Na Vinskoj faci s placa kušala su se vina Milana Budinskog i Juraja Sladića uz sireve mljekare Latus

„Ne mogu se napraviti velike stvari ako se ne počne od malih i ne mogu se napraviti velike stvari ako se na pazi na male“ rekao enolog Milan Budinski na početku još jednog druženja „Vinska faca s placa“ u wine shopu Witrina koju uspješno organiziraju sommelierka Manuela Maras i vlasnik dućana Ivo Pavlović.

Istina, složili su se svi prisutni, a ovoga puta ih je bilo mnogo, tako da su u nevelik prostor Witrine jedva stali svi zainteresirani, jer gostovala su velika imena, predstavljajući svoja velika vina i sireve: već spomenuti enolog Milan Budinski, enolog Juraj Sladić iz vinarije Testament, te Ema i Erik Orbanić iz svima znane i omiljene istarske mljekare i sirane Latus.

Dok su se rezali sirevi – Istarski sir, Sir u papru i 300 dana odležan Veli Jože, enolog Juraj Sladić je počeo otvarati Testament Babić Opolo brut nature, pjenušavo ružičasto vino arome vinogradarske breskve, jagode i divljeg cvijeća, dakako od sorte babić. „Cilj mi je bio pokazati više lica babića, sorte koja je bila sinonim za Bucavac (položaj kraj Primoštena), te sinonim za crna, gusta, vrlo alkoholna vina. U liniji Dalmatian dog demistificirali smo tu sortu i približili je široj publici, a na kraju smo od babića uspjeli napraviti cijeli portfolio, cijelu paletu vina, od ovog rose pjenušca, baznog crnjaka, preko premium vina do prošeka, a moram se pohvaliti da smo uspjeli napraviti i vinjak od babića koji trenutno odležava u drvenim bačvicama“ kazao je Juraj Sladić, enolog Testament vinarije koja se nalazi blizu Jadrtovca, desetak kilometara južno od Šibenika.

„Na Jadrtovac smo 2007. godine sadili prve trsove na terenu koji je u prošlosti bio vojni poligon bivše JNA, pa onda hrvatske vojske. Položaj jeizoliran borovim šumama, tako da nam na 50 hektara nije problem ekološki uzgajati grožđe. Njegujemo isključivo autohtone sorte, najviše babića, ponešto plavca, potom pošipa, tribidraga, debita i maraštine, a prije dvije godine zasadili smo i dva hektara lasine, tako da će dogodine na tržište izaći prve boce“ nastavio je Sladić dok su Face uživale u ružičastom brut natur pjenušcu (dodano mu je jako malo šećera, točnije samo jedan gram na litru) koji je zbog svojih karakteristika idealan i kao aperitiv.

Duilio Belić i Alfi Kabiljo

Grickajući Latus, kravlji Istarski sir, odležan devedeset dana, rađen onako kako su none radile tvrde sireve samo od mlijeka i soli koji je jako pasao uz kapi Belić maslinova ulja, Face su brzo ispraznile čaše, a na red je došlo kušanje vina OMO Malvazija Istarska, 2020., autorskom projektu enologa Milana Budinskog, jednog od zaslužnih za preobrazbu porečke Agrolagune. Kad je odlučio otići iz tog giganta, pokrenuo je biznis enološkog konzaltinga i proizvodnju vlastitih vina koje je donio u Witrinu.

„Moj brand bi se mogao nazvati ekstenzijom svih zamisli koje sam imao u dosadašnjem radu, a nisam imao mogućnosti niti vremena ostvariti ih. U jedno vrijeme moje karijere ozbiljno sam razmišljao otići i raditi u nekim razvijenijim vinskim krajevima, ali sada mi je neizmjerno drago da sam se poslovno i privatno pronašao u Istri. Sva su moja iskustva provučena kroz sve dijelove branda OMO. Malvaziju istarsku sam pratio i proučavao kroz 12 berbi i sada mogu reći da točno znam koji su položaji najbolji za uzgoj ove sorte i kako se treba tretirati, odnosno uzgajati loza da bi se dobio idealan plod“ kazao je na početku predstavljanja svojih vina Milan Budinski točeći prisutnim Facama malvaziju od grožđa koje dolazi iz organskog uzgoja. Malvazija OMO 2020. ne sadrži aditive osim sumpora, kvasci su prirodni, a vino je rađeno bez dokiseljavanja, te uz korištenje samo bentonita.

Face su se jednoglasno složile: ovo je jedna od najmodernijih, ali i najposebnija malvazija koju su probale. „Kad sam u dosadašnjoj karijeri neke boce malvazije otvorio nakon čak pet godina od punjenja, shvatio sam da vino od ove sorte ima potencijal odležavanja. Znao sam da ne mogu od malvazije napraviti vino koje će dugo trajati, ali sam znao da će moja malvazija dati najbolje od sebe dvije godine nakon berbe i nadam se da sam u tome uspio jer ideja je bila ne napraviti vino koje će se svidjeti svima, nego vino koje će ostaviti dojam. Nekima će biti super, nekima ne, ali sve su to dojmovi“ dodao je Budinski koji je u Witrinu donio i OMO Refošk 2020. i dodao kako je za svoje drugo vino odabrao sortu refošk jer je i to sorta po kojoj se prepoznaje Istra, dok teran tek istražuje.

Juraj Sladić, Manuela Maras i Milan Budinski

Crno je vino „nagovorilo“ face da posegnu za konkretnijim okusima sira, pa se oduševljeno grickao Latus Sir u papru, odležan 150 dana, a, čaše koje su već bile „obojene“ crnim kapljicama, punile su se vinom Testament Tribidrag 2019. koje se ističe i simpatičnom etiketom na boci s natpisom koji oponaša rukom pisana slova Tribidrag is the original zinfandel i sa skicom DNK lanca čime podsjeća na prijelomno otkriće koje je pokazalo da je svjetski poznata sorta zinfandel zapravo naša autohtona sorta tribidrag.

 

Veliko zanimanje Face su pokazale za još jedno posebno vino koje su degustirale na današnjem druženju: Testament Pošip Zenit 2018. „Nakon što sam odradio pet berbi u Korlatu, odnosno Badelu, ušao sam 2017. godine u ovaj projekt, odnosno vinariju Testament. Sljedeće godine, odnosno 2018. pošip je dobro rodio, a berba je bila ranije nego ikad, početkom osmog mjeseca. U vinariji (još uvijek privremenoj) imamo hladnjaču u kojoj sam odlučio ohladiti grožđe prije prerade. Ali, imali smo i jednu staru prešu koju sam namjeravao koristiti za svježu varijantu pošipa. Međutim, gumeni balon u preši je pukao i nismo ga mogli pokrpati, a ja sam imao 20 tona pošipa u hladnjači. Pomislio sam: to je to. Gotovo je, dajem otkaz, meni ovo ne treba u životu. Ali, uspio sam se sklulirati, prepoznao veliku priliku da napravim nešto dobro, drukčije. Prva logična ideja je bila da krenemo u maceraciju. Ali, kako prodati 15.000 boca orange vina? A onda sam se sjetio djetinjstva i mog nonića kako je obožavao žutinu. Name, prije se, pogotovo u šibenskom kraju crno i bijelo grožđe prerađivalo na isti način, bez preše, samo s maceracijom. I zato je postojalo crno i žuto vino, ne crno i bijelo – bijelog vina nije bilo. Doduše, onda su žutine bile alkoholne i teške, a ja sam odlučio napraviti modernu žutinu“ objasnio je ponosno Juraj Sladić, a Face su se složile i s guštom ispijale zlatne kapi grickajući sir Latus Veli Jože.

Manuela Maras, Ema i Erik Orbanić, Ivo Pavlović

„Veli Jože je nastao posve slučajno. Naime, napravili smo klasični kravlji sir i ostavili ga na zrenju četiri mjeseca i nismo bili zadovoljni. Ostavili smo ga i gotovo zaboravili na njega. Stajao je tako deset mjeseci i tada smo ga probali te ostali oduševljeni“ ispričala je Ema Orbanić koja je s bratom Erikom u Witrinu donijela tri vrste tvrdog sira iz obiteljske sirane koja još proizvodi skutu, jogurte, ali i jedinu hrvatsku mozzarellu postupkom fior di latte.

Već se zatvorio plac, a Face s placa guštale su u Witrini te slušale priče vrhunskih proizvođača koji su im uljepšali prohladnu subotu. Uostalom, dobra vina i fina hrana uljepšavaju život, a do sljedeće Vinske face s placa u wine shopu Witrina sigurno će se prepričavati doživljaji s ove.

Vinistra najavljuje 11. premijerno kušanje mladih malvazija u Zagrebu

Vinski znalci i ljubitelji vina okupit će se 13. veljače u zagrebačkom hotelu Esplanade na 11. izdanju En primeura mladih malvazija u organizaciji Vinistre, udruge vinogradara i vinara.

Vinistra je prva u Hrvatskoj prije 13 godina organizirala ovu atraktivnu manifestaciju po uzoru na kušanje novih berbi u vinskoj Francuskoj i od tada svake godine vlasnici restorana, vinoteka, cafe barova, distributeri, hotelijeri, vinski kritičari i novinari iščekuju veljaču kako bi uživali u druženju s vinarima i malvazijama nove berbe od kojih se uvijek mnogo očekuje, jer letvica je podignuta vrlo visoko. Istarskim vinarima i ove će se godine pridružiti kolege s Kvarnera sa svojim žlahtinama i Bregovite Hrvatske s autohtonim sortama berbe 2022.

Tradicionalno, degustacija je podijeljena u dva dijela, od 13 do 16 sati rezervirana je isključivo za poslovnu publiku, a od 16 do 19 sati za širu javnost i ljubitelje vina. Ulaz je kao i svake godine besplatan, no svi koji žele biti dio ove lijepe vinske priče trebaju se prijaviti putem linka https://vinistra.hr/hr/prijava-en-primeur.

„Malvazije berbe 2022. iznimnog su potencijala pa će svi oni koji dođu na 11. En primeur uživati u odličnim mladim vinima. S ovim vinskim događanjem otvorili smo sezonu manifestacija u organizaciji naše udruge među kojima je i domaćinstvo Concours Mondial de Bruxellesa, prestižnog vinskog ocjenjivanja na kojem će se u svibnju u Poreču okupiti više od 350 vinskih ocjenjivača i stručnjaka iz čitavog svijeta“, ističe Luka Rossi predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.

Foto: Neven Jurjak

Definiran konačni blend nove Benvenuti Santa Elisabette iz 2019. godine

Kompleksni proces rađanja Benvenuti Santa Elisabette, najtraženijeg terana u Hrvatskoj, priveden je kraju 6. veljače ove godine u restoranu Plavi Podrum u Voloskom, jubilarni peti puta zaredom.

Albert i Nikola Benvenuti, vlasnici vinarije, okupili su tim iskusnih sommeliera i vinskih novinara da im kroz slijepo kušanje pomognu odabrati finalnu kupažu za svoje proslavljeno vino, ovog puta iz berbe 2019. Početkom svake godine, počevši od 2015., braća Benvenuti uz pomoć grupe dobrih poznavatelja domaće i internacionalne vinske scene provjeravaju u kojim je bačvama vino protekle tri godine najkvalitetnije sazrjelo i odabiru njihov najbolji međusobni omjer prije punjenja i odlaganja na daljnje dozrijevanje u bocu od još dodatnih osam mjeseci.

U odabiru konačnog blenda Santa Elisabette iz 2019. sudjelovali su sommelieri Danijela Kramarić, Sandi Paris, Emil Perdec, Marko Rundek, Filip Savić, Tomislav Mikinac, Mario Meštrović, Kristijan Harjač te vinski novinari Sanja Simić, Rene Bakalović, Davor Butković, Igor Luković i Saša Špiranec. Vino se na tržištu očekuje krajem ove godine.

Na Vinskoj shpitzi u diWine baru gostovalo šest međimurskih vinara

Zahuktavaju se vinska zbivanja, od ugodnih druženja po wine shopovima i wine barovima, do velikih manifestacija s radionicama i promenadnim kušanjima. Ljubitelji dobrih kapljica i profesionalci imaju mnogostruke prilike za probati mlada vina iz gotovo svih hrvatskih vinskih regija i dakako etikete na koje su vinari itekako ponosni.

Tako je započeo i ovogodišnji ciklus Vinska shpitza, u zagrebačkom diWine Baru, kojom je prilikom Zagreb posjetilo šest međimurskih vinara koji su predstavili svoja, svake godine sve bolja vina. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je i odličnih pjenušaca, sauvignona i muškata koji su još bolje klizili niz grlo uz gitarsku jazz pratnju za koju se pobrinuo Darko Gulić Gula.

Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurja

Prije kušanja i diskusije o vinima, Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurja je predstavio projekt ekomuzeja Međimurje malo, koji prati svjetske trendove kada je riječ o suvremenoj muzeologiji. „Muzeji ‘zatvoreni’ u zgradama služili su struci, no donosili su vrlo malo koristi lokalnoj zajednici. Suvremena muzeologija nastoji povezati povijest sa svakodnevnim životom lokalnog stanovništva. Na takav način štiti se i promovira kulturna i prirodna baština, podiže svijest lokalne zajednice o njenom značaju te se razvija održivi turizam.“ – istaknuo je Grula i ponosno istaknuo kako je Međimurje ozbiljan kandidat za dobivanje standarda „Green Destination“, svojevrsnog Oskara u kontekstu održivog, zelenog turizma, te da se međimurski vinari sve više okreću prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji.

Da su međimurski vinari ozbiljno shvatili zadatak očuvanja vinogradarske i vinarske tradicije, najbolje pokazuju njihova sve bolja i bolja vina, koja mahom osvajaju svjetska priznanja, ali i sustavni i kontinuirani razvoj međimurskog vinskog brenda – pušipela. Nakon prepoznatljive vinske boce koja je tržištu predstavljena 2018., pušipel je krajem 2022. godine dobio i svoju čašu, nastalu po uzoru na mađarsku čašu za furmint. U diWine Baru spomenutu su čašu predstavili vinar Robert Horvat i g. Ivan Goričanec, kreativni direktor agencije Reci DA! koja sa međimurskim vinarima surađuje od samih početaka na kreiranju jedinstvenog brend identiteta.

U nastavku večeri, gosti su imali priliku uživati u degustaciji vina šest međimurskih vinarija, koje povezuje ljubav prema pušipelu, ali od kojih svaka njeguje svoje specifičnosti i priča drugačiju vinsku priču.

Ina Kerman, vinarija Kerman

Vinariju Kerman vode žene, stoga se i u njihovim vinima osjeti taj posebni „ženski dodir“. Dizajn njihovih etiketa inspiriran je međimurskom baštinom i prirodom mjesta Sv. Urban. Među brojnim vinskim naslovima ističe se suhi pjenušac od žutog muškata koji nosi naziv Puca (što po međimurski znači djevojka). U vinariji se rukovode filozofijom da je vino sastavni dio društvene kulture te da ima moć i najobičniji dan učiniti posebnim.

Robert Horvat, vinarija Horvat

Pod vodstvom samozatajnog i marljivog Roberta Horvata, vinarija Horvat je u posljednjih nekoliko godina napravila možda i najveći iskorak u kvaliteti vina, o čemu svjedoče brojne osvojene nagrade. Iako su mnogo radili na kvaliteti pušipela, pažnju prisutnih vinoljubaca privukla je etiketa 279 Graševina barique iz kasne berbe 2018. Brojka 279 upućuje na broj dana proteklih od rezidbe do berbe, kao i na vrijeme dozrijevanja u barriqueu koje je trajalo – pogađate – 279 dana. Ono što sigurno niste pretpostavili je da se čak i vinogradi Horvat nalaze na 279 metara nadmorske visine, a podrum se nalazi na adresi Sveti Urban broj – 279! Čini se kako sretni brojevi ne znače uvijek dobitak na lutriji, već mogu donijeti i uspjeh u svijetu vina.

Marko Cmrečnjak, vinarija Cmrečnjak

 

Vinarija Cmrečnjak prva je međimurska vinarija koja je 1992. godine dobila oznaku geografskog porijekla, kada su plasirali prvu vinsku bocu pod vlastitom etiketom. Od tada, pa sve do danas njihova „lenta vremena“ bilježi brojne uspjehe, poput prve proizvedene ledene berbe i prvih međimurskih Decantera, osvojenih 2016. godine. Vinarija Cmrečnjak danas raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasira 17 vrhunskih etiketa. Rajko Cmrečnjak, osnivač vinarije, svoj je vinski imperij prenio na svog nasljednika, sina Marka, koji je nastavio itekako spretno koračati očevim stopama, te stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama.

Filip Jakopić, vinarija Jakopić

Vinarija Jakopić obiteljska je vinarija smještena na Železnoj Gori koja njeguje umjetnost stvaranja vina. Pečat osobnosti prvom vinu, 1908. godine dao je pradjed Filip, a danas ih s puno ljubavi i strasti stvaraju čak tri obiteljska naraštaja. Vinogradi su smješteni na nekoliko odvojenih lokacija, od kojih svaka, upravo sortama posađenima na njima, pruža idealne uvjete. Najveću pažnju kušača privukao je pjenušac Terbotz, koji nosi naziv istoimenog i vrlo popularnog obiteljskog restorana, napravljen 100% od pušipela, klasičnom metodom uz dvogodišnje odležavanje na kvascima.

Krešo Lovrec, vinarija Lovrec

Vinarija Lovrec međimurski je pionir ekološke proizvodnje, s tendencijom ka biodinamici, o čemu svjedoči i vrlo strogi certifikat Austria Biogarantie, koji krasi njihove etikete. U vinariji se od trsa do čaše njeguje organski pristup i „zeleni“ lifestyle, a ukoliko se odlučite posjetiti njihovo imanje smješteno u Svetom Urbanu, osim pogleda na prekrasne vinogradu, svakako obiđite i povijesni podrum kao i etnografsku zbirku uvrštenu u popis kulturnih dobara RH. Vinariju naslijeđenu od oca Franje Lovreca, prije petnaest godina preuzeli su sin Krešo i kći Jasna koji se poput istinskih artisana vinarstva, posvećuju njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847.god. od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka.

čaše za Pušipel

Iz vinske kuće Dvanajščak-Kozol poručuju kako je „stvaranje vina njihov život“. Čini se da je to zaista više od slogana, jer njihova vina, koja stoje uz bok najbolje ocijenjenim svjetskim etiketama, uistinu pričaju priču o ljubavi, predanosti i strasti. Ukoliko posjetite njihovu vinsku kuću, osim vina dočekat će vas i tradicionalna jela spravljena na pomalo drugačiji način, što cijeloj eno-gastro priči daje poseban touch i stvara jedinstveno iskustvo.

Osim ovih, i brojnih drugih uspješnih individualnih vinskih priča, važno je istaknuti kako je Međimurje u cjelini postalo jedna od najvažnijih vinskih destinacija Hrvatske, pa čak i ovog dijela Europe. Još jedan dokaz kako je udruživanje vinara uz podršku turističke zajednice provjereni recept za uspjeh.

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Održan En Primeur Graševina Croatica 2023.

U zagrebačkom hotelu Esplanade Zagreb uspješno je održan En Primeur 2023. jedna od najatraktivnijih vinskih manifestacija na kojoj su vinari okupljeni u udruženje Graševina Croatica, premijerno predstavili vina berbe 2022. godine, kako bi znalci i stručnjaci te i vinski entuzijasti mogli  kušati vina koja još nisu ponuđena tržištu i procijeniti njihov potencijal. Festival je okupio više od 30 vinara, među kojima su bila poznata, ali i nova imena hrvatske vinske scene.

En Primeur je održan u organizaciji udruge Graševina Croatica te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Partneri manifestacije su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatska gospodarska komora, TZ Brodsko-posavske županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Požeško-slavonske županije, TZ Virovitičko-podravske županije i TZ Vukovarsko-srijemske županije, a manifestaciju je otvorila prof. Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede. Uzvanicima su se obratili i mr. Josip Pavić, dip. ing., predsjednik udruge Graševina Croatica, prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu .

U sklopu manifestacije održani su zanimljivi paneli na temu Tržište vina u Hrvatskoj u 2023. godini, Graševina Croatica Nova generacija i Vinska događanja Slavonije i hrvatskog Podunavlja u 2023. godini. Posebna atrakcija bila je En Primeur Flight Selections, predstavljanje odabranih mladih vina graševina od strane eminentnih vinskih stručnjaka. U Smaragdnoj dvorani Esplanade Zagreb odvijalo se promenadno kušanje vina Graševine Croatice i poslovni susret s vinarima udruge.

Posjetitelji su također imali priliku upoznati se s novitetima i vinima Slavonije i hrvatskog Podunavlja na specijaliziranim vinskim radionicama na temu Vinske medalje visokog sjaja, Graševina Old vs. Young, Nova i neotkrivena vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja te Fanastični svijet pjenušaca na kojima seodržalo vertikalno kušanje vina graševina s prikazom potencijala starenja i razvoja aromatike usporedbom berbe 2022. s prijašnjim berbama. Organizirane su i radionice za širu publiku na kojima su se sudionici educirali o pravilnom otvaranju, posluživanju i kušanju vrhunskih vina te pjenušavih vina i opisivanju njihovog izgleda, mirisa i okusa. Radionice su moderirali poznata imena i stručnjaci vinske scene.

Vlado Krauthaker, jedan od najuspješnijih hrvatskih vinara

“Graševina je gospodarski najznačajnija sorta koju uzgajamo na 25 % ukupnih površina. Od berbe 2022. na tržište je stavljeno oko 66 tisuća hL mladih vina, a pola od toga čine mlada vina graševine. Od 14. do 17. lipnja na području Slavonije održat će se manifestacija GROW s ciljem međunarodne popularizacije graševine, koja se svake godine seli iz države u državu gdje se odvija proizvodnja graševina, a ove godine je Hrvatska domaćin. Želimo konferenciju dovesti u sve slavonske županije odnosno u Kutjevo, Ilok, Orhovicu i Osijek”, izjavio je prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Cork Croatia i Vina Glavica u diWine Baru

Što je zajedničko Ivani Pranjić, vlasnici obrta Cork Croatia i Antunu Glavici, prvom moslavačkom vinaru koji posjeduje strogi biodinamički certifikat Demeter? Ekološka osviještenost, a u to smo se uvjerili na nedavnom druženju u diWine baru u Ilici 93.

„Tijekom lockdowna, kao i svi, vino u kojem i inače uživam, pila sam kod kuće, a plutene sam čepove skupljala u zdjelu. Stajali su tako danima, a kad sam htjela ubaciti čep i nakon otvaranja vina mog dragog prijatelja, Antuna Glavice rasipali su se, a ja sam shvatila da je trenutak da od njih napravim nešto lijepo“ ispričala je Ivana Pranjić o svojim počecima. Danas na adresu njene firme stižu mnoge narudžbe. Naime, Ivana ne izrađuje samo unikatni nakit, nego i podloške za čaše, privjeske, stalke za vinske čaše i magnetiće, pa su vinarije česti naručitelji. Ivana će prema dogovoru izraditi dovitljive detalje i ukrase od njihovih čepova, ili ugravirati ime ili logotip. Ali, Cork Croatia proizvode naručuju i privatni kupci primjerice za rođendanske poklone, svadbe…

Ivana Pranjić

Ivana Pranjić se brine da čepovi ne završe u smeću, a Antun Glavica ih (nove dakako) koristi za zatvaranje butelja u koje puni svoja izvrsna vina. Vinar nove generacije u Moslavini i kao što smo rekli prvi koji posjeduje biodinamički certifikat Demeter, eksperimentalno je u dijelu vinograda zasadio i PIWI sorte budući da su one otpornije na gljivične bolesti pa ih nije potrebno prskati. Osim što loze uzgaja po principima dr. Rudolfa Steinera, u njegovom se vinogradu, za bolje prinose brine jato gusaka i pataka (koje obožavaju jesti puževe), ovan i dvije ovce koji poput malih bio-strojeva brste travu i brinu se da vinograd bude dobro prozračen.

Antun Glavica

Na prezentaciji u diWine Baru, Antun Glavica je predstavio četiri etikete: Škrlet 2021., Graševina 2020., Marmor Collis 2021. – kupažu šest PIWI sorti, te premijerno Frankovku 2020., koja je prezentirana u en primeur varijanti i koju čeka još nekoliko godina odležavanja.

„Pijem i recikliram“ može postati i vaš moto, a ako kod kuće imate viška plutenih čepova, slobodno ih donesite do diWine Bara i usput popijte čašu izvrsnog Glavica Marmor Collisa ili Škrleta, koji se od veljače nalaze na barskoj vinskoj karti“ rekla je za kraj Irena Lučić, vlasnica diWine bara.

 

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Ekološka vina Chresno na Vinskoj faci poslije placa

Prva ovogodišnja Vinska faca poslije placa koju u wine shopu Witrina u zagrebačkoj Vlaškoj ulici 7 organiziraju sommelierka Manuela Maras i vlasnik trgovine Ivo Pavlović bila je u znaku vina koja na svojoj etiketi nose svima sve draži – zeleni listić, odnosno vina s eko-certifikatom. Face koje su se spustile s placa kušala su eko-vina Chresno koja su iz Male Črešnjevice donijeli bračni par Ivona i Miroslav Slaviček

„Jako smo vezani uz Podravinu i Bilogoru, što smo dokazali kad smo dali otkaze na stalnim poslovima u Zagrebu i vratili se u rodni kraj. Istražujući povijest ovoga kraja saznali smo da se Mala Črešnjevica u srednjem vijeku zvala Chresno (čresno). Budući da se naš vinograd nalazi upravo na tom mjestu, u blizini najvišeg vrha Bilogore, bilo je logično da tako nazovemo svoju vinariju“ objasnila je Ivona Slaviček na početku druženja točeći Rajnski Rizling.

Vinska faca s placa u Witrini – vinarija Chresno

Face su zavrtjele čašu, a nakon kušanja razvila se žustra rasprava. Naime, Chresno Rajnski Rizling je bio drukčiji od očekivanog. Odličan… ali drukčiji. „Upravo je to karakteristika vina s ekološkim certifikatom. Ona su živa, a mi u boci, bez ikakvih intervencija želimo imati vina koja zadržavaju miris i okus loze na trsovima. Nema tu puno filozofije. Cijenimo ono što nam je priroda dala i stvaramo u suradnji s njom. Naša vina imaju svoj potpis i nemoguće je da su svake godine ista. Kada bi bila ista, bio bi tPo očiti znak je da smo nešto kemijali s njima. Kakva će biti, određuje priroda“ objasnio je Miroslav Slaviček i opisao njihov vinograd koji je okružen prirodom, a redovni su posjetitelji divlje životinje i ptice. „Čak nam na trsovima rade gnijezda, a mi ih s oduševljenjem ostavljamo na miru, jer to nam je znak da u našem vinogradu nema štetnih sastojaka koji bi zatrovali zemlju i plodove koje daje. Zapravo i kad nam životinje malo obrste mladice ili grozdove… ne uzrujavamo se previše, jer mi smo došli na njihovo, oduzeli smo im zemlju i ne bi bilo pravedno da je totalno svojatamo“.

Ivona i Miroslav Slaviček u svom vinogradu

Njihov vinograd broji 17.000 trsova ekološkog uzgoja na četiri hektara površine na kojem raste čak 14 sorti grožđa. Uz klasike – chardonnaya, rajnskog rizlinga, traminca mirisavog, bijelog i žutog muškata, zelenog silvanca, syraha, merlota i cabernet sauvignona zasadili su i četiri hibridnih sorti solaris, muscaris, cabernet blanc i cabernet cortis. „Kupili smo vrhunske sadnice i to u Njemačkoj, u rasadniku starom 80 godina i nismo požalili. Možda bismo sad, kad smo vidjeli kako posađene sorte rastu na našoj pjeskovitoj zemlji, posadili više PIWI sorti. Naime, one su nastale križanjem druge generacije hibrida s plemenitim europskim lozama, a otporne su na plamenjaču i pepelnicu koje predstavljaju pošast za vinograde. Budući da je u ekološkom uzgoju dozvoljeno samo prskati sumporom i bakrom, te biljnim pripravcima ove su nam sorte idealne“ objasnio je Miroslav.

Na red za kušanje je došao Muškat Chresno koji je opet izazvao oduševljenje, jer je opet bio odličan, ali drukčiji od očekivanog, onog na što smo navikli pijući vina iz konvencionalne proizvodnje. Pohvale su dolazile sa svih strana, a Ivona i Miroslav, koji sami obrađuju i njeguju 17.000 trsova i tretiraju ih poput ljubimaca, znaju svaki listić i grozd, žive s prirodom, dobili su potvrdu da im se trud isplati.

Vinska faca s placa u Witrini – vinarija Chresno

 

Veliko zanimanje izazvalo je kušanje vina od većini nepoznatih PIWI sorti. „One su posebne. Kao da je u svakoj bobici prirodni putem nastala kupaža. A, od posebnih sorti dobivaju se i vina posebnih okusa i mirisa. Mnogi na takva vina gledaju s nevjericom, ali eto, osim po ekološkoj proizvodnji i po tome smo posebni u svom kraju. PIWI sorte u Hrvatskoj imaju priznatu sortnost i smatram da ne smijemo robovati tradiciji. Nemojte nas krivo shvatiti… mi poštujemo tradiciju, ali se i okrećemo prema novom. Za deset godina će ove sorte, poput muscarisa kojeg upravo kušate biti „stare“ sorte, a uzgojit će se opet neke nove“ kazala je Ivona točeći Muscaris Chresno, a Face su nakon kušanja bile oduševljene. Čaše su se brzo ispraznile i tražila se kapljica više.

Vinska faca s placa u Witrini – vinarija Chresno

 

„Merlot Chresno kojeg ćete na ovoj Vinskoj faci s placa posljednje kušati je mlad, od prošlogodišnje berbe, ali namjerno smo ga donijeli da se uvjerite u prednost eko-vina. On već ima punoću, a kad odleži nekoliko godina, za što ima velikog potencijala, bit će to veliko vino“ s ponosom je objasnio Miroslav Slaviček i dodao kako planiraju u vinogradu sagraditi podrum i kušaonicu te pokrenuti ruralni turizam u svom kraju. A, dok se čeka izgradnja, uputite li se u Malu Črešnjevicu na kušanje ostalih njihovih vina, bračni će vam par osigurati boravak (jer nakon kušanja mora se prespavati) u ruralnoj kući Villa Lipica koju je nedavno otvorio njihov prijatelj Mario Škorak. Eto, to su dva dobra razloga (a ima ih bezbroj) zašto se uputiti u Pitomačku vinsku regiju.

 

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Vincekovo u Svetom Ivanu Zelini

„Sveti Vincek gorice nam čuvaj, Sveti Vincek dobrog vina nam daj. Če Vinka sunce peče, v lagve vino teče“ govori se na Vincekovo, kada se vinogradari odlaze u vinograde i odrežu nekoliko trsova koje stave u pehar s mlakom vodom pokraj prozora. Nakon nekog vremena, loza će potjerati pupove, a običaj kaže da će se po tome vidjeti hoće li ove godine vinograd biti plodan.

Vincekovo se slavilo gotovo u svim vinogradima i kletima, a jedan od domaćina ove je godine bila i Klet Ljubekov gaj, poznata po finoj hrani i još finijoj kapljici. Klet je okružena vinogradima u koje je domaćin Robert Smrndić pozvao okupljene, pa uz pjesme koje je izvodilo Hrvatsko pjevačko društvo Zelina obrezao prve rozgve s reznika. Pomagao mu je Hrvoje Koščec, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline koji je zalio trsek dobrim vinom, Marinka Zubčić Mubrin, direktorica TZG Svetog Ivana Zeline objesila je na lozu domaće kobasice – jedan od jamaca da će nova vinogradarska godina biti rodna i plodna, a velečasni Vlado Bogdan blagoslovio je vinograd.

Robert Smrndić sa suprugom

Devet svetaca štite vinograde i vino

Sveti Vinko nije jedini vinski svetac jer zaštitnika vina i vinogradara u našem krajevima ima čak devet. Za tri mjeseca stići će sv. Juraj, a do Jurjeva, 23 travnja, u vinogradu se moraju posaditi novi nasadi loze, a u starom vinogradu razbacati gnoj te okopati i obrezati trsove. Vino ima i zaštitnicu, sv. Sofiju koju narod naziva ledenom, odnosno smrznutom sveticom. Vjeruje se da ako na njezin dan, 15. svibnja, bude mraza, vinograd neće roditi.

Do 24. lipnja moraju se gorice drugi put okopati, povezati, opljeviti i poprskati, jer iza Ivanja (sv. Ivan Krstitelj) u vinograd se ide samo opiriku postrugati, zaperke i mladice odstraniti – kaže se u narodu.

Na dan sv. Bartola, 24. kolovoza, vinogradari odlaze u vinograde i stavljaju strašila za ptice, a kada se vežu strašila, kažu običaji, mora se čvrsto zažmiriti „da ne budu žgvorci vidili dojti v trsje“. Sveti Mihael, kojeg se slavi 29. rujna veže se uz berbu grožđa koje prema narodnim običajima počinju sedam dana poslije Miholja. Ranije se brao portugizac te pojedine sorte koje ranije dozrijevaju na jugu. Danas, kako se klima mijenja, berbe nažalost moraju početi i ranije.

Prema narodnim običajima, na dan Sv. Martina, 11. studenog slavi se sazrijevanje mošta, koji se šaljivim ceremonijalom krštenja pretvara u vino. Uz taj se događaj veže i uzrečica: “Došel, bu došel sveti Martin. On ga bu krstil ja ga bum pil“, a blagdan Sv. Andrije povezuje se s početkom trgovine vinom, jer je do tog dana, kaže se u narodu, mlado je vino već sazrilo i spremno je za prodaju. U povodu 30. studenog se stoga govori: “Došel, bu došel sveti Jandraš, on te bu pital po čem ga daš.” Zadnji je to svetac u kalendarskoj godini koji se veže uz vino.

Ne smijemo zaboriviti još jednog zaštitnika kojeg se veće uz vinsku priču. Riječ je o rimskom papi Sv. Urbanu koji je prema predaji spasio vinograde od tuče. Za 21. svibnja tako se veže izreka: “Ako na Urbanovo sunce grije, jesen pune bačve nalije”.

 

Foto: Nikola Zoko

Pink day će se održati 22. travnja u Laubi!

Nije niti crveno ni bijelo vino. Okus kao da mu naginje bijelom, ali boja – crvenom. Rosé je posebno vino, a ovisno o vremenu kojemu će biti izloženo djelovanjem pokožice (jer, svježe cijeđen sok grožđa uvijek je bijel, a boju mu daje upravo pokožica), ono će biti svijetlo – nježno ružičasto, do tamno ružičasto. Okus je nježan i raznolik: od arome breskve do trešnje maline, jagoda, lubenice, citrusa, cvjetnih nota…

Ime rosé dolazi od francuskog naziva, a mogu se praviti mirna i pjenušava vina sa širokim rasponom slatkoće – od vrlo suhog provansalskog do slatkog. Slaže se gotovo sa svim jelima, a vrlo često ga se služi uz svježa jela, zakuske i fingerfood, dok se mnogi slažu kako je izvrsno i samo, dobro ohlađeno, više u ljetnim nego zimskim mjesecima.

Pogrešno je mišljenje da rosé vina vole samo žene. Vole ga pijuckati i muškarci, samo ponekad nerado to priznaju (najvjerojatnije zbog boje), a za popularnost rosé vina u našim krajevima sigurno je najzaslužnija udruga WOW (Women on Wine) – Žene i vino, osnovana u Zagrebu prije 11 godina, a inicirala ju je Sanja Muzaferija sa željom da istakne žensku prisutnost na vinskoj sceni (ne isključujući ni vinare muškog roda).

Sanja Muzaferija je utemeljila i popularni festival ružičastih vina Pink Day Zagreb (prvi se održao 8. ožujka 2013.), manifestaciju koja slavi ružičasta vina, pjenušce i šampanjce. To je ujedno promocija hrvatskih rosé vina, njihovih proizvođača i distributera, a ujedno promocija i odabranih europskih proizvođača rosé vina (Austrija, Slovenija, Srbija, Mađarska, Italija, Francuska…). Od 2014. godine u sklopu manifestacije održava se i Green in Pink, promocija hrvatskih maslinovih ulja, a velik interes pobuđuju i radionice o rosé vinima te maslinovim uljima koje su edukativnog i promotivnog karaktera.

Važno: ove godine su organizatori promijenili datum održavanja Pink Daya koji slavi 10 godina, pa u svoje kalendare svakako upišite datum 22. 4. a mjesto –  Lauba. Kao i svake godine, bit će to festival pozitive, optimizma, festival na kojem se slavi proljeće, ženstvenost i ljepotu uz dakako umjereno uživanje u laganom i nježnom rosé svijetu

Faca s placa – blagdansko slavlje sa stilom

Vjeruje se da na prelazu iz stare godine u novu za sreću treba nositi nešto crveno, mnogi pri ruci  imaju srećonošu u obliku djeteline s četiri lista, a većina tvrdi da kako ispratiš staru, tako će ti biti u novoj. Pa, uzevši tvrdnje u obzir, u wine shopu Witrina očito će biti veselo i… ružičasto.

 

 

Naime, posljednja Faca s placa u 2022. godini koju su organizirali sommelierka Manuela Maras i vlasnik Witrine, Ivo Pavlović održana je na terasi nedaleko od wine shopa, s pogledom na Jelačić plac i uz zvukove odlične glazbe.

Da svijet bude obojen u ružičasto i da se dan započne zaigranim mjehurićima (u ružičastim čašama) pobrinula se nova hrvatska vinarija Royal Hill, a za dobru glazbu bila je zaslužna pjevačica Irma Dragičević sa svojim bendom.

Irma Dragičević s bendom

„Royal Hill je relativno mlada vinarija, a ona je dio ostvarenja mog životnog sna. Naime, u Erdutskom sam kraju rođen, tamo samo odrastao i sjećam se kako sam s pokojnim ocem obrađivao mali vinograd. Ima istine u izreci kako te u životu vuku korijeni i na kraju sam odlučio s partnerom uložiti u proizvodnju vina, proširiti vinograde i otkupiti te obnoviti vinograde Iuris vinarije. Trenutno Royal Hill ima u vlasništvu 50-tak hektara, što nas svrstava u ozbiljnije proizvođače. Vinogradi su nam, mogu to slobodno tvrditi, na najboljim pozicijama u čitavom Erdutskom vinogorju. Imamo jedinstvenu mikro klimu i otprilike 250 sunčanih dana godišnje što je itekako važno za sazrijevanje i dobivanje sladora u grožđu“. objasnio je na početku druženja Miodrag Borojević koji sa sinom Mateom vodi vinariju, odnosno tvrtku Royal Hill.

Miodrag Borojević

„Još uvijek učimo o vinarstvu, trenutno smo, što se tiče prostora i tehnologije vezani uz Erdutske vinograde. Međutim, nakon raspisanog natječaja i odabranih rješenjem arhitektonskog studija „2 arhitekta-Zidarić“ planiramo započeti gradnju nove vinarije koja će se prostirati na otprilike 6000 kvadratnih metara i to usred vinograda. Planiramo izgraditi podrume u kojima će odležavati preko milijun boca pjenušaca, milijun butelja s crnim vinima, a vina će i dozrijevati u preko 500 barik bačvica. Veliko će to biti zdanje za koje vjerujemo da će i promijeniti sliku ovoga kraja i zahvaljujući gornjoj etaži koja će turističkim sadržajem (kušaona, restoran, smještajni kapaciteti) privući mnoge ljubitelje kvalitetnih kapljica, prirode i dobrih zalogaja“ kazao je okupljenim facama Miodrag Borojević dok su prisutni, uz Irmu Dragičević pjevušili blagdanske pjesme.

Uz zalogajčiće (domaći kruh s bakalarom na bijelo i paštetom od tune) brzo su se praznile ružičaste čaše s natpisom Royal Hill, a malu stanku od vrckavih mjehurića pjenušca face su napravile s mirnim vinom Royal Hill Blanc de Noir 2021. kojeg je ponosno otvarao i točio Mateo Borojević.

„Želimo biti drukčiji i proizvoditi posebna vina. Eto ovo je vino, kako samo ime govori – bijelo, a napravljeno je od crnog grožđa. U vinogradu i vinariji, odnosno proizvodnji vina nismo htjeli ništa prepustiti slučaju, stoga smo angažirali stručnjake. Već za berbu 2021. kao što je ova u boci, angažirali smo Ivonu Jeličić, jednu od najcjenjenijih hrvatskih enologinja, a budući da želimo postići najvišu razinu kvalitete jako vodimo računa i o ostalim zaposlenicima i suradnicima vinarije. Za vinogradarsku sezonu 2020. angažirali smo Francuza Erica Moroa, jednog od vodećih bordoških vitikulturista koji je u našoj vinariji zadužen za reorganizaciju vinogradarske struke po najboljim svjetskim principima. U vinogradu prevladavaju crne sorte od kojih proizvodimo pjenušac koji ste probali i Blanc de Noir, te sorte merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc i chardonnay. Mislim da ćemo stati na deset etiketa, ali to će vino biti vrhunsko“, kazao je Mateo Borojević dok su face kušale vino koje je tek nedavno izašlo iz ove vinarije za koju vjerujemo da će se o njoj još čuti, a nadamo se da ćemo, kad dođe vrijeme i na manifestaciji Faca s placa imati prilike kušati i njihova ostala vina.

Miodrag i Mateo Borojević

„Ovu smo godinu, 2021. zatvorili sa stilom, na ovoj posebnoj terasi Witrine, a s još većim stilom nastavit ćemo iduću“ s osmijehom na licu nazdravio je Ivo Pavlović, vlasnik wine shopa Witrina.