Druga serija odličnih radionica u sklopu dana Vinarta

/u /od

Osim promenadnog – velikog kušanja vina u Laubi (Grand Tasting) koje će se održati 3 i 4. ožujka, u sklopu dana Vinarta održavaju se i radionice – za sve one koji se žele ozbiljno baviti vinom i one kojima je vino istinska strast – jedan je od slogana ove manifestacije.

Na radionicama su uvijek prisutni sommelieri kojima je kušanje i ocjenjivanje vina posao i strast, distributeri vina koji traže nove etikete, ali i oni koji istinski uživaju u dobrim kapljicama i osjećaju neizmjernu sreću kada im se u čaši, pod nosom, a potom u ustima nađe vino koje do sada nisu kušali, a možda neće imati niti prilike probati ga.

Jedna od radionica koja je izazvala veliko oduševljenje bila je Vinarije Korak u sklopu koje je Josip Korak u sat vremena (nažalost), sve prisutne vodio kroz kušanje vina bez sumpora iz linije vinarije Korak sa Plešivice: U traganju za zaboravljenim vremenom. Naime, vinarija Korak ima vina u koja ne dodaje sumpor, a svi vinogradi iz kojih dolazi grožđe su pod ekološkim uzgojem. To su posebna vina, i uvijek su predmet rasprave. Ali, na ovu su radionicu došli ljubitelji takvih vina, jer „Njih voliš, ili ne voliš i ne smije ih se uspoređivati sa vinima od istih sorti ih konvencionalnog uzgoja“, kazao je Josip Korak.

Josip Korak

Radionica je započela pjenušcem Brut nature od starih sorata, a potom su otvarane boce Stre sorte 2022. Te su boce dan prije zatvorene, jer to je vino još u bačvi. Bez obzira što nije odradilo svoje jako nam se svidjelo, a bio je odličan uvod u treće vino Stare sorte 2018. „Teško je svake godine proizvesti isto vino, jer priroda diktira svoje, a mi ne smijemo mnogo intervenirati“ kazao je Josip Korak i počeo točiti vina iz njihove arhive. Chardonnay 2020., kupažu Rajnski rizling-Sauvignon – Pinot sivi 2016. Sauvignon 2016., te Rajsnki rizning 2016. i 2015.

Znamo da pljuvačnice služe da se višak vina u ustima ispljune nakon kušanja te da se u njih isprazne čaše. U ovoj radionici gotovo da gore spomenute posude nisu upotrebljavane.

Koliko je važan terroir te kako djeluje na uzgoj grožđa i sama vina slušalo se na drugoj radionici – Sistem položaja vinarije Dvanajščak-Kozol koju je vodio Kruno Filipović. Naime, vinarija iz Međimurja mijenja etikete i samim time uvodi internacionalnu prepoznatljivost vina. Na svakoj etiketi bit će naglašen položaj s kojeg dolazi vino, a na radionici smo se uvjerili da on itekako ima utjecaj na vina.

 

Radionicu Sparivanje vina i sira – vještina koja se mora savladati by President održao je partner Vinarta i vinski publicist Saša Špiranec. Radionica je bila zabavna, poučna i fina (jer kušala su se dobra vina i fini sirevi), a započela je, kako bi to trebalo i kod svakog druženja – otvaranjem prosecca. Nakon toga su sudionici, uz vođenje Saše Špiranca kušali različite sireve uz vina koja je voditelj predložio. Razvila se rasprava, a zaključak jest: „Mora se znati da je najveći prijatelj vina – sir“, pa s njime nije teško upariti pojedine etikete. Zabavan je bio i kraj radionice na kojemu je publika izvikivala imena jela, a stručni je voditelj predlagao koja bi vina mogla pasati uz njih.

Mateo i Piero Poletti

Radionicu 180 godina vinarije Poletti vodili su vlasnik, Piero Poletti, njegov sin Mateo i sommelier Emil Perdec. Kušala su se posebno odabrana vina, a radionica je započela obiteljskom pričom koja je započela prije gotovo dvije stotine godina. Kušala se na početku svježa Malvazija istarska (2022.), a potom Malvazija classic (2020.) koja je postala ozbiljnije i posebno vino. Rosella 2022. rosé od sorte muškat ruža koja se u cijeloj Istri uzgaja samo na 10 hektara, zauzela je srca ženske publike i potsjetila da dolazi toplije vrijeme, kada će ovo vino, dobro rashlađeno, uljepšavati mnoge dane. Potom se prešlo na crnjake – Merlot 1842 (2018.) koji se radi od grožđa koje rodi u vinogradu ispod obiteljske kuće Poletti, te Cabernet Sauvignon 2016., vino koje obitelj pušta u prodaju tek nakon 6 godina provedenih u bačvama i boci. Otvarala se i arhiva: ljubitelji bijelih vina i malvazija odmah su se zaljubili u Malvaziju istarsku iz berbe 2005, a crnih – u Cabernet sauvignon iz berbe 2003. Nije teško zaljubiti se u dobra vina, pogotovo vina iz vinarije Poletti.

Počele zanimljive radionice Vinarta

/u /od

Počelo je razdoblje Vinarta. Prije velikog promenadnog kušanja koje će se održati u Laubi, 3 i 4. ožujka, u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik održavaju se vrlo kvalitetne i zanimljive radionice – još u nekima, do sredine idućeg tjedna ima mjesta, pa možete osigurati i svoje na https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/

Prvog dana prisustvovali smo na tri: Povratak Zanemarene vugave – Vinarija Vislander, Legradi Plešivica&Tilia Vipava – usporedno kušanje sorti sauvignon i pinot sivi s dva različita terroira i Kozlović – sva vina položaja Santa Lucia.

Jelena Bilanović

Na radionici koju su održali Jelena Bilanović i Robert Brkić imali smo prilike kušati pjenušac od sorte vugava i tri mirna vina. Neki od prisutnih prvi su se puta susreli s ovom sortom koju, zahvaljujući Vinariji Vislander sa Visa čeka svjetla budućnost. Kušanjem vina Bugava Antique iz 2021. vinarija, koja će se još proširiti, dokazala je da ova se od ove sorte mogu raditi i ozbiljna vina.

Matjaž Lemut i Ivan Velikanović

 

Na radionici koju je održao Matjaž Lemut, vlasnik vinarije Tilia iz Vipavske doline i enolog koji je svojim savjetima podigao kvalitetu proizvodnje i mnogih hrvatskih vinarija, usporedno su se kušala vina sorti sauvignon i pinot sivi. Bilo je interesantno primjećivati razlike u vinima koja su proizvedena od grožđa koje je dozrijevalo gotovo na istim zemljopisnim širinama, koja su rađena s istim kvascima, a finese određuju klima, tlo i, kako je napomenuo Lemut – odluka vinara.

Gianfranco Kozlović

Posljednju radionicu toga dana zajednički su održali vinar Gianfranco Kozlović iz vinarije Kozlović i Saša Špiranec i slikom, riječima te ono što su svi priželjkivali, vinima prisutnima dočarali zašto je položaj Santa Lucia u Istri jedan od najvrjednijih vinogradarskih položaja u Hrvatskoj. Nalazi se na 240 metara nadmorske visine nadomak Buja, a površina mu iznosi 25 ha. Prvi nasadi datiraju iz 1961. godine, a tijekom vremena osim pomlađivanja nasada malvazije, obitelj Kozlović je otkrila i posebne pozicije na kojima odlično uspijevaju teran, merlot te cabernet sauvignon. Kozlović Santa Lucia Malvazija 2009. sve je ostavila bez daha i dokazala da malvazija ima velikog potencijala za odležavanje, a teran, za kojeg je Gianfranco izjavio da mu je nakon malvazije nova ljubav i izazov, oduševio je sve prisutne. To je divlje vino kojeg se treba savladati, a kada se to dogodi, postati će veliko vino spremno za dugogodišnje odležavanje.

 

Na prvom ovogodišnjem druženju udruge WOW gostovali vlasnici moslavačkih vinarija Trdenić, Florijanović i Lagena

/u /od

U Business Clubu, u zagrebačkom Sky Office Toweru, udruga WOW  (Women on Wine), organizirala je prvo ovogodišnje druženje. Uvijek dobro raspoložene žene koje vole kušati kvalitetna i posebna vina i slušati zanimljive priče o njegovoj proizvodnji, ugostile su tri vinara iz Moslavine: Tomislava Trdenića iz vinarije Trdenić, Ivicu Florijanovića iz vinarije Florijanović i Svena Đozu iz vinarije Lagena.

„Ovo smo druženje ponajprije posvetili škrletu, našoj autohtonoj sorti. Najprije ćemo kušati tri mlada škrleta, a potom i ozbiljnija vina od ove sorte, te nekoliko vina iz ovih vinarija koja će nakraju lijepo zaokružiti naše druženje s moslavačkim vinarima“, rekla je na početku Dijana Carlito Grgić, voditeljica vinoteke u Clubu.

Ivica Florijanović, Dijana Carlito Grgić, Tomislav Trdenić i Sven Đozo

Vina se najbolje dožive u kušaoni ili podrumu vinara, a najzanimljivije o njihovom nastajanju ispričat će vinari, kao što je to bilo na ovom druženju. „U vinariji radimo brat i ja, pomaže nam otac, a sveukupno nas je šest zaposlenih. Obrađujemo 15 hektara vinograda i godišnje proizvedemo 100.000 litara vina. Dakako, najvažnija nam je sorta škrlet kojeg sam danas donio. On je još mlad, iz berbe 2022, ali već je strukturiran i drago mi je da se iz godine u godinu u mom kraju proizvode sve ozbiljnija vina od ove sorte, te da se proširuju vinogradi. Moslavina i moja vinarija, te vinarije mojih kolega nisu daleko. Nalaze se svega pedesetak kilometara od Zagreba i ovom prilikom pozivam sve da dođu na kušanje vina, probaju naše specijalitete ali i da provedu predivan dan ili vikend, jer mi se nalazimo uz park prirode Lonjsko polje“, kazao je Tomislav Trdenić točeći svoje vino koje je zamirisalo po breskvi, jabuci, kruški i marelici. Nije bilo teško zamisliti ljetni dan s ovim, dobro ohlađenim vinom u čaši, koje odlično zbog svoje svježine i kiselina, prati gotovo sva jela.

Sljedeće vino predstavio je Ivica Florijanović. „Ovaj škrlet je također svjež, iz berbe 2022. Trenutno obrađujemo 5 hektara vinograda, od toga 3 hektara imamo zasađeno sortom škrlet, a ostalo je graševina, frankovka i pinot crni. Pola nasada je relativno mlado (7-8 godina), dok sa starih nasada koji imaju preko 40 godina odvajamo jedan dio grožđa i radimo liniju Mons Claudius. Prošla je godina za Škrlete bila izvrsna i zadovoljan sam s kvalitetom ovog mladog vina, a nadam se da će svoju kvalitetu pokazati i ona koja sam ostavio na odležavanju. Ove će godine vinarija Florijanović izaći na tržište i sa tri pjenušca. Jedan je od sorte chardonnay koji je trenutno pet godina na odležavanu, drugi je rosé i to od sorte frankovka, a treći od autohtone sorte moslavac. Etikete su u izradi i uskoro će boce ugledati svjetlo dana“, kazao je Ivica Florijanović dok su WOW-ice vrtjele čaše ispunjene mladim Škrletom.

„Moja se vinarija Lagena nalazi na najistočnijem dijelu Moslavačke gore, a vinogradi su na 250 metara nadmorske visine isključivo na južnim padinama. S vrha mojih vinograda vidi se Slavonija, a ispod njih, 600 do 700 metara zračne linije teče rijeka Ilova koja je nekad bila stara međa Moslavine i Slavonije. Tlo je ilovasto, po čemu je naše selo i dobilo ime, a na tom su se mjestu u davna vremena proizvodili mali trbušasti vrčevi za vino s uskim i dugačkim vratom te ručicom sa strane – lagene. Po njima sam nazvao moju vinariju jer smatra se da je lagena, koja se koristila još u 4. stoljeću prije Krista i u staroj Grčkoj, bila preteča današnjem dekanteru“ kazao je Sven Đozo i WOW-icama predstavio svoje prvo vino, također mladi Škrlet, iz prošlogodišnje berbe. Njegova vinarija proizvodi šest varijanti škrleta, mirnih i  pjenušavih, a budući da Svenov istraživački duh ne miruje, prije pet godina odlučio je svoj škrlet spustiti dvadeset metara ispod površine mora gdje odležava 9 mjeseci.

Nakon mladih Škrleta, uslijedila su ozbiljnija vina, a i malo drukčija. Naime, vinari su WOW-ice htjeli iznenaditi svojim posebnim etiketama, a vertikalu Škrleta članice će imati priliku kušati u njihovim vinarijama kad se u proljeće zapute u Moslavinu.

Sven Đozo je iz svoje vinarije Lagena donio vino Oca, želeći pokazati i dokazati što se sve može napraviti od sorte Škrlet. „Berba je 2020., a grožđe smo brali s najboljih položaja gdje smo osigurali minimalne prinose po trsu. Vino je macerirano 6 sati, potom  je 120 dana ležalo na vlastitim talozima.  Nakon toga smo ga prebacili u barrique bačvu od 25 litara. Bačva je od akacije, ali ne bilo koje: dali smo je napraviti od akacije koja raste u šumama u našem vlasništvu i pretpostavljamo da je stara preko 70 godina. Ovo je kompleksno vino sam punio u magnum bocu jer je po volumenu najbliža našoj lageni koja se proizvodila od 1,4 do 1,6 litara. Nazvao sam ga Oca, prema staroj mjernoj jedinici za volumen koja je iznosila 1450 ml, upravo toliko koliki volumen ima magnum boca.“ objasnio je Sven Đožo oduševljenim WOW-icama koje nisu znale što prije: vrtjeti čašu i kušati ovo posebno vino ili slikati odličnu etiketu koju je dizajnirao Marin Šubašić.

Nakon magnuma otvarao se Florijanović Šrlet iz linije Mons Claudius. „Liniju koja je nastala selekcijom škrleta nazvao sam prema starom imenu Moslavačke Gore. Ovaj Škrlet je iz berbe 2021., i osvojilo je zlatnu medalju u Zelini na izložbi vina. Sadrži 5-6 grama šećera i lijepu kiselinu koja nije prevelika a ipak prikriva taj šećer, tako da je vino slasno i pitko, nije suho a niti slatkasto. Negdje je na granici, zato je posebno“ objasnio je Ivica Florijanović, koji je na kušanje donio i svoju Frankovku koja je otmjeno prekinula kušanje niza bijelih vina.

 

Šećer je došao na kraju. Zapravo ne šećer nego iznenađenje. Naime, iz vinarije Trdenić otvarao se Trdenić Gewürztraminer Private Collection 2020. „Kad se kaže Traminac, svi pomisle na Ilok. A, sorta traminac raste i u Moslavini, ali daje potpuno drukčije vino. Naime, naše ilovasto tlo zadržava vlagu i loza ima veliku lisnu masu koja zaštićuje grozd, pa sunčane zrake teško dolaze do njega. Kad je grozd u hladu, ne stvaraju se veliki šećeri. Tako moslavački traminac ima aromatiku, miriše na bijele i žute ruže, ali je polusuho, ima svježine  i mnogo je laganije od slavonskog, pa ga je teško nazvati desertnim vinom. Dobro ohlađeno može se bez problema pijuckati cijeli dan“ kazao je Tomislav Trdenić na kraju druženja s WOW-icama koje su oduševljene vinima počele dogovarati obilazak vinarija.

Vina iz Vinograda Nuić u zagrebačkoj Witrini

/u /od

Manifestacija Vinska faca s placa, koju organiziraju sommelierka Manuela Maras i Ivo Pavlović, vlasnik wine shopa Witrina, nastavila je žestokim tempom. Ovoga puta Face su kušale odabrana vina iz Vinograda Nuić koja im je predstavio Vlatko Nuić, najstariji sin Josipa Nuića koji je proslavio sortu trnjak, te škrti krš i kamen pretvorio u najljepše vinograde toga kraja.

„Moja obitelj trenutno ima 35 ha vinograda u selu Crnopod, mjestašcu smještenom između Ljubuškog i Međugorja, 20 kilometara zračne linije od mora i na 140 metara nadmorske visine, tako da su uvjeti za uzgoj grožđa odlični jer imamo blage zime, ljeti jako puno sunca, a kada je potrebno, trsove od isušivanja štitimo navodnjavanjem iz vlastitih bunara“ kazao je Vlatko Nuić otvarajući prvu bocu, Žilavka 2022., iz njihove linije Vrhunska vina.

„To je mlado vino, iz prošlogodišnje berbe. Grozdove beremo ručno i još ih dodatno selekcioniramo u podrumu nakon čega ih hladimo i hladno prešamo. Mošt smo hladili i ostavili da se taloži preko noći, a potom je uslijedila hladna fermentacija u kontroliranim uvjetima. Po završetku fermentacije i uklanjanja s grubog taloga, ostavili smo vino odležavati na finom talogu 6 mjeseci uz povremeno miješanje. Nakon bistrenja i filtracije ovu smo Žilavku napunili u boce i nakon dva mjeseca je plasirali na tržište. Htio sam vam donijeti na kušanje i Žilavku Selekciju, vrhunsko bijelo vino koje prije punjenja u boce odležava u hrastovim bačvama od 500 litara. Međutim, iz berbe 2021. više nemamo niti butelju, a berba 2022. bit će spremna za tržište možda krajem trećeg, a najvjerojatnije početkom četvrtog mjeseca“ objasnio je Vlatko Nuić koji s obitelji živi u Austriji i tamo studira vinarstvo i vinogradarstvo.

Nikola Kraljević, Vlatko Nuić, Ivo Pavlović i Manuela Maras

Naime, obitelj Nuić je netipična vinarska obitelj. Otac, Josip Nuić rođen je u Njemačkoj gdje je živio s obitelji koja je privremeno iselila iz Hercegovine. Tamo je završio školu, a potom živio na djedovini, u  Hercegovini i pokrenuo posao prodaje auto dijelova, te uskoro postao predstavnik Volva za regiju. Vinsku je priču započeo spontano, družeći se s rođakom i svojim prvim enologom Ivanom Penavom, te vinarom Miroslavom Ćorićem. Ispočetka je proizvodnja vina bio hobi, a potom se sve krenulo ozbiljnije, pa je 2002. godine posadio šest hektara vinograda na položaju Orlovac, a četiri godine kasnije, na tržište plasirao tri prve etikete vina Vinogradi Nuić – Žilavka, Blatina i Blatina Barrique. Odmah se počelo pričati o vinima Vinograda Nuić, jer za razliku od ostalih vinara, Nuić je imao nasade čiste blatine. Istodobno je uz pomoć ogromnog stroja kojeg je kupio i nazvao „kamenojed“, izdrobio krš i na 35 hektara iz ničega napravio najljepši vinograd u Hercegovini. Vinograd je ujedno i kulturna baština, jer između redova loze sačuvane su dvije ilirske grobnice.

Irma Dragičević i Ronald Braus

Iako je posao s vinima napredovao, u Crnopodu se počela graditi i impresivna vinarija, Josip Nuić je zaključio da svojoj djeci želi pružiti vrhunsko školovanje, pa je s cijelom obitelji preselio u Austriju. Preselio je u Austriju, tamo živi, ali time nije prekinuo svoju hercegovačku vinsku priču. Naprotiv, iz Austrije stalno donosi neke nove detalje, ideje oko uzgoja grožđa i rada u podrumu koji su u Hercegovini do danas bili nezamislivi, a najstariji sin, koji je gostovao u Witrini, Vlatko Nuić je krenuo njegovim stopama.

„Sljedeće vino koje ćemo kušati je Trnjak (2018.) iz linije Premium vina. Trnjak je vino s kojim je naša vinarija postala poznata u regiji i uspjela brzo napredovati. Naime autohtona sorta trnjak gotovo je izumrla u našim vinogradima, a pojedini čokoti sadili su se samo da bi oprašivali blatinu, budući da blatina ima samo ženske cvjetove. Međutim, nakon što je moj otac probao čisti Trnjak kod jednog prijatelja, zadao je sam sebi zadaću da će on napraviti bolji. I uspio je“, objasnio je Vlatko Nuić točeći tamno vino crvene boje rubina s crnim nijansama, a kad su face zavrtjele čašu, udahnule su miris sušenog voća, čokolade, crnog papra, kave i dima te ostale oduševljene.

Ronald Braus, Zdenka Mesić, Duilio Belić i Alfi Kabiljo

Osim po fantastičnim vinima, Vinogradi Nuić pobuđuju veliku pažnju i znatiželju uvođenjem novih sorti na hercegovačko tlo. Na mala vrata je tako u Hercegovinu ušla sorta pošip i na njihovim vinogradima daje odlične rezultate, posadili su čokote grka koji je daje odlična vina, a osim merlota, syraha i cabernet sauvignona, u redovima Vinograda Nuić raste i zeleni veltlinac za koji je zaslužan Vlatko Nuić.

„U školi smo učili kalemljenje i proizvodnju sadnog materijala, a sve sadnice koje smo napravili dobili smo na poklon. Ja sam ih, dakako, donio u Crnopod i zasadio. Dobro napreduju i sada eksperimentiramo da vidimo što mu je sve potrebno za najbolje rezultate. Ove godine planiramo proširiti vinograde. Naime, na području Ljubuškog smo u suradnji sa šest vinara kupili teren kojeg su u vrijeme Austrougarske monarhije koristili kao područje za testiranje loza. Na naših 8 hektara zasadit ćemo žilavku i chardonnay“, govorio je Vlatko Nuić otvarajući treće vino koje je donio za kušanje – Vinogradi Nuić Cabernet sauvignon limited edition 2018. To je relativno novo vino na tržištu i imamo ga 3000 boca. Godina kada je brano grožđe je bila posebna za tu sortu, koja je dala moćna vina, s više alkohola i šećera koji su bili koncentrirani u maloj količini grožđa. Upravo smo zato odlučili ne napraviti klasični vrhunski cabernet koji inače radimo, nego limitiranu, drugačiju verziju“, naglasio je Vlatko Nuić, a face su s odobravanjem ispijale ovo snažno vino.

Vlatko Nuić

Posljednje koje se kušalo toga dana, face su, uz odobravanje Ive Pavlovića, vlasnika Witrine, uzele s polica trgovine, jer vina Vinograda Nuić mogu se nabaviti na toj poznatoj zagrebačkoj adresi. Jedno odlično i posebno vino u čašama je zamijenilo drugo: Cuvée red 7, kupaža od sedam sorata: blatine, trnjaka, merlota, cabernet sauvignona, cabernet franca, syraha i tourige nacional. „Postotak sorti u kupaži odgovara zastupljenosti tih sorata u našem vinogradu“ objasnio je Vlatko Nuić na kraju druženja Vinska faca s placa, a face su nazdravile do idućeg susreta.

Održano prvo izdanje manifestacije Gala Pušipel

/u /od

Na svečanoj večeri održanoj u restoranu Oxbo zagrebačkog Hiltona, pod nazivom Gala Pušipel, jedanaest je međimurskih vinarija predstavilo trgovcima i predstavnicima medija svoja nova vina od sorte pušipel, zatim pjenušce od iste sorte, te na kraju i odležana, to jest više godina dozrijevana vina, te vina kasnih berbi. Goste su dočekali i pozdravili predsjednik udruge Hortus Croatiae David Štampar i poznati novinar i gastronomad Rene Bakalović.

Projekt pušipela u Međimurju je započeo prije dosta godina, kada su vinari udruge Hortus Croatiae, odlučili vina koja su do tada nosila neki od brojnih sinonima za sortu kao što su moslavac ili šipon, a koja su se pritom iz mase izdvajala kvalitetom, nazvati starim i tradicionalnim međimurskim nazivom, pušipel. Uz pomoć nadležnih lokalnih institucija, stari je naziv zaštićen kao županijska robna marka, kako ga u budućnosti ne bi mogli koristiti proizvođači izvan udruge i Međimurja. Zatim je osmišljen dizajn nove boce koja se i danas koristi samo za tu sortu, i to tek kada zadovoljava zadani standard kvalitete i stila. Vina od te sorte koja se ne uklapaju u zadani standard, ili dolaze izvan udruge ili Međimurja i dalje najčešće nose naziv moslavac ili šipon.

Od začetka projekta do danas potražnja za pušipelom neprekidno raste, a posljednjih nekoliko godina čak i dvocifrenim stopama, što je nedvojbeni pokazatelj da je projekt pušipel na jako dobrom putu. Pa, evo nekih od svojstava koja tu sortu čine toliko privlačnom i potencijalnim vinom budućnosti za Međimurje i Hrvatsku

– jedna od vrlo rijetkih sorti koja prosperira u evidentnim klimatskim promjenama. Prirodna sklonost višim kiselinama i kasnija priroda sorte omogućavaju da grožđe zrelost dočeka u idealno doba godine, ranu jesen, a ne da ga se bere već u kolovozu kao što je sve češće slučaj s drugim bijelim sortama.

– jer i kod potpune zrelosti grožđa očuva elegantni karakter vina. Nikad nije teško ili zasitno, uvijek posjeduje atraktivnu dozu svježine, alkohol se nikad ne penje visoko.

– jer nije napadno aromatična sorta, zbog čega je široko upotrebljiv i dodatno ističe terroir, a ima specifičnu citrusnu slast na finišu koja zaziva novi gutljaj i čini ga izvanrednim food vinom.

– jer je izvrsna baza za klasične pjenušce. Brzo poprima tercijarne note i čini pjenušce elegantnima i osvježavajućima, a istodobno omogućava slojevitost i finesu.

– jer je nešto najbliže što Hrvatska može ponuditi obožavateljima rieslinga (rajnskog rizlinga), a da je autentično, srednjeeuropsko. Nalazi se u istoj stilskoj zoni gdje je i riesling, nudi istu klasu kvalitete, a nije kopija, nego je originalna i lokalna stvar.

– jer omogućava restoranima koji vode brigu o održivosti i pojmu jedi i pij lokalno, misli globalno, da obogate svoju ponudu sa specifičnim vinom visoke klase, osvježavajućeg karaktera i potencijala za dugogodišnje čuvanje.

Riedel čaše za pušipel

 

Tijekom večeri predstavljena je i najnovija faza projekta pušipel – čaše dizajnirane samo za tu sortu, razvijene u suradnji sa slavnim proizvođačem čaša Riedel i njihovim predstavnikom za Hrvatsku, zagrebačkom tvrtkom Miva, gdje se prezentirana čaša može kupiti.

En primeur 2023. Istrijani u Zagrebu potvrdili status vrhunskih vinara

/u /od

Više od šezdeset vinara iz Istre predstavilo je malvazije istarske berbe 2022. na 11. En primeuru, manifestaciji koju je 2012. pokrenula Vinistra po uzoru na takva događanja u Francuskoj. Premijerno kušanje vina u zagrebačkom hotelu Esplanade tradicionalno je okupilo hrvatsku vinsku scenu, sommeliere, enologe, vlasnike ugostiteljskih objekata, distributere, sve one koji su željeli na vrijeme rezervirati vina dok su još u bačvama, ali i ljubitelje malvazije i istarskih vina.

„Prošla vinogradarska godina bila je vrlo izazovna i obilježena velikim sušama ali istarski vinari imaju puno utakmica u nogama pa su ponovo odradili vrhunski posao. Siguran sam da ćemo nakon En primeura još jednom zaključiti kako imamo jako dobre mlade malvazije“, ističe Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre pred kojom je iznimno dinamična godina s atraktivnim vinskim manifestacijama. Među njima i važno domaćinstvo prestižnog svjetskog ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles.

Luka Rossi, Boris Miletić, Sandra Zokić, Zlatko Komadina i Marko Miklaužić

Prije promenadnog kušanja održana je radionica”Malvazija kroz različite terroire Istre” koju su vodili sommelier Filip Savić i dr. sc. Kristijan Damjanić. Na radionici su predstavljeni najbolji uzorci malvazije istarske berbe 2022. Naime, stručan žiri je odabrao 11 uzoraka koji najbolje predstavljaju pet vinarskih regija na koje je podijeljena Istra, pa su prisutni imali prilike kušati malvaziju iz vinarije Vivoda (jug), malvaziju Festigia iz Agrolagune (zapad), malvaziju vinarije Kadum (također zapadna regija), malvaziju vinarije Franković (sjever-sjeverozapad). Iz iste regije predstavljena je i malvazija vinarije Dešković, potom malvazija Valenta (centralni dio Istre) i malvazija vinarije Benazić (istočni dio Istre). “Zadatak nije bilo lagan jer od 43 pristigla uzorka morali smo izdvojiti ovih jedanaest i nadamo se da smo uspjeli barem donekle dočarati koliko se malvazije istarske razlikuju s obzirom na terroir i kakvih će karatkeristika biti vina od ove sorte iz prošlogodišnje berbe” rekao je sommelier Filip Savić.

“Impresionira me kako Istrijani savršeno spajaju proizvodnju vina i maslinovog ulja s turizmom i u tom smislu je genijalna ideja da se Concours Mondial de Bruxelles održava u Istri gdje će se svijetu osim vinara iz Istre i čitave Hrvatske prezentirati i Istra kao turistička destinacija. Ovo je velika vrijednost za hrvatski turizam i hrvatsko vinarstvo“, istaknula je Sandra Zokić, izaslanica ministrice poljoprivrede i ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište.

Boris Miletić istarski župan, također je potvrdio značaj Concours Mondial de Bruxellesa za istarski turizam i vinarstvo, a kao jedan od simbola Istre izdvojio malvaziju istarsku koja kvalitetom parira i mnogo većim vinskim regijama.

Kao i svake godine s istarskim vinarima u Esplanadu je stiglo i dvadesetak kolega s Kvarnera sa žlahtinama te članovi Bregovite Hrvatske s mladim vinima. Kvarnerske vinare podržao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, a član Upravnog odbora vinara Bregovite Hrvatske Marko Miklaužić istaknuo je kako su za razvoj ove vinske regije zaslužne tri autohtone sorte škrlet, pušipel i kraljevina koje su se također mogle kušati u Zagrebu na En primeuru.

Ana i Marino Markežić

U zahuktaloj atmosferi, svatko je nalazio svog favorita, poznato lice vinara s kojim je razmijenio mišljenja i komentare, a kušajući toliko dobrih mladih vina bilo je teško odlučiti se za najbolje.

„Nakon standardno dobrog Kozlovića, vinarije koja iz godine u godinu s odličnim vinima opravdava kvalitetu svog rada, najviše mi se svidjela mlada malvazija vinarije Kabola. Još je u mladoj formi, jučer je punjena iz tanka, ali kad se primiri i malo „odmori“, biti će to vrhunsko vino voćno-mineralne arome. Pohvalila bih i mlade malvazije vinarije Marijana Armana koje imaju nešto više alkohola, a istodobno su mineralne, tople, svilenkaste i već sada dobro izbalansirane, te malvaziju vinara Claudia Tomaza. Ona pak ima niže alkohole (oko 11%) sviježih je aroma, te jako izražene voćnosti“ rekla je sommelierka Manuela Maras i napomenula kako joj se kod gostujućih vinarija iz Bregovite Hrvatske najviše svidio pušipel vinarije Cmrečnjak koji će sigurno ove godine biti omiljeno u krugovima ljubitelja vinskih kapljica, koji vole svježa vina raskošne arome.

Antonio Tomaz

Nina Arman

 

Foto: Merlo De Graia i Sunčana Barušić

Vinart Grand Tasting – 8. izdanje

/u /od

“Najvažniji hrvatski poslovni vinski događaj, sajam Vinart Grand Tasting mjesto je na kojem svake godine počinju intenzivne pripreme za nadolazeću turističku sezonu. Ugostitelji i F&B menadžeri pripremaju novu ponudu i kreiraju nove vinske liste, a svježa vina odnosno vina berbe iz prethodne godine koja su netom završena, spremna su za prvo predstavljanje”, kazao je na press konferenciji Saša Špiranec te dodao da se kao i u svim dosadašnjim izdanjima, poslovni posjetitelji odnosno vlasnici i voditelji ugostiteljskih objekata, sommelieri, F&B djelatnici i distributeri vina mogu se prijaviti za besplatan ulaz na https://grandtasting-vinart.com/hr/akreditacije/. Vinart Grand Tasting se ove godine sastoji od čak četiri povezane manifestacije u trajanju od puna dva tjedna.

 

Vinart Petit Tasting – majstorski ciklus

25.02.2023. subota od 13-20h (hotel Dubrovnik, 1. kat)

Vinart Petit Tasting je malo i vrlo ekskluzivno promenadno kušanje za ograničeni broj posjetitelja. i sastoji se od dva trosatna dijela.

Majstorski ciklus – discovery session: od 13h do 16h

Nedovoljno afirmirana vina iznimne kvalitete na koja vrijedi obratiti pažnju. Radi se o vinima na kojima leži budućnost vinarstva Hrvatske. Neka su sasvim nova, neka postoje već duže vrijeme, a zajednički im je potencijal da postanu zlatni standard budućnosti. Cijena ulaznice je 20 Eur.

Majstorski ciklus – icons session: od 17h do 20h

Kušanje ponajboljih majstora današnjice. Legendarna vina neprocjenjive vrijednosti koja su obilježila vinsku scenu Hrvatske, neka iz aktualnih berbi, a neka iz starijih i nedostupnih izvađena iz arhiva da pokažu svoj kolekcionarski potencijal. Cijena ulaznice je 30 Eur.

Ulaznice se mogu kupiti odvojeno za oba djela, a može se kupiti i jedna cjelodnevna ulaznica po povoljnijoj cijeni od 40 Eur za oba kušanja. Dostupne su na web stranici: https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/

 

Vinske radionice

23.2 i 24.2., te 28.02. i 1.3.2023. (hotel Dubrovnik, 1.kat)  

Raspored od čak 24. radionica je objavljen na web stranici Vinart Grand Tastinga. Radionice su namijenjene svima željnima više znanja i dodatnih informacija o vinima omiljenih vinarija na tržištu. U sadržaju radionica su zastupljene sve hrvatske vinske regije, kao i brojne strane, od Burgundije do Čilea. Cijene ulaznica su vrlo pristupačne, pretežno od 10 do 20 Eur. Dostupne su na web stranici: https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/

 

Studijsko putovanje za strane novinare (hotel Dubrovnik, Lauba, Dalmacija)

02.03. do 09.03.2023.

Pod nazivom Wine press trip – full of life i pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice održava se studijsko putovanje za strane novinare u trajanju od 7 dana. Britanska stručnjakinja Caroline Gilby MW 02.03. drži radionicu na engleskom jeziku o ključnim sortama i vinogorjima Dalmacije. Nakon toga se također 02.03. održava internacionalno izdanje Vinart Petit Tastinga. Potom su novinari prisutni na Vinart Grand Tastingu 03.03. i 04.03. gdje se upoznaju s brojnim hrvatskim vinarima, a od 05.03. do 09.03. se nalaze na studijskom putovanju u ključna dalmatinska vinogorja.

 

Vinart Grand Tasting – promenadno kušanje

03.03. i 04.03.2023., petak i subota (galerija Lauba) od 12 do 19h

U dobro poznatom ambijentu Laube u Zagrebu, svoja vina izlaže 140 vinarija. Vinart Grand Tasting je pozivni festival s ograničenim brojem izlagača koji ukupnom kvalitetom svojih vina, kao i njihovim omjerom cijene i kvalitete, predstavljaju idealan uzorak vinskog tržišta Hrvatske i odličnu platformu za nabavku novih vina brojnim ugostiteljima i trgovcima, kojim je ovaj sajam prvenstveno namijenjen. Cijena dnevne ulaznice za sajam je 30 Eur i također se može kupiti na: https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/. U cijenu ulaznice je uračunat vaučer u iznosu od 5 Eur koji se može potrošiti u Pop-up vinoteci postavljenoj na ulasku na sajam. Zbog ograničenog ukupnog broja posjetitelja na sajmu organizator poziva sve zainteresirane da ulaznice kupe pravovremeno preko weba i tako osiguraju svoje mjesto na sajmu.

 

Na Vinskoj faci s placa kušala su se vina Milana Budinskog i Juraja Sladića uz sireve mljekare Latus

/u /od

„Ne mogu se napraviti velike stvari ako se ne počne od malih i ne mogu se napraviti velike stvari ako se na pazi na male“ rekao enolog Milan Budinski na početku još jednog druženja „Vinska faca s placa“ u wine shopu Witrina koju uspješno organiziraju sommelierka Manuela Maras i vlasnik dućana Ivo Pavlović.

Istina, složili su se svi prisutni, a ovoga puta ih je bilo mnogo, tako da su u nevelik prostor Witrine jedva stali svi zainteresirani, jer gostovala su velika imena, predstavljajući svoja velika vina i sireve: već spomenuti enolog Milan Budinski, enolog Juraj Sladić iz vinarije Testament, te Ema i Erik Orbanić iz svima znane i omiljene istarske mljekare i sirane Latus.

Dok su se rezali sirevi – Istarski sir, Sir u papru i 300 dana odležan Veli Jože, enolog Juraj Sladić je počeo otvarati Testament Babić Opolo brut nature, pjenušavo ružičasto vino arome vinogradarske breskve, jagode i divljeg cvijeća, dakako od sorte babić. „Cilj mi je bio pokazati više lica babića, sorte koja je bila sinonim za Bucavac (položaj kraj Primoštena), te sinonim za crna, gusta, vrlo alkoholna vina. U liniji Dalmatian dog demistificirali smo tu sortu i približili je široj publici, a na kraju smo od babića uspjeli napraviti cijeli portfolio, cijelu paletu vina, od ovog rose pjenušca, baznog crnjaka, preko premium vina do prošeka, a moram se pohvaliti da smo uspjeli napraviti i vinjak od babića koji trenutno odležava u drvenim bačvicama“ kazao je Juraj Sladić, enolog Testament vinarije koja se nalazi blizu Jadrtovca, desetak kilometara južno od Šibenika.

„Na Jadrtovac smo 2007. godine sadili prve trsove na terenu koji je u prošlosti bio vojni poligon bivše JNA, pa onda hrvatske vojske. Položaj jeizoliran borovim šumama, tako da nam na 50 hektara nije problem ekološki uzgajati grožđe. Njegujemo isključivo autohtone sorte, najviše babića, ponešto plavca, potom pošipa, tribidraga, debita i maraštine, a prije dvije godine zasadili smo i dva hektara lasine, tako da će dogodine na tržište izaći prve boce“ nastavio je Sladić dok su Face uživale u ružičastom brut natur pjenušcu (dodano mu je jako malo šećera, točnije samo jedan gram na litru) koji je zbog svojih karakteristika idealan i kao aperitiv.

Duilio Belić i Alfi Kabiljo

Grickajući Latus, kravlji Istarski sir, odležan devedeset dana, rađen onako kako su none radile tvrde sireve samo od mlijeka i soli koji je jako pasao uz kapi Belić maslinova ulja, Face su brzo ispraznile čaše, a na red je došlo kušanje vina OMO Malvazija Istarska, 2020., autorskom projektu enologa Milana Budinskog, jednog od zaslužnih za preobrazbu porečke Agrolagune. Kad je odlučio otići iz tog giganta, pokrenuo je biznis enološkog konzaltinga i proizvodnju vlastitih vina koje je donio u Witrinu.

„Moj brand bi se mogao nazvati ekstenzijom svih zamisli koje sam imao u dosadašnjem radu, a nisam imao mogućnosti niti vremena ostvariti ih. U jedno vrijeme moje karijere ozbiljno sam razmišljao otići i raditi u nekim razvijenijim vinskim krajevima, ali sada mi je neizmjerno drago da sam se poslovno i privatno pronašao u Istri. Sva su moja iskustva provučena kroz sve dijelove branda OMO. Malvaziju istarsku sam pratio i proučavao kroz 12 berbi i sada mogu reći da točno znam koji su položaji najbolji za uzgoj ove sorte i kako se treba tretirati, odnosno uzgajati loza da bi se dobio idealan plod“ kazao je na početku predstavljanja svojih vina Milan Budinski točeći prisutnim Facama malvaziju od grožđa koje dolazi iz organskog uzgoja. Malvazija OMO 2020. ne sadrži aditive osim sumpora, kvasci su prirodni, a vino je rađeno bez dokiseljavanja, te uz korištenje samo bentonita.

Face su se jednoglasno složile: ovo je jedna od najmodernijih, ali i najposebnija malvazija koju su probale. „Kad sam u dosadašnjoj karijeri neke boce malvazije otvorio nakon čak pet godina od punjenja, shvatio sam da vino od ove sorte ima potencijal odležavanja. Znao sam da ne mogu od malvazije napraviti vino koje će dugo trajati, ali sam znao da će moja malvazija dati najbolje od sebe dvije godine nakon berbe i nadam se da sam u tome uspio jer ideja je bila ne napraviti vino koje će se svidjeti svima, nego vino koje će ostaviti dojam. Nekima će biti super, nekima ne, ali sve su to dojmovi“ dodao je Budinski koji je u Witrinu donio i OMO Refošk 2020. i dodao kako je za svoje drugo vino odabrao sortu refošk jer je i to sorta po kojoj se prepoznaje Istra, dok teran tek istražuje.

Juraj Sladić, Manuela Maras i Milan Budinski

Crno je vino „nagovorilo“ face da posegnu za konkretnijim okusima sira, pa se oduševljeno grickao Latus Sir u papru, odležan 150 dana, a, čaše koje su već bile „obojene“ crnim kapljicama, punile su se vinom Testament Tribidrag 2019. koje se ističe i simpatičnom etiketom na boci s natpisom koji oponaša rukom pisana slova Tribidrag is the original zinfandel i sa skicom DNK lanca čime podsjeća na prijelomno otkriće koje je pokazalo da je svjetski poznata sorta zinfandel zapravo naša autohtona sorta tribidrag.

 

Veliko zanimanje Face su pokazale za još jedno posebno vino koje su degustirale na današnjem druženju: Testament Pošip Zenit 2018. „Nakon što sam odradio pet berbi u Korlatu, odnosno Badelu, ušao sam 2017. godine u ovaj projekt, odnosno vinariju Testament. Sljedeće godine, odnosno 2018. pošip je dobro rodio, a berba je bila ranije nego ikad, početkom osmog mjeseca. U vinariji (još uvijek privremenoj) imamo hladnjaču u kojoj sam odlučio ohladiti grožđe prije prerade. Ali, imali smo i jednu staru prešu koju sam namjeravao koristiti za svježu varijantu pošipa. Međutim, gumeni balon u preši je pukao i nismo ga mogli pokrpati, a ja sam imao 20 tona pošipa u hladnjači. Pomislio sam: to je to. Gotovo je, dajem otkaz, meni ovo ne treba u životu. Ali, uspio sam se sklulirati, prepoznao veliku priliku da napravim nešto dobro, drukčije. Prva logična ideja je bila da krenemo u maceraciju. Ali, kako prodati 15.000 boca orange vina? A onda sam se sjetio djetinjstva i mog nonića kako je obožavao žutinu. Name, prije se, pogotovo u šibenskom kraju crno i bijelo grožđe prerađivalo na isti način, bez preše, samo s maceracijom. I zato je postojalo crno i žuto vino, ne crno i bijelo – bijelog vina nije bilo. Doduše, onda su žutine bile alkoholne i teške, a ja sam odlučio napraviti modernu žutinu“ objasnio je ponosno Juraj Sladić, a Face su se složile i s guštom ispijale zlatne kapi grickajući sir Latus Veli Jože.

Manuela Maras, Ema i Erik Orbanić, Ivo Pavlović

„Veli Jože je nastao posve slučajno. Naime, napravili smo klasični kravlji sir i ostavili ga na zrenju četiri mjeseca i nismo bili zadovoljni. Ostavili smo ga i gotovo zaboravili na njega. Stajao je tako deset mjeseci i tada smo ga probali te ostali oduševljeni“ ispričala je Ema Orbanić koja je s bratom Erikom u Witrinu donijela tri vrste tvrdog sira iz obiteljske sirane koja još proizvodi skutu, jogurte, ali i jedinu hrvatsku mozzarellu postupkom fior di latte.

Već se zatvorio plac, a Face s placa guštale su u Witrini te slušale priče vrhunskih proizvođača koji su im uljepšali prohladnu subotu. Uostalom, dobra vina i fina hrana uljepšavaju život, a do sljedeće Vinske face s placa u wine shopu Witrina sigurno će se prepričavati doživljaji s ove.

Vinistra najavljuje 11. premijerno kušanje mladih malvazija u Zagrebu

/u /od

Vinski znalci i ljubitelji vina okupit će se 13. veljače u zagrebačkom hotelu Esplanade na 11. izdanju En primeura mladih malvazija u organizaciji Vinistre, udruge vinogradara i vinara.

Vinistra je prva u Hrvatskoj prije 13 godina organizirala ovu atraktivnu manifestaciju po uzoru na kušanje novih berbi u vinskoj Francuskoj i od tada svake godine vlasnici restorana, vinoteka, cafe barova, distributeri, hotelijeri, vinski kritičari i novinari iščekuju veljaču kako bi uživali u druženju s vinarima i malvazijama nove berbe od kojih se uvijek mnogo očekuje, jer letvica je podignuta vrlo visoko. Istarskim vinarima i ove će se godine pridružiti kolege s Kvarnera sa svojim žlahtinama i Bregovite Hrvatske s autohtonim sortama berbe 2022.

Tradicionalno, degustacija je podijeljena u dva dijela, od 13 do 16 sati rezervirana je isključivo za poslovnu publiku, a od 16 do 19 sati za širu javnost i ljubitelje vina. Ulaz je kao i svake godine besplatan, no svi koji žele biti dio ove lijepe vinske priče trebaju se prijaviti putem linka https://vinistra.hr/hr/prijava-en-primeur.

„Malvazije berbe 2022. iznimnog su potencijala pa će svi oni koji dođu na 11. En primeur uživati u odličnim mladim vinima. S ovim vinskim događanjem otvorili smo sezonu manifestacija u organizaciji naše udruge među kojima je i domaćinstvo Concours Mondial de Bruxellesa, prestižnog vinskog ocjenjivanja na kojem će se u svibnju u Poreču okupiti više od 350 vinskih ocjenjivača i stručnjaka iz čitavog svijeta“, ističe Luka Rossi predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.

Foto: Neven Jurjak

Definiran konačni blend nove Benvenuti Santa Elisabette iz 2019. godine

/u /od

Kompleksni proces rađanja Benvenuti Santa Elisabette, najtraženijeg terana u Hrvatskoj, priveden je kraju 6. veljače ove godine u restoranu Plavi Podrum u Voloskom, jubilarni peti puta zaredom.

Albert i Nikola Benvenuti, vlasnici vinarije, okupili su tim iskusnih sommeliera i vinskih novinara da im kroz slijepo kušanje pomognu odabrati finalnu kupažu za svoje proslavljeno vino, ovog puta iz berbe 2019. Početkom svake godine, počevši od 2015., braća Benvenuti uz pomoć grupe dobrih poznavatelja domaće i internacionalne vinske scene provjeravaju u kojim je bačvama vino protekle tri godine najkvalitetnije sazrjelo i odabiru njihov najbolji međusobni omjer prije punjenja i odlaganja na daljnje dozrijevanje u bocu od još dodatnih osam mjeseci.

U odabiru konačnog blenda Santa Elisabette iz 2019. sudjelovali su sommelieri Danijela Kramarić, Sandi Paris, Emil Perdec, Marko Rundek, Filip Savić, Tomislav Mikinac, Mario Meštrović, Kristijan Harjač te vinski novinari Sanja Simić, Rene Bakalović, Davor Butković, Igor Luković i Saša Špiranec. Vino se na tržištu očekuje krajem ove godine.