Vinariji i destileriji Rossi šest zlatnih medalja na prestižnom Vinistrinom ocjenjivanju

/u /od

Obitelj Rossi ima razloga za slavlje. Na ovogodišnjem 15. Svijetu malvazija, održanom početkom travnja u Poreču, zlato su osvojile tri vrhunske malvazije – tek predstavljena tržištu iznimna Templara 2022., kompleksna i moćna Riserva Monte d’Oro 2021. i harmonična, svježa Malvazija Istarska 2023.

Enolog Marko Rossi i Templara 2020.

U njihovu destileriju na imanju u Bajkinima pored Vižinade stigla su i tri zlata za Amaro Istriano, Epulon Pelinkovac i Travaricu pa je obitelj Rossi s čak šest zlatnih medalja ponovo briljirala na njoj jednom od najdražih ocjenjivanja koje se svake godine organizira uoči Vinistre, najatraktivnije regionalne vinske izložbe. Ovu manifestaciju Rossijevi ne propuštaju pa će i ove godine od 10. do 12. svibnja u porečkoj dvorani Žatika, vinoljupci imati prigode degustirati nagrađena vina i destilate jedne od najstarijih istarskih vinarija i destilerija.

Marino, Ines, Luka, Filip i Marko Rossi

„Nagrade su potvrda predanom radu i kvaliteti pet generacija duge obiteljske tradicije, ali i motivacija da budemo još bolji“, poručuje Marko Rossi, koji uz braću Filipa i Luku i uz pomoć roditelja Ines i Marina, vodi jedinstvenu vinariju na brijegu iznad Mirne.

Marko Rossi u vinogradu Monte d’Oro

S njim se slaže i Filip Sarilar, poznati istarski barmen i brand menadžer u Destileriji Rossi te dodaje da su u proizvodnji vrhunski destilata ključni znanje, iskustvo i ulaganje u suvremenu tehnologiju.

„Uvijek težimo savršenstvu, skladnim okusima koji odražavaju ljepotu i bogatstvo Istre pa su naši destilati svojevrsna posveta istarskom težaku i zemlji, a opet nude potrebnu dozu ekskluzivnosti i stvoreni su za opuštanje i uživanje u dobrom društvu“, ističe Sarilar.

Foto: arhiva vinarije Rossi

Novo izdanje VINUM.IN-a

/u /od

U bespreglednim rijekama tik-toka, Instagrama, manjih i većih portala, hrabro i ponosno stoje printana izdanja. Ne pišem to iz nostalgije, svjesna sam novih vremena, mogućnosti munjevitog širenja vijesti i razmjeni podataka, ali imati u ruci nešto otisnuto na papiru, poseban je osjećaj. Jer, to je trajno, postojat će na papiru dok ga netko fizički ne uništi. Dok, primjerice, na portalu, ispravke, antidatiranja i ostala čuda možeš izvesti u svakom trenutku.


Tako hrabro i ponosno na kioscima Tiska stoji jedini printani časopis o vinu i ostalim finim kapljicama – VINUM.IN, vlasnice i glavne urednice Dijane Grgić. Zapravo, Diana je vrlo hrabra, a bogme i uporna, pomalo tvrdoglava, ali neka je!


Prije nekoliko dana predstavila je u prostorima Spaces Matrix svoj trinaesti broj u kojem je povećala broj suradnika. Ne samo domaćih autora, nego i stranih koji će redovito ispunjavati stranice VINUM.IN-a pišući o vinogradima, vinarima i vinima svojih zemalja.

Tradicionalno, predstavljanje novog broja bilo je upriličeno za uzak krug prijatelja i suradnika, kojima su predstavnici vinarija čije se etikete pojavljuju u časopisu točili fina vina. Bilo je tu i craft pive i žešćih kapljica, finih oblizeka, a prostoriju je ispunio smijeh, pozitivna energija i dobra volja.

Atmosfera postala još svečanija nakon što je Dijana Grgić s gostima podijelila vijest da je prva u Hrvatskoj postala članica udruge Circle of Wine Writers koji okuplja 250 cijenjenih i poznatih vinskih novinara, pisaca, sommeliera i poznavatelja vina te destilata iz cijelog svijeta. Čestitamo joj i želimo još mnogo napisanih redaka, kušanih dobrih kapljica i upoznavanja poznatih i manje poznatih, ali ne i manje zanimljivih vinara, vinarija i vina.

Tekst: Sunčana Barušić
Foto: Mario Draušnik

Vina iz ‘Rajske zemlje’ – upoznajte vinariju Valenta

/u /od

Sauvignon blanc 2023 istarske vinarije Valenta uskoro stiže na tržište, što je bio povod za okupljanje sommeliera, vinskih profesionalaca i predstavnika medija u zagrebačkom diWine baru. Obiteljska vinarija Valenta jedna je od rijetkih proizvođača sauvignona bijelog u Istri, gdje to i nije odveć popularna sorta. No, znalačka ruka vinara Valtera Valente, uz pomoć sinova Stivena i Ivice uspjela je od ovog vina napraviti pravo malo remek-djelo kojeg na tržištu često nestane već početkom srpnja.

Vinarija Valenta kao tržišni obiteljski projekt relativno je mlad – Valter je na nagovor sinova, koji su razradili kompletan poslovni plan i prezentirali ga ocu, na tržištu startao 2017. godine kada je napravljena i prva komercijalna berba. No, proizvodnja vina u obitelji seže unazad nekoliko generacija, a nije naodmet spomenuti i kako je Valter zanat dodatno ispekao tijekom staža u komercijali porečke Agrolagune.

 

Na 15 hektara vinograda u Kaldiru u blizini Motovuna, uzgajaju se – kao najvažnija sorta – malvazija istarska te sauvignon blanc, muškat bijeli i teran. Godišnja proizvodnja boca kreće se oko 55.000 butelja, sa trendom povećanja 10.000 boca godišnje kako bi se išlo u korak sa žednim tržištem koje sve više prepoznaje i traži upravo Valentina vina.

Iako za vinske susjede ima neka od najvećih imena hrvatske vinske scene, nikako ne možemo reći kako je vinarija Valenta u njihovoj sjeni. Štoviše, predano vinogradarstvo koje poštuje terroir sive zemlje, precizno podrumarstvo koje u prvi plan stavlja sortnost, kvalitetan marketing i izvrsna vrijednost za novac, faktori su koji čine da ovaj vinski brend bude sve traženiji iz godine u godinu.

Valter Valenta i Irena Lučić

Kušanje je započelo čašom dobrodošlice – mladom Malvazijom 2023, posluženom uz grisine i čips. Uslijedio je Sauvignon 2023 uz kocke mozarelle u umaku od jogurta i vrhnja s dodatkom limuna, limunove korice, čilija i limunske trave. Uslijedila su dva terana – redovna linija iz 2020. godine, te Dionigi 2018, koji se puni isključivo u magnum boce. Položaji terana smješteni su na brdu Šubjent nedaleko Kaldira, na lokaciji koja se naziva Terre di Paradiso – što je već samo po sebi dovoljno za pretpostaviti kako je riječ o rajskom vinu (no, ne vjerujte nam na riječ, već svakako kušajte!). Kao šećer na kraju uslijedio je Muškat uz krekere sa skutom, sa posipom od pistacija i agavinim sirupom – uz unisoni zaključak kako to nikako nije (isključivo) „žensko“ vino.

Kako to ponekad biva nakon puno dobrog vina – ponetko i zapjeva. U ovom slučaju, bio je to   zagrebački operni pjevač Neven Paleček Papageno, kojeg je Valentin teran inspirirao na ariju iz Tosce. Valja napomenuti kako je Valentin sauvignon odnedavno uvršten na vinsku kartu diWine bara, smještenog na adresi Opatovina 29 iznad zagrebačkog Dolca, gdje ga možete kušati svakodnevno u radnom vremenu bara ili ga ponijeti kući nakon kupnje u diWine pop-up shopu. Živjeli!

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, Sunčana Barušić i arhiva vinarije Valenta

“Najava Urbanovog u Zagrebu” – otkrijte čari međimurskih vina

/u /od

Društvo Međimuraca u Zagrebu, u suradnji s Udrugom vinara Hortus Croatiae, uz podršku Međimurske županije i Turističke zajednice Međimurske županije, s ponosom najavljuje održavanje trećeg po redu događaja “Najava Urbanovog u Zagrebu”.

Pozvani su svi ljubitelji vina i kulture da im se pridruže u subotu, 27. travnja 2024. godine, od 11 do 13 sati u prostorima Oio Vivo & Wine bara na adresi Vlaška 33, u srcu Zagreba.

Događaj će okupiti deset renomiranih vinara iz Međimurja koji će predstaviti svoje najbolje proizvode. Posjetitelji će imati priliku kušati raznovrsne sorte vina, upoznati se s vinarskom tradicijom i uživati u bogatoj kulturnoj ponudi ovoga kraja. Ovo je prilika da se istakne
izvanredan rad i posvećenost članova Udruge vinara Hortus Croatiae u promociji međimurskih vina.

Foto: arhiva Društva Međimuraca u Zagrebu i udruge vinara Hortus Croatiae

Ususret Vinistri, sve je spremno za najveću regionalnu manifestaciju vina

/u /od

Sve je spremno za 30. Vinistru, izložbu vina i vinske opreme koja je odavno postala omiljeno mjesto susreta vinskih profesionalaca i ljubitelja vina iz čitavog svijeta. I ove godine od 10. do 12. svibnja u vrijeme ove prestižne vinske manifestacije u Poreču i okolici tražit će se soba više, rečeno je u Business Clubu 5 u  Zagrebu na predstavljanju njezinog jubilarnog izdanja.

Kako je rasla Vinistra i kao udruga i kao manifestacija, predstavila su njezina tri dosadašnja predsjednika – Ivica Matošević, Nikola Benvenuti i Luka Rossi, u trominutnom promotivnom filmu Ususret Vinistri koji je uz novi vizualni identitet, premijerno predstavljen u Zagrebu.

Sanja Brnobić

Moderan vizualni identitet u obliku istarskog poluotoka i bobica grožđa različitih boja i veličina koje simboliziraju i velike i male vinarije, odražava srž istarskog vinskog brenda na kojem Istrijani zajednički rade proteklih trideset godina. Za razliku od manifestacije koja na vrhu tog skladnog istarskog grozda ima peteljku, udruga Vinistra ima geometrijski oblik koji podsjeća na krov, pa su od unikatnog kolorističnog logotipa nastala dva gotovo jednaka, a slogan Gdje vinske priče započinju, savršeno opisuje izložbu vina na kojoj se i ove godine očekuje više od stotinu izlagača od čega osamdeset vinara.

Gordan Mohor, Emil Perec, Marija Vučković, Luka Rossi, Dragan Kovačević

„I udruga Vinistra i manifestacija Vinistra od početka su promovirale naše autohtone sorte malvaziju i teran, fokusirajući se na vrhunsku kvalitetu te od njih napravile prepoznatljiv brend. Koristim prigodu zahvaliti se svim našim članovima, ali i mojim prethodnicima Matoševiću i Benvenutiju, na predanom radu i trudu. Istra je danas poznata vinska destinacija, a naša vina osvajaju brojne međunarodne nagrade, dok se na ovaj posao koji nimalo nije lagan odlučuju i mlade generacije“, poručio je u Zagrebu Luka Rossi, predsjednik udruge Vinistra.

Veliki značaj Istre kao vinske regije

Na velikoj obljetnici Vinistri je čestitala ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknuvši kako bez čovjeka i zajedništva te specifične generacijske obnove u sektoru neće biti ni uspjeha u turizmu u narednih 15 godina.

„Ministarstvo poljoprivrede posljednjih osam godina financiralo je različite projekte, najprije one koji se odnose na primarnu proizvodnju, zatim one koji se odnose na preradu i sektor vinarstva. Naposljetku smo podupirali i vaše napore koji se odnose na promidžbu te smo u tom vremenu u ovaj sektor na razini Hrvatske uložili više od 80 milijuna eura. Koristili smo Vinsku omotnicu, podigli njezinu stopu korištenja s prosječno 27 posto u razdoblju od 2014. do 2019. na sto posto u posljednje tri godine. Gotovo sve prekrasne vinarije su se gradile uz potporu Ministarstva, a zaključili smo da nam trebaju dodatna sredstva i nove mjere kako bismo se uhvatili u koštac s onim što je najteže, a to je sadnja novih vinograda i aktiviranje zapuštenih parcela i to nam je sigurno najveća zadaća u razdoblju koje je pred nama“, rekla je ministrica poljoprivrede.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević dodao je kako Istra ima oko 2.800 hektara vinograda i proizvodi oko devet milijuna litara vina, odnosno oko 16 posto ukupne vinogradarske i vinarske proizvodnje, no značaj koji Istra ima kao vinska regija daleko nadmašuje ove brojke.

Ogroman iskorak Vinistre

Podršku udruzi u Zagrebu došli su dati i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan i gradonačelnik Poreča Loris Peršurić. Oboje su se složili da je 30. obljetnica Vinistre veliki događaj i za Istarsku županiju i za grad Poreč. Vinistra je napravila ogroman iskorak te od terana i posebno malvazije napravila brend koji se može mjeriti s najboljim svjetskim vinima, a od izložbe vina i vinogradarske opreme respektabilnu i najpoznatiju regionalnu vinsku manifestaciju.

„Naša vinska priča gradila se dugih trideset godina i ona je danas došla na vrlo zavidnu poziciju te se može se uspoređivati s mnogim značajnim vinskim destinacijama na Starom kontinentu. Plava Laguna zlatni je sponzor niz godina i to nam je velika čast i zadovoljstvo, bezrezervna smo podrška u logistici, a kroz naše objekte i iznimno kvalitetnu ponudu promoviramo vrhunska istarska vina“, istaknuo je Emil Perdec, food&beverage manager Plave Lagune, zlatnog sponzora Vinistre na kojoj će se ove godine vrhunska vina degustirati iz Riedel čaša Malvazija istarska u suradnji s Mivom galerijom vina.

„Ova čaša naglašava svojstva malvazije, miris, voćnost, aromu i sve ono što malvaziju čini posebnom i u svijetu jedinstvenom sortom“, istaknuo je Gordan Mohor, vlasnik distribucije Miva.

Podršku jubilarnom 30. izdanju Vinistre dala je i Hrvatska turistička zajednica, a njezin direktor Kristjan Staničić poručio je kako se ova obljetnica može smatrati svojevrsnom potvrdom kako Istra, ali i Hrvatska u cjelini, kontinuirano rade na kvalitetnom razvoju vinske proizvodnje, a samim time i na podizanju eno-gastronomije kao jednog od traženijih turističkih proizvoda koji često predstavlja i važan motiv dolaska gostiju u destinaciju.

„Vinistra pozitivno utječe na pozicioniranje Istre i Hrvatske kao atraktivne, zanimljive i održive turističke destinacije, ali i na daljnju promociju sveukupne domaće turističke ponude“, rekao je Kristjan Staničić.

Vidimo se u Poreču od 10. do 12. svibnja na 30. jubilarnoj Vinistri!

Foto: Anto Magzan

Uskoro počinju Dani otvorenih kušaonica u Šibensko-kninskoj županiji

/u /od

Proljeće u Šibensko-kninskoj županiji već je tradicionalno rezervirano za jedinstveni eno-gastronomski doživljaj – Dane otvorenih kušaonica namijenjene svim zaljubljenicima u dobru vinsku kapljicu, jer vinari žele pokazati najbolje od najboljeg iz svojeg podruma. Ove godine manifestaciji traje 27. i 28. travnja, a u njoj sudjeluje čak 13 vinarija ovog kraja.

Od Pirovca do Primoštena, od Šibenika preko Plastova, Oklaja i Drniša, sve do Knina, pa od planina Dinare, Promine i Svilaje preko rijeke Krke te natrag do mora i otoka proteže se raznoliko područje Šibensko-kninske županije.

Različitost klime, reljefa i kvalitete zemlje daje mogućnost za uzgoj različitih sorti vinove loze. Na ovom relativno malom području uzgajaju se i babić i debit. Blizina mora i škrto tlo daje babiću snagu, dok samo nekoliko kilometara dalje u zaleđu dublje i plodnije tlo pogoduje uzgoju debita“. Vinari ovoga kraja u vinogradima uzgajaju još autohtonih sorata kao što su maraština, lasina ili plavina… svatko ima svog favorita.

Plava, zelena i plavo-zelena ruta

Za obilazak vinarija, i kušaonica postoje i organizirani posjeti, odnosno rute.

Plava ruta počinje i Vinariji Baraka, Vinariju Prgin, Vinariju MI i Testament vinariju.

Plavo-zelena ruta počinje u Vinariji Baraka, potom se kreće u hotel Borovik gdje će gosti imati priliku kušati vina Vinarije Slamić, potom se kreće u Vinariju Livaić i Ante Sladić vina (samo za individualne posjete).

Zelena ruta obuhvaća Vinariju Vizzulin, Vinariju Duvančić (agroturizam Pilipovi dvori), vinariju Ško Vina i Vinariju Lasin.

Na danima otvorenih kušaonica posjetioci neće samo imati priliku kušati velik broj etiketa od različitih sorata, nego i rakije, likere i maslinovo ulje.

Sve rute kreću iz Šibenika u 12 sati kod parkirališta TEF, a ulaznice se mogu kupiti i on-line.

Želite li vinarije i OPG-ove obići individualno, dobro je znati da tijekom 27. i 28. travnja ostvarujete popust od 50 posto na kušanje u vinarijama koje sudjeluju u ovoj manifestaciji. Na stranici TZ Šibensko-kninske županije možete preuzeti i mapu kušaonica!

Autohtone sorte i prirodne divote

Donosimo samo neke detalje manifestacije, da se uvjerite kako se isplati „potegnuti“ do ovoga kraja:

U hotelu Borovik u Tisnom goste će dočekati Davor Slamić i predstaviti svoje vinske etikete. Svakako preporučujemo kušanje pjenušca Didin san, kojeg je Slamić napravio od sorata koje je u vinogradu uzgajao njegov dida: trbljan, debit, pošip i maraština.

U kušaonici Vinariji Vizzulin, smještenoj u Šibensko-kninskom zaleđu, goste će dočekati bračni par Višnja i Smiljan Reljić. Ovdje svakako vrijedi kušati opojni Merlot, potom Marušku, vino od sorte maraština, ali i svježi Pošip s vinograda koji se nalazi na južnim stranama planine Promina, na mjestu gdje se zahvaljujući rijeci Čikoli sastaju mediteranska i kontinentalna klima. Reljići su odlični domaćini, pa svakako naručite platu drniškog pršuta i domaće uštipke, a oni gladniji peku.

Suprotnost tradicionalnoj vinariji u okolici Drniša svakako je vinarija Ško Vina. Nalazi se u zaseoku Razvođe nedaleko Roškog slapa. Izvana klasična građevina za ovaj kraj, a kad se prođe ulazna vrata nailazi se na imanje koje podsjeća na kulisu francuskog filma. Kušaonica Ško Vina smještena je u obiteljsku kuću koju nova generacija predvođena Tomislavom Tukićem polako pretvara u biser turizma ovog kraja. Na ovom se mjestu spaja tradicija u svakoj kapi debita, maraštine i merlota, cabernet sauvignona  s modernim u obliku finih kanapea, koji se za ovo mjesto ekskluzivno pripremaju u poznatom splitskom restoranu Zrno soli. Svakako treba kušati i Rose, aromatično vino od 80 posto plavine i 20 posto merlota nagrađeno zlatom na prestižnom Concours Mondial de Bruxelles, u konkurenciji 1200 svjetskih vina.

Kušanje vina, spavanje u bačvi

Kako bi se uživalo u kušanju vina, ali i nešto ostavilo za drugi dan, treba ostati u znaku vina i užitka pa savjetujemo da utonete u ugodan krevet skriven u jednoj od bačvi. Naime, u Razvođu se nalazi Agroturizam Duvančić, specifičan po tome što njihovo apartmansko naselje izgleda kao „bačvograd“. Njega je u potpunosti kreirao i svaku staru bačvu Dalmacijavina restaurirao Marko Duvančić pružajući brojnim gostima jedinstveni doživljaj.

Nakon mirnog sna iz zaleđa bilo bi dobro spustiti se prema moru, točnije do nekadašnjeg premoštenog otoka Gola glava/Caput Cista koji se danas zove Primošten. Na njega pazi njegova zaštitnica Gospa od Loreta čiji se vidikovac nalazi iznad grada. Kip gospe visok je 17,50 metara, spada u najveće kipove Gospe u Europi, a za vrijeme sunčanih dana, kaže priča, da se kip vidi i iz talijanskog grada Loreta. S ovog mjesta puca pogled i na vinogradarski položaj Bucavac koji otkriva u krš smještene ‘kazete’ u kojima se sadi babić.

Upravo je taj babić zaslužan za posebna vina vinarije Prgin, koje će gostima točiti na kušanje vlasnica vinarije Ivana Prgin. Do vinarije se dolazi manjom cestom kroz sela primoštenskog kraja, a nalazi se u staroj mjesnoj školi koju su restaurirali i prenamijenili Ivana i njezin suprug Domagoj. Fino vino, uz zvukove jazz glazbe i pogled na krajolik vrlo brzo će „opiti“ svakog gosta.

Više informacija na Facebook, Instagram ili Web stranicama Turističke zajednice Šibensko kninske županije

 

Foto: Nikola Zoko i arhiva TZ Primošten

 

Vis u Zagrebu

/u /od

Prvo zajedničko predstavljanje viških vinara u Zagrebu organizirala je Turistička zajednica grada Visa, u pizzeriji Karijola u Vlaškoj ulici. Mjesto druženja vinskih profesionalaca i medija s viškim vinarima nije slučajno izabrano – vlasnici Karijole, Kristina i Josip Dujmić veliki su obožavatelji Visa, na terasi svoje pizzerije imaju fotografije Visa, a i u gradu Visu imaju Karijolu. Ne moramo naglasiti da se u Karijolama nude i piju viška vina koja vlasnici promoviraju od početka rada u ugostiteljstvu. Dogodilo se (slučajno ili ne) da se viški vinski događaj, dogovoren još u siječnju ove godine, zbio baš na Kristinin rođendan, stoga su okupljeni, na početku kušanja zapjevali poznatu rođendansku “Sretan ti rođendan…!”

Uz viške aperitivne mjehuriće Vislander, predstavljanje vinara otvorio je Marko Dragojević, direktor Turističke zajednice grada Visa, napomenuvši da se u literaturi često spominje Vis kao sinonim vinogradarstva i vinarstva u nas. ”Iako nemamo veliku površinu poput drugih otoka, kod nas je puno obradivih površina, a položaj i zemljište povoljni su za uzgoj vinove loze. Agatarhid, grčki povjesničar i geograf  u 2. st. pr. n. e., zapisao je da vino s Isse svojom kvalitetom prednjači pred svim ostalima. “,  ponosno je rekao.

Josip i Kristina Dujmić, Monika Roki Radišić, Marija Vukelić, Marko Dragojević, Ante Senjanović i Sanda Vojković

Zlatno vrijeme viških vina bilo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada je na Visu, koji je cijeli ukupne površine 9.000 hektara bilo čak 3.000 hektara vinograda. (Danas je na Visu tek 138.55 hektara vinograda, prema podatcima agencije APPRRR iz 2023., što nam govori da se nalazimo na povijesnom minimumu u milenijskoj povijesti vina Visa” ). Mnoge sorte, poput palaruše, rukaca (maraštine), bratkovine, cibiba, kurtelaške od bijelih, te glavanjuše i crnjenka od crnih, na rubu su izumiranja. Tu su još krivjača, kardinal (bijele sorte), babić i vranac (crne sorte), no najznačajniji udio u viškoj vinogradarskoj proizvodnji imaju kuč (trbljan), vugava i plavac mali. Dok se kuč isticao izuzetnim prinosima a ne visokom kvalitetom, vugava je jedno od najkvalitetnijih bijelih vina Hrvatske, a isto tako i plavac mali među crnima.

Vina Lipanović i Ivčević

Viški vinari u Zagrebu to su i potvrdili, vugave (ili bugave ) vinarija Senjanović, Monissa, Vislander i Lipanović gosti su kušali diveći im se, svježima i odležanima, jer sve su bile mirisne, moćne, trajne, s dušom Mediterana u mirisu makije i ostaloga otočkog bilja. Vugave su najpoznatije iz Dračevoga polja, dok je mlada vinarija Monissa dodala dva nova terroira za vugave, Kulu i Zoborje. Nakon vugava, kušala su se vina Kuč Senjanović i Monissa, sorte koja se polako izdiže iz cuvéea s drugima, vinificirajući se u zadnje vrijeme samostalno. Educiranjem mladih naraštaja i upornošću starijih, iskusnih, neke se sorte ponovno bude poput palaruše Lipanović i palagružonke Ivčević. Moderna vinarija Vislander stvorila je pjenušava vina od izvornih sorti (kuč, vugava, plavac) koji su ovo događanje otvorili radosno pokazavši da i Vis ima svoje mjehuriće !

Vina Vislander

Posebnu pozornost Višani posvećuju svom plavcu malom. Na Visu naša najrasprostranjenija crna sorta grožđa daje mekane, pitke i “terroirske” plavce iz pješčanih polja. Lozi plavaca pijesak čuva vlagu kad je suša, a propušta je kad ima previše kiše. Loza sebi uzme onoliko koliko joj treba za stvoriti pitke i jedinstvene plavce.  Poznata viška polja u kojima vlada plavac mali su Tihobraće (Plavac Tihe braće vinarije Senjanović), Milna (Vislander), Velo i Molo Jubišća, Zlopoje i Voščica.

Vina Monissa

Uz plavac na Visu stanuje i tribidrag (crljenak kaštelanski). Ondje se od renesanse naziva imenom cibidrag « o čemu se malo zna i piše, a povijesni dokazi postoje”. Upravo raznolikost viških tala usmjerilo je današnjen nasade vinograda, gdje ima najviše plavaca (76ha), kuča (35ha) i vugava (20ha). « Plavci su većinom u pijesku, a bugava i kuč vole crvenicu i zemlju bogatu kamenom koja daje dodatnu mineralnost bijelim vinima » objasnila je Monika Roki Radišić, iz poznate viške vinogradarske obitelji, sada enologinja u vinariji Monissa.

Vina Senjanović

 Svako polje važno je za viško vinogradarstvo i vinarstvo,  za povijest loze. Da biste ih dobro shvatili, « od pijeska do čaše », trebate doći na Vis. Uz višku pogaču, viške limune i – viške cvite (tradicionalni viški kolač s aromom anisa) nazočni su vinari nudili svoja vina i znalcima ispričali vinsku povijest otoka. A stručna je publika shvatila specifičnost Visa i važnost ovakvih manjih događaja, na kojima svi mogu s vinarom razgovarati i saznati puno informacija o vinu.

Ipak, najljepše je vina i hranu te viški gin, rakije i cvite kušati ondje gdje nastaju : « Današnje predstavljanje Visa poziv je svima da dođu na naš otok i bolje ga upoznaju. Veseli nas da se viška vina nalaze i da će se naći na vinskim listama nekih zagrebačkih restorana, jer kušanje vrhunskih vina, najbolja je promocija  eno-gastro ponude Visa. Posjetite Vis i u predsezoni,  pogledajte internetske stranice naše turističke zajednice i stranice viških vinara. Siguran sam da ćete naći nešto što će vas privući k nama. Čekamo vas na našem lijepom otoku » zaključio je direktor TZ Marko Dragojević – pozvavši nazočne i na skorašnju proslavu dana grada Visa, 23. travnja 2024. !

 

Foto : Julio Frangen i Darko Poslek

Vrijeme je za….odlična vina vinarije Matić

/u /od

Pradjed Grgo je zasadio prve vinograde i masline u općini Višnjan, oko malog sela Baškoti, a generacije koje su ga naslijedile, nastavile su tradiciju vinarstva i vinogradarstva preko stotinu godina. Isprva bio je to uzgoj za vlastite potrebe i prodaju grožđa, a potom, nakon što imanje devedesetih godina prošlog stoljeća od oca Otavia preuzima Milenko, počinje novija povijest vinarije Matić. Danas uz njega stasa peta generacija vinara – sin Erik, školovani enolog na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Obitelj Matić svoje vinograde ima na položajima Markovac, Rožino, Njive, Konfin i Vrh i to ukupno 17, ha. Dakako, najviše je zasađeno malvazije, potom chardonnaya, te po 1 ha muškata ruže, mušakta žutog, merlota, terana i cabernet sauvignona. Zašto chardonnay u Istri – objasnio je Milenko Matić na druženju „Vrijeme je za…“ koje organizira Vjekoslav Madunić. „Dok sam, u prošlim vremenima radio u Agrolaguni, jako mi se svidio chardonnay. Zacrtao sam si da kad budem sadio svoje trsove, među ostalim sadit ću i ovu sortu. I eto, pokazalo se da daje dobra vina“.

Erik i Milenko Matić

Za svoja vina obitelj Matić je na Vinistri osvojila brojna priznanja i medalje. Njihov chardonnay je od 2008. godine, četiri puta zaredom bio zlatan i najbolje ocijenjeno vino u ovoj kategoriji. Njihova odležana malvazija Afrodita iz 2019. godine je na IWC-u 2021. godine osvojila srebro s najvećim brojem bodova te razina, a na Decanteru 2022. zlatno s velikih 95 bodova.

U vinogradu i podrumu uglavnom rade otac i sin. „Svjestan sam da neki vinari, pa i vinoznalci nisu oduševljeni mehaničkim branjem grožđa. Ali, odgovorno tvrdim da, otkada smo uveli mehanizaciju, kvaliteta naših vina raste. Više ne ovisimo o radnoj snazi, niti o danu i noći. Poznato je da je bolje grožđe brati noću, upravo zbog nižih temperatura. Tada sin ili ja sjednemo za volan, upalimo svjetla i kreće berba. Kad sunce svane i počne zagrijavati vinograde, naše je grožđe već u vinariji. Tako obranog ne treba posebno hladiti, troši se manje energije, manje dodataka da bi ga se zadržalo stabilnim…“  kazao je Milenko Matić na prezentaciji vina Matić, Vrijeme je za… koju je organizirao Vjekoslav Madunić, te dodao kako vlada i krivo mišljenje da stroj trga vinovu lozu. Naime, današnji su strojevi toliko sofisticirani da beru samo bobice, odnosno usisavaju ih i to bez peteljki!

Darko Lugarić i Milenko Matić

Vinska kuća Matić u ponudi imaju pjenušac Apolon (80% glere, 20% malvazije), rose Eros (85% muškata ruže i 15% muškata žutog), svježu malvaziju, potom malvaziju Afroditu (odležana godinu dana u drvu), chardonnay, merlot, teran i cabernet sauvignon, a uskoro će na tržište plasirati cuvée Dioniz, sastavljen od pet sorti: merlot, cabernet sauvignon, game, borgonja i teran.

Na vinskom druženju „Vrijeme je za…“ Milenko i Erik prezentirali su osam vina karakterističnih sorata svoga kraja u vrlo dobrim i odličnim varijantama, a Erik, koji je kao stipendista proveo četiri mjeseca u Kaliforniji, prošao više vinarija, kao i vinariju Merry Edvards ekološke orijentacije, u suradnji s ocem sprema mali zaokret u proizvodnji vina vinarije Matić. Naročito kod crnih, odležanih vina jer, kako je napomenuo „Veliki je obožavatelj takvih kapljica“.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Marko Čolić, arhiva vinarije Matić i Sunčana Barušić

 

Velika iznenađenja na Vinistrinom ocjenjivanju, otkrijte tko su šampioni!

/u /od

Bastian ima najbolju svježu malvaziju, a Deklićeva malvazija iz 2020. najbolja je odležana malvazija. Oba su vina dobila 95 bodova, platinaste medalje i prvi put titulu šampiona na Vinistrinom ocjenjivanju, dok je je grčka Monemvasia-Malvasia iz 2011. najbolje ocijenjena malvazija s osvojenom titulom Best in Show na 15. izdanju Svijeta malvazija, održanog 10. i 11. travnja u Poreču.

Caroline Gilby

Vina Deklić dvostruki su šampion, s 92 boda ovu su prestižnu titulu osvojili i u kategoriji najboljeg mladog terana na 30. Ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića, dok je bod više i titulu šampiona među zrelim teranima osvojio Benvenutijev teran Livio Benvenuti iz 2020.

S 95 bodova Refošk 2023., slovenske Vinske kleti Kralj, šampion je u kategoriji mladih, a s osvojena 93 boda Refošk 2015., slovenske vinarije Bordon, u kategoriji zrelih refoška.

Čak šest malvazija prešlo je prag od 95 bodova i zaslužilo platinastu medalju. Među njima su Malvazija istarska Selection 2023., Vina Siljan, Malvazija istarska Kadum 2023, Vina Kadum, Malvazija Korona „Sur Lie“ 2019, Vina Franković, Filomena 2022., vinarije Anđelini, La Vanda 2018, B-Istra, slovenske ekološke vinarije Besednjak, i Na’jm Malvasia delle Lipari 2022., talijanske vinarije Cantine Colosi.

Platinastu medalju osvojila su i dva istarska muškata, s 97 bodova San Salvatore 2019., Benvenuti vina, a s 95 bodova Muškat žuti 2023., Vina Siljan.

U kategoriji jakih alkoholnih pića platinastom medaljom okitili su se Šinjora barrique 2021. – Komovica, Destilerije Frane te Aura Teranino 2024. i Aura Medenica 2024., destilerije Aura. Sva tri destilata dobila su visokih 95 bodova.

„S veseljem ističem kako je broj platinastih medalja veći nego prošlih godina. Posebno nas veseli što su čak tri svježe istarske malvazije osvojile platinastu medalju. To samo potvrđuje izvrsnost autohtone sorte malvazije istarske, usprkos zahtjevnoj berbi 2023. godine“, istaknuo je predsjednik udruge Vinistra, Luka Rossi.

Podsjetimo, u Poreč je na 15. Svijet malvazija i 30. Ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića pristiglo rekordnih 740 uzoraka vina, od toga 340 malvazija iz 11 zemalja te 75 uzoraka jakih alkoholnih pića.

Udruga Vinistra najavila je objavu ostalih rezultata do kraja tjedna na web stranici, a odličja će se vinarima dodijeliti uoči jubilarne 30. Vinistre koja se održava od 10. do 12. svibnja.

 

Foto: Merlo De Graia

Ivica Džapo u Wine Storyju predstavio svoja vina

/u /od

„Otkada se bavim vinarstvom, najveća mi je bila želja od sorte debit napraviti posebno vino. Vino koje će biti primijećeno i pohvaljeno od struke i tržišta, odnosno kupaca. Po svemu sudeći, nakon komentara i nagrada za moj Debit, mislim da sam to i uspio“ kazao je vinar Ivica Džapo na gostovanju u Wine Storyju Dijane Grgić.

Ivica Džapo i njegova obitelj jedni su od većih vinogradara u Oklaju, u prominskom kraju, između Drniša i Knina. Rođen u vinogradarskoj obitelji, Džapo je, sada kaže – na njegovu žalost, završio ekonomiju i odradio puni staž u banci. Zaslužena mirovina nije značila mirovanje za Džapu koji se konačno mogao posvetiti onome što najviše voli – radu u vinogradu i podrumu, biti u dodiru s prirodom, boriti se protiv nje ali i surađivati s tako moćnim i hirovitim „gospodarom“.

„Moji se bave vinogradarstvom preko šezdeset godina. Za vrijeme Domovinskog rata živjeli smo kao prognanici, ali smo se vratili na zemlju. U kakvom smo stanju našli vinariju i vinograde, bolje je ne sjećati se, ali smo odlučili ostati i pomalo sve obnoviti. I zgradu i podrum i vinograde. Neke smo trsove morali počupati, neke „vratiti u život“, a i zasadili smo dosta novih. Danas se naši vinogradi prostiru na nešto više od 6 ha, odnosno njegujemo preko 32.000 trsova. Sada vidim da se trud isplatio“, kazao je Džapo dok se za početak točila njegova Maraština. Najprije se kušala iz berbe 2021., a potom 2022.

Ipak, najiščekivaniji je bio Debit, perjanica vinarije. „Naši se vinogradi nalaze… pa kako bi vam opisao: negdje između planine Promine i rijeke Krke koja nas omeđuje. Promina nam daje klimu koja pogoduje uzgoju vinove loze: topli dani i svježe noći. Krka, naravno osim vode kao da unosi nježnost u klimu, ublažava turbulencije i tako stvara dodatne povoljne uvjete koje vinova loza obožava. Ma, i mi ih obožavamo. Mi koji smo ostali, volimo svoj kraj, svaki trs koji uzgajamo pa je ljubav možda i dodatni razlog proizvodnje dobrih vina“, kazao je Džapo. Debit iz njegove vinarije Lasin do sada je osvajao nagrade, a te je večeri na Wine Storyju osvojio publiku.

Vinarija Ivice Džape nosi naziv Lasin, po još jednoj autohtonoj sorti. U njegovom kraju sortu zovu lasin, službeno se zove lasina, a pitko, mekano crno vino koje daje, neki su te večeri prvi puta kušali. Nije niti čudo jer su rijetki vinari koji ga buteljiraju. Uglavnom završava u kupažama, međutim zainteresiranost za Lasin Ivice Džape dokazala je da takva vina imaju sjajnu budućnost. Naime, na tržištu pada potražnja crnih teškaša koji nakon popijene čaše „bacaju u krevet“ i traže se pitka crna vina s manje alkohola, što je upravo lasina, odnosno Džapin – Lasin.

Ipak, na listi kušanja našao se i jedan „bilder“: Merlot 2020. sa 15,1 posto alkohola. „Nemojte me pitati kako sam to uspio. To je djelo majke prirode. Jednostavno, te su se godine poklopili uvjeti za dobivanje takvog vina“, odgovorio je Džapo ovom rečenicom na mnoga pitanja.

„Danas stoji izreka da se vino proizvodi u vinogradu, a ne u podrumu. Naime, ako želiš imati kvalitetno vino, najbitnija je sirovina – grožđe dobre kvalitete. A potom u podrumu, ako poštuješ „upute“ i ne napraviš neku kardinalnu grešku, dobivaš dobro vino. Danas je sve moguće, pa čak i ispravljati greške podrumara, a s kvascima se rade čuda. Ali, ja nisam poklonik takvog načina proizvodnje vina. Trendovi se mijenjaju i danas kupci traže i vina koja nisu „popeglana“. Traže se vina kakva je proizvodio moj nono – prirodna, bez previše uplitanja, pogotovo bez dodavanja kemije. Eksperimentiram ja u podrumu, maceriram, miješam taloge… Ne znam vam reći što će ispasti, ali to me zabavlja. Trendovi se mijenjaju, a loza ostaje. Ona je jedina sposobna preživjeti sve nedaće, pa i one koje dolaze nakon što smo zeznuli prirodu, a ona nam vraća pokazujući svoju snagu“, kazao je Džapo prije nego što je publici pročitao svoju poeziju. Uostalom, i proizvoditi vino je umjetnost!

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Mario Draušnik i Sunčana Barušić