Drukčija proslava Martinja u režiji vinarije Enosophia

Vinarija Enosophia, organizirala je proslavu blagdana Svetog Martina u atraktivnom prostoru Business cluba 5, smještenom na 14. katu Sky office towera u Zagrebu. Sve je počelo edukativnom radionicom Otkrivanje blaga – Frankovka kroz vrijeme pod stručnim vodstvom enologa i direktora vinarije Martina Kovačevića.

Martin Kovačević, enolog i direktor vinarije Enosophia

„Kao vinarija imamo dugu i uspješnu tradiciju proizvodnje vina od Frankovke. Misija nam je da vina od ove sorte dostignu status koji imaju omiljene crne sorte na tržištu Hrvatske, posebno jer predano kreiramo posebna vina, osvajamo brojne nagrade i priznanja” – rekao je Kovačević ne krijući oduševljenje interesom za radionicu kojom se Frankovka dodatno približila ljubiteljima vina i vinskim znalcima.

Tijekom vertikalnog kušanja Frankovke, koja se s pravom naziva crna sorta Hrvatskog istoka, posebnu pažnju prisutnih privukle su Linqua Franka (2020.), nagrađivana Frankovka iz linije Miraz (2019.), ali i prva Ledena berba od Frankovke u Hrvatskoj (2016.). Okupljene vinoljupce je posebno iznenadila Frankovka Miraz iz berbe 2012. koja je jaka, koncentrirana i robusna s razvijenim tercijarnim arome, kojima dominiraju čokolada, kava, koža i džem od višnje. Iako je vinarija od tada promijenila stilistiku Miraza mnogi su se složili s time kako je ovo vino jedinstven primjerak koji dokazuje potencijal sorte i terroira.

Nakon radionice domaćini su priredili svojim partnerima, kupcima, novinarima i ostalim prijateljima vinarije nezaboravnu zabavu. Mogle su se kušati slavonske kobasice u modernom dizajnu ali i steakovi koji su se sljubili s mladom Frankovkom. Martinje je ovaj put bilo u modernom ruhu – s glazbenom kulisom dj-a, ali i obogaćeno nastupom stand up komičara Saše Turkovića čiji je humor mnoge nasmijao do suza.

„Martinje je kruna vinogradarske godine, nakon njega slijedi kratak odmor za vinogradare i zato prakticiramo proteklu godinu proslaviti baš na taj dan. Naše proslave svake godine radimo na novim mjestima, s drugačijom temom, s raznim iznenađenjima, ali uvijek s dragim ljudima i prijateljima.“ izjavio je direktor prodaje i marketinga Josip Pavičić koji je samo jedan od ključnih ljudi u timu ove tvrtke. Naime, vinarija Enosophia postaje prepoznata po mnogim inovacijama, ali i srdačnosti svojih zaposlenika koji su pokretačka snaga ovog brenda.

Tea Trošelj i Milica Jovanović Kustura iz vinarije Enosophia i stand up komicar Saša Turković

 

foto: Nikola Zoko i Kristina Samarđić

Sva lica škrleta

U zagrebačkom prostoru Speces Matrix u organizaciji Ivane Pranjić i stručno vodstvo sommeliera Tomislava Jakopovića održana je radionica Sva lica Škrleta na kojoj se kušalo dvadeset etiketa

Moslavina… Nazivaju je mikroregijom, a nalazi se na prijelazu iz središnje Hrvatske u Slavoniju. Ime joj potječe iz vremena Hrvatskog kraljevstva, odnosno gorja Mons Claudius, danas poznatog kao Moslavačka gora.

Bogat je to dio Hrvatske, kraj između rijeke Lonje na jugu i zapadu, Česme na sjeveru i Ilove na istoku. Tu se nalazi najveće prirodno mrjestilište šarana – Lonjsko polje, dok se ispod zemljine kore kriju se plin i nafta. A, iz zemlje, dubokim korijenima snagu crpe vinove loze koje u udolinama i po brežuljcima s ljubavlju njeguju i uzgajaju vrijedni vinari.

Dugo je i predugo Moslavina kao vinska regija stajala u sjeni ostalih, koji su upornošću i predanošću te dobro promišljenim marketinškim strategijama, sorte odnosno vina od pojedinih sorata pretvorile doslovce u brand. Ali, više sigurno neće biti tako – zaključili smo nakon radionice Sva lica… Škrleta koju je nedavno u zagrebačkom prostoru Spaces Matrix organizirala Ivana Pranjić, zaljubljenica u moslavačka vina, ljude, kraj… jednom riječju – u Moslavinu. Zapravo, Ivanina najveća ljubav je škrlet, jer kako kaže „ne samo da ga voli, nego ga i živi“.

Ivana Pranjić, vlasnica tvrtke Cork Croatia

Prilično uporna i pomalo tvrdoglava Ivana si je postavila zadatak: okupiti vinare Moslavine i krenuti zajedničkim snagama u promociju škrleta. Prvi korak bila je radionica koju smo spomenuli, Sva lica Škrleta na kojoj se kušalo čak 20 različitih škrleta u svim stilovima.

Tomislav Jakopović

Radionicu, koja je započela kušanjem pjenušaca Brut vinarje Trdenić i Fraktal extra brut vinarje Votinić-Klasnić odlično je vodio sommelier Tomislav Jakopović naglasivši kako je uzlet škrleta započeo pojavom nove generacije vinara te primjenom novih znanja i tehnologija. Kvaliteti je doprinjelia i klonska selekcija, koja je prvi put u Hrvatskoj napravljena upravo na škrletu.

Tomislav Trdenić, vinarija Trdenić

Vinarije Kezele, Jančar, Lagena, Mikša i Florijanović koje su predstavile mlade škrlete istog stila, ali potpuno drukčije, zahuktali su radionicu za koju je, prije početka, organizatorica Ivana Pranjić tvrdila da prilikom dvadeset kušanja škrleta, zajamčeno nećemo popiti dva ista.

Tomislav Veseljak, vinarija Kezele

Da škrlet voli drvo, u ovom slučaju hrast, dokazalo je kušanje škrleta Vinarije Seletković, a škrlet kasne berbe predstavila je vinarija Voštinić-Klasnić. Potom je škrlet vinarije Kosovec izazvao raspravu, jer – kako su neki komentirali bio je „potpuno pomaknut“, neočekivano drukčiji jer podsjećao je na rajnski rizling. Da… škrlet može biti i takav, zaključili smo.

Ivan Kosovec, OPG Ivan Kosovec

Izuzetno sortan bio je škrlet Ovnek Žuti sur lie 2019.  iz vinarije Miklaužić ekološke proizvodnje. Da objasnimo ime: ovenk žuti, ovnek slatki, škrlet tusti, škretec… tako ovu sortu nazivaju u Moslavini. Naime, grozd gusto postavljenih žutih bobica ima sa strane dva „mala grozda“, pa se dobiva dojam ovnove glave.

Kušao se na radionici i škrlet koji je dozrijevao u moru, zahvaljujući vinariji Florijanović (arhivska Selekcija mons Claudius 2016.), a da škrletu starenjem ne opada svježina i životnost, dokazao je škrlet Private Colection 2015. vinarije Trdenić.

Potom se kušao škrlet Pukli kamen vinarije Ivanić koji je bio dokaz da se od ove sorte mogu raditi i jantarna vina – nakon dvadesetak dana maceracije, vino je odležalo u bačvama od hrasta.

Likerski karakter osjetio se u dugo maceriranom vinu Škrlet 298 vinarije Klet Romić (brojka označava dane maceracije), a Natur 2020. vinarije Voštinić dobiveno je miješanjem šeste mjeseci maceriranog škrleta te klasično proizvedenog škrleta.

Nikica Katić, Klet Romić

Vinarija Glavica prva je ekološki certificirana vinarija u Moslavini, a kušao se njihov Škrlet Amfora 2021. za kojeg su svi zaključili da je savršen, ali da će s godinama biti još bolji.

Antun Glavica, vina Glavica

Na radionicu su došli moslavački vinari, profesori s agronomskog fakulteta, uvaženi vinski znalci i predstavnici medija. Zanimljivo, tako se i sjedilo: vinari za jednim stolom, profesori za drugim, a predstavnici medija za trećim. Eh, za onim trećim se, neka ne zamjere gosti s onda druga dva, za vino Škrlet Selekcija 2018. vinarije Kosovec koje je maceriralo i fermentiralo na vlastitim kvascima, a potom dozrijevalo u hrastovoj bačvi, oduševljeno komentiralo kako miriši na orah!

Kako to biva, desert (šećer) dolazi na kraju: Unikat Voštinić-Klasić 2015. vino je kasne berbe s malo neprevrelog šećera, a potom se kušalo Klet Romić škrlet izborne berbe prosušenih bobica 2019. Nikica Katić ga je napravio usprkos protestima njegove bake Nade, jer joj nije bilo jasno zašto je od puno grožđa napravio tako malo vina. Malo, ali vrijedno!

Radionica je održana uz financijsku potporu samih vinara, Udruge voćara i vinogradara Lujo Miklaužić i nesebične donacije Domagoja Pleše koji je čuo za projekt te se oduševio i odlučio ga financijski podržati.

„Cilj radionice je uz partnerstvo Udruge voćara i vinogradara Lujo Miklaužić, Proizvođačke organizacija Škrlet, Udruge Škrlet Moslavina najaviti zajednički rad na promociji škrleta i Moslavine kao vinske regije. Plan je organizirati radionice ovog tipa za svakog vinara zasebno ili po 2-3 vinara po radionici, kako bi imali priliku prezentirati svoje vinarije i vina koja proizvode uz škrlet. Također, od proljeća je plan radionice i razne događaje raditi upravo u prostorima vinarija i vinogradima, kao i organizirane vinske ture iz Zagreba“ kazala je na kraju radionice Ivana Pranjić.

Mi samo poručujemo: budite ustrajni, a kako je napisao Mato Lovrak: „Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može“.

Ivana Pranjić, Tomislav Jakopović i moslavački vinari: Nikica Katić (Klet Romić), Zoran Jančar (Vinarija Jančar), Sven Đozo (vinarija Lagena), Antun Glavica (Vina Glavica), Ivana Gelo Seletković i Zvone Seletković (Vina Seletković) , Tomislav Trdenić (Vinarija Trdenić), Ivica Florijanović (Vinarija Florijanović), Tomislav Veseljak (ispred Vinarije Kezele), Tomislav Voštinić (Vinarija Voštinić Klasnić) i Ivan Kosovec (OPG Ivan Kosovec).

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Cork Croatia

Dalmatinske vinske ikone u centru Zagreba

Vinska manifestacija Dalmamtinske vinske ikone na kojoj su vinari Dalmacije predstavili isključivo svoja najbolja vina održana je 06.11.2023. u hotelu Esplanade. Radi se o jednodnevnom promenadnom kušanju na koje su zbog limitiranog trajanja vinari iz svih dijelova Dalmacije donijeli samo po dvije ili maksimalno tri etikete, one s kojima se najviše ponose.

Predstavljanjem samo posebnih vina, takozvanih perjanica podruma, vinari su željeli skrenuti pažnju javnosti i medija na iznimnu koncentraciju kvalitete koja je posljednjih godina u Dalmaciji više nego evidentna, a zatim na sortnu i stilsku raznolikost, te autentičnost vina.

Naime, u Hrvatskoj niti jedna regija ne posjeduje sortno i stilsko bogatstvo jedne Dalmacije, jer broj autohtonih sorti u Dalmaciji nadmašuje ukupan broj autohtonih sorti svih ostalih regija zajedno, a potvrda najviše kvalitete dalmatinskih vina stiže s renomiranih internacionalnih natjecanja poput britanskog Decantera na kojima Dalmacija osvaja više najsjajnijih odličja od bilo koje druge regije iz ovog dijela Europe.

Stoga je manifestacija Dalmatinske vinske ikone jedno uzbudljivo događanje ekskluzivnog karaktera na kojem se posjetiteljima pruža prilika na jednom mjestu kušati najvažnija vina Dalmacije, koja im rastaču i o kojima im pričaju autori vina osobno.

Predsjednik udruge Leo Gracin rekao je: “Želimo našim suradnicima i kupcima omogućiti da na jednom mjestu nađu svoje favorite i izaberu vina u kojima će uživati i/ili ponuditi u svojim restoranima, vinotekama ili distribuciji. Dalmacija je bogata sortama, specifičnim teroirima i stilovima vina u što su se naši partneri mogli uvjeriti na ovom jednodnevnom kušanju’’

Vinari koji su predstavili svoje perjanice: Baraka, Bora, Boškinac, Carić, Grabovac, Gracin, Grgić, Hvar hills, Katić, Kraljevski vinogradi, Opus vina, Prgin, Prović, Rizman, Saints hills, Skaramuča, Stina, Škaulj, Ško vina, Testament, Tomić, Ventus i Zlatan otok.

 

Foto: Vinart

 

 

Na Vinskoj shpitzi plavci osvojili Zagrepčane

Na protekloj Vinskoj shpitzi u zagrebačkom diWine Baru vinoljupcima su se predstavili vinari Pelješca i Komarne te vina sa dva susjedna, srodna, a ipak po mnogočemu različita vinogorja. Tom je prigodom okupljenim predstavnicima medija, vinskim profesionalcima, kao i ljubiteljima dobre kapljice predstavljena i manifestacija Dani otvorenih podruma, koja se na Pelješcu tradicionalno održava svakog prvog vikenda u prosincu – i tako već šesnaest godina.

„Vinska shpitza je manifestacija koja se u diWine Baru održava jedan do dva puta mjesečno, a svaki puta stavlja u fokus neku drugu vinsku destinaciju, stvarajući tako ne samo priliku za uživanje u dobrom vinu, već i snažan edukativni moment.“ – objašnjava vlasnica bara Irena Lučić.

„Posjetitelji Shpitze s lakoćom pamte vinarije, autohtone i tipične sorte, pa čak i značajne položaje, kada te informacije dobiju izravno od vinara, paralelno kušajući vina. Samim time raste i njihova vinska znatiželja kao i potreba da pobliže upoznaju, pa čak i posjete destinaciju iz koje dolazi vino koje im se toliko sviđa. Stoga zahvaljujem Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije na ovoj krasnoj suradnji, kao i na prilici da udružimo snage u predstavljanju ovih važnih vinskih destinacija Zagrebu i Zagrepčanima.“ – nastavila je Lučić

U diWine Baru se tako predstavilo ukupno devet peljeških vinarija – Marlais, Putniković, Pelješki vrhovi, Edivo, Bezek, Matuško, Matković, Violić i Jurović, te dvije vinarije iz Komarne – Opus i Terra Madre. U ponudi vina, očekivano, prevladavali su plavci – hrvatska najznačajnija crna sorta, ujedno i autohtona, koja upravo na području Dubrovačko-neretvanske županije daje najbolje rezultate.

Vina Marlais i Matuško.

Pelješko vinogorje jedno je od tradicionalnih, te svakako jedno od najznačajnijih vinogorja u cijeloj Hrvatskoj. Obuhvaća oko 850 ha pod nasadima vinove loze, od čega čak 90% otpada na plavac mali, no ipak s tendencijom povećanja nasada bijelih sorti (također autohtonih rukatca, pošipa i grka) u posljednjih nekoliko godina – s ciljem pružanja adekvatnog odgovora na zahtjeve tržišta koje sve više traži laganija, svježa vina.

Vina Opus

Na Pelješcu djeluje oko sedamdeset proizvođača vina, nekada udruženih u poljoprivredne zadruge, a danas sve odvažnijih u stvaranju vlastitih vinskih brendova. Valja istaknuti i dva vrlo značajna položaja – Dingač (45ha) i Postup (60ha), pri čemu je Dingač ujedno i najstariji Hrvatski vinski položaj pod zaštitom, zaštićen davne 1964. godine u Ženevi.

Vina Matković

Za razliku od Pelješca, Komarna – s koje pogled puca upravo na ovaj najjužniji hrvatski poluotok, kao i na reprezentativni Pelješki most – najmlađe je hrvatsko vinogorje. Nastalo je zahvaljujući dosezima moderne tehnologije – konkretno, tehnici melioracije krša – koja je omogućila da se na kamenoj podlozi dobije savršeno tlo za uzgoj vinove loze. Komarna broji svega sedam vinarija, čija vina kvalitetom nimalo ne zaostaju za pelješkim susjedima, udruženih oko ideje ekološke proizvodnje – vrlo značajnog trenda za budućnost vinogradarstva.

Slobodan Rosić i Vina pelješki vrhovi

„Vinari udruženi u udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti već dugi niz godina promoviraju vinski turizam poluotoka, stvarajući tako brend Pelješca kao nezaobilazne vinske destinacije kako za domaće, tako i za strane turiste.“ – istaknuo je legendarni promotor plavca malog Slobodan Rosić, koji je ujedno i organizator manifestacije Dani otvorenih podruma.

Otvoreni podrumi na rasporedu od 1. do 3. prosinca 2023. Riječ je o trodnevnom slavlju u čast plavca malog – sorti koja je prehranila mnoge generacije vinara, te koja je Hrvatsku dovela na vinsku mapu svijeta i tamo je desetljećima i – održala. Neka vam stoga Pelješac ne bude predaleko početkom prosinca, jer riječ je uistinu o manifestaciji koju vrijedi posjetiti. Više informacija o Danima otvorenih podruma saznajte na linku. Živjeli!

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, arhiva Udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti

Wine story s Tomislavom Trdenićem

Mala vinska regija s velikim potencijalom – tako bi smo mogli nazvati Moslavinu. Potencijal leži ne samo u škrletu, sorti koja je najzastupljenija u ovom kraju, nego i po drugim sortama poput pinota, traminca ili pak cabernet sauvignona. Terroir Moslavine i klima pogoduju dozrijevanju grožđa od kojig se proizvode svježa, mlada vina, ozbiljna vina za odležavanje ali i pjenušci.

Upravo s pjenušcem od sorte škrlet započeo je Wine story, susret vinara i vinskih znalaca, strastvenih kušača i profesionalaca kojeg vodi Dijana Carlito Grgić u prostoru Spaces Matrix. Na ovom susretu gost joj je bio Tomislav Trdenić iz vinarije Trdenić.

Dijana Carlito Grgić i Tomislav Trdenić

Vinarija Trdenić se nalazi nedaleko od Zagreba, podno obronaka moslavčke gore, a s terase vinarije pogled seže do Lonjskog polja. U vinogradarstvu i vinarstvu njeguju tradiciju dulju od jednog stoljeća, a ulaganjem u nove tehnologije proizvodnje, stjecanjem novih znanja danas, uz znalačko iskorištavanje posebnosti moslavačkog vinogorja proizvode odlična, kvalitetna vina po kojima su danas prepoznatljivi.

Pjenušac od škrleta

„Volim sortu škrlet i njena vina. Ljubav se rodila s mamine strane, a pronašao sam i zapise iz 1914. godine kad je pradjed kupio vinograd. Danas imamo preko 85.000 čokota i podrum kapaciteta 1000.000 litara. Prema pričanju znam da je prva sadnica škrleta posađena 1914. godine, pa mi je, pretpostavljam, ljubav prema toj sorti u genima“, kazao je na početku susreta Tomislav Trdenić držeći čašu pjenušca Trdenić BRUT-Pjenušac Škrelt te napominjući kako je ovaj, bez dodatka likera. Naime, eksperimente s pjenušcem od sorte škrlet u vinariji su počeli raditi 2016. godine. I nakon mnogo pokušaja našli odličnu formulu: ovaj je svjež, sočan, aromatičan i osvježavajući.

Svjež škrlet sa žutom etiketom

„U vinariji radimo brat i ja, pomaže nam otac, a sveukupno nas je šest zaposlenih. Obrađujemo 16 hektara vinograda i godišnje proizvedemo 100.000 litara vina. Dakako, najvažnija nam je sorta škrlet, a ovo vino koje sam danas donio, sa žutom etiketom je svježe, iz berbe 2022. Još uvijek ima miris po breskvi, marelici i kruški. Za ovu seriju koristimo navojni čep jer želimo sačuvati njegovu svježinu. Ali, iduće vino koje ćete kušati od iste sorte, Škrlet Private collection, u drukčijoj je boci i sa plutenim čepom.

Škrlet Private collection

„Ovo je vino iz berbe 2021. i ne radimo ga svake godine. Tek kad ustanovimo da na određenoj poziciji imamo dobru kvalitetu grožđa, beremo ga kasnije nego što je uobičajeno, ono ima drukčiju, puno sporiju fermentaciju od klasičnog škrleta. Ovo je kompleksno, puno vino i ovo je tek njegov početak, jer namijenjeno je za odležavanje. Kad se razvije, biti će to ozbiljno vino, a time smo i dokazali da sorta škrlet nije samo za proizvodnju svježih vina. Vjerujte mi, u Moslavini, u podrumima imamo boce velike starosti, a u vinima još ima života, snage i arome!“, kazao je Tomislav Trdenić.

Slučajni rosé

Budući da je Tomislavov brat pakirao vina za susret Wine Story, „da se boce ne sudaraju“, u prtljažnik je stavio i tri butelje rosé vina. Dakako da smo ga htjeli kušati, kad se već pružila prilika.

„Rosé smo napravili od cabernet sauvignona. Svjetska je to sorta, ali jako teška za uzgoj. Radi probleme u vinogradu, raste kao lud, tako da se stalno moraju skidati izdanci i lišće, obožavaju ga čvorci, pa pobrste dobar dio kad dozrije, a na kraju kada ga poberemo, u podrumu mu treba dosta vremena da sazrije. Uglavnom, zezancija je s njim od početka do kraja. Ovo je vino na granici sa polusuhim, miriše po zrelijem šumskom voću i dobro je izbalansirano, tako da ga je tržište dobro prihvatilo“, kazao je Trdenić, dok se otvaralo vino koje je na ovom susretu bilo „šećer za kraj“.

Suhi traminac

„Svi u mom kraju imaju muškat mirisni. Ajmo mi traminac, dogovorio sam se s bratom. Nije tako mirisan kao muškat, a ipak ima arome. Zasadili smo 2800 trsova, tek toliko… U početku od njega nije bilo ništa. Prva godina, nula vina. Druge godine vino je bilo tupo, bez karaktera, svježine i aromatike jer ju je pokrio visok alkohol. Već smo pomišljali da počupamo čokote, jer ništa koristi od tog grožđa, ali odlučili smo mu dati posljednju šansu i ozbiljnije se s njime pozabaviti. I… eto ga. Danas mogu reći da sam sretan što smo ostavili te čokote i ponosan sam na ovo vino. Trdenić Gewürztraminer Private Collection 2020. dokaz je da sorta traminac raste i u Moslavini, ali daje potpuno drukčije vino.     Naime, moslavačko ilovasto tlo zadržava vlagu i loza ima veliku lisnu masu koja zaštićuje grozd, pa sunčane zrake teško dolaze do njega. Kad je grozd u hladu, ne stvaraju se veliki šećeri. Tako moslavački traminac ima aromatiku, miriše na bijele i žute ruže, ali je polusuho, ima svježine i mnogo je laganije od slavonskog, pa ga je teško nazvati desertnim vinom. Dobro ohlađeno može se bez problema pijuckati cijeli dan“ kazao je Tomislav Trdenić.

Osebujan vinar

Vinari su posebni, osebujni ljudi. Uostalom, da prema vinogradu i grožđu ne njeguju posebnu ljubav, ne bi niti proizvodili dobra vina, jer vino odaje dušu onoga tko ga radi. Tomislav Trdenić je i na ovom susretu Wine Story dokazao da je poseban. Ne samo sa svojim vinima, nego i komunikativnošću i željom da s ponosom pokaže ljubiteljima dobre kapljice što radi u vinogradu i podrumu. Uostalom, nasmijana lica je došao  na susret nakon nezgode s kombajnom iz koje je jedva izvukao živu glavu, ali s dvije slomljene ruke i natučenim rebrima. Želimo mu brz oporavak jer bliži se Martinje, kada se mošt počinje pretvarati u mlado vino, koje će u vinariji Trdenić i ove sezone sigurno biti posebno.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Mario Draušnik i Sunčana Barušić

4. Srijemski Pjenušavi doručak u kušaonici Vina Papak

U nedjelju, 12.studenog 2023. u kušaonici Vina Papak Ilok, na najistočnijem vinogradarskom položaju Radoš, održat će se 4. Srijemski pjenušavi doručak u vinogradu. Posebna svečanost ove godine je upriličena u organizaciji TZ Vukovarsko-srijemske županije i Salona pjenušavih vina Zagreb, a program je bogat i raznovrstan budući da je i prigoda posebna – na ovogodišnjem doručku obilježit će se i Dan županije.

Organizatori su prijašnje ljetne varijante pjenušavog doručka sa suncokretima u prvom planu zamijenili osunčanim toplim bojama jeseni, a prigodno se dan prije slavi i Sv. Martin, praznik mladih vina, stoga će cijeli iločki vikend biti u vinskim nijansama.

Nedjeljni program započinje prijepodnevnim kušanjem pjenušaca s bogatim srijemskim doručkom (11-12,30h), uz glazbu Tria Petre Marković i vođeno slikanje na radionici Feel good & paint. Isti dan u 14 sati slijedi “En primeur Srijem”, predstavljanje mladih vina ili novih berbi na tržištu, vinarija sudionica događaja.

 

Foto: Julio Frangen

 

Vrhunska vina Zlatne Slavonije sjajan su temelj za modernu interpretaciju tradicionalnih jela

Novi ciklus vinskih radionica održan u sklopu projekta Zlatna Slavonija Eno&Gastro, potvrdio je izniman potencijal Požeško-slavonske županije.

Kako poslužiti pjenušava vina, koje tehnike serviranja primijeniti, kako poboljšati event ponudu i u nju uključiti aperitivne koktele na bazi lokalnih likera, vina i pjenušca, koji je redoslijed posluživanja zlatni standard, kako kvalitetno kreirati pakete hrane i pića u raznim cjenovnim razredima… Sve su ovo u novom ciklusu radionica u sklopu projekta Zlatna Slavonija Eno&Gastro, vlasnici vinarija, kušaonica, restorana, sommelieri i konobari iz Požeško-slavonske županije imali priliku naučiti od sommeliera Darka Lugarića.

U destinaciji poznatoj kao Zlatna Slavonija ponuda vrhunskih vina iz tri vinogorja – među kojima je i ono najpoznatije Vinogorje Kutjevo – sljubljena sa slavonskim jelima iznimno su važan dio turističke ponude pa je TZ Požeško slavonske županije početkom prošle godine pokrenula projekt Zlatna Slavonija Eno&Gastro i uspješno ga provodi već drugu godinu.

Kako bi u vinarijama i ugostiteljskim objektima kvalitetnu eno-gastro ponudu podigli na još višu razinu, poznati hrvatski sommelier Darko Lugarić, tijekom rujna i listopada održao je novi ciklus od čak osam interaktivnih radionica.

„Trendovi se mijenjaju i bez edukacije nema napretka, stoga su radionice poput ovih dobar način da se ide u korak sa zahtjevnim turističkim tržištem. Vesele me reakcije polaznika, iznimno su pozitivno reagirali na edukaciju, podijelio sam s njima znanje i vještine i dobili su mnogo alata koje su spremni implementirati u svoje poslovanje, ističe Lugarić, oduševljen potencijalom eno-gastro ponude u Zlatnoj Slavoniji, kaže – vrijeme je za iskorak.

„Vrijeme je da se iznimno ukusna i originalna tradicionalna jela i vrhunska vina te sjajni likeri lokalnih proizvođača ponude u modernom ruhu – od načina serviranja do zanimljive ponude u sljedovima“, ističe ovaj stručnjak za vina, a u tome je najvažnija motivacija vlasnika i osoblja u restoranima koje u ovoj regiji ne nedostaje. Uvijek nasmijani i srdačni Slavonci poznati su po gostoljubivosti i što je ključno, spremni su nadograđivati znanja i vještine.

To je potvrdio i ovaj novi ciklus vinskih radionica na kojima su se osim prezentacije širokog spektra i stilistike vina – od pjenušca proizvedenih tradicionalnom i tankovskom metodom te iznimnih bijelih i crnih vina, poput graševine, ali i onih manje poznatih poput manzonija i zelenca, pa sve do odličnih kupaža – predstavile i suvremene tehnike uz redoslijed sljubljivanja vina i hrane na moderan način uzimajući u obzir cjenovne razrede i kvalitetu kao imperativ. I kreatorima brzorastuće event scene u Zlatnoj Slavoniji dobro su došli tips&tricks Darka Lugarića koji uključuju originalne aperitivne koktele na bazi lokalnih likera, vina i pjenušaca.

„Integrirano upravljanje kvalitetom preduvjet je napretka i turističkog rasta pa smo s tim ciljem pokrenuli projekt Zlatna Slavonija Eno&Gastro. Angažirali smo vodeće hrvatske stručnjake i na području naše županije organizirali edukativne radionice temeljene na bogatoj enološkoj i gurmanskoj tradiciji Zlatne Slavonije. Modernim načinom prezentacije tradicijskih jela sljubljenih s vrhunskim nagrađivanim vinima i namirnicama malih, lokalnih proizvođača, nudimo autentičan i potpun doživljaj naše destinacije”, poručila je Maja Jakobović, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

 

Foto: Izvor TZ PSŽ (Karlo Hruškar i Borna Subota)

U Svetom Ivanu Zelini, Martinje je pred vratima!

Tradicionalna proslava Sv. Martina, odnosno Martinje, ove godine kreće još ranije nego inače, barem u Sv. Ivanu Zelini! Već 3. studenog na Trgu Ante Starčevića u 17 sati započinje mnogima najljepši dio godine. Martinje dođe kao svojevrsni uvod u božićno vrijeme. Mirisi vina i hrane, dobra glazba i zagrijavanje za dan sv. Martina. Grad Sv. Ivan Zelina za svoje je posjetitelje pripremio puno dobre glazbe, tradicionalno krštenje mošta uz preštimanog i veleučenog martinjskog biškupa Borka Sameca, te zelinske vinare i Udrugu vinara i vinogradara “Brina”. Što se glazbe tiče, očekuje vas poznati tamburaški Miki tribute bend.

Kao jedan od partnera u projektu In cultura veritas, Muzej Sveti Ivan Zelina postavlja izložbu „Martinje i martinjski običaji“ kroz koju ćemo saznati više o samom Martinju.

Uz Sv. Ivan Zelinu, u organizaciji Zagrebačke županije i TZ svojih gradova, tu su još i Jastrebarsko i Samobor koji su pripremili i ove godine, u sklopu projekta In cultura veritas, izuzetno bogat program.

Marinka Zubčić Mubrin, direktorica TZG Sveti Ivan Zelina – “Ne propustite priliku za dobru zabavu, druženje i uživanje u dobroj kapljici po staroj navadi. Došel bu sveti Martin! On ga bu krstil, ti ga buš pil!”, poručuje Marinka Zubčić Mubrin, direktorica TZG Sveti Ivan Zelina.

Na kraju napominjemo, nemojte piti dok vozite ili – nemojte voziti dok pijete.

Dodatne informacije na 01 2061 808 ili tzg@zelina.hr

Martin Albus: vrhunski okusi Orahovice

U srcu Orahovice, poznate po svojoj bogatoj vinskoj povijesti, otkrili smo pravo blago – brand Martin Albus koji polako ali sigurno osvaja srca vinoljubaca. Vina iz linije Martin Albus kušali smo na posljednjem Vinskom čvenku u diWine Baru gdje je predstavnica vinarije Anita Tepeš, u društvu vlasnice bara Irene Lučić, predstavila pet etiketa s prestižnih položaja.

Anita Tepeš i Irena Lučić

Interaktivna vinska prezentacija omogućila je okupljenim ljubiteljima vina kušanje četiri etikete Martin Albus: Silvanac zeleni, Grand cuvée, Rosé i Frankovku, te kasnu berbu Jezerac iz redovne linije PP Orahovica. Svako vino pričalo je priču o terroiru, o vinogradima koji su njegov dom, o suncu i kiši koji su oblikovali njegov karakter, ali i o slavonskoj nadaleko poznatoj gostoljubivosti.

Silvanac zeleni, sa osvježavajućim notama jabuke i vinogradarske breskve, bio je istinsko osvježenje za naše nepce i s pravom nosi titulu perjanice vinarije. Grand cuvée, sa svojim bogatim aromama dobivenim odležavanjem čak 12 mjeseci u drvetu, pobudio je naša čula, dok nas je Rosé svojom snažno ružičastom bojom i voćnim aromama vratio u ljetnu bezbrižnost.

Frankovka, vino s karakterističnim crvenim voćnim notama, pokazala je kompleksnost i dubinu koja se rijetko sreće, pa nas ne čudi osvojeno zlato na prošlogodišnjem Mundus Vini ocjenjivanju. Sva vina bila su praćena malim sljubljenim zalogajima koje je kreiralo osoblje diWine Bara, a koji su pokazali kako se ovaj bar sa svojim maštovitim zalogajima i Create-A-Plate platama sve više okreće prema dobroj hrani.

Posljednje vino – kasnu berbu Jezerac – publika je morala „zaslužiti“ na način da opiše svoj „prvi čvenk“ sa izmišljenim plemićem Martinom Albusom. Nizali su se vrlo kreativni scenariji, a najzanimljiviji je ipak ponudila Milica Šundov, vlasnica Milyfood bloga koja je detaljno opisala eno-gastro doživljaje s orahovačkim plemićem i time osvojila nagradnu butelju vina.

Anita Tepeš i Milica Šundov

No, vrijeme je da ispričamo priču o nazivu brenda! Iako na prvi pogled zvuči kao ime i prezime, riječ je o dva orahovačka prestižna položaja – Martin i Albus – na kojima su obnovljeni nasadi vinove loze. Sva vina rade se na single vineyard principu, a namijenjena su publici koja je spremna istraživati nove vinske okuse. Ipak, sami nazivi položaja dobili su nazive po Martinu Nagyju, orahovačkom plemiću koji je krajem 19. stoljeća bio vlasnik prvog vinskog podruma u tome kraju, a u kojem je stvarao i čuvao – najbolju frankovku. G. Albus je pak vinogradar koji je brinuo o tim vinogradima.

Ono što nas je oduševilo nije bila samo izvrsnost vina, već sjajan omjer cijene i kvalitete, koji uistinu predstavlja izvrsnu vrijednost za novac. Martin Albus nije samo brend, to je priča o ljubavi prema vinogradima i tradiciji iz koje ova vina dolaze. Orahovica, s svojim blagotvornim klimatskim uvjetima i plodnom zemljom, stvara idealno okruženje za uzgoj grožđa najviše kvalitete, a Martin Albus je prava manifestacija tog potencijala.

Na Vinskom čvenku, oduševljena publika nije samo kušala vrhunska vina, već je i dijelila smijeh, priče i trenutke radosti. Jer – vino povezuje.

Tekst: Irena Lučić

Foto: Domagoj Karačić i Sunčana Barušić

Vinistra intenzivno promovira istarska vina na austrijskom i njemačkom tržištu

U organizaciji Vinistre – udruge vinogradara i vinara Istre i uz podršku Istarske županije, istarski vinari od 26. do 28. listopada borave u Austriji i posjećuju vinarije u južnoj, jugoistočnoj i zapadnoj Štajerskoj te u okolici Graza.

„Ovo je sjajna prigoda za razmjenu iskustava, ali i promociju naših autohtonih sorti malvazije i terana na austrijskom tržištu. S ovakvih putovanja uvijek se vratite s novim idejama, privučete nove goste, zaintrigirate ih za autohtone sorte, steknete nove prijatelje“, istaknuo je Luka Rossi, predsjednik udruge Vinistra, koja intenzivno promovira istarska vina na austrijskom, ali i njemačkom tržištu.

Tako je udruga Vinistra ove godine bila domaćin istaknutim vinskim stručnjacima, novinarima i urednicima s njemačkog govornog područja. Među njima su i poznati austrijski vinski novinar Peter Schleimer, koji će za etablirani vinski časopis Vinaria napisati reportažu o novim berbama malvazije i terana te Nijemac Harald Scholl, glavni urednik Vinuma, jednog od najpoznatijih časopisa za vino i hrana.

Malvazija je vino za metropole poput Beča i Berlina

„Moj posljednji posjet Hrvatskoj – točnije Istri – bio je prije 25 godina. Tako sam otkrio ovaj poluotok, posebno istarska vina kao nešto posve novo. Na moje iznenađenje, pronašao sam vrlo zanimljive sorte – malvaziju i teran, koje u Istri daju vrhunske rezultate. Autohtone sorte grožđa poput ovih, savršeno su prilagođene lokaciji, u čaši odražavaju najbolje od svog kraja, tradicije i vinara. Tijekom nedavnog posjeta Istri imao sam prilike obići nekoliko vinarija koje su se predstavile nevjerojatnim vinima. Posebno me oduševio zapanjujuće širok spektar malvazija od odličnih svježih pa do odležanih kompleksnih s velikim potencijalom dozrijevanja, a posebno bih istaknuo i malvazije pune strukture i kompleksnosti uglavnom s moćnom taninskom podlogom. Ova vina na najbolji način predstavljaju i Istru i to na vrlo visokoj suvremenoj razini vinarstva i konzumiranja vina. Mogao bih se okladiti da će mnoga od tih vina uspjeti i u europskim metropolama poput Beča ili Berlina. Samo čekaju da ih se otkrije“, poručio je Scholl.

Luka Rossi, Sanja Brnobić, Josip Barišić, Peter Schleimer

Teran je vino izvrsne strukture i energije

I njegov kolega Schleimer oduševljen je Istrom. Osim što je lijepa, kaže ovaj austrijski novinar, ova regija prepuna je raznolikih krajolika od obale do šumovitih brežuljaka i dolina, a također nudi i vrlo ukusnu hranu i vrhunska vina među kojima dominiraju dvije autohtone sorte različitih profila i individualnosti.

„S cvjetnim i voćnim aromama malvazija daje vina od srednjeg do snažnih i izraženih tijela, a ovisno o vrsti tla i mikroklimi i različitih ekspresija. Tamno crveni teran pun je voćnih i začinskih aroma, tanina i kiselina koji daju vina visokog intenziteta, izvrsne strukture i energije“, zaključio je Schleimer.

Intenzivna promocija na ključnim tržištima među kojima su njemačko i austrijsko, sastavni je dio Strategije vinarstva i vinogradarstva Istre do 2030. i temeljni dokument udruge Vinistre koja za sljedeću godinu najavljuje spektakularnu proslavu 30. obljetnice istoimene izložbe vina od 10. do 12. svibnja u porečkoj dvorani Žatika.

 

Foto: arhiva Vinistra