Najbolji ljetni kokteli – imamo recepte!

/u /od

La Terra, Epulon Spritz  Nostromo G&T i Teranino Spritz idealno su osvježenje za vruće dane. Ovi fini kokteli dolaze iz srca Istre iz pitoresknog sela Bajkini u kojem je smještena obiteljska Destilerija Rossi. Provodite li ljeto u ovom dijelu Hrvatske nemojte propustiti najljepši pogled s Rossijeve terase koji puca od Učke do mora, godit će vam mir i tišina u kombinaciji s osvježavajućim koktelom.

Ako niste te sreće u omiljenim okusima možete uživati gdje god bili jer je Filip Sarilar, poznati barmen i ambasador Destilerije Rossi otkrio recepte za ova četiri osvježavajuća koktela. Tajna je u vrhunskim Rossi destilatima – Nostromo ginu, Epulon pelinkovcu, Teraninu Rossi i Amaru Istriano, ističe Filip.

Filip Sarilar

Epulonova ugodna gorčina pelina u harmoniji s bogatim notama citrusa, anisa, vanilije i karamela podarit će svakom koktelu dozu luksuza, ljubitelji pića na bazi gina odabrat će istarski Nostromo kojem osam puta destilirana malvazija daje jedinstven dašak ovog dijela Mediterana, a sjajna baza za ljetne koktele je i elegantan Teranino Rossi obogaćen maceracijom šumskog voća i probranih začina, dok je Amaro Istriano čista klasika u čaši koja nikada ne izlazi iz mode.

„U svaki proizvod, osim znanja, stručnosti i rada, utkano je i mnogo ljubavi te istarskog duha koji slavi život, užitke i posebne trenutke u skladu s našim sloganom – To life worth living“, poručuje Filip.

La Terra

Sastojci:

30 ml Teranina Rossi

10 ml Nostromo gina

10 ml svježeg soka od limuna

100 ml Pipija ili Tangarine

Priprema:

U vinsku čašu dodajte led i sastojke po navedenom redu. Promiješajte barskom žlicom i dekorirajte koktel svježom ili dehidriranom narančom.

La Terra

Epulon Spritz

Sastojci:

20 ml Epulon pelinkovca

20 ml Amara Istriana

10 ml svježeg soka od limete

100 ml Pink grapefruit sode

Priprema:

U vinsku čašu dodajte led i sastojke po navedenom redu. Promiješajte barskom žlicom i ukrasite koktel svježim ili dehidriranim grejpom.

Epulon Spritz

Nostromo G&T

Sastojci:

40 ml Nostromo gina
100 ml Premium Tonic Watera

Priprema:
U G&T čašu dodajte led, Nostromo i tonic water i promiješajte barskom žlicom. Dekorirajte ružmarinom i koricom naranče i poslužite bez slamke. Aromatizirajte rub čaše grančicom ružmarina i koricom naranče.

Nostromo G&T

Teranino Spritz

Sastojci:

50 ml Teranina Rossi

20 ml svježeg soka od limete

100 ml mineralne ili soda vode

Priprema:

U vinsku čašu dodajte led i sastojke po navedenom redu. Promiješajte barskom žlicom i ukrasite koktel svježom ili dehidriranom limetom.

Teranino Spritz

Foto: arhiva Destilerija Rossi

Poezija u bocama vina Mateja Bažona

/u /od

„Wine is a botteled poetry“, Robert Louis Stevenson (Vino je poezija u boci) stoji na web stranici Vina Bažon, citat je koji je Irenu Lučić, vlasnicu diWine Bara nadahnula da u Vinski čvenk s vinogradarom i vinarom Matejom Bažonom uplete poeziju.

Da je baš romantičan i poetičan tip, Matej nas do kraja večeri nije čvrsto uvjerio, ali je dokazao da je vrsni vinogradar i vinar (jer sve poslove sam obavlja) i da proizvodi odlična vina. Pa… krenimo redom.

Irena Lučić i Matej Bažon

Iako sa suprugom i kćerkicom stanuje na riječkoj adresi, Matej gotovo svakodnevno obilazi obiteljsko vinsko imanje smješteno u pitoresknom Gračišću. Jer, osim za 5 ha vinograda kojima dominira merlot kao glavna sorta (uzgaja ih pet i od njih proizvodi 12 etiketa), valja brinuti o podrumu, kao i o brojnim gostima koji posjećuju kušaonicu.

Matej Bažon je sve o vinovoj lozi, vinogradu i radu u podrumu u mladosti učio od oca Josipa, a potom postupno počeo preuzimati vinariju i na tržište plasirati vina koja su stekla mnoge poklonike. Njegova prva linija Libero, posvećena je pokojnom noniću Liberatu koji je bio začetnik vinarstva u obitelji i kako kaže Matej, njegovo će ime, kao simbol obiteljske tradicije i dalje živjeti.

Uz vina, obitelj se u manjoj mjeri bavi i proizvodnjom maslinovog ulja i likera, a da im jako dobro ide najbolje govori činjenica da je većina proizvoda unaprijed rasprodana. U ovo doba, kada nam ljuta priroda, jer je ne znamo čuvati a njen smo nerazdvojiv dio, pokazuje koliko snage ima, ljudima poput Mateja Bažona, kojima je cijeli životni ulog i trud pod nebom i izložen njenoj milosti i nemilosti, nije lako. Za desetak minuta višegodišnji trud i ulaganja mogu biti uništena, ali Matej se ne da. On spretno balansira između posla i obitelji.

Matej Bažon

„Pokušavam biti dobar suprug, otac i vinar. Svjestan sam da sve na kraju pati, ali to je moj izbor i ne dam se. Roditelje, koji i dalje žive u Gradišću samo sam zamolio kada me nema jer sam u vinogradu ili podrumu, da kupcima, kojih na svu sreću ima mnogo, prodaju naša vina“, kazao je Matej Bažon dodajući da sve što proizvede i proda, a kako bi se dočepali njegovih sjajnih vina, ljubiteljima i znalcima ne predstavlja nikakav problem „potegnuti“ do Gračišća čak iz Rijeke, Zagreba ili Italije. Jasno je stoga da niti u diWine Baru nije nedostajalo znatiželjnih vinoljubaca koji su došli kušati ova vina.

Slijed od pet etiketa započeo je ružičastim pjenušcem Libero, kupažom merlota i terana, koji se pokazao kao ozbiljno foodie vino, sposobno pratiti i konkretnije zalogaje. Uslijedile su malvazije – svježa iz 2022 i njena moćnija sestra Allegra, istog godišta, ali školovana u hrastovoj bačvi koja joj je podarila višedimenzionalnost i karakter.

„Ovo je svježa, tradicionalna malvazija u kojoj kvasac ima minimalan utjecaj. Proizvodim je bez stabilizacije, bez betonita, bez filtriranja, jedino na što sam utjecao bila je temperatura fermentacije jer se mogu stvoriti neke negativne note“, ispričao je Matej Bažon dok smo pijuckali svježu malvaziju koja nas je iznenadila mirisom i okusom, a uz Allegru dodao: „Hrastova bačva je bila nova ali sam uspio postići da se previše ne osjeća utjecaj drva, tako da se u vinu osjeti sortnost“, a na upit Irene Lučić zbog čega istarski vinari malvazije ne odležavaju u bačvama od akacije, jednostavno je odgovorio da ih trenutno nema dovoljno na tržištu.

Michelle Božićević i Matej Bažon

Za kraj uslijedilo je paralelno kušanje dva merlota, perjanice vinarije, baznog iz inoxa (2021) i mlađeg, ali odležanog u hrastu (2022). Iako je merlot rijedak u središnjoj Istri, a još rjeđi na nadmorskoj visini na kojoj raste u Bažonovim vinogradima, pokazalo se da upravo ova sorta vinariji daje zapažene rezultate te iz godine u godinu osvaja brojna odličja.

Vina su pratili mali zalogaji i mesno-sirna plata, no još je važnije naglasiti kako ih je pratila jako dobra atmosfera. „Najbolje vino je otvoreno vino“ – podučio nas je Matej uz smijeh, a to je podsjetilo Irenu Lučić kako je namjeravala završiti ovaj susret: s poezijom. Publika je dobila papir i olovku, pa su na Irenin nagovor, nadahnuti izrečenim citatima i finim vinima, odradili zadatak: napisati nekoliko riječi o vinu te crtežom ukrasiti papir.

Ne samo da smo uživali u poeziji – od haikua, preko rime do slobodnog stila – već smo svjedočili i pravim slikarskim djelima ukrašenim vinom, olovkama… svime što je publici došlo u ruke. Pa, ukoliko vas put nanese u Gračišće, podrum Bažon svakako uvrstite na svoju bucket listu, a nadamo se da ćemo Mateja i njegova vina također malo češće viđati i u metropoli.

Tekst: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

 

Dobrodošli u Svijet graševine

/u /od

Od  pjenušaca do predikata, nigdje kao u Požeško-slavonskoj županiji graševina nema tako širok spektar u stilistici. U podrumima vinogorja Kutjevo, Požega-Pleternica i Pakrac, njeguju se graševine iznimne kvalitete, mnoge od njih nagrađivane su u svijetu. Tamo ćete otkriti zbog čega graševinu toliko volimo.

Idealna za vruće ljetne večeri

Lagani i lepršavi pjenušci na bazi graševine zavest će vas mirisom dozrelih jabuka, citrusnim i cvjetnim notama s tragovima bagrema. Slasni su i puni, harmonični, živog perlanja, uzbuđuju nepce i jednostavno pozivaju na još jedan gutljaj.

 Savršene uz lagana jela

Pijući svježu graševinu, uživat ćete u svježim voćnim aromama jabuke i breskve, ponekad s notama dinje i slatkastih začina… Neke elegantnog tijela, no punog okusa i dugotrajnog završetka, druge vrlo privlačnih cvjetnih aroma s blagim pikantnim herbalnim tragom… Svježe graševine lagane su i pitke s blagim gorkastim završetkom. Svaka nudi neku drugu nijansu, ovisno o poziciji s koje dolazi, ali i stilistici u podrumu. Nećete pogriješiti sljubite li ih s ljetnim salatama, plodovima mora, laganim jelima od bijele ribe ili bijelog mesa…

Bogate i kompleksne

Graševine imaju potencijala za odležavanje, pa postaju bogate i aromatične, s mirisima zrelih slatkih jabuka, poneke vrlo moćne s notama plemenite pljesni i uljaste strukture… Odležane graševine kompleksne su, privlačne i skladne, odležavanjem dobiju punoću i zaobljenost… Vrlo dotjerane, slojevite i profinjene, bogatog su intenzivnog okusa i dugog aftertastea.

Sjajna pratnja uz ljetni noćni izlazak

U podrumima nastaju i jantarne, odnosno kako popularno nazivaju takva vina – orange grševine. Iznimno su kompleksne i ekstraktne s aromama začina i kandirane naranče. Želite li noćnom izlasku podariti višu dimenziju, odabrat ćete vrhunsku jantarnu ili popularnije orange graševinu. Čisti hedonizam!

Šećer na kraju

Pune i bogate, intenzivne, harmonične, mednih nota, ponekad gotovo sirupaste, slasne, orašaste… Sljubite ih uz slastice, dozrele i fermentirane sireve ili ih samo natočite u čašu i uživajte u svakom gutljaju. Predikatne graševine nikog ne ostavljaju ravnodušnim.

Novi svijet za suvremene putnike

Najrasprostranjenija je sorta u Hrvatskoj, pripada joj svaki četvrti trs u kontinentalnom dijelu zemlje, a na području Požeško-slavonske županije graševina je više od vina, ona je stil života.

Vrijednost ove sorte prepoznala je i Europska unija koja je sufinancirala projekt Svijet graševine u iznosu od 7.364.372,69 € iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., dok je ukupna vrijednost projekta 8.729.448,53 €.

U Svijetu graševine koji se prostire područjem čitave Požeško-slavonske županije upoznat ćete priču o vrijednim ljudima, plodnim vinogradima, bogatim podrumima, tradiciji, kulturnoj baštini i novim turističkim sadržajima, naravno, uz čašu vrhunskog vina.

Foto: Sunčana Barušić, Filip Popović, TZ PSŽ – Borna Subota, Udruga Kutjevačkih vinara, Matija Turkalj, Anto Magzan, TZ Požeško-slavonske županije

 

Najbolja vina i odličan street food u Vinskom gradu u Puli

/u /od

Vinski festival Vinski grad vraća se u Titov park, od 13.7. do 06.8. Radno vrijeme festivala bit će od 19 do 01 h, a u tom periodu ljubitelji otmjenog druženja moći će kušati fina vina iz svih hrvatskih regija s naglaskom na lokalne vinarije.

Istarske vinarije koje će se predstaviti su Benvenuti, Cattunar, Franc Arman, Pilato, Marčeta, Matić, Medea, Benazić, Rossi te IQ- Istrian Qaulity (Kozlović, Capo, Fakin, Damjanić, Matošević, Tomaz, Zigante…)

Podrum vinarije Rossi

Uz njih, za znatiželjne koji žele upoznati i vina iz ostatka Hrvatske stižu vinarije Stina, Štampar, Kopjar, Markota, Kutjevo, Jakopić i Badel. Inozemnu ponudu čine talijanski proizvođač prosecca Astoria, Lillet from France, Vinakoper, Klet brda i Kotolenko.

Za one koji još nisu počeli uživati u vinu, u ponudi će biti i kokteli koje će pripremati House of prosecco and gin što omogućava Roto Svijet Pića, Cinderella by Sandi Paris te Marko Ristić ispred udruge barmena Istarske županije Istrabarman.

Odgovornost za vrhunsku atmosferu preuzima ekipa iz Jukebox.hr, a glavni partneri projekta, Romerquelle, Roto Svijet Pića, President sirevi, Konzum, Perutnina Ptuj pripremaju prekrasno uređene lounge zone iz kojih nećete htjeti otići.

Vinsku ponudu pratit će majstor street fooda Bite of fun by Damir Tomljanović s dnevnim kreativnim ponudama jela.

Na ulazu u Vinski grad potrebno je unajmiti staklenu vinsku čašu za 5€, a konzumacija se plaća karticom/kuponima na svakoj kućici kako bi cijeli proces do uživanja bio što kraći. Sva vina iz ponude su dostupna na čašu i butelju.

 Ulaz na festival je besplatan, a cijene vina promotivne.

Foto: arhiva Vinart, arhiva vinarije Rossi, arhiva vinarije Štampar

Odabrane Ljetne vinske zvijezde dobar su vodič za kupnju – vina

/u /od

Svako od nas ima svog vinskog favorita za ljetne dane, međutim, dobro je ponekad i promijeniti rutinu te probati nešto novo. Prepune police vinoteka ponekad mogu dovesti u nedoumicu, pa su vinoznalci koj sudjeluju u projektu Vinske zvijezde i ovog ljeta odlučili ocijeniti vina i tako preporučiti dobru kapljicu za ljetne dane.

Ocjenjivanje pod nazivom Lito ide mala, na koje je pristiglo 23 uzorka, većina bijelih vina, nekoliko ružičastih i dva crna,  održalo se u zagrebačkom restoranu Tajer, a pobijedio je Sauvignon Vuglec 2022. Ocjenjivači su ga opisali kao sortne, vrlo herbalno, slasno i sočno vino. Na drugom mjestu je zablistala Vivoda istarska malvazija 2022, a na trećem Rosé Vicinim 2022, također iz Istre.

U komisiji su bili ljubitelji vina i stručnjaci: Marija Vukelić, voditeljica projekta i predsjednica ljetne komisije, Andrea Pančur, vinska blogerica sa sommelierskim certifikatom HSK1, Ivan Timko i Antonio Ivčević, studenti završne godine Vinarstva i vinogradarstva Agronomskog fakulteta u Zagrebu i dipl.ing.agr. Jasminka Šaško, enologinja.

Andrea Pančur, Ivan Timko, Marija.Vukelić, Jasminka Šaško, Antonio Ivčević i Dora Jagodić

Navodimo sve rezultate ocjenjivanja, a to može biti i dobar vodič za kupnju vina kojeg, ako je bijelo ili rose dobro ohladite, a ako je je crno, poslužite ga temperirano prema uputi na stražnjoj etiketi.

Četiri zvjezdice **** (90-94,9):  Sauvignon 2022 Vuglec vina; Vivoda malvazija 2022; Rosé Vicinim 2022;  Graševina Galić 2022; Graševina vrhunska Iločki podrumi 2022;  Dišpet 2022 Govorko; Martin Albus Sauvignon 2022; Rosé Cabernet Sauvignon Siljan 2022; Trnak 2021 Govorko vina

Tri zvjezdice *** (bodovi: 85 – 89,9):  Silvanac zeleni 2022 Cmrečnjak; Blanc de noirs 2022 Royal Hill Estate; Graševina Zdjelarević 2022; Graševina Grozdanović 2022; Bertoša malvazija 2022; Bora Maraština 2022; Maraština Điko 2022; Chardonnay sur lie Zdjelarević 2022; Graševina Kolar polusuho; Rosé Martin Albus 2022; Rose Điko 2022; Rosé Kolar 2022; Pinot noir 2020 Cmrečnjak

 

Više informacija možete na društvenim mrežama projekta vinskezvijezde

Foto: Julio Frangen

Šibenska vina na Shpitzi u srcu Zagreba

/u /od

Budući da tog dana nismo mogli otići u Šibenik, Irena Lučić, vlasnica diWine Bara pobrinula se da Šibenik „dođe“ k nama. Naime, u sklopu manifestacije Vinska Shpitza koju je organizirala uz podršku TZ Šibensko-kninske županije, u Baru su gostovale tri vinarije šibensko-kninskog kraja: Livaić, Gracin i Vinoplod i prisutnima, vinskim znalcima i ljubiteljima dobre kapljice omogućili kušanje njihovih vina koja, većina od autohtonih sorata, u sebi kriju karakteristike ovoga kraja.

Blanka Marija Car

Uz evegreene koje je na klarinetu svirala Blanka Marija Car pričalo se o sortama, vinogradima, terroiru, a na kraju večeri svatko je imao svog favorita… bolje reći favorite, jer vina su bila odlična.

Davor Livaić i Irena Lučić

Vinograde vinarije Livaić njeguju i obrađuju braća Davor i Tomislav, koji su i predstavljali svoja vina u diWine Baru. Prve su loze zasadili djedovi, a njihove savjete i znanje braća su, poštujući tradiciju, nadopunila modernijim načinima uzgoja i pravljenja vina. Vinarija, odnosno njihova konoba se nalazi u Pirovcu, a vinogradi (4 ha) u Pirovačko-Skradinskom vinogorju.

Većinom su pozicionirani na padinama, što omogućava visoke prirodne sladore koji se osjete u njihovim pitkim i slatkim vinima. Na potpuno ekološki način uzgajaju lokalne sorte poput maraštine, debita, babića i plavine. Dakako, na Vinskoj Shpitzi kušali smo njihov znani Babić Templar, ali budući da je bila poprilična sparina, više interesa su nam pobudili Debit, Maraština Vila, polusuho vino od autohtone hrvatske sorte maraštine i jedinstveni Rosé Fortis Opolo od plavine uz manji dodatak babića.

„Od davnina u pirovačkom kraju težaci su proizvodili vino načinom prilagođenim njihovu životu i običajima vezanim za suživot s prirodom. Od grožđa plavina i babić stvarali su pitko vino crvenkaste boje macerirajući mošt samo jednu noć. Takvo vino nazivali su Opolo. Mletački putopisac iz 18. stoljeća, Alberto Fortis, prijatelj gospodara Pirovca, Petra Draganića, prilikom posjete selu, jedne vjetrovite noći prisustvuje izradi Opola i zaključuje da pirovačkim težacima po vještini i snalažljivosti nema ravnih u Dalmaciji. Danas, braća Livaić na tradicionalan način, u sjećanje na Fortisa koji je Pirovac doveo na mapu Europe, proizvode jednonoćni rosé koji govori o snalažljivosti njihovih predaka u toj vječnoj ali plemenitoj borbi s prirodom. Pije se uz pršut, sir, ribu i laganija mesna jela“ riječi su koje, na etiketi na poleđini butelje govore dovoljno o tom predivnom vinu.

Dr. se. Leo Gracin, poznati hrvatski enolog osnovao je s ocem Antom 2000. godine vinariju, a za šest su mu se godina pridružili partneri Ivan Ratković i Lado Skorim s kojima osniva novu vinariju pod imenom Suha Punta. Njihov prvi Babić, koji se na tržištu pojavio 2006. godine, brzo postaje proglašen jednih od najboljih babića na našem tržištu. U njihovim vinogradima prevladava sorta babić, a uzgajaju ga na dva primoštenska položaja – Bucavac i Sljinovac, dok glavninu grožđa otkupljuju od provjerenih primoštenskih vinara i to uglavnom iz vinograda koji su stari i do 50 godina. Na žalost, Gracin nije mogao doći zbog zdravstvenih razloga, ali njihov Babić Kontra dobio je na Vinskoj Shpitzi vrlo visoke ocjene i pozitivne komentare.

Treća „stanica“ za kušanje vina bio je stol s vinima vinarije Vinoplod, koje je vrlo vješto predstavljao njihov voditelj prodaje, Ivica Piližota. Vinarija Vinoplod osnovana je 1959. godine, kada je odrađena i prva berba. Ispočetka to je bila proizvodnja koja je slijedila samo jedno pravilo: što više, to bolje. Ali, 1984. godine iz vinarije izlazi prvo vrhunsko vino pod nadzorom vinskih stručnjaka. Tako se rodio Vrhunski babić koji je postao zaštitnim znakom Vinoploda, Primoštena i Šibenika.

Uništeni vinogradi u Domovinskom ratu se obnavljaju, unapređuje se tehnologija, ulaže se i u modernizaciju prerade grožđa, a danas osim u inox bačvama, kvalitetna i vrhunska vina dozrijevaju u velikim drvenim i barrique bačvama.

Naglasak se stavlja na vina od autohtonih sorata, pa smo u diWine Baru kušali dakako – Babić za kojeg smo znali da je odličan, a potom njihov vrlo interesantan Debit te Rosé od plavine i merlota. Vrlo privlačne je arome jagoda i bobičastog voća, odlično izbalansiranih šećera i kiselina, izuzetno pitko ali – varljivo! Ne bi se na prvu reklo da sadrži 12,5% alkohola.

Ivica Piližota, Franjo Francem i Mladen Zrno

Večer je brzo prošla uz šibenska vina, a mi smo s čašama, umjesto po rivi šetali po diWine Baru i njegovoj terasi, promatrajući Ilicu i tramvaje u prolazu, ali ništa nam nije nedostajalo. Dobra vina u dobrom društvu i što ćeš bolje!?

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Danijela Mirošević

Vinari iz Varaždinske županije osvojili 35 medalja na 20. Decanter World Wine Awards 2023.

/u /od

Počeli su, može se reći, sramežljivo, 2011. godine, kada su na nagovor mnogih sommeliera i vinskih znalaca na najprestižnije svjetsko natjecanje, Decanter World Wine Awards poslali svoje uzorke vina. I odmah su osvojili nagrade. To je vinarima Varaždinske županije dalo vjetar u leđa, i iz godine u godinu osvajaju sve više nagrada. Samo u protekle četiri godine, vinari Varaždinske županije osvojili su 129 medalja, a kada se ta brojka usporedi s više od tisuću medalja u cijeloj Hrvatskoj, to ih svrstava na drugo mjesto.

Ove godine, na 20. natjecanje u Londonu, osvojene su nagrade donijele potvrdu vrhunske kvalitete vina koje proizvode vinari iz Varaždinske županije, koji su u konkurenciji od 18.250 uzoraka vina iz 57 država, osvojili 35 medalja. Etikete 18 vinara nose 10 srebrnih i 25 brončanih medalja, a vina smo imali prilike kušati u atriju Županijske palače u Varaždinu.

Na promociji na kojoj su se okupili vinari, koji su najzaslužniji za ovaj uspjeh, sommelieri, vinski stručnjaci i predstavnici medija, prisutne je pozdravio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. Vrijedne vinogradare i vinare koji ovim uspjehom promoviraju i našu zemlju u svijetu došli su pozdraviti i zamjenica župana Silvija Zagorec, saborski zastupnik Predrag Štromar, saborski zastupnik Siniša Jenkač, predsjednik Županijske skupštine dr.sc. Josip Križanić, načelnici i gradonačelnici općina i gradova, županijski vijećnici te ravnatelji ustanova i tvrtki.

„Na Decanteru smo prisutni od 2011. godine kada je obitelj Crnko osvojila srebro i broncu, a potom nagrade osvajaju vinarije Košćak i Kopjar. Od tih nekoliko entuzijasta, iz godine u godinu sve više naših vinara šalje uzorke i osvaja nagrade“ naglasio je dr.sc. Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša.

Dragutin Vincek

„Ove su godine na ocjenjivanje uzorke poslale i male, boutique vinarije i drago mi je da su osvojile nagrade, što je dokaz da ako znaš što radiš možeš postići iznimnu kvalitetu. U budućnosti moramo napraviti još dublju selekciju, a vina vinara Varaždinske županije postaju važan faktor na hrvatskoj vinskoj karti“ kazao je sommelier i Decanter sudac te „izbornik“ vina Varaždinske županije Siniša Lasan na predstavljanju vina ovjenčana ovogodišnjim Decanterima u Varaždinu.

Siniša Lasan

„Čestitam svim vinarima, a moram naglasiti da svi naši proizvođači poljoprivredno prehrambenih proizvoda, od vina, meda i varaždinskog bučinog ulja, čija zaštita na europskoj razini bi nam trebala biti dodijeljena ovih dana, te sira daju našoj županiji jednu posebnu draž. To nam je itekako bitno i zbog razvoja turizma, jer želimo i cilj nam je da se svi koji nam dođu u posjet ugodno i dobro osjećaju, te da uživaju u prirodi, kulturni baštinama, gastronomiji i eto, kvalitetnim vinima“ istaknuo je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak.

„Nagradama smo dokazali da je naša regija povoljna za proizvodnju kvalitetnih vina. Naše su vinarije uglavnom male i kao takve bi se trebale svrstati na tržištu, jer mi se ne uklapamo u velike trgovačke lance i sisteme koje svijet poznaje s masovnom proizvodnjom. Ali, možemo i stječemo kupce kvalitetom i prepoznatljivošću zahvaljujući i proizvodni vina od autohtonih sorti“ rekao je Josip Tržec iz vinarije Šafran.

Josip Tržec

Dobitnici nagrada iz Varaždinske županije na 20. Decanter World Wine Avards 2023. 

Srebrne medalje Decanter 2023.

Vinarija deMar, Prestige Graševina 2021., 93 bodova
Vinarija deMar, Classic Graševina 2021., 90 bodova
Vinarija Dvorac Maruševec, Pinot Bijeli 2022., 91 bod
Vinarija Kopjar, Organic Rajnski Rizling 2021., 90 bodova

Vinarija Košćak, Sauvignon 2022., 90 bodovaVinski hram Kotolenko, Statera Sauvignon 2022., 90 bodova
Lovrini Vinogradi, Laurenzen Brut Nature 2021., 90 bodova
Vinarija Makar, Graševina 2022., 93 bodova
Vinarija Šafran, Graševina 2022., 90 bodova
Vinarija ARBOVIN, Cuvée 2020., 90 bodova

Brončane medalje Decanter 2023.

Vinarija deMar, Rajnski Rizling 2021., 88 bodova
Vinarija deMar, Muškat Žuti 2022., 87 bodova
Vinarija Dvorac Maruševec, Sauvignon Blanc 2022., 87 bodova
Vinarija Dvorac Maruševec, Pinot Sivi 2022., 86 bodova
Vinarija Kaznionica u Lepoglavi, Graševina 2021., 88 bodova
Vinarija Kaznionica u Lepoglavi, Silvanac Zeleni 2022., 88 bodova

Vinska kuća Kirić, Poštenjak Cuvée 2022., 88 bodova
Vinarija Kopjar, Organic Blanc De Blancs Brut 2019., 88 bodova
Vinarija Kopjar, Rosé Pinot Noir 2022., 87 bodova
Vinarija Kopjar, Organic Muscat Demi Sec 2020., 87 bodova
Vinarija Kopjar, Organic Sur Lie Chardonnay 2017., 86 bodova

Vinarija Košćak, Blanc De Noirs 2067 Brut Nature 2020., 88 bodova
Vinski Hram Kotolenko, Statera Rosé 2022., 88 bodova
Vinski Hram Kotolenko, Statera Muškat Žuti 2022., 86 bodova
Vinarija Najman, Iskra Extra Sec 2019., 87 bodova
Vinarija Stručić, Graševina 2022., 88 bodova
Vinarija Stručić, Graševina 2021., 87 bodova


Vinarija Stručić, Muškat Žuti 2022., 87 bodova
Vina Furjan, Graševina 2022., 88 bodova
Vinarija PZ Ivanec, Muškat Žuti 2021., 86 bodova
Vinarija Šafran, Rajnski Rizling 2022., 87 bodova
Kušaona vina Blaguški, Graševina 2022., 87 bodova
Vina Kolarek, Graševina 2022., 88 bodova
Vina Vlahović, Sauvignon Blanc 2022., 88 bodova
Vina Vlahović, Graševina 2022., 87 bodova

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić

Zaljubili smo se na Čvenku uz vina vinarije Vivoda

/u /od

Čvenk? U žargonu, u dječjoj igri sa špekulama (pikulama), to je pogodak špekule u špekulu. Inače, kad se odraste, više u prijašnje doba išlo se na čvenk, odnosno ljubavni sastanak, na susret dvoje mladih ljudi s međusobnim simpatijama, randevu, rendes… tako kaže definicija značenja riječi „čvenk“. Na jednoj internetskoj stranici koja nosi isto ime kažu da je to prilika za razgovor, upoznavanje, druženje, razmjenu poruka, mišljenja…

Kad je Irena Lučić organizirala druženje pod nazivom Čvenk u svom diWine Baru, vjerujemo da nije razmišljala o pikulama, nego na mješavinu ljubavnog susreta i prilike za razgovor. Ne ljubavnog u pravom smislu te riječi, već susreta s finim vinima koja odmah stvaraju ljubav prema njima i prilikom za razgovor s vinogradarima i vinarima koji su zaslužni da su se te divne kapljice našle u čašama vinoljubaca.

Prvi nam je Čvenk u diWine Baru bio s Davorom Vivodom, njegovom suprugom Suzanom i njihovom predivnom kćerkicom Lucijom koja već sad sa zanimanjem prati posao svojih roditelja u vinariji Vivoda, iako još sigurno, s obzirom na godine, razmišlja o balerinama, princezama…

Lucija, Suzana i Davor Vivoda i Irena Lučić

Vinarija, odnosno njihov podrum Vivoda nalazi se u samom centru Rovinja (Cademia ul. 2), a uz pomoć EU fondova modernizirali su ga i opremili kušaonicu tako da turisti kojih je već sad ovaj istarski gradić prepun, imaju priliku kušati njihova vina. Davor i Suzana, radišni i skromni, nemaju baš previše vremena za marketing, pa ime Vivoda nije ono koje će prvo iskakati kada se razmišlja o istarskim vinima. A, s obzirom na kvalitetu, sigurno bi trebalo!

Davor i Suzana Vivoda u svom vinogradu

Vinarija Vivoda  jedna je od najstarijih rovinjskih obiteljskih vinarija. U prošlosti su se, uz vinogradarstvo bavili i poljoprivredom, uzgojem stoke i sadnjom povrća te voćarstvom (bili su poznati po vrlo kvalitetnim breskvama), ali od toga su odustali i od 2005. godine okrenuli se samo proizvodnji vina.

U diWine Baru, upoznavanje je prošlo uz – kako ga nazivaju „piće dobrodošlice“, odnosno brut pjenušac Lucija. Osim što se može poslužiti kao aperitiv, pjenušac napravljen charmat metodom odlično bi pratio riblje specijalitete, fine laganije sireve i ne suviše kisele i slatke voćne deserte. Nama je bio savršen za početak ugodnog druženja s obitelji Vivoda. Pogađate po kome je nazvan, a nakon našeg odobravanja, Lucija je samo kimnula glavom.

Uz ugodan razgovor s Davorom i Suzanom, prisutni ljubitelji vina, amateri ali i oni profesionalniji, kušali su potom svježu malvaziju koja od 2005. godine nosi i oznaku IQ (Istrian Quality). Ove je godine Malvazija (2022.) osvojila srebrnu medalju na najpoznatijem svjetskom ocjenjivanju vina Decanter World Wine Awards. Irena Lučić, koja je inače i jako dobra kuharica, uz ovu nam je Malvaziju poslužila pileću paštetu s pekmezom od luka. Odlično su se nadopunjavali, a kod kuće ili kada ste u restoranu svakako je naručite uz jela od bijelih riba, školjaka ili bijelog mesa.

Posebno zanimanje, a nama i ljubav na prvi pogled (eto čvenk pogotka!), izazvala je malvazija Sv. Euphemia (2019.), nazvana prema rovinjskoj zaštitnici, a u suradnji s Rovinjem dobili su suglasnost da je predstavljaju kao izvorni suvenir toga grada. Zlatnožute je boje, naglašenih mirisa bagrema i vanilije koji se isprepliću s mirisom lješnjaka i brioša. Nakon maceracije i odležavanja 16 mjeseci u hrastovim bačvama dobila je taj pun i osebujan okus koji nas je osvojio na prvu ali i potencijal za dugo odležavanje. Stoga, ako je nabavite i izdržite da je ne popijete, ostavite je na hladnom i tamnom mjestu. Svakim će danom biti još bolja.

Budući da smo bili oduševljeni Sv. Euphemijom, Suzana i Davor su nam objasnili da u proizvodnji ovog vina kombiniraju tradicionalnu i noviju modernu tehnologiju proizvodnje vina, pazeći da se ne izgube obiteljska tradicija, kvaliteta i ekološki uzgoj. U diWine Baru pijuckali smo je uz pršut, zreli sir, masline i kukuruzne grickalice, a odlično bi pratila i jela iz pećnice, ispod peke sa začinskim biljem i pečenja od bijelog mesa.

Lucija, Suzana i Davor Vivoda

Teško se bilo rastati od Sv. Euphemije, međutim, za kraj ovog vrlo ugodnog Čvenka, u čaše se točio njihov Teran boje rubina s ljubičastim odsjajem. Mirisom je podsjećalo na šumsko voće i cvijet ljubičice, a po okusu je suh, svjež s izraženim taninima, što je karakteristično za ovu autohtonu istarsku sortu. Uz njega smo još gricnuli zreli sir, a dobro bi pratio jedan sočan steak ili pak žgvacet s fužima.

Čvenk je uspio. Stvorile su se nove ljubavi (vinske), u razgovoru je večer prošla za tren, a mi smo odlučili, kad uzmognemo, svakako posjetiti ovu divnu obitelj u njihovoj vinariji u Rovinju. Do tada ćemo njihova vina potražiti u Vrutku ili još bolje, na njihovom web shopu https://www.vina-vivoda.hr.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić, Ivana Pranjić, arhiva vinarije Vivoda

Na Go GROW-u hrvatske graševine osvojile dva trofeja, tri platine i 25 zlatnih medalja

/u /od

Sveukupni pobjednik natjecanja u konkurenciji graševina iz čak 7 zemalja je graševina iz Češke, a ukupno najbolji rezultat su ostvarile hrvatske graševine koje su osvojile impresivna dva trofeja, tri platine i 25 zlatnih medalja.

Podrum vinariije Kutjevo d.d.

Od domaćih vinarija strane su suce osvajanjem platine najviše impresionirale graševine vinarija Iločki podrumi, Kutjevo d.d., Galić i Vina Papak, a izvrstan dojam su ostavili i osvajači zlata, vinarije Mihalj, Krauthaker, Erdutski vinogradi, Mons aureus, Čaldarević, Enosophia, Kolar, Škoro (Campus), Kast, DeMar, Vetos i Kalazić.

Mladen Papak, vina Papak

Najuspješniji natjecatelj ukupno je vinarija Kutjevo d.d. koja je osvojila 2 platine i 6 zlata, a pobjednik natjecanja, vinarija Zámecké vinařství iz Češke je osim trofeja najuspješnijeg vina i trofeja najbolje mlade graševine osvojila još jednu platinu u kategoriji odležanih vina.

Podrum Zámecké vinařství

Ostali trofeji po kategorijama su otišli u Austriju u vinariju Sattlerhof za najbolju slatku graševinu, zatim u Srbiju u vinariju Vinum za najbolju pjenušavu graševinu te u Hrvatsku u Iločke podrume za najbolju odležanu graševinu i vinariju Kutjevo d.d. za najbolju jantarnu graševinu.

Dvorac Turković u Kutjevu

Na natjecateljskom dijelu održanom u dvorcu Turković u Kutjevu, okupilo se 20 međunarodnih vinskih sudaca iz 17 zemalja. Oni su birali najbolje graševine svijeta između 211 uzoraka pristiglih iz čak 7 zemalja – Austrije, Slovenije, Slovačke, Češke, Mađarske, Hrvatske i Srbije, a vina su se ocjenjivala raspoređena u 6 kategorija: mlada, odležana, jantarna, pjenušava, slatka i kupaže bazirane na graševini.

Cjelokupno događanje je omogućila suradnja i podrška svih pet slavonskih županija uz pomoć županijskih turističkih zajednica, HTZ-a, HGK, Jamnice i gradova domaćina pojedinog dijela manifestacije, a sve u organizaciji HAPIH-a, udruge Graševina Croatica te tvrtke Vinart.

Ljetni su dani ljepši uz pjenušce vinarije Barun

/u /od

„Vinograd treba slugu, a ne gospodara“, uzrečica je koju se često izgovara na vinskim radionicama ili prilikom posjeta vinarijama – jer u njima nema odmora. Kad ti je proizvodnja jednim dijelom pod vedrim nebom, vrlo je to rizičan posao, a ovih dana nakon kišnog razdoblja treba obaviti sve poslove, da bi loza lijepo rodila, da bi se od zdravih bobica grožđa radila vrhunska vina i toliko obožavani pjenušci.

Plešivičko vinogorje već su počeli nazivati „Hrvatskom champagneom“ jer iz vinarija, pedesetak kilometara udaljenih od Zagreba dolaze jedni od najboljih hrvatskih pjenušaca, a jedan od njih je i pjenušac vinarije Barun. Članovi obitelji Barundić su od jutra do mraka u velikim radovima.

Josip, Mara i Josip Stephane Barundić

„Trenutno u vinogradu radimo zametanje, vezanje i stavljanje mladica pod žicu da usmjerimo lozu da bude kompaktna. Ovo turbulentno vrijeme i loši vremenski uvjeti malo su otežali posao, a velika vlaga ne pogoduje vinovoj lozi, koja je tada podložna gljivičnim bolestima. Konačno je zasjalo sunce, a ukoliko ih sada ne privežemo, došlo bi do pucanja i izgubili bismo finalni proizvod. U idealnim uvjetima kidamo višak mladica na kojima se nalaze mladi, već zametnuti grozdovi tako osiguravamo manje prinosa na vinovoj lozi“, otkriva Josip Stephane Barundić, dok supruga Mara dodaje: „Što je manje grožđa po trsu, to je proizvod kvalitetniji. Kada završi cvatnja, provjeravamo koliko je uspjela oplodnja, te tada ponovno odstranjujemo jedan dio grozdova da bismo dobili što koncentriranije, punije i moćnije vino i naše pjenušce“.

Mara Barundić

Bazni pjenušac obitelj Barundić proizvodi od grožđa iz njihovog Manconi vinograda kojeg su posadili prije trinaest godina. „Naš drugi vinograd star je više od 130 godina. Iz grožđa – više od 12 sorti, koje rodi na starim trsovima radimo 100+ pjenušac. U njemu raste 500 čokota, njegujemo ga i pazimo kao kap vode na dlanu. Budući da imamo prinos grozd ili dva po trsu, dobivamo koncentriran i kvalitetan pjenušac. Danas radimo u ovom vinogradu, nadamo se dobroj godini, a pjenušac od grožđa koje će roditi, biti će spreman za tržište tek 2029. godine!“, govori Josip Barundić.

Josip Barundić

Vinogradarstvo i vinarstvo njihov je posao i velika ljubav.  „U obitelji svi sve moraju znati i svi sve rade. Nema previše podjele posla, tko što stigne, to se radi. Međusobno se nadomještamo, od vinograda do podruma i uvijek imamo spreman plan koji je izuzetno bitan kako bismo dobili vrhunski proizvod. Zajedno vodimo brigu o svemu!“, odlučna je Mara Barundić koja s velikom ljubavi prilazi svakom trsu.

Svi pjenušci vinarije Barun idealni su za uživanciju u ljetnim mjesecima. U njima se može uživati od doručka, preko bruncha do večere. Njihov Rosé od sorte pinot noir odlično prija uz lagana ljetna jela. Pjenušac Amoureux Muscat od sorte muškat žuti (prosušene bobice daju mu dodatnu vrijednost), dobro prati voćne deserte te zrelije, ali ne tvrde sireve s pokojom bobom grožđa te orasima, bademima ili lješnjacima.

Pjenušac Manzoni Elegance idealan je kao aperitiv te hladne nareske nježnih okusa, mariniranu ribu, sirove škampe ili kozice. Za dizajn etikete crnog pjenušca Perle Noir, vinarija Barun je osvojila zlatnu medalju na Muse Design Awards u New Yorku, a on će odlično popratiti jela od mesa te steakove. A, pjenušac 100+ treba svakako nabaviti za posebne trenutke i prigode.

Pjenušavo ljeto može početi!

Josip Stephane, Mara i Josip Barundić

Foto: Filip Popović