponzori poput Romerquellea i Jolly-Mercedes Benza, koji pružaju značajnu podršku ovoj manifestaciji, omogućujući joj da svake godine raste u kvaliteti i kvantiteti.

Tekst i foto: Irena Lučić, diWine Croatia

Slavonska vina za božićni party

/u /od

Kutjevački podrum iz 1232. najstariji je u ovom dijelu Europe, onaj u Belju je najveći, iz iločkih podruma obitelji Odescalchi u svijet su se plasirala prva pakirana vina u Europi, u Erdutu je jedna od najvećih bačava na svijetu koja je još u upotrebi, tamo je i najveći plantažni vinograd u Hrvatskoj, a ljubitelji vina i stručnjaci znaju da boljih graševina od onih u Slavoniji i Podunavlju nema. Posljednjih desetljeća slavonski vinari okitili su se i brojnim nagradama za vrhunska crna vina, posebno za sjajnu frankovku, ali i cabernet sauvignon.

Da su vina iz ovog dijela hrvatske savršena pratnja i uz finger food i uz pikantna konkretnija jela, kao i uz tradicionalne, ali i moderne slastice, potvrdio je Slavonia Wine Christmas Party održan u hotelu Mövenpick Zagreb koji je okupio ljubitelje vina i prijatelje ovog dijela Hrvatske.

Povijesne vinarije i vinski festivali

U organizaciji pet regionalnih turističkih zajednica okupljenih u Klaster Slavonija na zagrebačkom partyju predstavila su se vina od Virovitice do Iloka. Široki spektar prvenstveno graševina – od pjenušaca do predikata, ali i prezentacija crne Slavonije s odličnim kompleksnim, harmoničnim, slasnim vinima, potvrđuju veliki iskorak istočnog dijela Hrvatske i pozivaju na istraživanje vrhunskih okusa u modernim butik vinarijama, ali i stoljetnim podrumima.

„Povijesni podrumi specifičnost su Slavonije i Podunavlja i sjajan su temelj za vinski turizam koji povezuje kulturnu baštinu, vino i gastronomiju a tu su i brojni vinski festivali poput WineOsa koji se održava početkom siječnja u Osijeku, Slavonije i Podravine, wine not!? u Virovitičko-podravskoj županiji, Festivala graševine u Kutjevu, Festivala Traminca u Iloku, Zalaska sunca u vinogradu u Brodskom Stupniku ili Večeri vina i umjetnosti u Osijeku… Treba se samo usuditi, predlažemo da sami sebi pružite priliku za poseban odmor i nova otkrića. Tko nikad nije bio, nakon prvog dolaska u Slavoniju sigurno će se vratiti. Slavonija – nema joj ravne“, poručila je Ivana Jurić, voditeljica Klastera Slavonija i direktorica TZ Osječko-baranjske županije.

Majda Jakša, Maja Jakobović, Martina Jakelić, Ružica Vidaković i Ivana Jurić

Na iznimna vina, posebno graševine, osvrnuo se i poznati hrvatski sommelier Mario Meštrović. „Osim što graševina u Slavoniji ima standardiziranu izvrsnost u proizvodnji i što daje vrhunske rezultate u svim stilovima vina, grožđe ne nakuplja visoke kiseline tako da su vina pitka, cvjetno voćna s ugodnom sortnom gorčinom na završetku. Također, s globalnim zatopljenjem imamo puna kremasta vina od graševine koja su sjajni pratitelji ne samo slavonskih jela.“

Ivana Jurić i Mario Meštrović

Foto Anto Magzan

Udruga Vinistra predstavila vrhunska vina na pulskom Sajmu knjige

/u /od

Da je vino najbolje društvo uz knjigu dokazao je to i 29. Sa(n)jam knige u Istri koji je ove nedjelje završio u Puli. Vinu i Istri bio je posvećen program Histrokozmos – takozvani sajam unutar sajma, a rasprave o preplitanju „čudnovatog“ karaktera Istre kao svojevrsnog malog kontinenta s velikim svijetom pratile su degustacije vina priznatih istarskih vinara u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom.

Vinistra je još jednom hrabo izišla iz okvira i potvrdila da je vino sastavni dio kulture. Članovi udruge Vinistra, njih 23, izlagalo je u pop-up Vinoteci Vinistre, a u programskom dijelu na Sajmu knjiga sudjelovali su poznati vinari Klaudio Tomaz, Peter Poletti, Ivica Matošević, Gianfranco Kozlović, Milan Budinski, Josip Barišić iz Agrolaguna, Klaudio Ipša, Nikola Benvenuti, Stiven Valenta i Luka Rossi.

„Nedavno je otišao Franko Lukež, bonvivan i veliki poznavatelj istarskih vina i gastronomije, a mi smo za početak Histrokozmosa odabrali Frankov mikrokozmos vezan uz vino. Njegova duboko promišljena, iskonska, autentična, a svjetska priča o vinu i Istri polazište je oko kojeg Histrokozmos stvara novu sagu – Sagu o vinu“, kazala je Magdalena Vodopija, direktorica Sajma knjige u Istri.

Mens Sana in Malvasia Istriana

Posebno je zanimljiv bio panel Mens Sana in Malvasia Istriana u sklopu kojeg su književnik i novinar Boris Dežulović te vinari Ivica Matošević i Gianfranco Kozlović razgovarali o tome je li za dobru književnost zaslužno dobro ili loše vino, kakva je razlika između Dalmatinaca i Istrijana kada je u pitanju vinarstvo, kako se razvila istarska vinska scena i kako je malvazija postala svjetsko vino.

„Književnost ne nastaje nakon ručka od tri slijeda i tri stotine eura u restoranu s tri Michelinove zvjezdice, i tri kratka znalačka gutljaja vina iz arhivske boce od tri hiljade eura: književnost nastaje u svo stalo vrijeme, na svim stalim mjestima i na sve ostale načine: ukratko, bilo kada, bilo gdje i bilo kako“, istaknuo je Dežulović.

Knjiga i vino savršen spoj

Vinar Matošević naglasio je kako je oduvijek vjerovao u uspjeh malvazije. „Na fakultetu smo učili o osnovnim kvalitetama vina u Hrvata koje su bile vezane uz Dalmaciju i Slavoniju. Učili su nas i da od malvazije ne možeš napraviti visokokvalitetno vino. Uvijek je tu bilo rivaliteta, ali svaki teritorij može napraviti vrhunski stvar. U tom smislu Istra ima svoju malvaziju.“

Posljednjeg dana Sajma knjige predsjednik Vinistre Luka Rossi rekao je kako se jedino zajedništvom mogu postići visoki ciljevi te se zahvalio svim istarskim vinarima koji su sudjelovali u 30 godina izgradnje modernog istarskog vinarstva.

„I ovog puta se pokazalo koliko je važno povezivanje kuture, umjetnosti, turizma i vinarstva, a Vinistra će svakako i u budućnosti podržavati ovakve inicijative“, zaključila je Sanja Brnobić, voditeljica marketinga Vinistre te za iduću godinu najavila jubilarnu 30. Vinistru koja se od 10. do 12. svibnja tradicionalno održava u porečkoj dvorani Žatika.

 

Foto: arhiva Sanjam knjigu

 

Vodič kroz vinoteke: „Vinske zvijezde“ preporučuju najbolje blagdansko vino

/u /od

Bliže se blagdani, dani kada se peku kolači, a jelovnik se pomno sastavlja da bi se zadivilo ukućane i goste. Pa, uz planirana jela treba poslužiti i dobro vino, stoga donosimo rezultate ocjenjivanja komisije Vinskih zvijezda. Jer, kada stručnjaci neko nekom vinu dodijele visoke bodove, dobar je to vodič za kupnju bez propitkivanja.

Najbolje ocijenjeno blagdansko vino 6. ovogodišnjeg ocjenjivanja Vinskih zvijezda jest vrhunsko desertno vino Šibenski Jakov 2019. Vinoplod-vinarija Šibenik. Tako su odlučili ocjenjivači „naslijepo“ na nedavnom ocjenjivanju u zagrebačkom Michelin restoranu Noel, između 23 pristigla uzorka – 19 pjenušavih i 4 mirna vina.

Komisija je brojila 5 članova:  Zvjezdana Marković, certificirana kušačica i profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (Zavod za vinarstvo i  vinogradarstvo),  dipl.ing agr. Saša Zec, enolog, Toni Arbunić, glavni sommelier Noela, Matea Vojinović,  studentica diplomskog studija Vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta, te profesorica Marija Vukelić, voditeljica projekta i predsjednica komisije. Vina je točio mladi sommelier Noela Vito Crnković.

Pobjedničko vino dobilo je čak 95 boda, proglašeno je šampionom ocjenjivanja te je time osvojilo zlatno priznanje s „pet zvjezdica“. Opisano je  kao mirisno, fino, slasno i sočno s aromama suhih  smokava, marelica i meda. Na okusu je puno, kompleksno i trajno. Uz njega se preporučuju sitni blagdanski kolači, kuglofi, medenjaci, torte s bijelom čokoladom ali i – gusja jetra!

Drugo mjesto dijele pjenušavi moslavački Glamour Rosé Extra brut 2017. vinarije  Miklaužić (94,8 boda) i Korlatov Merlot Boutique 2019. (94,8).

Na trećem je mjestu iločki Traminac IBPB vinarije Papak, 2017. (94,4).

U nastavku su ukupni rezultati prema broju zvjezdica i pravilima projekta Vinske zvijezde

Pet zvjezdica – veliko zlato  (95-98,5):

Šibenski Jakov, desertno, 2019., Vinoplod-vinarija Šibenik (95); Merlot Boutique 2019. Korlat  (94,8) Glamour Rosé Extra brut 2017. Miklaužić (94,8)

Najbolja desertna vina

Četiri zvjezdice – zlato (90-94,5 bodova):   

Desertna: Traminac IBPB 2017. Vina Papak-Ilok; Traminac Primus 2018. Bolfan;

Najbolja ružičasta pjenušava vina

Ružičasta pjenušava: Bregh Rosé Brut Petrač, Ružica Vinodola Brut Pavlomir, Viška bonda brut Vislander; La Pien brut Gregorić, Lilith extra brut Degrassi, La vie en Rosé brut Degrassi, Radosh Rosé Vina Papak Ilok

Najbolja bijela pjenušava vina

Bijela pjenušava: Baronial brut vina Vuglec; Meandar brut Erdutski vinogradi, Komiška bonda brut Vislander; Trdenić Brut; Organic Muscat demi sec Kopjar, Jasminka demi sec, Vuglec&Bodren, By the Way doux, Bodren.

Tri zvjezdice – srebro (85 – 89,5 bodova):

Klassik Brut Kašner; Memoria Brut Nature, Enosophia

 

Foto: Julio Frangen i Sunčana Barušić

Uskoro, 30. studenog, počinje 16. Zagreb VINOcom

/u /od

Vrijeme leti, kako kaže naš dragi prijatelj Ivan Dropuljić kojeg svi zovemo “profesore”. Leti i doletjelo je vrijeme kada će se održati šesnaesti po redu Zagreb VINOcom, najiščekivaniji međunarodni festival vina (i kulinarstva) na kojem se iz godine u godinu okuplja sve više sudionika. Ne da bi osvojili nagrade i priznanja, nego srca svih ljubitelja dobre kapljice i dobrih zalogaja, da bi im ponudili ono najbolje o čemu su se brinuli u vinogradima i što uzgajaju u svojim podrumima, vrtovima i imanjima. Lista je podugačka, festival se održava dva dana, pa će stvarno biti za svakoga ponešto, a oni spretni sigurno će probati posebna vina, vina kakva do sada nisu kušali i fine zalogaje koje će još dugo pamtiti. Pa, eto, donosimo pismo Ive Dropuljića s kojim, na svoj već jubilarni festival poziva, kako on kaže sve ljubitelje Bakhova nektara:

 

Dragi prijatelji dobrog vina i hrane!

Vrijeme leti, i začas nas evo ponovo pri kraju kalendarske godine, u adventskom razdoblju za koje smo naviknuti da bude u znaku pojačanog veselja, ali istodobno i razdoblju koje je – nakon toliko kroz protekle mjesece održanih značajnih priredbi što nam na različitim poljima po običaju donose puno radosti – na dostojan način obilježeno, kao za tekuću godinu završnom velikom smotrom, međunarodnim festivalom Bakhova nektara i delicija na tanjuru znane kao Zagreb VINOcom.

Želim se zahvaliti pokroviteljima: Predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu Zoranu Milanoviću, Ministarstvu poljoprivrede, Ministarsvu turizma, Hrvatskoj turističkoj zajednici, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Gradu Zagrebu, te svima koji su sve ove godine podržavali Zagreb VINOcom.

Festival će svečano otvoriti predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, 30.11.2023. god. 11:00 sati

Po tradiciji veliki odaziv s jedne strane proizvođača/ponuđača plemenite kapljice te raznih delikatesa, a s druge strane posjetitelja kako iz segmenta enologije, sommelijerstva i ugostiteljstva, trgovine tako i iz segmenta krajnjih potrošača te dolazak i zainteresiranih iz inozemstva  uvjerljivo govore o tome da smo kao manifestacija na pravome putu podizanja kulture konzumiranja vina,  te posebno i promidžbe hrvatskih eno-gastro posebnosti i vrijednosti.

Zahvalio bih svim izlagačima i drugim sudionicima u realizaciji manifestacije, na tome što su dali visoki doprinos tome da Zagreb VINOcom postane i ostane prepoznatljivo respektabilno eno-gastro događanje.

Ponosan sam i na veliki broj stručno vođenih vinskih radionica divljenja vrijednih sadržaja vezanih ne samo uz našu domaću, hrvatsku vinsku scenu nego i uz najpoznatija i najcjenjenija svjetska vinska područja.

Žao mi je što i ovaj put ne možemo bez tužnih vijesti zbog toga što su nas zauvijek napustile drage i u eno-gastro sferi istaknute osobe, prošle godine popis imena kojih se moramo prisjetiti bio je uistinu velik, ovaj put eto dosta je manji.

Uz dostojnu počast, posljednji pozdrav i želju da im bude laka zemljica s ovoga mjesta upućujem prof. dr Nikoli Miroševiću, Zvonimiru Tomcu, Concettu Pilatu.

Dobro došli na 16. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb VINOcom 2023 u zagrebačkom hotelu Esplanade, želim vam da vrijeme provedete sadržajno i da na odlasku sa sobom ponesete najljepše uspomene.

 

Prof. Ivan Dropuljić

Tri vina Jasne Antunović osvojila više od 90 bodova kod prestižnog Wine Enthusiasta

/u /od

Ocjenjivači prestižnog i utjecajnog američkog vinskog časopisa i on-line medija Wine Enthusiast u 2023. godini čak su tri vina Jasne Antunović ocijenili s više od 90 bodova, čime su se ova vina pridružila listi „izvrsnih“, odnosno kategoriji „excellent“ vina na platformi koja ima publiku od 5,1 milijuna potrošača diljem svijeta.

Sva su vina iz katetegorije Vina Antunović Grand Sellection,. To je selekcija velikih i kompleksnih autorskih vina koja nastaju samo pomnim odabirom najboljih berbi, a proizvode se u vrlo malim, limitiranim serijama. Vina su to kojima se posvećuje posebna pažnja i briga u svim fazama njihova stvaranja prema visokim beskompromisnim i najstrožim kriterijima same autorice, Jasne Antunović.

Graševina Tradition 2017. Grand Selection Vina Antunović osvojila je 93 boda i titulu „Hidden gem“ (skiriveni dragulj). Vino Jubilea Reserve White N/V Grand Selection, osvojilo je 91 bod, a Chardonnay Sur Lie 2017. Grand Selection također 91 bod.

Jasna Antunović

„Ponosna sam da su moja vina prepoznata u SAD-u i dakako, na najnovije ocijene Wine Enthusiast-a. To mi je dodatni kreativni poticaj, osobito kada je u pitanju graševina, hrvatska perjanica u bijelim sortama, a našim uvoznicima za SAD, tvrtki Croatian Premium Wine Importers, znak da su na pravom putu kod odluke o odabiru upravo mojih vina, Vina Antunović iz linije Grand Selection. Naime, tržište SAD-a je vrlo zahtjevno“, kazala je Jasna Antunović na ova velika postignuća.

Jasna Antunović sa sinom Branimirom

Potvrde za požrtvovnost i predanost vinskom stvaralaštvu Jasne Antunović velikih su razmjera te predstavljaju veliku motivaciju da sa svojim sinom Branimirom, mladim enologom koji je početkom 2023. lansirao svoje prvo autorsko mono sortno crveno vino CabFranc, nastavi provoditi jasne vizije u misiji koja je od osnutka branda Vina Antunović do danas imala cilj  postati uzoritim primjerom i vodeći brand boutique vinarstva Hrvatske.

Podrum vinarije Antunović

Boutique vinarija Antunović posvećena je beskompromisnoj proizvodnji iznimnih, velikih vina malih serija od grožđa sa ukupnih 13,5 ha vlastitih nasada internacionalnih bijelih i crnih sorti, s većinskim udjelom sorte graševina, na vjerojatno najimpresivnijim vinogradarskim položajima posebnih mikroklimatskih obilježja, a koji su s tri strane obgrljeni Dunavom.

Za svaku stranu po jedno priznanje s Wine Enthusiast-a!

 

Foto: arhiva Vina Antunović