Održan 6. Salon pjenušavih vina Zagreb

Pjenušava su vina zasvjetlucala u Maksimiru. Održan je 6. Salon pjenušavih vina u velikoj dvorani restorana Maksimir i na terasi okruženoj zelenilom. Na njemu je svoja vina predstavilo 25 izlagača iz Hrvatske, Slovenije i Italije vinskim ljubiteljima i znalcima.

Tijekom priredbe oblaci su se razišli, a uz zvuke filmske glazbe Elme & Admira iz sastava Filmmusicorkestar, ozračje je bilo posebno – i »otjeralo« onaj jedan najavljeni pljusak – dobrom energijom. Posebna atrakcija bila je ledena skulptura postolja Tvornice Leda na kojemu su stajali najbolje ocijenjeni hrvatski pjenušci – Kopjarov Rosé; Josipovićev Jazz i Pavlomirov 1288.

Vinari su imali više od dvije etikete, stoga je broj butelja na pjenušavom druženju bio zavidan – prava radost za ljubitelje mjehurića. Uz standardno kušanje na izlagačkim mjestima, posjetitelji su mogli nazočiti dvjema besplatnim radionicama, kojima je mreža Salon of Sparkling Wines ponovno pokazala važnost edukacije i umjerenosti u ispijanju zavodljivih gutljaja, uz obaveznu hidrataciju za koju se pobrinula Cetina.

Prvu radionicu Pjenušavi susret u čaši: Hrvatska & Slovenija moderirale su organizatorice, dr.sc. Nina Levičnik, osnivačica mreže Salon of Sparkling Wines i prof. Marija Vukelić, direktorica Salona pjenušavih vina Zagreb, naglasivši pritom važnost čaše iz koje se pjenušava vina piju. Za ovu prigodu odabrana je hrvatska čaša – Riedel Malvazija istarska koja odlično ističe i mirise pjenušavih vina. U kušanju naslijepo i neobaveznom vinskom razgovoru uz najbolje ocijenjene pjenušce mreže – Kopjar, Josipović, Pavlomir, Albiana, Kozinc i Klet Krško – polaznici su pokušali prepoznati iz koje države dolaze.

Na drugoj radionici  Pogodi metodu: charmat ili tradicionalna  po dva pjenušca obiju metoda kušana su također naslijepo, a nakon prepoznavanja metoda, predstavile su se vinarije Royal Hill Estate iz Erduta i Degrassi iz Istre, objasnivši na koji način rade svoja pjenušava vina te kakve su razlike i sličnosti metoda.

Salon pjenušavih vina Zagreb pokazao je raznolikost sortimenta i regija u kojima se pjenušava vina proizvode, doveo je ciljano publiku koja voli i želi više naučiti o  mjehurićima te najavio sljedeći susret u Ljubljani, već ovaj petak 9.6.2023., na 9. Salonu penečih vin Ljubljana.  Dobro došli!

Foto: Julio Frangen i Sunčana Barušić

Glazba iz dekantera: Vina Papak i najveći hitovi Eurosonga

Doznavši da će Mama ŠČ zastupati Hrvatsku na natjecanju za Pjesmu Eurovizije neki su ostali zatečeni, a potom je kod većine, kada se održavalo natjecanje, proradio patriotizam. Sada je ostalo samo ŠČ. Tko može ponoviti melodiju pjesme, ili barem refren… No, o ukusima se ne raspravlja.

Ali, bilo je pjesama koje su samo sudjelovale ili i pobjeđivale na ovom natjecanju, a čije se melodije i danas pjevuše, postoje mnogobrojne obrade, a u ono su doba postale i hitovi. Upravo nas je na tu doba podsjetio Kornelije Hečimović kada je na manifestaciji Glazba iz dekantera koja se održala u diWine Baru vlasnice Irene Lučić, uz odabrana vina vinarije Papak iz Iloka, puštao hitove Eurosonga.

Obiteljska vinarija Vina Papak, osnovana je 2014. godine kada je Mladen Papak, u ono doba zaposlen kao enolog i direktor u Iločkim podrumima, odlučio svoje znanje iskoristiti na svojoj zemlji, odnosno vlastitim vinogradima i podrumu. Danas obitelj posjeduje 13 hektara vlastitih vinograda u Iloku na položaju Radoš ili Radoško brdo, koji je ujedno i najistočniji vinorodni položaj, kako u Iloku, tako i u Hrvatskoj, a 5 hektara imaju u zakupu na položaju Principovac.

Irena Lučić i Mladen Papak

„Položaj Radoš se zapravo nalazi na obroncima Fruške gore koji sa svojim dugačkim platoima ili zaravnima padaju prema Dunavu. Južne su i jugozapadne ekspozicije, tako da su cijelog dana osunčani pa vinova loza može iskoristiti sav svoj potencijal, što je preduvjet za pravljenje vrhunskih vina“, kazao je na početku večeri Mladen Papak koji se teškom mukom odlučio koja će vina donijeti na kušanje u diWine bar, jer u vinogradima uzgajaju graševinu, kao dominantnu sortu, traminac, kao najpoznatiju sortu Iloka, rajnski rizling i chardonnay, dok od crnih sorti u nasadima raste cabernet sauvignon i cabernet franc. Na spomenutih dodatnih 5 hektara njeguju frankovku.

Začula se prva skladba Hold Me Now, s kojom je, zastupajući Irsku, 1987. godine pobijedio Johnny Logan, a u čašama se našao Papak Rosé pjenušac (2014.) od sorte cabernet franc. „To je prvo vino koje sam napravio u vlastitoj vinariji iz jednog razloga: bila je to do sada najgora godina, što se tiče uzgoja grožđa, pa smo cabernet franc obrali ranije, prije „potopa“. Ovo je devet godina star pjenušac koji je pet godina stajao na kvascima“ objasnio je Mladen Papak, a mi smo uživali u spoju dobrog pjenušca i poznate nam skladbe.

Mladen Papak i Kornelije Hečimović

„Graševina je najzastupljenija sorta u Hrvatskoj, a najbolje rezultate daje u Slavoniji, Baranji i Srijemu (Ilok je u Srijemu), iako raste i na drugim položajima, ne samo u Hrvatskoj. Ipak, naši su vinari, pogotovo u mom kraju, toliko radili s njom i dokazali da se od te sorte mogu raditi i pjenušci, ozbiljnija vina, predikati, te da može i odležavati, da bismo je kao sortu mogli svojatati, makar do sada nije sa sigurnošću dokazano njeno porijeklo“, naglasio je Mladen Papak, dok se u čaše točila Papak Graševina Radosh (2021.) uz koju su bili posluženi Bruschetti s namazom od čvaraka, a prostoriju su ispunili taktovi najpoznatije skladbe s Eurosonga: Waterloo, grupe ABBA.

Bruschetti s namazom od čvaraka

„Sorta chardonnay se uglavnom koristi za proizvodnju pjenušaca, a ja sam odlučio od nje napraviti mirno vino. Charonnay je rastao također na položaju Radoš, ali stilistika vina potpuno je drukčija od graševine koju smo natočili prije. U ovom se osjeti puno kremoznosti, miris mu je vrlo intenzivan – osjeća se mango i banana, a na okus ima i maslačnosti i ovakvo vino ima velikog potencijala za odležavanje“ objasnio je Mladen Papak dok se u čaše točio njegov Chardonnay Radosh (2022.). Na stolove je stigla (u čašama) Kocka palente s mladim lukom, uz umak od vrhnja, bučine sjemenke i prženi pršut, a iz zvučnika su se začuli prvi taktovi skladbe Making Your Mind Up s kojom je britanska grupa Bucks Fizz, 1981. godine osvojila prvo mjesto na Euroviziji.

Chardonnay Radosh (2022.) i Kocka od palente s mladim lukom uz umak od vrhnja, bučine sjemenke i prženi pršut

„Rajnski rizling je sorta koja je u Hrvatskoj nedovoljno poznata, odnosno nedovoljno afirmirana, ja bih čak rekao da je neopravdano zapostavljena. Ona je puno zahtjevnija od ostalih sorata, kako u vinogradu, tako i kasnije u podrumu i da bi se dobila vrhunska kvaliteta vina, treba se poznavati njene osnovne karakteristike, mora se s njom naprosto baviti da bi dala najbolje, a može dati jako puno. Osnovna karakteristika ove sorte su visoke kiseline koje vinu daju svježinu, ali ako se vino ne radi dobro, one mogu postati pregrube, a vino loše. Ovo koje ćete kušati, Rajnski rizling Radosh (2021.), pitko je i užitno jer u njemu su izbalansirane kiseline i slador, a budući da ima više od godinu dana, već se osjete i note petroleja. Netko ih voli, neki ne, a dobro je znati, što je Rajnski rizling stariji, te su note izraženije“, predstavio je svoje vino Mladen Papak, a Kornelije Hečimovć je započeo priču i o našim predstavnicima na Pjesmi Eurovizije. Neki su pali u zaborav,  ali Danijel Popović i njegova Đuli sigurno nisu. 1983. godine osvojio je 4. mjesto za Jugoslaviju. A, uz Rajnski rizling Radosh (2021.) odlično je prijala Pašteta od tune i heljdin kruh sa smokvom i orasima.

Pašteta od tune i heljdin kruh sa smokvom i orasima

Za razliku od nas, Austrijanci su od nje napravili veliki brend i Blaufränkisch je cijenjena i omiljena sorta. Na žalost, kod nas je frankovka zapostavljena, iako imamo idealne uvjete za njen uzgoj. Razlog tome je filozofija koja se u vinarstvu vodila za vrijeme Jugoslavije. Tada je bila bitna količina, a ne kvaliteta vina. I danas neki vinari iskorištavaju njenu „manu“ da previše rodi, pa na tržište puštaju vina koja uglavnom ne valjaju. Ako se s njom radi pravilno, daje odlična, pitka, mekana vina kakvo je ovo koje sam vam danas donio na kušanje“, kazao je Mladen Papak dok se u čaše točila njegova Frankovka Papak (2018.) i dodao da je 4 godine odležavala u bocama. „Jer, samo ako se reducira prinos i strpljivo čeka da dozrije, dobiva se vrhunsko vino na koje sam ponosan“ pridodao je Papak. Uz njegovu Fankovku bili su posluženi Slavonski ražnjići s kobasicom od crne svinje, pršutom, šunkom, sirom i ukiseljenom lućicom.

Slavonski ražnjići s kobasicom od crne svinje, pršutom, šunkom, sirom i ukiseljenom lućicom

Desert na kraju i to u čašama. Naime, osim mirnih bijelih i crnih vina te pjenušaca, u ponudi vinarije Papak nalaze se i kraljevi okusa – vina iz izbornih berba prosušenih bobica i vina ledenih berbi. U diWine Baru kušali smo Traminac Papak IBPB (2018.) i guštali u mirisu, okusu uz zvukove skladbe Volare (Nel Blu dipinto Di Blu), koja je 1958. godine osvojila treće mjesto, a kasnije doživjela i preživjela mnogobrojne obrade, od kojih su najpopularnije od Gipsy Kingsa i Davida Bowiea. Te davne godine, pred publikom ju je otpjevao Domenico Modugno.

Mladen Papak

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Daniela Mirošević

Kutjevo ponovno organizira Festival graševine, 3. lipnja 2023. godine

Dvorac Kutjevo, bezvremenski simbol kulture i baštine, ponovno će očarati ljubitelje vina otvarajući svoja vrata za dugo iščekivani Festival najznačajnije hrvatske sorte – graševine, koji će se održati 3. lipnja od 10 do 20 sati.

Udruga Kutjevačkih vinara organizira Festival graševine još od 2007. godine. Ova godišnja Kutjevačka manifestacija postala je proslava hrvatske vinarske izvrsnosti. Stoga organizatori i ove godine pozivaju sve ljubitelje vina da se pridruže manifestaciji i upuste u primamljivo istraživanje različitih okusa graševina.

Posjetitelje očekuje raznovrsna ponuda vinarija iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja, koje će izložiti najbolje selekcije svojih proizvoda. Dakako, sva izložena vina će se moći i kušati te uživati u izvanrednom rasponu stilova vina od ove najpopularnije sorte.

Organizatori festivala, Udruga kutjevačkih vinara i Graševina Croatica pripremili su i tri interaktivne vinske radionice: Kako je nastalo Mačovo brdo?, Slavonija vs. Hrvatsko Podunavlje – znanstvena usporedba  i Sedam veličanstvenih retrospektiva graševina dosadašnjih šampiona Festivala graševine.

Radionica Kako je nastalo Mačovo brdo? napravljena je u čast Branku Mihalju, velikom kutjevačkom vinaru i jednim od najboljih proizvođača graševine u Hrvatskoj. Sommelier Mario Meštrović prisutnima će prezentirati izuzetna Mihaljeva vina s položaja Mačovo brdo.

Profesor Josip Mesić vodit će radionicu Slavonija vs. Hrvatsko Podunavlje – znanstvena usporedba gdje će goste upoznati sa sličnostima i razlikama graševina s istočnog i zapadnog dijela Slavonije i Podunavlja. Posljednju radionicu održat će sommelier Darko Lugarić u kojoj će istaknuti sedam najbolje nagrađivanih vina na dosadašnjim Festivalima graševine.

U Salonu ocijenjenih vina posjetitelji će uz zvukove saksofona imati prike degustirati preko stotinu zlatno ocijenjenih graševina, ali i najnovija izdanja graševina koje su se pojavile na tržištu.

Prije završetka Festivala, grad Kutjevo i Turistička zajednica grada Kutjeva organizirali su zabavni program Trgu graševine. Osim što će posjetitelji imati priliku degustirati slavonske specijalitete na eno-gastro sajmu, oni s više kondicije moći će sudjelovati na vinskom maratonu, a za goste željne pjesme i plesa, organiziran je i koncert Harisa Džinovića.

Završetkom Festivala graševine u Kutjevu ne prestaju aktivnosti vezane za ovu sortu Naime, 14. lipnja, u dvorcu Kutjevo održati će se GROW du Monde, prvo međunarodno natjecanje na kojemu se ocjenjuju vina isključivo od sorte graševina. Svake četiri godine, domaćin ovog natjecanja je Hrvatske, pa se u dvorcu Kutjevo očekuje preko 200 primjeraka graševina koje će ocjenjivati pet komisija sastavljenih od četiri međunarodna ocjenjivača iz desetak europskih država. Vina se ocjenjuju u sljedećim kategorijama: mlade/svježe, zrele/odležane, jantarne, pjenušave i desertne graševine. Proglašenje pobjednika održat će se u Osijeku, 16. lipnja 2023. godine.

Foto: Sunčana Barušić i arhiva Festivala graševine

Vinoteka Vinoretum, vinara Davora Zdjelarevića otvorena na novoj adresi

Na novoj zagrebačkoj adresi, Dobri dol 49, Davor Zdjelarević, poznati hrvatski vinar, ali i strastveni ljubitelj vina, otvorio je vlastitu vinoteku Vinoteku Vinoretum. Na otvorenju ugodna atmosfera nije vladala samo u pomno uređenom interijeru, nego i na platou ispred vinoteke, na kojem su se okupili dugogodišnji prijatelji, ljubitelji vrhunske kapljice i žitelji ovog lijepog, zelenilom ispunjenog kvarta.

Davor Zdjelarević

„Ovaj prostor kojeg smo s ljubavlju uređivali, sada će biti naš dnevni boravak, a nadam se da će postati i omiljena destinacija naših prijatelja i ljubitelja vina. Otvorenje koje smo organizirali nije preveliko, rekao bih da je to mali događaj za male, skromne ljude, ali velik u našem srcu“, kazao je na otvorenju Davor Zdjelarević i najavio vrlo interesantna kušanja vina u svojoj novoj vinoteci. Naime, svake će se subote predstavljati jedna hrvatska vinska regija. Kako ih imamo četiri: Slavonija, Istra i Kvarner, Bregovita Hrvatska i Dalmacija, po jedna subota u mjesecu rezervirana je za svaku.

„Vino je uvijek bolje kada ga se kuša u društvu njegovog autora, tako da će nam u goste dolaziti vinari čija ćemo vina predstavljati, i dakako, čija vina će biti na policama naše vinoteke. Biti će to idealna prilika da kupci sami kušaju vina koja nudimo i procijene da li su im fina. Tako će svaka subota u vinoteci, a sada kada su topliji dani i ispred nje, biti rezervirana za kušanje, minglanje te priče o vinu i oko njega“, rekao je Davor Zdjelarević i prisutnima predstavio svoje posebne goste: Branka Ovčarića na klarinetu i njegovog kolegu Marijana Grubelja na klavijaturama koji svojom energijom i glazbom dokazuju da godine zaista nisu važne.

Branko Ovčarić i Marijan Grubelj

U vinoteci Vinoteka Vinoretum, osim vina uglavnom hrvatskih, ali i poznatijih svjetskih vinarija, nude se i žešće kapljice probranih destilerija, Zigante proizvodi od tartufa, Gligora sirevi, vrhunska ekstra djevičanska maslinova ulja, Gurmano proizvodi (ajvar, paprika i vrhju, pinđur…) iz Makedonije, a moći će se, zasada jedino na ovom mjestu, kupiti i Four Bees premium salama domaćeg proizvođača od jelenjeg mesa, junetine i začina, koju smo i kušali na otvorenju te se oduševili njenim delikatnim, posebnim okusom.

„Jedino za čime žalim u životu je što nisam popio malo više vina“, rečenica je koju često izgovara Davor Zdjelarević, a mi smo uvjereni, da će svako (odredivši svoju mjeru) u njegovoj vinoteci naći vina po svojem „guštu“.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Julio Frangen i Sunčana Barušić

Vinarija Šimanović: odlični pjenušci s pogledom na Dolinu kardinala

Posjetili smo obiteljsku vinariju Šimanović iz pribićko-krašićkog kraja, u kojoj se građevinar po struci, Željko Šimanović s obitelji brine o pet hektara vinograda na kojima uzgajaju sorte graševina, sauvignon, rajnski rizling, traminac te crnu frankovku i pinot crni. Dio današnjih vinograda naslijedili su od roditelja, novije su vinograde sadili od 1986. godine, a potom počeli ulagani u podrum. Donji dio (onaj bitniji za vino) je završen, a na gornjem, s kojeg puca pogled na Dolinu kardinala još ih čeka dosta građevinskog posla i „ušminkavanja“.

Međutim, Željko Šimanović ne odustaje, vremena za završetak radova ima, glavno da su vinogradi zbrinuti, a vino smireno odležava u podrumu i čeka plasiranje na tržište. Proizvodnja vina u obitelji Šimanović prenosi se s generacije na generaciju, a postoje i dokazi o tradiciji, na koju je obitelj itekako ponosna. „O tradiciji bavljenja ovim poslom najbolje svjedoči stara bačva od hrastovog drveta iz 1850. godine, koju smo do nedavno i koristili za dozrijevanje kvalitetnih vina. Kao i sve na ovome svijetu, i bačva stari, vrijeme joj je isteklo, pa je sada izložbeni primjerak“ napomenuo je Šimanović

Obitelji Šimanović ima također dugačku povijest. Naime, uz druge obitelji, na poziv cara Heraklija, 625. godine njihovi su preci došli iz okolice Krakova zbog obrane Istočnog Rimskog Carstva. Obitelji su se raselile na području Bosne, Brezovice, Siska i krašićkog kraja. Kralj Ferdinand III dodijelio je obitelji 1656. godine plemićku titulu i grb na kojem su lavovi s mačem.

Željko Šimanović sa suprugom

Dakako, grb se nalazi na etiketama vina vinarije Šimanović. Od mirnih vina kušali smo graševinu i odličnu frankovku za koju vinar smatra (i ima pravo) da je u Hrvatskoj previše zapostavljena, a postoje idealni uvjeti za njen uzgoj.

Za mirna i vina ledene berbe Šimanović je dobio brojne nagrade na domaćim i međunarodnim sajmovima, a mali odmak od tradicije predstavljaju dva pjenušava vina s modernim vizualom etikete, što je dobar marketinški potez, pa ne čudi da je pjenušac Kostel brut nature blac de blancs na ocjenjivanju u sklopu 52. izložbe vina kontinentalne Hrvatske održanom u Svetom Ivanu Zelini 2020. godine odabran kao vino s najboljim vizualnim identitetom. Oduševio nas je i Diva rose extra brut (pinot crni) koji je, dobro ohlađen, prijao uz domaće jagode.

Radovi trenutno stoje, ali u planu je dovršavanje gornjeg dijela podruma te izgradnja vinskog hotela s desetak soba i welness ponudom (s pogledom na Dolinu kardinala).

Također, obitelj Šimanović planira u budućem vinskom hotelu (takvih objekata kronično nedostaje u našim vinskim regijama) ostvariti suradnju s lokalnim OPG-ovima te nuditi njihove proizvode kao što su med, sirevi, suhomesnati proizvodi… „Jedni drugima ne smijemo biti konkurencija, već se moramo međusobno pomagati. Samo tako možemo uspjeti i širiti spoznaju o kvalitetnim vinima i ostalim divotama koje vrijede ruke proizvode u ovom kraju“, kazao je Šimanović.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Sandra Brambila

MoslaVina – finale Festivala vina u Kutini od 26. – 27. svibnja

Imamo dobru ideju kako provesti početak vikenda. Od 26. do 27. svibnja u Kutini se održava Festival Vina – Moslavina Kutina, odnosno 29. izložba vina Hrvatske i vina izvornih sorti i to na kutinskom Trgu dr. Franje Tuđmana.

Na trgu će se održavati središnja manifestacija koja počinje 26. svibnja svečanim otvorenjem u 17.30 sati, dok se u vinarijama i muzejima, te ostalim lokacijama održavaju predavanja i vrlo zanimljive radionice (više na www.festivallvina-kutina.hr).

Festival, na kojem će biti i promenadno kušanje vina vrijednih moslavačkih vinara i popratna zbivanja zapravo su završetak manifestacije Moslavina festival vina koji je započeo eno-gastro događajima i radionicama koje su cijeli svibanj organizirali udruženi vinari Moslavine u svojim vinarijama.

Prisustvovali smo radionici Moslavački vinski vremeplov koja se održala u Kleti Romić (Mate Lovraka 43, Kutinska Slatina, Kutina) na inicijativu vinara Nikice Katića.

Katić je okupio poznate i manje poznate vinare, zajednički su pretražili podrume i svoje vinske arhive te odabrali vina i odlučili obožavateljima dobre kapljice pokazati i dokazati da njihova vina, proizvedena uglavnom bez suvremene mehanizacije, od loze koja je prije desetak i više godina rodila u moslavačkom kraju, mogu itekako dobro odležavati.

Dakako, prije radionice sva su vina bila dekantirana, jer nakon toliko vremena zatvorena boci, morala su malo „prodisati“, a prisutne vinare, pripadnike medija i ljubitelje vina kroz radionicu su vodili Nikica Katić i Hrvoje Košutić.

Kazaljke su se vremeplova kretale unazad, pa je radionica započeta s dva vina iz 2017-te godine (Novosel – Rajnski rizling 2017. i Klet Romić Dragonada 2017.)., a nastavila se, preskačući godine, pa su se kušala vina Klet Romić – Pinot bijeli (2015.) iz magnum boce, Vina Koštuić – Graševina (2013.), Jagačić – Chardonnay (2007.), Mesarić – Chardonnay (2003.), Mesarić – Blaž (1998.), Jelančić – Rajnski Rizling (1997.), Jančar – Cabernet sauvignon (2015.), Ivanić – Pinot crni Risovac (2012.), Mesarić – Dišeća ranina IBPB (2012.) te Jančar – Moslavc IBPB (2015.).

Vrtile su se čaše, mirisalo se i kušalo vino, a svi smo se zapitali: „Gdje smo bili, primjerice 1997. godine kada je u moslavačkom vinogradu rodio rajnski rizling i živio, mijenjao se i zrio u podrumu tolike godine, a toga smo ga dana imali pred sobom. Bila su to jedinstvena vina, bila je to posebna radionica koju ćemo dugo pamtiti i hvala organizatoru da smo imali prilike kušati vina koja, najvjerojatnije, više nećemo imati prilike piti, jer od nekih berbi ostalo je još samo nekoliko boca.

Bio je to odličan uvod u manifestaciju Moslavina Kutina-Festival vina na kojoj će se moći kušati mlada vina toga kraja, nagrađena vina, vina posebnih berbi…Stoga, put pod noge i uživajte u vinima moslavačkog kraja.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić, Ivana Pranjić i Barbara Halić

2. IN VINO VERITAS – vinski festival u Puntu 9. i 10. lipnja

Vikend za uživanje! Tako bi se mogao opisati vinski Festival koji će 9. i 10.lipnja na zlatnom otoku doživjeti svoje drugo izdanje i sigurno ponovno privući pažnju posjetitelja otoka i turista zainteresiranih za zabavu i vinsku ponudu Hrvatske.

Koncept Festivala IN VINO VERITAS rođen je u suradnji TZ Punta, uz idejnu i medijsku podršku vinske promotorice i novinarke Sanje Muzaferije, a po prvi puta se uspješno održao lani. Odmah je dočekan s oduševljenjem.

Dok je prošlogodišnji Festival bio okupljanje vinara Iloka, Baranje te Erduta i predstavljanje malih obiteljskih vinarija s istoka Hrvatske na Kvarneru, ovogodišnji, 2. IN VINO VERITAS festival se okreće vlastitim, itekako zanimljivim i jakim snagama kvarnerskih vinara objedinjenih u udruženje Kvarner Wines.

Uz središtu Punta,  9. i 10. lipnja, pit će se fina vina vinarija: Vinske kuće Pavlomir iz Novog Vinodolskog, PZ Vrbnik, Vinarije Gospoja, Kuće vina Ivan Katunar, Estate Winery Katunar i Šipun, odreda iz obližnjeg Vrbnika.

Zaštitno lice ovogodišnjeg Festivala je prijatelj Punta, eno i gastro znalac i bloger – Domagoj Jakobović Ribafish – koji je upravo u Puntu lani dovršio i svečano obilježio završetak svog trogodišnjeg veličanstvenog projekta Rok otok, a koji će se u petak i osobno pridružiti Festivalu.

 

Domagoj Jakobović Ribafish

Za one koji žele znati nešto više stručnu radionicu Tri aduta s kvarnera o autohtonim sortama Kvarnera i vinima ovog kraja u subotu će održati Lucija Matijević, sommelierka i ambasadorica Kvarner Wines, pod pokroviteljstvom TZ Kvarnera.

Lucija Matijević

Obje večeri predviđen  je zabavni program uz nastupe Elvis Stanić’s FRENCH TOUCH Accordion Trio (Elvis Stanić: harmonika; Spartaco Črnjarić: gitara; Darko Mihelić: kontrabas & DJ The Funkabels) te klapa Rašketa i Tramontana.

TZ Punat i izvršni organizator Festivala Kvarner Wines organiziraju prodaju bonova domaćim i stranim posjetiocima, uz čaše za degustaciju vina, a izložena i kušana vina posjetitelji će moći kupiti izravno kod  vinara.

Foto: Rene Karaman, TZ Punat i privatna arhiva

Najavljen zagrebački 6. Salon pjenušavih vina, 2. lipnja u restoranu Maksimir

Na tiskovnoj konferenciji 6. Salona pjenušavih vina u Zagrebu predstavljeno je ovogodišnje „boutique“ izdanje Salona koji će se održati u petak, 2. lipnja 2022., od 15h do 21h, u restoranu Maksimir, u zelenilu najljepšeg zagrebačkog parka Maksimir. Okupit će 30-ak vinara iz Hrvatske, Slovenije i Italije te pozvati sve ljubitelje na umjereno uživanje u mjehurićima. Od prošle godine zagrebački i ljubljanski Salon preselili su se na (polu)otvorene prostore, okružene zelenilom i time privukli još više posjetitelja. Uz kušanje pjenušaca i druženje s vinarima, posjetitelji će moći nazočiti na dvije vinske radionice, na koje je ulaz besplatan, uz prethodnu prijavu. Time i ovaj put organizatori ističu važnost edukacije i podizanja kulture stola na višu razinu.

Na konferenciji za medije uz direktoricu Mariju Vukelić, govorili su Miroslav Palinkaš iz vinarije Pavlomir i direktorica TZ Grada Novi Vinodolski, Tena Peričić  najavivši veliku 145 obljetnicu organiziranog turizma na svom području. Uz  obljetnicu turizma, slavi se 30 godina Međunarodnog ljetnog karnevala te 25 godina vinarstva u Pavlomiru. Ove obljetnice govore o dugoj tradiciji i važnosti ovog povijesnog grada,  a jedan od slavljeničkih događaja bit će upravo Kvarnerski Pjenušavi doručak u vinogradu na koji su pozvani svi ljubitelji pjenušaca, domaćih izvornih proizvoda i dobre zabave na otvorenom.

Elma&Admir, Filmmusicorkestar

„I ove godine izlagači će svoja vina predstaviti u velikoj dvorani,  a posjetitelji će moći šetati i sjediti i na terasi restorana Maksimir te u pauzama naručiti jela pripremljena kao poseban „pjenušavi menu restorana Maksimir“ za ovu prigodu. Da bi doživljaj bio „kao na filmu“ pobrinut će se Elma & Admir iz sastava Filmmusicorkestar, s filmskom glazbom. Za hidrataciju će se pobrinuti voda Cetina, Tvornica Leda uljepšat će prostor ledenim skulpturama, a na radionicama ćemo piti vina iz posebnih čaša tvrtke Riedel „- objasnila je direktorica Salona Marija Vukelić, dodavši da se zagrebački događaj već šest godina organizira po slovenskoj licenci mreže Salon of Sparkling Wines i da su slovenski proizvođači pjenušavih vina uvijek rado viđeni gosti u Hrvatskoj, kao i Hrvati u Sloveniji. Najavila je i 9. Salon penečih vin Ljubljana koji će se održati tjedan dana nakon zagrebačkog, 9. lipnja 2023.

Marija Vukelić, Mirloslav Palinkaš i Tena Peričić

Ocjenjivanje mreže Salon of Sparkling Wines – Hrvati apsolutni pobjednici

Kao i dosadašnjih godina, organizirano je veliko međunarodno ocjenjivanje mreže Salon of Sparkling Wines, održano u Ljubljani, 20.svibnja 2023.u restoranu Pen Klub. Sedmeročlanu komisiju hrvatskih i slovenskih enologa, vinskih akademika/diplomanata londonske škole WSET predvodila je predsjednica izv.prof. dr Ana-Marija Jagatić Korenika s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a ocijenjeno je 74 uzoraka.

Direktorica zagrebačkog Salona, Marija Vukelić ponosno je naglasila da je prvi puta u povijesti zajedničkog ocjenjivanja apolutnu pobjedu odnijela Hrvatska  – najbolji je bio Kopjar Organic Rosé Pinot Noir brut iz Središnje Bregovite Hrvatske, iz Zagorja. Dodatno, s 91,2 boda Kopjarev je rosé odnio titulu najviše ocijene u povijesti ovoga ocjenjivanja. Na drugom je mjestu bijeli pjenušac Jazz brut slavonske vinarije Josipović i treći najbolji pjenušac je 1288 brut vinarije Pavlomir iz Novog Vinodolskog. Zagorski Rosé Kota 260 extra brut osvojio je odlično 2. mjesto u kategoriji ružičastih vina tradicionalne metode.

Marija Vukelić i Iva Tuđa

Salon pjenušavih vina Zagreb ponosi se time da je jedini vinski festival u Hrvatskoj koji cjelogodišnjim događanjima, promocijama i edukacijama pridonosi izobrazbi hrvatskih ljubitelja pjenušavih vina te je tako direktorica Marija Vukelić osmislila Pjenušave doručke u vinogradu (od Zagorja, Plešivice, Srijema, Erduta, Međimurja do Kvarnera) te pjenušave marende u Srednjoj i južnoj Dalmaciji. Tim se projektom smišljeno promoviraju destinacije koje se ponose svojim pjenušcima.

Tena Peričić, direktorica TZ Grada Novi Vinodolski

Na konferenciji za medije predstavljen je prvi Kvarnerski pjenušavi doručak u vinogradu, organiziran u suradnji s TZ Grada Novi Vinodolski i udruženjem Vina Kvarnera, najavljen za 24.06.2023. u vinariji Pavlomir u Novom Vinodolskom.

 

Više na: https://www.salonofsparklingwines.com/zagreb

Foto: Sunčana Barušić i Julio Frangen

Meneghetti Val Gambalera berbe 2015. najbolje ocijenjeno hrvatsko vino na Concours Mondial de Bruxellesu

Istarsko vino Val Gambalera iz 2015. vinarije Meneghetti osvojilo je veliko zlato na prestižnom svjetskom ocjenjivanju Concours Mondial de Bruxelles kojem je od 11. do 14. svibnja domaćin bila Vinistra. Uz medalju najvišeg sjaja ovo je odlično vino osvojilo titulu i najbolje ocijenjenog vina iz Hrvatske.

 

Podsjetimo među 7.504 uzorka vina koliko ih je iz čitavog svijeta pristiglo na ocjenjivanje u porečku dvoranu Žatika, 220 ih je stiglo iz Hrvatske, od čega 150 iz Istre.

Zlatom su se okitile 23 hrvatske vinarije, među njima čak 14 istarskih vina – Castello Festigia iz 2020. Agrolagune, Palun Cuvee 2020. i Merlot 2020. vinarije Marčeta, Kabola Amfora Malvazija 2020., Vivoda Malvazija istarska 2022., Simminor 2018. i Fuga 2019. Vina Dobravac, Malvazija Istarska iz 2022. OPG-a Poleis, Živolić Melot iz 2021., Dešković Chardonnay barrique iz 2021., Degrassi Terre Bianche Cuvee Rouge Riserva iz 2013., Poletti Cabernet Sauvignon iz 2016., Familia Deklić iz 2016. Vina Deklić i Fakin Chardonnay iz 2022.

Stiglo je zlato i na Kvarner, osvojio ga je Anton Katunar za Žlahtinu Sveta Lucija iz 2022., a  četiri zlata otišla su u Slavoniju i Hrvatsko Podunavlje – Kutjevu d.d. za Maximo Nero iz 2019., Belju Plus za Frankovku iz 2009., Cabernet Sauvignon – Merlot iz 2020. i Goldberg Chardonnay berbe 2006. Četiri zlata stigla su i u dalmatinske vinarije – Grabovcu za Syrah Riservu iz 2020., Badelu 1862. za Korlat Merlot Eco iz 2019. i Korlat Supreme iz 2015. te Vinarstvu Prović za Dux iz 2019.

Od 27 srebrnih medalja koliko su ih dobile hrvatske vinarije, ponovo najveći broj, njih 15, osvojila su istarska vina – Vicinim Malvazija Istarska iz 2022. OPG Marka Bernobića, Malvazija Venka iz 2019. vinarije Marčeta, Malvazija Istarska 2022. AB vina – Anđela Brčića, Amfora Muškat Momjanski 2020. vinarije Kabola, Benvenutijeva Malvazija Livio Benvenuti iz 2021., Sonata Riserva iz 2020. Vina Dobravac, Malvazija Istarska iz 2022. Robija Damijanića, Agrolagunine Malvazija Istarska Festigia iz 2022., Vina Laguna Malvazija Istarska 2022. i Malvazija Istarska Festigia Riserva Vižinada iz 2016., potom dvije Malvazije Istarske vinarije Deklić iz 2021., WM Malvazija 365 iz 2022. vina MonteIstra, Fakinov Teran Il Primo iz 2019., Ipšina Santa Elena White iz 2019. i Kadumova Malvazija Istarska iz 2022.

Na Kvarneru srebrnu medalju dobio je Ivan Katunar za Sansigot 2018., a iz Slavonije i Hrvatskog Podunavlja srebro su osvojili Galić Sauvignon Blanc iz 2022., Cabernet Sauvignon 2020. i Merlot 2020. Belja, Badelov Vezak Sauvignon iz 2021. i Frankovka Martin Albus iz 2018. PP Orahovice; iz Dalmacije Crljenak Miljas iz 2020., Kairos Crljenak iz 2016., Korta Katarina Pošip The American White iz 2021., Badelov Korlat Cabernet Sauvignon iz 2019. i Pošip Hvar Hills iz 2022.

Vinistra, udruga vinogradara i vinara Istre na jubilarnom 30. izdanju Concours Mondial de Bruxelless potvrdila se kao vrhunski organizator, na istarskom poluotoku boravilo je 320 ocjenjivača koji su tijekom najvećeg svjetskog ocjenjivanja posjetili brojne vinarije, ali i najveće turističke atrakcije Istre.

Foto: Merlo de Graia

Vrijeme je ZA… vina Vinarije Soldo iz Vetova

Kako je to lijepo i pohvalno kada obiteljsku baštinu cijene i nastavljaju njegovati mlađi naraštaji. Tako  trud i muka djedova i roditelja koji su prehranjivali obitelj nije bila uzaludna. Ono što su stvorili, sada mlade generacije svojim novim zamislima, poštujući tradiciju ali i prateći svjetske trendove njeguju i nadograđuju. Mnoge su tako vinarije u Hrvatskoj dosada bile nepoznate, vino se prodavalo u rinfuzi ili samo lokalno, dok mladi nisu umiješali svoje prstiće, udružili se i kvalitetnim te posebnim vinima svoju vinariju približili ljubiteljima dobre kapljice u cijeloj Hrvatskoj, turistima ali i potrošačima izvan zemlje, istodobno promovirajući cijelu regiju. Takva, odnosno slična se „primopredaja“ dešava i u Vinariji Soldo iz Vetova.

Osnovao ju je Gojko Soldo 2011. godine. Voćar i vinogradar, odlučio je krenuti takoreći od početka. Naime, obitelj je obrađivala 1,5 hektara vinograda proizvodeći vino uglavnom za svoje potrebe, a višak prodavajući drugim vinarijama. S odlukom da će samostalno nastupiti na tržištu, krenulo je i proširenje vinograda, odnosno sadnja novih površina. Danas u vinogradima vinarije Soldo rodi graševina, chardonnay, sauvignon, manzoni, rizvanac, traminac mirisni, pinot sivi, frankovka, game, crni pinot, merlot i zweigelt.

Mirko Soldo

Da se vratimo na početak priče: danas u vinogradima i podrumu uz Gojka Soldu radi i njegov sin Mirko koji je završio agronomski fakultet, a znanje dodatno brusi i upija od svog oca. Stoga ne čudi – Vinarija Soldo iz Vetova danas ima 11 etiketa, u njihovim vinogradima rastu, zapravo već su i rodile i PIWI sorte, odnosno, kako ih nazivaju hibridi treće generacije (hibernal, viognier gris i johaniter) koje su pokazale izuzetnu otpornost, a ove je godine vinarija izašla na s Pjenušcem (2018.) od sorte chardonnay.

Radionicu vina Vrijeme je ZA… Vjekoslava Madunića koju je vodio sommelier Darko Lugarić, upravo smo i započeli spomenutim pjenušcem kojeg je, kako i ostala vina, vrlo hrabro, pred istančanim i dobro znanim enolozima, sommelierima, predstavnicima medija te vinoznalcima predstavio Mirko Soldo (24).

„Pjenušac je ležao na kvascima tri godine. Budući da nam je to prva serija, nismo htjeli puniti puno boca, tako da ih u podrumu imamo svega 1000. Međutim, potražnja za pjenušavim vinima je sve veća, uostalom, to je i svjetski trend, tako da namjeravamo povećati proizvodnju“ objasnio je Mirko Soldo, a nakon vrckavih mjehurića u čaše se točilo prvo mirno vino: Rizvanac (2022).

„Rizvanac je vrlo interesantna sorta i u Hrvatskoj su rijetki vinari koji od nje proizvode monosortno vino. Karakteristična je za bregovitu Hrvatsku i žao mi je da ova sorta lagano gubi korak kraj poznatijih.   Vina od sorte rizvanac vrlo se rijetko nude u restoranima, teško ćete ih naći u vinotekama, a kupci ne znaju što očekivati od takvih vina, koja su, usput rečeno – odlična“, kazao je Lugarić, a Mirko Soldo se nadovezao s podatkom da se vina vinarije Soldo mogu kupiti u Vrutku, te da butelja nije skuplja od 6€.

Potom se točio Pinot sivi (2022.) za kojeg je enolog i sommelier Franjo Francem komentirao da mu je bio veliko iznenađenje. Finih sortnih mirisa bijelog voća (jabuka, kruška i vinogradarska breskva), čisto, kristalno bistro, ovo bi vino sommelier Lugarić ponudio uz smuđa u pivskom tijestu ili lagani, ne previše ljut fiš paprikaš.

Graševina (2022.), tipična je – kutjevačka graševina, zaključili su prisutni kušači, koja zbog količine vapnenca u tla ima karakterističnu mineralnost, a Rosé (2022.), 60% pinot crni i 40% zweigelt, sve je ugodno iznenadio. Boje trešnje, ugodnog mirisa po malinama i jagodama, pitko i svježe, dobro rashlađeno, ovo će vino biti idealno u ljetnim mjesecima. „I u proljetnim, s jagodama“, čulo se iz redova kušača.

Mirko Soldo

Monosortno vino koje se rijetko gdje može kušati i kupiti – od sorte manzoni, također se nalazi u ponudi Vinarije Soldo. Danas rijetku sortu, križanca rajnskog rizlinga i bijelog pinota u vinogorju Kutjevo, koliko znamo, imaju samo dvije vinarije – Krauthaker i Soldo, a mi smo ga imali prilike kušati na ovoj radionici.  „Baš je i ne vole vinari. Za razliku od nedodirljive graševine, manzoni je vrlo osjetljiva na rani mraz. Brzo raste, ali se redovi ne smiju saditi preusko, a tata ju je posadio na nagovor Bernarda Kozine, profesora sa zagrabačkog Agronomskog fakulteta. I imao je pravo – sorta manzoni u našim vinogradima odlično uspijeva i daje odlična vina“ objasnio je Mirko Soldo.

Sauvignon (2022.), zelenkasto žute boje i sortnih mirisa, sommeliera Darka Lugarića po mirisu je asociralo je na mladi grašak i šparoge, a Željko Suhadolnik je dodao da mu miriši i po listovima rajčice. Ostali su zaključili kako im se vino sviđa i da bi ga rado imali u čaši uz povrtni rižoto ili salatu od rajčica, mozzarelle.

Darko Lugarić, Mirko Soldo i Vjekoslav Madunić

Na red je došlo kušanje vina Chardonnay (2020.), prvog vina koje samostalno napravio Mirko Soldo, još dok je studirao. Iako je sada već „malo umorno“ kako je rekao Franjo Francem, i vrijeme je da ga se potroši do kraja zaliha, bitno je napomenuti da je na međunarodnoj izložbi Ferenc Komaromi na Balatonu 2022. godine proglašeno šampionom izložbe.

Šećer na kraju: Traminac mirisni (2022.). Zapravo, nije šećer, jer ovo je polusuho vino, a kako je napomenuo sommelier Lugarić, premalo ga se nudi u ugostiteljstvu. Naime, u ovakvom polusuhom izdanju traminac će vrlo dobro pratiti azijska jela. Jedan wok s kozicama, jako bi dobro prijao uz nama natočen traminac iz Vinarije Soldo.

Mirko Soldo s djevojkom

Na kraju radionice, kako to uvijek biva, rasplamsala se rasprava, a svi su prisutni zaključili da Vinarija Soldo ima velikog potencijala. Ono što joj nedostaje to je marketing. Dobra priča već postoji, kako ukazuju etikete vina: uz podrum vinarije teče potok koji dijeli dva diva: Krndiju i Papuk. Na njima Vinarija Soldo ima svoje vinograde, u vinogradima gotovo da nema dana kada ne puše vjetar, loza rjeđe poboljeva što su idealni uvjeti za ekološku proizvodnju. Budući da mlade snage pušu svoje vjetrove u vinariji, zasigurno se takva proizvodnja koja je sada vrlo tražena u svijetu nazire u bliskoj budućnosti.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Marko Čolić i Sunčana Barušić