Arhiva oznaka za: Klet Krško

Prvo Vino na žlico u Sloveniji: Vina Kleti Krško u gostilni Kunst

/u /od

Eno gastro projekt ‘Vino uz žlicu’, koji je svoja uprizorenja već imao u Zagrebu, na Plitvičkim jezerima i u Međimurju, doživio je svoje prvo inozemno izdanje.

Autori projekta Renata Cisar i Mustafa Topčagić zakoračili su preko granice i svoj prvi event u Sloveniji organizirali u Krškom, u restoranu Kunst, čiji je vlasnik mladi i poduzetni ugostitelj Nejc Kunst.

Interijer restorana Kunst

Predivan restoran, koji vlasnik radije naziva ‘gostilna’, nalazi se u sklopu istoimenog hotela, na samom ulazu u Krško iz smjera Zagreba.

Hotel i restoran Kunst

Ekipa hrvatskih novinara, vinoznalaca i gastroljubaca, dobrosusjedske je odnose razvijala uz pet sljedova vrhunskih jela koje je osmislio vlasnik restorana, uz pomoć kreativnog chefa Milana Jandrića i organizacijskog chefa Stefana Ledenčana, a vina je odabrao Jure Grubar, glavni enolog i direktor vinarije Klet Krško.

Nejc Kunst, vlasnik restorana Kunst i Jure Grubar, direktor vinarije Klet Krško

Apetit su otvorili aperitivi destilerije NeuZilli iz Polzele, gradića kraj Celja, gdje imaju novu znamenitost – originalne ginove. Predstavili su ih vlasnici destilerije, supružnici Klavdija i Borut Sitar.

Klavdija i Borut Sitar iz destilerije NeuZilli

Slovenska gin scena nije tako bogata kao hrvatska, ali im se mora čestitati ne samo na kvaliteti nego i na originalnosti. Njihov Hoppy Gin destilat je od hmelja (uz smreku, limun, papar), a izvrsno se spaja s pivom Kukec.

‘Naš kraj, Spodnja Savinjska dolina, poznat je po uzgoju hmelja, Počeci uzgoja vežu se uz Neu Zilli, odnosno vlastelinstvo dvorca Novo Celje. Htjeli smo odati počast tome, pa smo kreirali gin s hmeljom, a preporučujemo ga kombinirati s pivom Kukec, nazvanom po Simonu Kukecu, jednom od začetnik modernog slovenskog pivovarstva. Kako su u trendu ginovi s okusom, kreirali smo i Raspberry Gin s malinom, koji je u kombinaciji s tonikom više ženski favorit’, rekla je Klavdija Sitar.

Neu Zilli ginovi mogu se kušati u boljim slovenskim restoranima, turističkim uredima, nabaviti preko web stranice www.neuzilli.si ili kupiti na njihovu kućnom pragu u Polzeli te u Ljubljani, u trgovini pića Vrelo koju je ovom prigodom zastupao vlasnik Nihad Đozić. U ponudi Vrela su ponajviše rakije iz Srbije i druge originalne žestice, slovenska vina, pa i hrvatska iz vinarija Antunović i Pilato.

Penina extra brut  2019. i sirevi lokalnih proizvođača te suhomesnati proizvodi krškopoljca

Uvod u Kunstove gastronomske čarolije započeo je s Peninom extra brut  2019, pjenušcem od kraljevine, te ribljim pozdravom iz kuhinje, uz koje su se našli sirevi lokalnih proizvođača i suhomesnate delicije od krškopoljca. Krškopoljac je jedina slovenska autohtona svinja, koja na jelovniku ovoga autentičnog restorana zauzima posebno mjesto.

Goveđi jezik s porilukom i kremom od krumpira uz vino Cviček Original 2023.

Dok se penina lagano perlala u čašama, a uzvanici uživali u zalogajčićima, kuhinja je pripremila novo ugodno iznenađenje. Na tanjurima je poslužen Goveđi jezik s porilukom i kremom od krumpira, uz koji je poslužen Cviček Original iz ovogodišnje berbe, čija se svježina izvrsno dopunila s laganom kiselinom ovoga hladnog predjela. Cviček je zaista posebno vino, koje se radi i kod nas u Zagorju, ali samo u domaćoj radinosti. Slovenci su na vrijeme zaštitili svoj brend, ali oko toga nije bilo prijepora kao svojedobno s teranom.

Ponos vinarije Klet Krško karakterističan je po jarko crvenoj boji što je rezultat kupažiranja nekoliko sorti kao što su: žametna črnina, modra frankinja (crne), kraljevina, plavec žuti, laški rizling (bijele).

Jure Grubar i Renata Cisar

“Od nekad običnog seljačkog, kiselog vina, napravili smo sasvim drugu priču. Najbolje ga je piti svježeg u aktualnoj godini. Osobno, najviše uživam u njemu”, priznao je kreator tog vina Jure Grubar.

Cviček iz Krškog ne vrišti s kiselinama, nego je znalački zaokružen, ali ne odstupa od prepoznatljivih karakteristika. S pažnjom i ponosom proizvode ga više od pola stoljeća. To je jedinstveno vino za svaku priliku, lagano i osvježavajuće, sa svega 10% alkohola. Cijena mu je prava sitnica, u što će se uskoro uvjeriti hrvatski trgovci i ugostitelji. Nevjerojatna vrijednost za novac! Osim užitnih, vinu se pripisuju i zdravstvene blagodati. U umjerenim količinama preporučuje se dijabetičarima, protiv loše probave i anemije, a pomaže i u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Kopunov ragu s okruglicom od ječma i hrustom od parmezana

Ne znamo je li netko odmah osjetio zdravstveno poboljšanje od Cvičeka, ali u njemu se svakako uživalo i tražila se čaša više sve dok nije posluženo toplo predjelo, Kopunov ragu s okruglicom od ječma, još jedno originalno jelo koje traži i dodatno pojašnjenje. Naime, obitelj Kunst je još od 1966. godine u obližnjoj Bistrici ob Sotli vodila poznatu gostilnu Šempeter gdje su bila posebno popularna jela od kopuna.

Kopun je uškopljeni mladi pijetao, a cijenjen je zbog mekog bijelog mesa koje je sočno jer mu je masnoća pravilno raspoređena po mesnom tkivu. Tradicija je nastavljena u restoranu Kunst, koji je otvoren 2015. godine. Jedini u Sloveniji ga imaju redovito na jelovniku, a uzgajaju ih na vlastitoj farmi.

Kopunov ragu s okruglicom od ječma uz vino Zeleni silvanec 2022

Ovaj specijalitet u kojem uživaju istinski gurmani, kakvi su bili i uzvanici prvog ‘Vina na žlico’ pratio je jedinstven i dopadljiv Silvanec zeleni 2022 iz linije Turn, izrazito voćno vino koje se rijetko nađe u bocama kao samostalna sorta. Kombiniranje ovog jela i vina dobilo je najviše glasova novinarskih gurmana.

Strop restorana Kunst ukrašen figurama krškopoljca

Nejc Kunst ima samo 33, a još prije nekoliko godina preuzeo je posao od svoga oca Srečka, čvrsto se držeći obiteljske kulinarske tradicije. Osim kopuna, već spomenutog krškopoljca pripremaju na razne načine, a za ovu prigodu u tanjurima se našao Hrbat krškopoljca uz koji su brižno dodani bundeva, krumpir, krema od kestena, redukcija modre frankinje i čips od kože krškopoljca.

Hrbat krškopoljca i vino Modra frankinja Classic 2020. Mini gourmet

Modra frankinja bila je i u čašama, u svojoj najoptimalnijoj varijanti za ovo jelo – Classic 2020 Mini gourmet – također iz linije Turn (nazvane po lokalnom dvorcu), pokrenute iste godine. Vino je to profinjenoga i osebujnog karaktera, na nepcu voćno i sočno, mineralnog okusa s baršunastim taninima uz ugodan after taste.

Klobuk krškopoljca i vino Modra frankinja gourmet 2019.

Nalik hrvatskoj frankovki, modra frankinja je autohtona slovenska sorta s velikim potencijalom, koji je dokazala i u svojoj inačici Modra frankinja gourmet 2019 uz neponovljivi desert – Klobuk krškopoljca. Sudeći prema nazivu, moglo bi se svašta pomisliti, no ovo je nevjerojatna slastica u kojoj je tamna čokolada posuta s prepečenim komadićima slanine krškopoljca, a dodatnu slasnost daje joj sladoled od vanilije s bučinim uljem i heljdinim kokicama.

“Ako mi je Cviček sin, onda je Modra frankinja moja kći”, slikovito je Jure Grubar opisao ovu jedinstvenu sortu koja je, kako kaže, divlja i robusna, moraš je krotiti, ali zato daje fantastične rezultate.

Organizatori i sudionici “Vino na žlico”, odnosno “Vino uz žlicu”

Svojevrstan epilog kušanim vinima na kraju večeri dao je zagrebački sommelier Tomislav Jakopović, posebno se osvrnuvši na ‘stigmatizirani’ Cviček, za kojeg je rekao da se radi zanatski precizno bez ikakvih ‘dječjih bolesti’ te da ga raduje što će se vina Kleti Krško uskoro moći piti i u Hrvatskoj.

Vinoteka u podrumu Hotela i restorana Kunst

Ipak, utakmica nije gotova dok sudac ne odsvira kraj! Raspoloženi domaćin Nejc Kunst priredio je malo iznenađenje i pozvao sve sudionike ‘Vina na žlico’ u tek otvorenu vinoteku u podrumu svog hotela gdje se zabava nastavila uz glazbu i vino za posebne prigode – predikat Gourmet Sauvignon izbor 2010 – za koji se pobrinuo Jure Grubar sa svojim suradnicama iz Kleti Krško, Sabinom Hotko i Mojcom Kranjec.

 

FAMA / Foto: Nikola Zoko, arhiva vinarije Klet Krško i Sunčana Barušić

Istražite Krško – grad posebne energije

/u /od

Udaljen od Zagreba svega 50-tak kilometara, biser slovenskog Posavja – pitoreskni gradić Krško, puni energijom u svakom pogledu. Na ovom mjestu, u turističkom obilasku možete zaviriti u stigmatiziranu nuklearku, jesti specijaitete krškopoljske crne svinje, osjetiti energiju prirode i pitke vode koja se poslužuje kao ‘voda iz pipe’ u svim ugostiteljskim objektima, pojesti višestruko nagrađivane Okuse Posavja, saznati kako je u Krško stigla prva čokolada na ovom podneblju te zaviriti u jedinu Slovensku Peninoteku!

Vikend bijeg u Posavje

Doživjeti Krško – prekrasan gradić nedaleko Zagreba, bogate povijesti, kulturnih sadržaja i nevjerojatne gastronomije odličan je povod za vikend bijeg u Posavje, kojem je Krško glavna atrakcija. Posebno živite li u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te želite istražiti što nude naši susjedi.

Stigmatiziran zbog nuklearke i njezinog zračenja, Krško je sve samo ne gradić kojeg treba zaobići. Baš naprotiv priča o nuklearki dostupna je svakom znatiželjniku, a brojna istraživanja koja se provode u ovom kraju govore o tome da je gradić siguran i odličan za život. To će vam uostalom reći i brojni mještani – vole mjesto na kojem žive i rade, a mnogi su se baš u Krško doselili iz drugih dijelova Slovenije.

U Krškom je sve u znaku energije – energija okusa, mirisa, doživljaja, prirode, povijesti…. Kroz energiju se gradi divna turistička priča satkana od lokacija koje treba posjetiti kako bi doživljaj energije ovog kraja bio potpun.

Energija na tanjuru

Budući se ne govori bez razloga da „ljubav dolazi kroz želudac“, domaćini u Krškom će vam pokazati posebna mjesta na kojima se njeguju Okusi Posavja. Spoj je to ugostiteljskih objekata koji su nedavno dobili i priznanje, oznaku Okusi Posavja, koja potvrđuje njihovu kvalitetu. Ovu nagradu pokrenuli su ugostitelji i drugi ponuđači domaćih sirovina, kulinarstva i vina registriranih i zaštićenih 2020. godine. Uz sam brend energija gastronomije dodatno je dobila na težini uključivanjem Centra za poduzetništvo i turizam Krško zatvarajući tako krug prvog desetljeća suradnje na području razvoja gastronomije u Posavju.

Priznanja u obliku plaketa dobilo je šest ugostitelja, 13 vinara i pivara, tržnica, dva gospodarstva i slastičarna. Iako je teško istaknuti najbolje od najboljih, u ovom vodiču otkrivamo nekoliko eno gastro adresa koje smo posjetili i na kojima se u obilasku samog grada može okusiti Posavje na poseban način.

Poznat po odličnim „malcama“ (gablecima) ali i odličnoj ponudi specijaliteta od crne krškopoljske svinje te pijetla kopuna zasigurno je restoran Gostilna Kunst. Nalazi se u industrijskoj zoni Krškog, u sklopu posebno dizajniranog hotela, a svim zaljubljenicima u okus Posavja nudi posebno osmišljena jela uz koje se sljubljuje lokalno vino.

U Gostilni Kunst svakako kušajte svinjske obraze s povrćem u svitku od kelja, rižoto s kozicama, paštetu od kopuna uz koju će vam prijati čaša vina iz obližnjih podruma.

Energija u čaši

Poseban doživljaj i vođenu turu kroz stoljetne podrume uz degustaciju vina i zalogaje na kojima se sljubljuju domaće namirnice, omogućit će vam vinarija Klet Krško, a ako želite doživjeti domaću atmosferu i čuti prekrasnu obiteljsku priču tu je svakako vinarija, kuća Frankinje Kerin. Nalazi se u Straži pri Krškom, 6 km od centra grada, na samoj Gornjedolenjskoj vinskoj cesti s prekrasnim pogledom na grad i cijelo Posavje.

Mojca i Lojze Kerin

Vinarija je na poseban način uklopljena u vinograd, a domaćini koji će vas dočekati – bračni par Mojca i Lojze Kerin svojim gostoprimstvom će vas oduševiti na prvu. Vođena tura kroz podrum otkriti će kako je tekao razvojni put ove vinarije, a degustacija nekoliko etiketa uz što se sljubljuju i domaći suhomesnati proizvodi nerijetko će završiti pjesmom i zvukom Lojzeove harmonike.

Ksenja Kragl, Peninoteka

Jedinstveni doživljaj enološke degustacije doživjet ćete i u jedinoj slovenskoj Peninoteci smještenoj u podrumu dvorca Rajhenburg u kojem su nekad živjeli redovnici trapisti. Oni su u Sremiču nad Krškim imali vinograde sa sortama vinove loze koje su donijeli iz Francuske, a 1895. godine prvi su na ovim prostorima počeli su proizvoditi pjenušce. Doživljaj je prekrasan, tijekom degustacije osjetit ćete energiju višestruko nagrađivanih pjenušaca posavskih vinara a kroz degustaciju vodit će vas jedan od posavskih sommeliera poput Ksenje Kragl.

Energija kulture

Kad ste u Krškom i želite na ovom mjestu provesti cijeli dan, uz eno gastro energiju, svakako istražite energiju prirode u koju je uklopljen ovaj grad (uživajte u biciklističkim ili pješačkim rutama, na prekrasnim izvorima pitke vode…) ali energiju kulture.

Jedan od glavnih bisera energije kulture svakako je Grad Rajhenburg koji stoljećima nadzire okolicu sa šezdeset metara visokog kamenog pristaništa iznad ušća potoka Brestanice u rijeku Savu. Zgradu dvorca sagradio je između 1131. i 1147. godine moćni vlasnik posjeda, salzburški nadbiskup Konrad, o čemu svjedoči najstariji, romanički dio građevine.

Dvorcem i pripadajućim posjedom stoljećima su upravljali ministri koji su po dvorcu dobili ime – Reichenburg, a 1881. kupili su ga redovnici trapisti  i preuredili ga u samostan koji je djelovao do okupacije u travnju 1941. godine, kada su njemačke okupacijske vlasti u dvorcu i pripadajućim gospodarskim zgradama osnovale logor za protjerivanje Slovenaca.

Godine 1947. raspušten je red trapista, a dvorac nacionaliziran te je postao odgojno-popravni dom za žene. Nakon provedenog postupka denacionalizacije 2004. godine dvorac je u vlasništvu Općine Krško, a potpuno obnovljenom zgradom danas upravlja Kulturni dom Krško. Posjetitelji se mogu upoznati s poviješću dvorca, mjesta i cijelog kraja na stalnim i povremenim izložbama.

U samom središtu Krškog, lokalno stanovništvo ali i brojne turiste privlači i energija kulture za koju je zadužena jedinstvena  Valvasorjeva knjižnica Krško. Ime je dobila po poznatom slovenskom književniku Janezu Vajkardu Valvasoru a nakon preuređenja (EU projektima) danas spaja moderne trendove s tradicionalnim elementima.

S valovitim dizajnom, održivim zelenim krovom, inovativnim prozorima i atrijem kao svjetlosnim centrom koji se povezuje s povijesnim atrijem samostana, knjižnica je postala pravo središte lokalnih zbivanja i zanimljiva turistička lokacija. Pokazujući skrivene i prekrasno dizajnirane kutke ove knjižnice ljubazni domaćini će vas upoznati i s inovativnim načinom posudbe i vraćanja knjige što je bio još samo jedan od razloga da se ova knjižnica nađe u top četiri najljepših knjižnica svijeta koju dodjeljuje Međunarodna knjižničarska udruga (IFLA).

Energija plodova zemlje

Susretljivost domaćina osvojit će vas na svakom koraku u Krškom. Stanovnici su nasmijani, i rado će vam otkriti skrivene kutke grada u kojem žive, a mnogi od njih će vam prišapnuti da u njihovom gradu postoji posebno mjesto, Tržnica. U njoj će vas oduševiti ponuda lokalnog voća i povrća, te proizvoda lokalnih proizvođača i uzgajivača.

Tržnica na koju su u Krškom posebno ponosni, se nalazi u okolici nuklearke u sklopu tvrtke Evrosad najvećeg slovenskog proizvođača voća. Prostire se na gotovo 600 hektara zemlje i na njoj se uzgaja trećina slovenske proizvodnje voća. Godišnje se proizvede oko 22.000 tona voća koje se izvozi u trinaest europskih zemalja i osamnaest zemalja Bliskog istoka, a ono što je zanimljivo – ako ne kupite gajbicu svježih jabuka koje su rasle u voćnjacima s pogledom na nuklearku kao odličan suvenir iz Krškog, njihove ćete proizvode pronaći u svim vodećim trgovačkim lancima.

Energija energije

I kad ste već u blizini nuklearne elektrane, zašto je ne razgledati. Naime, monitorinzi vodećih centara (i onih u Hrvatskoj) pokazuju da je elektrana sigurna, pa je i vrijeme da se i zaboravi neželjena etiketa zbog kojeg je Krško stigmatizirano u prošlosti. Zapravo, mnogim turistima nuklearka danas predstavlja najzanimljiviji i najuzbudljiviji dio grada. Kako smo već napomenuli, posjet nuklearki je siguran, ali mora se najaviti, odnosno unaprijed rezervirati termin.

Razgled nuklearne elektrane, naravno pod stručnim je besplatno, traje oko dva sata i kombinirano je s još jednom ‘energetskom atrakcijom’ Svijetom energije interaktivnim multimedijskim centrom koji je 2011. godine osnovala tvrtka GEN energija d.o.o. kako bi omogućila posjetiteljima putovanje duboko u svijet energije i energetike.

Centar pruža sveobuhvatne informacije iz ovog područja i predstavlja zanimljiv sadržaj cijeloj obitelji. I ovaj je posjet besplatan, ali uz prethodnu najavu.

 

Foto: Nikola Zoko, Sunčana Barušić i arhiva NE Krško

Slovenci predstavili brojne novitete u turističkoj ponudi

/u /od

U Zagrebu se u organizaciji portala Relaxino održala već tradicionalna godišnja poslovna radionica u okviru koje Slovenska turistička organizacija (STO) predstavlja turističke rezultate i novitete u turističkoj ponudi, a predstavnici destinacija kroz susrete s brojnim domaćim agentima koji su ove godine stigli iz različitih dijelova Hrvatske, dogovaraju suradnje koje iz godine u godinu rezultiraju sve boljim turističkim brojkama.

Hrvatski gosti u sve većem broju, iz godine u godinu, dolaze u neku od slovenskih destinacija te sada, po završetku vaše ljetne turističke sezone, tijekom koje su brojni naši državljani boravili na vašoj predivnoj obali, ponovno očekujemo „razmjenu“ , tj. dolazak Hrvata na odmor kod nas“, istaknuo je Dušan Pšeničnik, ekonomski savjetnik Veleposlanstva Republike Slovenije u Hrvatskoj.

Između dvadesetak slovenskih destinacija, od onih u kojima se odvija „city break“ turizam preko termi, skijališta do prirodnih fenomena i outdoor ponude, zasebno se predstavo Bohinj kao idealna destinacija za „bijeg“ od užurbane svakodnevice. Spektakularne Alpe koje služe kao kulisa prekrasnom Bohinjskom jezeru najprepoznatljivija su razglednica ove destinacije, a smještajne jedinice tvrtke Alpinia nalaze se u najljepšem i najpoznatijem dijelu te razglednice –  Nacionalnom parku Triglav. Odmor u Bohinju nudi široku lepezu izbora za goste, od onih koji traže aktivan odmor do onih kojima je cilj opuštanje u weellnes oazama, ali i uživanje u bogatoj gastro ponudi čiji su djelić predstavili slatkim delicijama uz koje se nazdravljalo vinima iz Kleti Krško te vinarije Radgonske gorice.

Andreja Milas, Aleksandra Lipej, Sara Stranjaković, Dušan Pšeničnik i Vlatka Vužić

“Najveći broj noćenja hrvatskih turista zabilježili smo tijekom 2022. godine u planinskim općinama, a slijede ih općine s termalnim izvorima i Grad Ljubljana. Naši dragi susjedi Sloveniju najviše posjećuju tijekom zimske sezone, a zatim slijedi jesenska“, izjavila je Aleksandra Lipej iz Slovenske turističke organizacije i podsjetila da su brojna slovenska skijališta evoluirala u turističke destinacije s cjelogodišnjom ponudom te osim zimskih radosti nude brojne aktivnosti za goste svih uzrasta bez obzira na godišnje doba. Naglasila je i važnu činjenicu da su ove godine uložena znatna sredstva u modernizaciju i širenje ponude na brojnim slovenskim skijalištima što će, vjeruju, rezultirati još većim interesom hrvatskih gostiju za skijanje u Sloveniji.

 

Foto: Rene Karaman

Dan je prekratak kada se krene u Krško

/u /od

Živite u Zagrebu ili njegovoj okolici? Jeste li bili u Krškom? Prema našoj anketi, većina nije. Na žalost, stoljetni gradić uz granicu Slovenije i Hrvatske ima negativnu konotaciju zbog nuklearke, pa onda većina niti ne zna što se sve u Krškom može vidjeti – a može se puno toga.

Jedan dan sigurno nije dovoljan da se upoznaju sve divote – od prirodnih do kulturnih i povijesnih baština, isprobaju lokalni specijaliteti i vina, Hrvatima uglavnom poznatih vinarija koja sve veću prepoznatljivost dobivaju proizvodnjom pjenuašca. Naime, tlo i klima idealni su za uzgoj grožđa s većim postotkom kiselina najvažnijim faktorom za proizvodnju pjenušavih vina.

Mi smo se „preko grane“, kako se to prije govorilo, a sada se vozi bez zaustavljanja, uputili jedno poslijepodne. Onako… da malo istražimo.

Ovisi želite li platiti vinjetu, ili se voziti po starim cestama (i uštediti) gradić Krško udaljen je od Zagreba četrdesetak minuta do sat vremena vožnje. Mi smo odabrali staru cestu, jer petnaestak minuta nije igralo veliku ulogu u našim planovima. Budući da je grupa bila sastavljena od radoholičarskih putnika i vinoznalaca, odlučili smo malo zaviriti u povijest, malo u vinske podrume.

Za početak, uputili smo se u dvorac Rajhenburg (na slovenskom – Grad Rajhenburg), nekad zapušten i devastiran, a sada potpuno obnovljen u kojem oduševljavaju stalni postavi, nove izložbe i razna događanja na njegovom središnjem trgu. Sagrađen je na 60 metara visokom rtu iznad ušća potoka Brestanica u rijeku Savu i jedan je od najvažnijih spomenika srednjevjekovne dvorske arhitekture u Sloveniji.

Najstariji romanički dio svjedoči o prvobitnoj gradnji, između 1131. i 1147. godine pod nadbiskupom Conardom I, a dvorcem i pripadajućim posjedom stoljećima su pravljali legati koji su mu dali ime Dvorac Rajhenburg (njemački Reichenburg). Nasljednici obitelji koja je vladala dvorcem počeli su dodavati suvremenije elemente i postupno stvorili ono čemu se danas dive mnogi posjetitelji.

Godine 1881. dvorac i pripadajuće imanje kupili su redovnici trapisti u pretvorili ga u samostan, koji je bez prekida djelovao sve do rata 1941. godine. Bio je to samostan koji je, kako bismo rekli u današnje doba bio – samodostatan.  Isključivi vegentarijanci, dakako, osim sira trapista i finoga vina, redovnici su proizvodili sve što su konzumirali, a ostajalo je i za razmjenu te prodaju.

Prvi su imali traktor, telefon, električnu energiju iz vlastite hidroelektrane, prepakiravali su i prodavali čaj i egzotične mirodije, a iz njihovih se radionica u Europi prodavala čokolada, kakao…

U samostanu su okupacijske njemačke snage početkom Drugog svjetskog rata podigle logor za protjerivanje Slovenaca. Nakon relativno kratkog razdoblja obnove, nova je vlast 1947. godine nacionalizirala i konfiscirala Dvorac s pripadajućim posjedom.

Godinu dana kasnije glavna zgrada Dvorca pretvorena je u popravnu ustanovu za žene, a potom i u druge kaznene ustanove.  Od 1968. godine, kada je otvorena izložba o prognanicima, dvorac postaje mjesto prvenstveno namijenjeno muzejskim aktivnostima i događanjima, a pogotovo kada nakon nacionalizacije postaje vlasništvo Općine Krško koja 2011. godine počinje detaljnu obnovu, a 2012. godine otvara dvorac za javnost.

Najbolje je za razgledavanje muzejskog postava uzeti profesionalnog vodiča. Ljetno radno vrijeme je od 10 do 18 sati, a cijena ulaznice za studente 3,5€, odrasle 5€, te za obiteljsko razgledavanje 11€. Napominjemo: ima toliko toga za razgledati da smo ustanovili kako smo „prekratki“ s vremenom, pa smo kroz neke postave jednostavno „preletjeli“.

Muzejski postav daje uvid u povijest prvih vlasnika dvorca, djelovanja redovnika trapista, sudbinu slovenskih prognanika i vremena kada su se u njemu nalazili razni popravni domovi. S obećanjem da ćemo se vratiti i podrobnije razgledati dvorac u sklopu kojega se nalazi suvenirnica, čokoladarnica i restoran A3 , spustili smo se u podrum u kojem se nalazi Peninoteka.

Naime, trapisti su imali svoje vinograde na Sremiču iznad Krškog, a već 1895. godine proizvodili su pjenušac. To je bio dovoljan razlog da u podrumu dvorca, u Peninoteci okupe pjenušce posavskih vinara. Posjet Peninoteci i kušanje se mora najaviti, a potom će goste, kao i nas, dočekate sommelierka Ksenja Kregl.

Ksenja Kregl

Istenič, Slapšak, Žaren – brand Albiana, Kobal, Kunej, Kozinc… samo su neke od vinarija čije pjenušce se može kušati u Peninoteci. Ovisno  koliko se pjenušaca želi kušati, cijena degustacije u Peninoteci kreće se od 12€ do 18€. U podrumu dvorca kušali smo i pjenušac Turn vinarije Klet Krško u koju smo se, dobro raspoloženi, uputili iz dvorca Rajhenburg.

Klet Krško i vinoteka Turn (Roštoharjeva ulica 88) smještene su u staroj dvorskoj kleti u neposrednoj blizini Šrajbarskog turna i mauzoleja obitelji Auersperg (koji trenutačno, na žalost, još nisu u obnovi i prilično su devastirani).

Obitelj je na ovim prostorima živjela od 1653. do 1903. godine, a Klet Krško ne bi bila ono što je danas zahvaljujući grofu Antonu Aleksandru Auerspergu, umješnog trgovca koji je volio kulturu i umjetnost. Vinarija je tako postala privlačna za mnoge umjetnike koji su cijenili dobru kapljicu.

Među njima je i najveći slovenski pjesnik Franc Prešern. Tijekom  vođenog razgledavanja podruma uz kušanje vina, slušali smo priče, legende i mitove koji sežu u prošlost, o Rimljanima i njihovoj ljubavi prema vinu, o najljepšoj ljubavnoj priči povezanom sa sortom frankovka (u Sloveniji je zovu modra frankinja) te o koljevci koja je krojila sudbinu grofovske obitelji.

Klet Krško još nazivaju i domom Cvičeka, vina koje se nekoć odlično prodavalo i u Hrvatskoj. Vino je jedinstveno jer se radi od bijelog i crnog grožđa, sadrži mnogo manje alkohola od klasičnih vina, a kako kažu u Kleti Krško, idealan je za veselice jer kad ga se popije i malčice previše, drugog dana ne boli glava.

Ovisno za koju se degustaciju odlučite (Classic, Premium, Gourmet), toliko će trajati obilazak podruma, ali i kušanje vina te uparivanje s hranom lokalnih proizvođača u posebnom, obnovljenom dijelu podruma: Vinsko Gastronomskom centru Turn (od 17€ do 30€ po osobi).

Skoro je pala noć kad smo izašli iz podruma i Vinsko Gastronomskog centra, a prije nego što smo krenuli, Jure Grubar, direktor i enolog Kleti Krško, za rastanak je ispred vinoteke u kojoj se, osim njihovih vina mogu kupiti i specijialiteti lokalnih proizvođača, otvorio pjenušac Turn Bela Penina od autohtone sorte kraljevina. U grad Krško i njegovu okolicu svakako ćemo se vratiti, jer čeka nas još puno istraživanja, kušanja i nazdravljanja.

Jure Grubar

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić