U organizaciji 24 sata i portala missZDRAVA na zagrebačkom Bundeku, 21. rujna održat će se EKOTLON – Reuse & Recycle festival u sklopu kojeg će biti i radionica o jestivom cvijeću i mikrobilju koju će voditi predsjednik Udruge biofila Hrvatske, prof. Albert Marinculić, Valentina Merz ispred obrta za ekološku proizvodnju bilja Etix-eko i chef Bojan Hohnjec, urednik portala Gric Gric.
Bojan Hohnjec i Albert Marinculić
Vizija Udruge biofila Hrvatske je zemlja u kojoj raznolikost života cvjeta, a svi njezini stanovnici štite prirodu koja obogaćuje njihove živote. Kako ističe Marinculić, osnovno načelo rada Udruge je uvažavanje i zaštita prirodnog svijeta te poticanja dubljeg razumijevanja međusobne povezanosti svih živih bića.
“Postoje vrlo jasni dokazi o dobrobiti uspostavljanja ekološke proizvodnje. Ona je izuzetno važna kako bi sačuvali okoliš i izuzetno važnu bioraznolikost. Pored toga, ekološki uzgojeni proizvodi smanjuju rizike za zdravlje poljoprivrednika, njihovih obitelji i potrošače smanjujući njihovu izloženost otrovnim i postojanim kemikalijama u tlu i hrani, i to u tlu kojeg obrađuju i igraju se, zraku koji udišu i vodi koju piju”, naglašava professor Albert Marinculić, predsjednik Udruge biofila Hrvatske te dodaje da su djeca posebno osjetljiva na pesticide te zato ponuda ekološki uzgojene hrane daje roditeljima mogućnost odabira proizvoda proizvedenih bez upotrebe spomenutih kemijskih sredstava.
Zdravstvene dobrobiti ekološki uzgojene hrane
“Ne samo da ekološka proizvodnja pomaže smanjiti rizike za javno zdravlje, sve više dokaza pokazuje da je ekološki uzgojena hrana bogata hranjivim tvarima, poput vitamina C, željeza, magnezija i fosfora, uz manju izloženost nitratima i ostacima pesticida u organski uzgojenom voću, povrću, i žitarica u usporedbi s konvencionalno uzgojenim proizvodima. Postoje dokazi da je da punomasno mlijeko ekološki uzgajanih krava sadrži znatno veće koncentracije omega-3 masnih kiselina koje su zdrave za srce u usporedbi s mlijekom krava uzgojenih na konvencionalno upravljanim mliječnim farmama”, ističe prof. Marinculić.
“Ekološka proizvodnja je regulirana strogim standardima, zahtijeva da se proizvodi s ekološkom oznakom proizvode bez upotrebe toksičnih i postojanih pesticida i sintetičkih dušičnih gnojiva, antibiotika, sintetičkih hormona, genetskog inženjeringa ili zračenja. Ekološki poljoprivrednici shvaćaju da ono što stave u tlo ima dubok utjecaj na ono što iz njega dobiju. Zato se oslanjaju na postupke kao što su ručno plijevljenje, mehanička kontrola, malčiranje, pokrovni usjevi, plodored i gusta sadnja, radije nego na toksične i dugotrajne pesticide, herbicide i sintetička dušična gnojiva, kako bi obogatili tlo na kojem uzgajaju svoje usjeve. Sve počinje s praksama koje pomažu u izgradnji zdravih tla, koje njeguju biljke i pomažu u smanjenju učestalosti biljnih bolesti. Kako bi se dobila ekološka certifikacija, zemljom se najmanje tri godine mora rukovati bez zabranjenih materijala. Uz certifikaciju, ekološki poljoprivrednici moraju izraditi plan rada ekološkog gospodarstva te podložni su strogom redovitom nadzoru kontrolnih tijela”, objašnjava profesor.
Opasnosti uporabe pesticida
Marinculić ističe da su pesticidi dizajnirani da (u većini slučajeva) ubiju štetočine, ali i da za nas mogu predstavljati značajnu opasnost.
“Da bi se odredila opasnost, mora se uzeti u obzir i toksičnost ili opasnost od pesticida i vjerojatnost izloženosti. Učinci pesticida na zdravlje ovise o vrsti pesticida. Neki, poput organofosfata i karbamata, utječu na živčani sustav. Drugi mogu nadražiti kožu ili oči. Neki pesticidi mogu biti i kancerogeni. Drugi mogu utjecati na hormone ili endokrini sustav u tijelu”, pojašnjava.
Bez oprašivača nema života
Danas se možda više nego ikad prije treba govoriti o očuvanju prirode. Svakodnevno smo svjedoci uništavanja eko sustava i napora raznih zelenih aktivista koji se bore za očuvanje prirode i životinjskih vrsta. Uništavanjem prirode ugroženi su i oprašivači.
“Oprašivanje je bitna ekološka funkcija preživljavanja. Bez oprašivača ljudska rasa i svi zemaljski ekosustavi ne bi preživjeli. Od 1400 usjeva koje se uzgajaju diljem svijeta, tj. onih koje proizvode svu našu hranu i biljne industrijske proizvode, gotovo 80% zahtijeva oprašivanje od strane životinja”, kaže Marinculić te dodaje kako će se ovom temom baviti i skup “Spasimo oprašivače” koji će se uskoro održati.
Jestivo cvijeće i mikrobilje – doznajte savršen gastro spoj
Posjetitelji prvog festival zelenih navika imat će priliku saznati sve o jestivom cvijeću i mikrobilju, ali i kušati gastro delicije na radionici Jestivo cvijeće i mikrobilje koju će voditi predsjednik Udruge biofila Hrvatske, Albert Marinculić, Valentina Merz ispred obrta Etix-eko i chef Bojan Hohnjec, urednik portala Gric Gric.
Također, moći će se saznati koje se cvijeće najčešće koristi u gastronomiji, ali i o načinima uzgoja i upotrebe samoniklog bilja na prirodan, odnosno ekološki način uzgoja koji je ujedno i najzdraviji. Također, radionica će uključivati i prezentaciju korištenja mikrobilja i upoznavanja s njegovim pozitivnim učincima na zdravlje.
Radionice će biti podijeljene u četiri termina, i to u 11.15, 11.45, 12.45 i 13.30 sati, a ulaz je besplatan.
Ovo je jedinstvena prilika da iz prve ruke saznate na koje se načine možete upotrijebiti jestivo cvijeće i mikrobilje na vašem stolu, ali i da uživate u okusima i mirisima delicija koje će biti poslužene.
Detaljan program svih događanja na festivalu možete pogledati OVDJE.
Foto: Tonka Hohnjec
