Odvažno vino za odvažne žene

/u /od

U Hrvatskoj su žene od pamtivijeka imale utjecaj na proizvodnju vina. Samo se to nije isticalo. Danas  u proizvodnju i u sve oko vina itekako imaju utjecaj žene. Vlasnica jedinog hrvatskog časopisa o vinu je – žena. Druga pak žena vodi vinski bar u koje većinom, u finim kapljicama onako baš s guštom, dođu uživati – žene. Veliki postotak žena vode vinarije. Neke su vlasnice, druge sudjeluju u marketingu, mnogo je sommelierki koje promoviraju vino, a uostalom, iza svakog dobrog vinara stoji žena! U Hrvatskoj je, na svu sreću sve više i enologinja zahvaljujući kojima se vinarije mogu podičiti da u podrumu njeguju kvalitetne kapljice.

Diči se tako i vinarija Enosophia. Njihova voditeljica vinogradarske i vinarske proizvodnje Lucija Kužir zaslužna je za mnoge etikete. Zaljubila se u vino, Feričance i stvorilo se tu još ljubavi, pa sada stečene emocije, u vinariji Enosophia pretače u vino. Jer, vino odaje karakter vinara/vinarke, kaže se.

Za odlična vina i njihovu posebnost te sve veću popularnost u Hrvatskoj i izvan njenih granica gdje dobivaju mnoge nagrade, u vinariji Enosophia zaslužne su mnoge žene, a one su odlučile s „Odvažnim ženama“ nedavno podijeliti svoja postignuća i u ugodnoj neobaveznoj atmosferi omogućiti im kušati vina na koja su ponosne.

Stoga, odvažne su se žene iz Zagreba uputile u Feričance u vinariju Enosophia i divan sunčan, topao jesenski dan provele u društvu osebujnih žena, s odličnim vinima i finim zalogajima.

Dan se započeo s mjehurićima jer vinarija Enosophia proizvodi četiri pjenušca. Etiketa Nice to see you (engl. = drago mi je vidjeti te) dovoljno govori. Pjenušac je to od  chardonnayja i pinota crnog koji će svaki gost prihvatiti za dobrodošlicu koju su Zagrepčankama priredile Milica Jovanović, rukovoditeljica prodaje i marketinga, Tea Trošelj iz digitalnog marketinga, Eva Matoković, domaćica vinskog turizma i Jenette Šimić, voditeljica vinskog turizma.

Milica Jovanović, Tea Trošelj, Eva Matoković i Jenette Šimić

Nakon pjenušca, odvažne su žene krenule u upoznavanje vinarije i linije vina Dika. Naime, brand Dika, je u potpunosti vizualno rebrandiran – etikete odišu modernim dizajnom, pune su boja i svaka sadrži prepoznatljive elemente upravo za pojedinu vrstu vina, a u bocama se nalaze okusi vinove loze Slavonskog kraja.

Priča o Diki

Priča o Diki je kompleksna – etikete otkrivaju priče o slavonskoj šumi hrasta, nepozvanim gostima u vinogradima koji se slade bobicama, o eleganciji i profinjenosti Dore Pejačević koja je bila inspiracija za priču o vinu odvažnih žena.

 

Dika, kao vinski brand nastao je 2009. godine, doznale su žene na radionici koju će pamtiti. Dok su domaćice pričale o Diki, gošće su od cvijeća radile buketiće koji su na kraju, poput šeširića krasile bocu Dika rosé vina.

Rebranding etiketa

Rebranding etiketa Dika vina 2023. došla je u pravom trenutku: kada postoji široko razumijevanje toga da je vino najbolji pratitelj dobrom ručku ili večeri, da u vinu možemo uživati i da postoji čitav spektar boja, okusa, aroma… unutar kojeg svaka suvremena žena može pronaći nešto za sebe.

Ljepotu prirode, vinograda i proizvodnje vina Dika doživjele su odvažne žene vožnjom u kočiji. Do poznatog položaja vinarije Enosophia – Goveđa glava, a potom su, vođene iskusnim ženama krenula u upoznavanje linije Dika.

 

Dika vino odvažnih žena ispričano na osam različitih načina

Dika Graševina predstavlja pravo osvježenje u čaši. Zelenkasto – žute je boje, svježe s mirisom limuna i zelene jabuke. „U vremenu dok je živjela, skladateljica Dora Pejačević se nije smjela potpisati na svoje skladbe. Stotinu godina nakon njezine smrti, njoj u čast potpisujemo ovo vino. Ovo je graševina za odvažne žene“, poručuju iz vinarije Enosophia.

Dika Sauvignon blanc se izdvaja se po svom svježem karakteru i aromama koje donosi iz Slavonije. Zelenkasto-žute boje, ovo vino obiluje mirisima bazge i limete. „U Feričancima srne i jeleni dobro žive. I vole uživati. Zato su nam pojeli prvi urod“ kažu u vinariji Enosophia, pa su ih stavili na etiketu. Ovo je sauvignon Novog svijeta za ljude drugačijih pogleda, za žene koje streme napretku!

 Dika Chardonnay donosi doživljaj slavonske prirode na jedinstven način. Ovo vino privlači zlatno – žutom bojom i nudi mirise ananasa, vanilije i žute jabuke. „Vinograd u Feričancima je okružen hrastovom šumom. A naš se hrast koristi čak u Pijemontu i Toskani za bačve. Kad se pije ovo vino, osjeti se strast kada chardonnay ljubi hrast“ kažu u vinariji Enosophia za ovo vino koje na etiketi ima, a što drugo nego – žir.

Dika Frankovka, rubinsko-crveno vino ima mirise šljive, kupine i trešnje, a na nepcu pruža suho i zaobljeno iskustvo s naglašenom svježinom i začinskim aromama. „Nije tajna da je ova sorta naša najveća ljubav. Imamo toliko dugu povijest da je postala tradicijia. Kraljica u našem kraju, frankovku baš svi znaju“ kažu u vinariji Enosophia za vino čiju i etiketu krasi kraljičina kruna.

 Dika Rosé je vino koje poziva na uživanje. Osvježava svojim mirisima jagode, maline i trešnje, a na nepcu donosi polusuho i zaobljeno iskustvo. „Nastalo od ljubljene nam frankovke, ovo je vino za sve koji znaju uživati polako. Jer ovo se vino voli polako, ali do kraja“ poručuju iz vinarije Enosophia za rosé na čiju se etiketu stavili – ženske nožice koje gaze grožđe, jer tako se to radilo u prošlosti.

Dika Cabernet Sauvignon rubinski crveno vino odležano u drvu, krije bogate arome crvenog voća te nota začina. A iz vinarije Enosophia poručuju: „Na istoj smo geografskoj širini kao Bordeaux, domovini ove sorte. Kreirati toliko slično vino, mirisno, suho i punog okusa nije lako. Ovo je Cabernet sauvignon na slavonski način“

 Dika sinergo bijeli nosi poruku iz vinarije Enosophia: „Kada se ove sorte spoje, počinje zabava. To su voćni chardonnay, aromatični sauvignon bijeli i nezaobilazna graševina. Zato je zavodljivo, slatkasto i lagano. Sinergo je vino koje crta osmijeh na usnama“

 Dika Sinergo crni opisuju u vinariji Enosophia ovako: „Slavonija-Bordeaux. Ista paralela, isti cuvée. Uz twist: u cabernet sauvignon i merlot dodali smo frankovku. Za razigranost, voćnost i pitkost. Ovo slavonsko vino miriše na Bordeaux“.

Uspomena na etiketi

Odvažne su žene iz Zagreba bile oduševljene odvažnim i vrijednim ženama iz vinarije Enosophia. Dakako, oduševljene su bile i vinima, a susret kojeg će još dugo pamtiti, „pamititi“ će i etiketa pjenušca Memoria, na kojoj su (nakon što su ispraznile bocu!) upisale datum. Za uspomenu.

Živjele odvažne žene koje uživaju u vinu!

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko

 

Na Vinskoj Shpitzi vrhunska vina vinara Labinštine oduševila zagrebačku publiku

/u /od

Zagrebački diWine Bar u suradnji s Turističkom zajednicom grada Labina bio je domaćin večeri posvećenoj vinima Labinštine. Događaj je privukao pažnju brojnih predstavnika medija i zaljubljenika u vino, koji su poželjeli saznati više o vinima istočne obale Istre te istražiti okuse i mirise ove vinske mikro-regije, koja je u snažnom usponu.

Astrid Glavičić, Irena Lučić i Valter Licul

Na Shpitzi se predstavilo ukupno šest vinarija labinskoga kraja okupljenih u Udruzi vinara i vinogradara Labinštine „Trs“. Posjetitelji su tako mogli kušati vrhunska „Vina z Kukurini“ obitelji Baćac koja se ponosi s četiri generacije vinarstva, potom vina Juričić koja nastaju već 13 godina u naselju Bartići, vina obitelji Kos, proizvode vinarije Prskalo čija je priča započela još 30-ih godina prošloga stoljeća, kao i proizvode mlade vinarije Fuhtar iz Nedešćine, iza koje je stoljetna tradicija vinarstva te odlična vina Vosilla iz Vozilići.

Vina Fuhtar – Malvazija odležana na dnu mora

„Udruga vinara Labinštine Trs osnovana je prije sedam godina. Tada nas je bilo 13 na osnivačkoj skupštini, a danas već brojimo 30 članova. Također, u tom trenutku, prije sedam godina, bilo je samo pet etiketa na tržištu, a sada ih imamo 12 s područja Labinštine. Cilj osnivanja naše udruge je, naravno, promocija vina, vinara i naše Labinštine koja je, nažalost, nekako uvijek izuzeta sa svih vinskih karata, jer se uvijek priča o zapadnoj i središnjoj Istri. Znamo da imamo jako dobrih vina u našim konobama tako da je i osnivanje naše udruge potaknulo male vinare da krenu ozbiljnijim koracima, povećaju proizvodnju i kvalitetu vina i da hrabro stanu na komplicirano tržište vinarstva u Hrvatskoj koje je sve veće i gušće“, rekao je predsjednik Udruge vinara i vinogradara Labinštine TRS Valter Licul.

Vina Kos

Kvalitetu Labinskih vina prepoznala je i struka, o čemu svjedoče brojna odličja sa prestižnih domaćih i međunarodnih ocjenjivanja poput Decantera, Concours Mondiala, Vinistre i Vina od davnina.

Lari Juričić, vina Juričić

Vinari Labinštine itekako su pokazali svoje vinsko umijeće. Na Vinskoj shpitzi okupljeni vinoljupci mogli su kušati mlade i odležane malvazije, terane – sorte tipične za istarski terroir, ali i nagrađivane pjenušce, vina potopljena pod morem, međunarodne sorte poput chardonnaya i merlota te sjajne muškate koji su naročito oduševili ljubitelje vina sa ostatkom šećera. Divnu večer upotpunila je živa jazz glazba talentirane mlade klarinetistice Blanke Marije Car, stvarajući savršenu atmosferu za uživanje u vinima.

Vina Baćac

“Vinska Shpitza je koncept sastavljen od niza malih vinskih kušaonica, koje u fokus stavljaju određenu vinsku regiju ili destinaciju. Na taj način, osim uživanja u vinu, posjetitelji na nenametljiv način prolaze i kroz svojevrsnu edukaciju o vinima. Naime, na tako usko fokusiranim prezentacijama, sa svega šest do osam vinara, lako je zapamtiti autohtone i tipične sorte nekog kraja, dok kroz razgovor sa vinarima posjetitelji mogu saznati detaljne informacije o proizvodnji vina, uzgajanim sortama, te tradiciji vinogradarstva određenog kraja“ – pojasnila je Irena Lučić, voditeljica diWine Bara i vinska promotorica.

Andrej i Jelena Prskalo

„Izuzetno nam je drago da imamo priliku predstaviti našu destinaciju i vinare naše Labinštine u Zagrebu. Nalazimo se na istočnoj obali Istre i posljednjih nekoliko godina uspješno surađujemo s vinarima Labinštine na brojnim manifestacijama na području Labina i Rapca, ali jednako tako želimo doći do izražaja u cijeloj Hrvatskoj, jer labinska vina to zaslužuju“, izjavila je direktorica Turističke zajednice grada Labina Astrid Glavičić.

Vina Vosilla

Prisutni ljubitelji dobre kapljice složili su se kako je Labin, sa svojim sve boljim vinima, zaslužio veću pozornost eno-gastro scene. Ne pretjerujemo previše kada kažemo kako je Labinština nova zvijezda na – zvijezdama ionako bogatom – istarskom vinskom nebu te svakako preporučujemo posjet ovoj, za sad još pomalo skrivenoj, vinskoj destinaciji.

 

Foto: Ognjen Karabegović, Irena Lučić i Sunčana Barušić

Vina Siber: 10 dragulja iz Erduta od pet sorta

/u /od

Zaboravljena butelja iz 2008. bila je najsjajnija zvijezda predstavljanja vina obiteljske vinarije Siber u zagrebačkom Business Clubu 5. U starom vinskom podrumu ukopanom ispod vinograda na malenom brijegu u Erdutu malo je bilo mjesta pa je vinarska oprema sakrila boce koje su godinama skupljale prašinu. A čađave butelje, pokazalo se, skrivaju zlato.

Zlatne je boje osvježene zelenkastim odsjajem 15-ogodišnji Siber Sauvignon bijeli. Miris je blag, ali jasno ukazuje na sortu, a okus ogrnut patinom i toliko mlad da bi se moglo pomisliti kako je 2018. obrano grožđe, a ne deset godina prije. Vino je to sa samo jednom manom: danas su još dvije boce manje na raspolaganju za uživanje.

Iz te uzgred spomenute berbe 2018. očarala su i dva vina vinarije Siber od cabernet sauvignona, kojem je bijeli roditelj. Sorta je nastala spontanim križanjem s cabernet francom, a vinarija Siber ružičastim pjenušcem i klasičnim crnjakom dokazala da slavnom Bordožaninu erdutski terroir gotovo savršeno odgovara.

Odličan pjenušac

Pjenušac je nježne, gotovo bijele boje. Nije bilo posebne maceracije, kako bi se izbjegli tanini, nego je sok povukao iz kožica samo ono što je stigao na putu od trsa do preše. Tako je bazno vino zadržalo svježinu, a nakon druge fermentacije u boci je prekrasno sazrio tijekom višegodišnjeg odležavanja na kvascima.

Ivana Siber

Na zrelost je, odmah po točenju, ukazao i miris mirnog petogodišnjeg Siber cabernet sauvignona. Nakon nekoliko minuta u čaši se otvarila košara crnog bobičastog voća isprepletena sa začinskim notama i uz dašak dima. Pun je alkoholne slasti koja je savršeno uravnotežena s mineralnom svježinom i obavijena najfinijim taninima.

Mister sauvignon

Od 10 predstavljenih vina vinarije Siber, čak je sedam bilo od spomenutih sortnih tate i sina pa je osnivač vinarije Mladen Siber opravdao nadimak Mister sauvignon. Prošlogodišnji bijeli intenzitetom mirisa podsjeća na novozelandske, ali je širi i slojevitiji. Sličan je okus, bogat i kompleksan s puno slasti i svježine. Prekrasan je i Sauvignon Orange 2019. Čistog je mirisa i okusa te sortno prepoznatljiv unatoč šestomjesečnoj maceraciji.

Jedinstveno je vino MS, što su Mladenovi inicijali i kratica za Muškat Sauvignon. Moglo bi se pomisliti da će se dvije mirisne sorte u boci ponašati poput rogova u vreći, no jako su se lijepo sprijateljile. Imale su i vremena: berba je 2017.

Vino, višnjevača i rakija

A treći cabernet sauvignon pojavio se pod nazivom Sibernet. Aromatiziran je višnjama i pojačan rakijom pa ima 18 posto alkohola koji nimalo ne opterećuje. Bilo je to krasno vino za kraj prezentacije, a lijepo bi zaokružilo i neki raskošan obrok u više slijedova. Uz desert, ili kao desert.

Predstavila je Ivana Siber i prva obiteljska vina od najznačajnije hrvatske i najznačajnije svjetske bijele sorte. Graševina prošlogodišnje berbe fino gasi žeđ i krijepi duh, a Chardonnay 2020. je na tragu ponajboljih svjetskih primjeraka. Erdutsku vinsku “desetku” zaokružio je poluslatki Muškat žuti 2022. prepoznatljivog, ali nježnog mirisa te izvanredne svježine koja je slatkoću pretvorila u ugodnu slast.

Da je na predstavljanje stiglo i ružičasto mirno vino od cabernet sauvignona, bila bi to vinska reprezentacija poput nogometne. Nazvali su ga Crose, a moći će se, kao i ostala vina, kušati na Zagreb Vinocomu od 30. studenog do 3. prosinca u Esplanade Zagreb Hotelu.

 

Tekst: Ivo Kozarčanin

Foto: Nikola Zoko

Carasman, debitanti u proizvodnji džina osvojili tri zlata i jednu broncu

/u /od

Zagrebački brand Carasman tek je krenulo u avanturu s proizvodnjom popularnog pića, a već se okitio s tri zlatne i jednom brončanom medaljom na nedavno održanom međunarodnom festivalu džina Ginistria 2023.

Trojac iz Carasmana kojeg čine Igor Šeler, Siniša Uštulica i Tomislav Lonjak, dugo i posvećeno pripremao je ovaj zahtjevni projekt te početkom godine krenuo u proizvodnju jedne uistinu posebne kolekcije džina obogaćene infuziranim terpenima iz kanabisa. Ključnu ulogu u razvoju recepture imao je dr. Marko Fabić, istarski stručnjak za destilate.

„Suradnja s dr. Fabićem doprinijela je usavršavanju procesa proizvodnje i rezultirala savršenom recepturom pa bez ustezanja možemo reći da smo kreirali džin svjetske klase, a četiri medalje na Ginistriji to su i potvrdile.“ – kaže Igor Šeler.

Carasman je osvojio tri zlatne medalje u kategoriji destiliranog suhog džina, najbolji u kategoriji je Orange Turbo, odmah su iza njega Jack Herer i Blueberry Kush te brončanu medalju u kategoriji sloe džina za 10K Jack. Svi Carasmanovi džinovi u bazičnom pripravku sadrže čak 16 biljnih dodataka koji su podloga za infuziranje terpena iz provjerenih i kvalitetnih sojeva kanabisa.

Novi okusi

Ova jedinstvena receptura jamči posve nove, očaravajuće okuse i arome koje jednako dobro funkcioniraju kada se džin pije sam, u popularnoj kombinaciji s tonikom ili kao dio raskošnih, višeslojnih koktela. Dodani sastojci terpena prethodno su lišeni svih kanabinoida, tako da uživatelji nisu u opasnosti da osim alkoholne dožive bilo kakvu drugu opijenost.

Više o ponudi Carasman džinova doznajte na https://carasman.com/  https://www.instagram.com/carasmangin/

Foto: Siniša Ustulica

U Boćarskom domu Zgrappa vraća rakiju na velika vrata!

/u /od

Prvi međunarodni festival rakija i likera ZGrappa održati će se 13. i 14. listopada u zagrebačkom Boćarskom domu.  „ZGrappa ima za cilj okupiti rakijašku scenu u regiji jer je rakija naše nacionalno piće, uz nju se rađamo, slavimo i umiremo. Osim toga, vrijeme je da naučimo odgovorno i pametno uživati u piću, pobijediti predrasude koje često vladaju u filmovima i vicevima, da se rakija prestane doživljavati kao brlja, da se pije iz boce ili na eks te da se obavezno pije kao aperitiv. To je veliko područje koje nije još dovoljno istraženo i mi ćemo dati sve od sebe da uspijemo u tome“ kaže je organizator festivala ZGrappa Marin Levaj.

Marin Levaj, Dario Grabarić, Gordana Stipić, Stipan Iličić i Šisko Horvat Majcan

Edukativni karakter

ZGrappa će imati i edukativni karakter pa će predavanja održati Dario Grabarić, edukator i konzultant, voditelj projekta The Spirits Forensics i prvi  hrvatski nositelj WSET Level 3 Award in Spirits. Marin Mihaljević Žulj održati će predavanje/radionicu naslova „Najčešće mane u našim rakijama i kako ih prepoznati“, a Tanja Jurin psihologinja, docentica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu zanimljivo predavanje „Koliko je premalo, a koliko previše“.  Ivan Urošević iz destilerije TOK, na radionici će naučiti posjetitelje „Kako zaista uživati u rakiji“.

Uparivanje rakija s jelima

U petak, 13. listopada, u 20 sati, nakon zatvaranja prvog dana festivala ZGrappa, možete otići na After party uz Planet groove Band i DJ Ozren Kanceljak ili u restoran Balon u kojem chef Stipan Ilinčić priprema vrlo zahtjevnu i neobičnu večeru. Upariti će jela s rakijama. „Kad je Marin Mihaljević došao s idejom o sparivanju rakija s našim jelima, našao sam se pred velikim izazovom jer ništa slično nismo još radili. Nisam niti čuo da je netko to radio, ali mi se u restoranu volimo uhvatiti u koštac sa svime pa smo pripremili degustacijski menu u pet sljedova. Dobio sam uzorke na probu pa je bilo veselo u kuhinji, ali pripremili smo se i pozivam znatiželjnike, gurmane i ljubitelje rakije da dođu u naš restoran i probaju jesmo li uspjeli – poručuje chef Stipan Iličić koji smatra da rakija može biti jednako vrijedna uz jelo kao što su na primjer vina.

File Divljeg brancina u krusti od orašastih plodova, krema od tikvice, fermentirani češnjak, hollandaise umak uz rakiju Korlat Loza Barrique 3

„U svijetu je danas sve veći trend sljubljivanje jela s jakim pićima, pogotovo s whiskeyem. Stotinjak europskih restorana ima takvo sparivanje u standardnoj ponudi. Ono što je interesantno da je svima poznato kako je vino fantastično za sljubljivanje, ali jaka pića imaju dobru prednost – radi se o koncentriranim aromama i alkoholu. Neki puta je jako teško ljudima sljubiti tako nešto, ali znanje se povećava i trend se prima među ljudima. Ovaj festival ima važan cilj i treba ga podržati – naglašava konzultant Dario Grabarić.

Teleći obrazi sous vide, celer i parmezan, espuma od bijelog graha, kelj pupčar uz rakiju Pruna Višnja Barrique

Kažu da stručnjacima treba vjerovati, stoga je na vama red da požurite po karte na Entrio.hr stranicu pa u petak, 13. listopada, ili subotu, 14. listopada u Boćarski dođete na ZGrappu na čašicu edukacije. Osim rakija i edukacije, čekaju vas bendovi Planet Groove i La PaPa, DJ-i Ozren Kanceljak i Bizzo Bodega, a svoj dolazak najavio je i Tonći Huljić u sklopu promocije Madre Badessa rakija i likera nastale u suradnji s Maraskom Zadar.

Živili!

 

Foto: Ines Novković

Wine story o Goranu Matijeviću i Zlatnom brdu

/u /od

Na prvom jesenskom susretu Wine Story kojeg vodi Dijana Carlito Grgić, gostovao je Goran Matijević, vlasnik vinarije Zlatno Brdo

Oni koji uživaju u gutljajima dobrog vina, cijene posebna, amateri, strastveni kušači ali i profesionalci dobro znaju za susrete koje je Dijana Carlito Grgić, vlasnica i urednica časopisa VINUM.IN, nazvala Wine story.

Od nedavno se susreti Wine story, u kojima se osim vina upoznaje i vinara koji ih proizvodi (jer u vinu je i sakrivena njegova duša i osobnost), održavati u predivnom novom prostoru Spaces Matrix u Slavonskoj aveniji 1c. Prvi u novoj, jesenskoj sezoni okupio je obožavatelje posebnih vina, ali i one koji su prvi puta htjeli kušati vina vinarije Zlatno brdo iz Baranje i upoznati vinara i vlasnika Gorana Matijevića.

Goran Matijević

Wine story, kako je objasnila Dijana Carlito Grgić, nije zamišljen da bude edukativna vinska radionica, nego susret ležerne atmosfere, u kojem se opuštenim razgovorom uz kušanje vinskih kapljica i probranih zalogaja upoznaje vinar, njegova vina, doznaje o počecima proizvodnje i o nekim možda do sada manje znanim detaljima vezanih uz vinariju.

Osebujan vinar i potpuno drukčija vina

Jedno je sigurno:  Goran Matijević osebujan je vinar, a takva su i njegova vina. Posebna, drukčija, jer kad se počeo baviti vinarstvom, to mu je bio i cilj. Zapravo, kako je kazao, najprije je, kada je poslom došao u Baranju i slučajno postao vlasnik jednog vinograda, imao nakanu proizvoditi vina za sebe. „Jer, zašto da plaćam dobru kapljicu kada je mogu sam proizvesti“, kazao je.

Dijana Carlito Grgić i Goran Matijević

Ali, pokazalo se da je njegova filozofija bila pokretač proizvodnje iznimnih vina. „Cilj mi je bio i još uvijek jest, napraviti vina kakva nema nitko drugi“, kazao je Matijević i objasnio kako u svim vinogradima ima zelenu berbu (trganje listova i viška grozdova), pa na kraju ubire samo nekoliko grozdova po trsu. Ali, u njima se krije sva snaga trsa, sve što je loza bila spremna dati i spremiti u preostale bobice. A, taj – nazovimo ga – nektar u bobicama, se pod znalačkom i strastvenom rukom Matijevića uz pomoć enologa Samira Nađa pretvara u posebna vina.

Podrum vinarije Zlatno brdo

„Možda zvučim arogantno, ali na tržište puštam vina koja se ne sramim i za koja znam da će osvojiti nagrade“, kazao je Goran Matijević, koji u podrumu, nakon inoxa i drvenih bačava dodatno njeguje vina u bocama najmanje tri godine. „Ako ne vjeruješ u ono što radiš, ako nisi uvjeren da ideš pravim putem, onda u tvoj cilj ne vjeruju niti ljudi koje imaš uz sebe. Stoga, tvrdoglav sam, ne odustajem od svoje filozofije“, kazao je ovaj iznimni vinar i otkrio kako u podrumu njeguje graševinu u bačvama od akacije. Naime, kako je kazao, kad se akacija prereže, pušta slatkasti sok. Bio je izazov kako će takvo drvo djelovati na graševinu. Kako… to ćemo tek doznati.

Podrum vinarije Zlatno brdo

Ovoga puta smo na susretu Wine story kušali druge dvije graševine. Za dobrodošlicu točila se Graševina 2021., a potom iz 2022. godine. „Dok je većina vinara svoju graševinu branu 2022. godine većinom prodala, ja sam je tek sada pustio na tržište. Ne želim dozvoliti da mi tržište diktira tempo. Kad je vino dovoljno zrelo, tada izlazi iz mog podruma“, kazao je Matijević, a komentarima o vinima pridružio se i sommelier Tomo Jakopović, veliki ljubitelj vina vinarije Zlatno Brdo.

Tomo Jakopović i Goran Matijević

„Jedno sam se jutro probudio s idejom da napravim kupažu kakvu do sada nitko nije napravio. Da napravim cuvee od teško pomirljivih sorata – baranjskog rajnskog rizlinga, chardonnayja koji je 12 mjeseci odležao u hrastovim nepaljenim bačvama, pinota sivog izborne berbe i traminca izborne berbe bobica. Svi su mi rekli da nisam normalan, ali enolog Samir Nađ je uspio spojiti nespojivo, i to je upravo ovo vino koje vam se toči: Cuvee 2022, koji je na Decanteru ocjenjen sa 96 bodova. Jedan bod nam je nedostajao do platine!“ kazao je Matijević.

Ulaz u vinariju Zlatno brdo

Dok smo uživali u neobičnoj kupaži, otvarale su se boce Cabernet sauvignona 2017. „Ovo vino vam odmah pruža ruku da ga uzmete. Ne zahtjeva dekantiranje, vrtnju u čaši, čekanje da se razvije. Ono je odmah nakon što ga se natoči dostupno, mirisno, slasno, harmonično a izuzetno kompleksno. Može ga se piti danas, ali ovo vino ima i veliki potencijal za odležavanje“, komentirao je Tomo Jakopović.

Nova etiketa

Prva tri vina krasi nova etiketa koju je dizajnirao Davor Bruketa, a simbolizira ulaz u gat.  „Bio je to prst sudbine. Davoru je jedan prijatelj poklonio jedno moje vino, a toliko mu se svidjelo da je nekoliko dana kasnije naručio karton. Kušao je kušao, ali nešto mu nije štimalo, pa mi se telefonski obratio riječima: Imaš fantastična vina, ali brate, etikete su ti loše. Daj da ti ja dizajniram nove“, ispričao je Matijević.

Stara ili nova etiketa… nije nam bilo važno. Bitno je bilo ono što je bilo u boci, a u tim vinima smo uživali, dok je šećer došao na kraju. Onog trenutka kada je vinar uzeo u ruke bocu, po njenom volumenu shvatili smo da se radi o nečem posebnom. Kušali smo, kako je kazao Jakopović vrlo rijetko vino. Naime, samo su se neki vinari odvažili napraviti desertno crveno vino, a ovo nas je osvojilo na prvu. Zapravo… oduševilo. Radi se o kupaži izuzetno zrelog cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca. Svako je vino zasebno „odgojeno“ u barrique bačvama, a potom kupažirano. „Kao i sva vina iz vinarije Zlatno brdo i ovo je posebno, drukčije. Nije gusto, naporno iako je robustno. U njemu je zadržana elegancija koja pruža lakoću pijenja pri čemu se osjeti voćan karakter, okus ukuhanog crnog voća i šljiva“, kazao je Jakopović.

Na kraju službenog dijela imali smo čast kušati i izbornu berbu Pinot sivi sa 28 g ostatka šećera. Bio je to dvostruki šećer za kraj, a mi smo odlučili vinara Gorana Matijevića posjetiti u njegovoj vinariji u Baranji, nadomak Dunava do koje se u Općini Kneževi Vinogradi dolazi vinskom cestom koja vodi do Banovog brda.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: arhiva vinarje Zlatno Brdo, Ivana Pranjić i Sunčana Barušić

Ekskluzivni vinski festival Slavonija i Podravina, wine not!? završio hedonističkim maratonom u Orahovici

/u /od

Hedonističkim vinskim maratonom Wine&Run ovog vikenda u Orahovici završeno je treće izdanje do sada najatraktivnijeg vinskog festivala Slavonija i Podravina, wine not!?. Ovo je jedini maraton koji se ne trči nego šeće, a njegovi sudionici uživaju u jedinstvenim krajolicima Orahovice, druženju i odličnim vinima.

Prva i posljednja postaja maratona tradicionalno je u Staroj ložioni, nekadašnjoj stanici na Gutmanovoj pruzi, danas modernom Centru za posjetitelje s kušaonom vina, a ruta je vodila od Jezerca, – vinorodnog položaja PP Orahovice, najvećeg proizvođača vina u Virovitičko-podravskoj županiji, preko butik Vinarije Patkoš sa sjajnim crnim vinima, ranča Team 40 Stable na kojem su se degustirali nagrađivani ginovi Kostelac do jedinstvenih Iskrenih vina Matković.

„Trećim izdanjem ekskluzivnog vinskog festivala Virovitičko-podravska županija potvrdila se kao butik vinska destinacija. Otvaranjem sve većeg broja malih, obiteljskih vinarija revitalizira se vinarstvo i vinogradarstvo na padinama Bilogore, Pauka i Krndije, a destinacija Slavonija i Podravina postaje sve atraktivnija gostima čija su putovanja motivirana eno-gastro ponudom“, istaknula je Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije koja je prije tri godine pokrenula ovu lijepu vinsku priču.

Pet ekskluzivnih degustacija u najljepšim ambijentima

Za ovogodišnje izdanje festivala odabrana su top vina s područja županije pa su se na Wine&Artu, prvom eventu održanom početkom rujna u virovitičkom dvorcu Pejačević predstavili pitka i harmonična Graševina Vina Dvojak iz 2022., sjajni Rajnski rizling Podruma Barčan iz 2022. i Decanterovim zlatom nagrađen profinjen i slastan Cabernet Franc iz 2021. vinarije Apolitico.

Druženja su se nastavljala iz vikenda u vikend, a da čarolija i vino itekako idu zajedno otkrio je event Magic&Wine u suhopoljskom Centru za posjetitelje – Dvorcu Janković. Uz show program slatinskog mađioničara Magic Leona nazdravljalo se odličnim Pjenušcem Vineda, iznimnom Graševinom Agrolanda Personal Collection i voćnom, svježom i harmoničnom kupažom Anđeo s greškom crni, Apolitico.

Na Urban Wine Partyju na terasi Geo bara futurističkog Geo-info centra u Voćinu predstavila su se vina mlađe generacije Virovitičko-podravskih vinara – polusuhi Rose 2022. vinarije Matković, vrlo pitka i ozbiljna Frankovka Podruma Patkoš iz 2020., harmonično i vrlo fino Incanto voćno vino kupine obitelji Kostelac.

Cuvée OPG-a Kožar iz 2022. dugog i nježnog završetka otvorio je Vino i mitologiju, degustaciju u novom Turističko-informativnom centru Klopotec na Kladarskom bregu pored Pitomače. Slijedili su poluslatki Rose Vina Harsan iz 2022. od frankovke i zanimljivi, aromatični Thesarium, voćno vino od haskapa, dok je Vinski Party u drevnom perivoju Posjetiteljskog centra Dravska priča u Noskovcima bio rezerviran za moćna odležana vina – topao, dotjeran i skladan Pinot sivi iz 2020. Agrolanda, vrhunsku Graševinu iz 2017. Podruma Vineda i kompleksan Silvanac Zeleni Jezerac PP Orahovice, kasnu berbu iz daleke 2011.

„Destinacija Slavonija i Podravina nije samo neočekivano ukusna, nego je i neočekivano blizu, ali i neočekivano lijepa. Ima li bolje pozivnice da nas posjetite“, poručuje direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, a mi možemo samo dodati zašto ne ili još bolje „wine not!?“.

 

Foto: Matija Turkalj, E projekt, Kristijan Toplak, IB production

Ilok je bogatiji za butiknu vinariju KAST

/u /od

Obitelj Kovčalija iz Iloka novu je vinariju svečano predstavila brojnim uzvanicima iz cijele Hrvatske i inozemstva

Ilok, zatim Slavonija i Srijem, pa cijeli istok Hrvatske, a u konačnici i Republika Hrvatska od 28. rujna su bogatiji za jednu sasvim novu i ambicioznu butiknu vinariju. U Iloku je tog dana u prisustvu dvjestotinjak uzvanika pristiglih iz cijele zemlje i uz delicije chefa Gorana Kočiša svečano otvorena vinarija KAST, u vlasništvu poduzetničke obitelji Kovčalija, široj javnosti poznatoj po hotelu i restoranu Dunav, koja je Ilok prije skoro dva desetljeća uvela kao nezaobilaznu destinaciju na gastronomsku kartu Hrvatske, zahvaljujući nadahnutim jelima baziranim na riječnoj ribi i drugim lokalnim srijemskim specijalitetima, a sada to isto planira napraviti i sa vinom.

Moderna vinarija

Uz pomoć europskih fondova izgradili su vinariju KAST koja svojom funkcionalnošću, arhitektonskim rješenjima i nadahnutim uređenjem značajno odskače od prosjeka i u Ilok donosi jednu sasvim novu ponudu i kvalitetu, koja ravnopravno može stati uz bok bilo kojoj od slavnih vinarija, primjerice, Toskane, Provanse ili Rioje.

Katarina i Stjepan Kovčalija

Katarina i Stjepan – KAST

Nova generacija u obitelji, Katarina i Stjepan Kovčalija, prema čijim je početnim slovima vlastitih imena vinarija KAST dobila naziv, preuzela je odgovornost za ovaj projekt sa sasvim novom idejom – prevesti iločka vina iz zone svakodnevnih, u zonu vina za posebne trenutke. Naime, iako je Iločko vinogorje slavno te po čuvenju i potencijalu jednako vrijedno kao primjerice Kutjevačko ili Dingač, na tržištu se vina iz tog kraja prodaju većinom u zoni svakodnevnih vina ili u najboljem slučaju kao vina s odličnim omjerom cijene i kvalitete. U zoni finih i prestižnih vina je Iločko vinogorje zapravo ozbiljno deficitarno, i to je stvar koju Katarina i Stjepan žele izmijeniti.

Obiteljska tradicija

Iako su njih dvoje mladi ljudi, oni su zapravo nasljednici dugačke vinogradarske obiteljske tradicije i po majčinoj i po očevoj strani, tradicije koju su zamislili oplemeniti. Stoga su za fokus svog djelovanja odabrali tradicionalni iločki sortiment, sorte graševinu, traminac i frankovku, vjerujući da na teritoriju Podunavlja i Fruške gore kojem pripadaju, upravo te sorte mogu pružiti najviše.

Obitelj Kovčalija

Suradnja sa stručnjacima

Angažirali su jednog od najboljih stručnjaka ovog podneblja, enologa Mladena Dragojlovića iz Novog sada, poznatog po suradnji s negotinskom vinarijom Matalj od samog osnutka, gdje je surađivao na kreaciji Kremen Kamena, jednog od najboljih crnih vina ovih prostora, a zatim i suradnji s drugim vinarijama s kojima je također požnjeo međunarodne uspjehe, poput vinarija Đoković i Matijašević.

Suvremena tehologija

Angažirali su i Gorana Perića iz Istre, cijenjenog tehnološkog projektanta, koji je prema zamislima obitelji i enološkog savjetnika opremio podrum suvremenom tehnologijom, primjerenoj tipu vina kakvo Kovčalije žele proizvoditi. Podrum je uređenjem posvećen tradiciji iločkog kraja i ključnim razdobljima vinske povijesti, zbog čega se sastoji od četiri dijela.

Četiri dijela podruma

Prvi se u vinariji KAST dio odnosi na današnjicu i tamo su smješteni inoks tankovi s kontroliranom temperaturom, drugi dio se odnosi na Austrougarsku tradiciju dozrijevanja vina u betonskim tankovima i tamo se nalazi betonsko suđe, treći je dio posvećen srednjovjekovnoj tradiciji i gdje se nalaze drvene bačve, a posljednji, četvrti antičkom dobu iz vremena rimskog carstva gdje se nalaze amfore od terakote.

Očuvana sortnost

Stjepan Kovčalija je svoj pogled na vino koje proizvode u vinariji KAST sažeo na slijedeći način: “Želimo sačuvati svježinu i eleganciju u vinu i arome tipične za sorte našeg kraja, stoga dobar dio vina njegujemo u inoksu, s druge strane, ostale sve tri metode njegovanja koje baštinimo iz iločke povijesti nam omogućuju da kasnijim pažljivim kupažiranjem s vinom iz inoksa i pronalaženjem idealnih omjera krajnje vino dobije dodatno na kompleksnosti i dubini, kao i na potencijalu za čuvanje i daljnji razvoj. Na taj smo način dobili očuvali sortnost i tipična svojstva vina s iločkog terroira, a istovremeno dobili strukturu i novu razinu kvalitete.”

Brojni gosti

Među brojnim gostima svečanosti otvorenja našli su se i Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja se uzvanicima obratila i govorom i zaželjela mladim poduzetnicima puno uspjeha, a zatim i predstavnici lokalnih institucija poput župana Vukovarsko-srijemske županije Damira Dekanića, gradonačelnice Iloka Marine Budimir, a zatim i predstavnici brojnih medija iz tri zemlje, Hrvatske, Srbije i Mađarske.

Svijet graševine: ekskluzivna degustacija otkrila snagu najtraženije sorte u Hrvatskoj

/u /od

Lagani i pitki pjenušci, vrhunska svježa i moćna odležana vina, slasni predikati, Požeško-slavonska županija u Zagrebu se u  sklopu projekta Svijet graševine predstavila s jednim od najjačih aduta – vrhunskim vinima od sorte graševina

Graševina kao sorta odavno je udomaćena u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te obuhvaća čak četvrtinu svih vinograda u Lijepoj Našoj. I zato se i može smatrati autohtonom sortom, iako podrijetlo graševine nije jasno dokazano – smatra sommelier Mario Meštrović, koji je vodio ekskluzivnu vinsku degustaciju različitih stilova graševine iz Požeško-slavonske županije, održanu u Vinoteci Business Cluba 5 u Zagrebu. Bio je to sjajan način da se u glavnom gradu predstavi sveobuhvatni projekt Svijet graševine koji se transformira u prekrasnu turističku priču.

Od pjenušca do predikata

Graševina je, kako je pokazalo i ovo kušanje, sorta koja može dati različite stilove vina – od pjenušaca, mirnih svježih i odležanih do predikatnih vina. Naglasak je bio na karakteristikama sorte pa je kušanje bilo slijepo, etikete su se tek otkrivale na kraju.

Za početak odličan pjenušac od 100 posto graševine, voćnih aroma kruške i jabuke te bijelog cvijeća s prisutnom karakterističnom izvrsno izbalansiranom sortnom gorčinom. Potom još jedan iznimno svježi, živih mjehurića i bogatog mineralnog okusa s prisutnim nježnim cvjetnim aromama i aromama zrele jabuke.

Ekskluzivnu degustaciju je vodio sommelier Mario Meštrović

Nastavilo se sa svježim graševinama (berbe 2022.), prva je bila vrlo elegantna, lijepe mineralnosti i s mnogo cvjetnih aroma, druga izuzetno lijepo izbalansirana s cvjetnim aromama bagrema i voćnim notama, treća snažne mineralnosti koja se osjetila već na nosu, u odnosu na prve dvije snažnijeg tijela i trajnosti okusa, a četvrta iznimno svježa, punog tijela, slasna, bogata i trajna…

Odležane graševine

Prva od odležanih graševina istaknula se zrelijim aromama, bogatog intenziteta i s snažnijim tijelom, odležavala je do tri godine i savršeno paše uz „ozbiljnija“, jača jela, druga se isticala posebnom aromom i velikim potencijalom starenja, dok je treće vino bilo pravi biser, macerirana graševina predivnih aroma i iznimne svježine, iako je (pokazat će se kasnije) „stara“ već šest godina.

Kako to obično biva na ekskluzivnim degustacijama za kraj „nešto slatko“, predikatna vina sljubljena sa slavonskim slasticama. Za početak izborna berba odličnog balansa kiselina i šećera, potom gusta, koncentrirana izborna berba bobica, intenzivnih i bogatih aroma citrusa i meda i za završetak sjajna ledena berba iz 2018. snažnih aroma grožđica, suhih smokava, kože i meda… Savršen doživljaj.

Golem potencijal sorte

Na samom kraju maske su pale, otkrivene su etikete. Svijet graševine predstavili su redom pjenušci Josipović Jazz Brut i Kutjevo Maximo brut, svježe graševine – Krauthaker Graševina Podgorje, Graševina Kutjevo s osvojenim zlatom na Decanteru, Krauthaker Graševina Mitrovac i Graševina Adžić, odležane – Graševina De Gotho Kutjevo iz 2020., Graševina Mihalj Mačovo brdo iz 2020., Graševina Kuvlakhe Krauthaker iz berbe 2017. te predikati – Graševina izborna berba vinarije Galić iz 2018., Graševina izborne berbe bobica vinarije Jakobović iz 2019. i Graševina ledena berba vinarije Perak iz 2018.

Ovo kušanje dokazalo je golem potencijal graševine kao sorte, ali i njezinu raznovrsnost izraženu u različitim stilovima vina. Graševina svoje najbolje rezultate daje upravo u ovome kraju, na području Požeško-slavonske županije, a projekt Svijet graševine pravi je način da se još bolje upoznamo s tom sortom i svim načinima na koje je ukorijenjena u život ljudi toga kraja.

Što je Svijet graševine?

Svijet graševine jedinstveni je projekt Požeško-slavonske županije koji na inovativan način spaja vinski turizam, bogatu kulturnu baštinu, tradiciju i običaje. U sklopu ovog projekta ukupne vrijednosti 8.729.448,52 eura, otvoren je atraktivan Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici i obnavlja se Spahijski podrum iz 13. stoljeća u Pakracu. Značenje Svijeta graševine prepoznala je i Europska unija sufinancirajući ga sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

 

Foto: Anto Magzan

 

 

 

Još dva zlata stigla u Destileriju Rossi

/u /od

Poznata istarska destilerija još jednom potvrdila vrhunsku kvalitetu na petom ocjenjivanju Crospirit i najavila sudjelovanje na prvom izdanju Zgrappe

Teranino i Travarica poznate istarske Destilerije Rossi okitili su se zlatom na još jednom međunarodnom ocjenjivanju. Ovog puta riječ je o petom izdanju Crospirita održanom u Zagrebu, na kojem su među 240 pristiglih destilata iz Hrvatske i susjednih zemalja, oba Rossijeva pića osvojila 18,2 boda i tako ušla u krug najboljih.

Ljubav prema Istri

„Naravno da nagrade vesele, potvrda su da smo odabrali dobar smjer, ali i obveza da u tome ustrajemo. Zlatne medalje rezultat su duge tradicije u proizvodnji destilata, bogatog iskustva, znanja i kontinuiranog ulaganja u suvremenu tehnologiju, ali i našoj ljubavi prema Istri“, kaže Filip Sarilar, poznati istarski barmen i brand ambasador u Destileriji Rossi.

Loza redestilirana četiri puta

Zlatnog odsjaja poput medalje koju je upravo osvojila, Travarica Rossi bazirana je na lozi redestiliranoj četiri puta, oplemenjenoj maceracijom čak 15 vrsta mediteranskih trava, a u barriqueu odležava šest mjeseci.

Aromatičan Terranino Rossi

Pitak, lagan i aromatičan Terranino Rossi od autohtonog istarskog terana obogaćen je maceracijom šumskog voća i probranih začina, u okusu i na mirisu prožet notama borovnice, šumskog voća i citrusa s laganim slatkastim završetkom nota cimeta i klinčića.

Obitelj Rossi

Zgrappa, prvi međunarodni festival rakija i likera

Destilerija obitelji Rossi smještena u bajkovitom selu Bajkini pored Vižinade, jedna je od najstarijih u Istri, dobitnici su niza domaćih i međunarodnih nagrada, a najnovija zlata dobit će na svečanosti u zagrebačkom Boćarskom domu u sklopu Zgrappe, prvog međunarodnog festivala rakija i likera na kojem će 13. i 14. listopada prezentirati svoje vrhunske proizvode.