Arhiva oznaka za: Mali Ston

Obitelj Bota Šare njeguje gastronomsku tradiciju preko četrdeset godina

/u /od

Hrvatski Jug i ove je zime itekako atraktivan. Bez velike turističke vreve, malostonski zaljev, Mali Ston i Ston u ovim mjesecima izgledaju čarobno. I da, itekako imaju što ponuditi gostima, bilo da su u prolazu ili su ovu destinaciju odabrali za kratak odmor. Ovaj je kraj kroz povijest igrao veliku ulogu od vremena Dubrovačke republike, dok je danas pak poznata gastro oaza u kojoj ćemo uživati u Dalmaciji kakva je nekada bila.

Veliku ulogu u tome ima jedna od najpoznatijih hrvatskih ugostiteljskih obitelji Šare koja je svoj prvi restoran Bota Šare otvorila krajem 80-ih godina prošlog stoljeća. Smješten u starom skladištu soli kojim dominiraju 20 metara visoki kameni zidovi. Dva drvena kata skladno su raspoređena, a gornjim dominira kamin koji je posebno atraktivan u ovo doba godine. Ambijent restorana vraća u prošlost, a i priča zanimljivu i bogatu priču ovog kraja i ljudi koji tu žive.

Ugostiteljstvo je dio identiteta obitelji Šare, a Mali Ston izvor inspiracije. Utemeljitelji ove gastro bajke su Božidar i Tanja Šare, a njihovo šestero djece priču razvijaju dalje uz Ston i u Dubrovniku te Splitu i Zagrebu.

Stađun je godišnje doba, sezona ili vrijeme kada namirnica dozrijeva te kad je najbolji period za njezinu konzumaciju. U Bota Šare restoranima stađun je nit vodilja koja usmjerava ponudu i određuje osmišljavanje jelovnika. Zimski stađun u Malom Stonu vrijeme je od raštike, lignja kamenica i agruma. Sve te namirnice isprepliću se kroz Botin jelovnik. Uvijek bogat i raznolik izbor ribe ponudu ovog restorana čine prihvatljivom za svakog. Oyster experience doživljaj je koji ne smijemo propustiti i koji će razveseliti sve ljubitelje kamenica na jedan novi, dosad nedoživljeni izričaj.

Mali Ston maleno je dalmatinsko mjesto na Pelješcu na obali takozvanog Malog mora duguljastog zaljeva na jugu Hrvatske. Jedinstvenog rezervata prirode u kojem rastu najbolje i najukusnije kamenice u Europi. Mali Ston također je omeđen stoljetnim zidinama koje datiraju iz vremena slavne Dubrovačke republike.

Vrhunsku gastro priču dodatno će oplemeniti posjet Solani Ston. Prikaz procesa prikupljanja soli novo je iskustvo koje će nam dati uvid u to koliko je sol kao namirnica u povijesti bila vrijedna. Tada je nazivana bijelim zaltom. Okolica je pak bogata malim obiteljskim vinarijama kao što je vinarija Vukas. Zimski ritam ovog mjesta, gdje vrijeme prolazi polako prateći stađune, dovoljan su razlog za posjet i lagani reset na početne postavke i povratak čovjeku i prirodi.

 

Foto; Dean Tošović Foto ADRIA

Tradicionalna jela za čaroban Božić u restoranima Bota Šare (imamo recepte!)

/u /od

Najljepše je razdoblje u godini. Vrijeme kad najviše vremena provodimo u krugu obitelji i dragih ljudi. U Botinoj velikoj obitelji Božične pripreme krenule su u studenom kada se planirala i kreirala bozićna dekoracija i ponuda za četiri restorana, a zapravo do Badnjaka sve je posvećeno gostima kojima žele pružiti vrhunsku kvalitetu i obiteljsku atmosferu za vrijeme adventa. Posebno uređenje zagrebačke Bote uvijek nas iznova razveseli.

„Bota stvara svoj brend dalmatinskom kulturom. Svake godine koristimo izvorne dalmatinske elemente iz prirode kako bi održali tradiciju. U uređenju smo koristili dalmatinsku borovinu i česminu, odnosno crni hrast koji je specifičan za Dalmaciju. U povijesti je ostavio veliki trag u Dalmaciji u pogledu korištenja u kućanstvu!“ – govori dizajnerica Nina Blečić i dodaje:

„Prostor restorana krase i velike moderne zvijezde. Prova je ukrašena također borovinom te svim delicijama Dalmacije kao što su sušene smokve, bademi orasi i drugo. Cilj je bio topla, dalmatinska atmosfera u kojoj ćemo zajedno uživati ovog adventa!“

U “bazi” u Malom Stonu rade se domaći suhi kolačići koji se šalju na ostale lokacije, a uz domaće likere od mrčice, kadulje ili rogača najljepša su dobrodošlica svakom tko posjeti jednu od Botinih adresa diljem Hrvatske. Sam Badnjak jedan je od najdinamičnijih dana u njihovim restoranima. Kako je taj dan običaj postiti svi žele rezervirati svoju porciju bakalara ili nekog drugog ribljeg specijaliteta iz njihove ponude.

“Badnja večer, Božić i Štefanje jedina su tri dana kada je naša uža obitelj na okupu budući da su i naši restorani zatvoreni. Kod kuće sve pripreme kreću baš na sam Badnjak, a on je za nas poseban i iz razloga jer na taj dan rođendan slavi i pater familias Božidar!” – govori Tanja Šare i dodaje: “Kićenje bora, branje mahovine i uređivanje jaslica zaduženje su najmlađih članova, a uvijek se radi na Badnje jutro. Kada se naši restorani zatvore, na Badnju večer vrijeme je rezervirano za Kolendu, stari običaj dubrovačkog kraja kojim se čestita nadolazeći Božić i Nova godina!”

Zanimljiva je činjenica da je Dubrovačka kolenda proglašena zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom. Nakon nje obiteljska je obaveza Polnoćka, potom Božić u obitelji Šare može početi uz kušanje svih mesnih specijaliteta u kojima uživaju narednih dana. Čarobna božićna bajka nastavlja se ispod bora kada najmlađi članovi ove poznate ugostiteljske obitelji s veseljem otvaraju poklone. Uz mnogo veselja Advent u Boti mjesto je susreta i stvaranja uspomena.

Donosimo recepte za nekoliko tradicionalnih jela koja pripremaju u obitelji Šare, a mogu se naručiti i u njihovim restoranima.

Tanja Šare i kolač od rogača

KOLAČ OD ROGAČA

Sastojci:

4 jaja

1 šalica šećera

1 šalica mlijeka

1 šalica ulja

1 šalica brašna

1 šalica mljevenih oraha

1 šalica mljevenog rogača

3 naribane jabuke

1 vrećica praška za pecivo

100 g čokolade za kuhanje

Priprema:

Biskvit: istucite jaja sa šećerom zatim dodajte mlijeko i ulje te dodatno dobro izmješajte. Potom dodajte suhe sastojke te jabuku. Pecite u plitkom obliku 35-40 min na 170 °C.

Glazura: čokoladu rastopite, dodajte 3 žlice ulja, dobro izmješajte te prelijte po ispečenom biskvitu. Može se konzumirati odmah dok je toplo.

OROZO OD LIGANJA S BOŽIČNIM AROMAMA

Sastojci:

200 g ječma

1 l riblje juhe (temeljca)

400 g liganja

50 ml bijelog vina

200 g luka

1 naranča

4 žlice maslinova ulja

papar, sol, klinčić, cimet po želji

Priprema:

Ječam prelijte vodom pa neka se namače sat vremena. Na maslinovom ulju prodinstajte luk, zatim dodajte lignje narezane na kolutiće. Procijedite ječam pa ga dodajte lignjama. Podlijte bijelim vinom, pa kad lagano ispari, dolijevajte riblji temeljac. Dodajte začine po želji te kuhajte  barem pola sata – ovisno o ječmu. Pred kraj dodajte naranču narezanu na kockice.

A LA PEKA HOBOTNICA 

Sastojci:

1,5 kg hobotnice

3 luka

6 krumpira

4 režnja češnjaka

peršin

sol i papar po želji

100 ml crnog vina

maslinovo ulje

3 lista lovora

1 grančica ružmarina

Priprema:

Poželjno je svježu domaću hobotnicu predhodno smrznuti pa odmrznuti prije pripreme, ili jednostavno kupiti već zamrznutu. Krumpire i luk  narežite na ploške. Veću posudu za pečenje premažite maslinovim uljem. U sredinu stavite očišćenu hobotnicu, povrće posložite tako da bude u jednom sloju, prelijte maslinovim uljem te dodajte začine po želji, začinsko bilje i crno vino. Posudu poklopite pa kuhajte na laganoj vatri otprilike sat vremena dok sve ne omekša.

BALOTICE OD DIMLJENE RIBE 

Sastojci:

 200 g dimljene ribe

100 g kuhanog krumpira

2 režnja češnjaka

peršin

1 žumanjak

1 jaje

1 šalica brašna

2 šalice krušnih mrvica

500 ml ulja za prženje

sol i papar po želji

Priprema:

Dimljenu ribu potopite u vodu. Neka stoji par sati da malo omekša, a potom je kuhajte pola sata.   Očistite je od kostiju, usitnite I pomiješajte s kuhanim krumpirom te dodajte češnjak, peršin i začine. Oblikujte kuglice željene veličine te ih uvaljajte u brošno, umućena jaja I na kraju u krušne mrvice Pržite ih 3-4 minute u dubokom ulju.

 

Foto: Filip Popović i arhiva Bota Šare.

 

Pelješac pruža mnogo više od predivnih plaža i mora

/u /od

Najveći poluotok južnog Jadrana, Pelješac, očarava svojoj ljepotom, iskonskom divljinom i mogućnostima koje nudi, a premda je predivan tijekom cijele godine, u ljetnim mjesecima posebno mami posjetitelje da ga istraže. Otkad je lani izgrađen Pelješki most, koji je sam po sebi turistička atrakcija, Pelješac je još dostupniji i još zanimljiviji. Ovdje ste doista na slatkim mukama što posjetiti, gdje se kupati i u čemu sve uživati! Ovo je naš must have za ljeto 2023.!

Izravno iz mora na vašem tanjuru!

Vožnja brodom iz Malog Stona, Hodlija, Luke i Zamasline do uzgajališta kamenica u Malostonskom zaljevu i degustacija izravno iz mora super je doživljaj. Iako se mogu jesti pohane, pečene i u raznim drugim kombinacijama, kamenice su najbolje ovako svježe s nekoliko kapi limuna. Takve imaju najbolji okus. Okus mora!

Festival soli od 30. kolovoza do 15. rujna

Već 4.000 godine u Stonu se na tradicionalan način – samo uz dodatak mora, sunca i vjetra – vadi sol. Kako je bilo tada, tako je i danas, pa je prava šteta proći kroz Ston i ne posjetiti jednu od najstarijih, ali i najočuvanijih solana u Europi. Pa i nadaleko poznate stonske zidine tu su podignute kako bi zaštitili ljude i ovaj dragocjeni mineral koji im je donosio bogatstvo. Čak 58 bazena, od toga devet kristalizacijskih, nazvanih po svecima, mogućnost sudjelovanja u vađenju soli, u koju se ne dodaju baš nikakvi aditivi…, sve vas to očekuje u Stonu. Ova ambijentalno mjesto središte je Festivala soli koji se održava na čitavom poluotoku od 30. kolovoza do 15. rujna. Gastronomska događanja, sajam tradicijskih proizvoda, glazbene večeri, koncerti, predstave, radionice za djecu, Likovna kolonija, vađenje cvijeta soli…, očekuje vas dva tjedna zabave i hedonizma.

Kulturna tradicijska tura

Za one koji vole muzeje i osjetiti bilo kraja kojeg posjećuju te se upoznati s tradicijom, Pelješac ima što ponuditi. Muzej pelješke tradicije u Mokalu kod Orebića, s impresivnom zbirkom amfora starih 2.000 godina, bačvama, kotlovima za rakiju, starim pećima, mlinicom za maslinovo ulje…; Pomorski muzej u Orebiću, koji osim pomorske i arheološke zbirke, čuva i vrijednu zbirku knjiga pomorskih kapetana; Muzej vinogradarstva i vinarstva u Putnikovićima, prvi takve vrste u Hrvatskoj…, impresionirat će vas originalnim postavima i pričama.

Muzej pelješke tradicije

Vinska tura

Vinska tura po Pelješcu se ne propušta! Na ovom poluotoku više je od 250 vinara, autohtona sorta plavac mali daje vrhunske rezultate, a čuveni su plavci sa zaštićenih vinorodnih položaja Dingača i Postupa te s Ponikava i Dranča. S čašom vrhunskog vina u ruci, u društvu ljubaznih domaćina i u srcu živopisnog vinogorja, Pelješac ćete doživjeti u njegovoj iskonskoj ljepoti. A i samo pogled iz vinograda koji se protežu iznad bajkovitih plaža i tirkiznog mora vrijedi milijune!

Morske radosti

Divna, ime ove plaže desetak kilometara udaljene od Trpnja govori sve. A tek plaža Vučine u Žuljani; tu je i šljunčani raj Duba, potom Trstenica u Orebiću, idealna za obitelji s djecom… Pelješke uvale skrivaju neke od najljepših plaža na Jadranu.

Od jedrenja do planinarenja

Na spomen Pelješca ljubitelji aktivnog odmora prvo će pomisliti na jedrenje na Vignju, no za one kojima je ljeto sve samo ne izležavanje na plaži i koji vole aktivan odmor, na ovom je poluotoku na raspolaganju pet kružnih biciklističkih staza dužine 184 kilometra te šest planinarskih ruta, ukupne dužine 39 kilometra. Ako želite uživati u predivnom pogledu na pelješki kanal i otoke popnite se na najviši vrh poluotoka. Sveti Ilija iznad Orebića visok je 961 metar – uspon je moguć iz tri smjera.

 

Foto: arhiva TZ općina Orebić, Trpanj, Ston i Boutique vinarije Mikulić, (Ivo Biočina, Baldo Mirković, Ive Trojanović, Boris Jović)

Ugodna terasa restorana Bota Šare i odlična jela (imamo i recepte), najbolji su poziv za početak gastronomskog ljeta u Zagrebu

/u /od

Svibanjski mirisi hrvatskog juga najbolji su vjesnici toplih godišnjih doba. Sve je u cvatu, a dalmatinska  kuhinja  najbolje nam sjeda upravo u proljeće i ljeto. Zagrebački restoran Bota Šare čuvenu zagrebačku terasu i ove je sezone pretvorio u malu dalmatinsku oazu u srcu gradske vreve naše metropole. Ulicu kralja Zvonimira 124 u ovo doba krase nezaobilazne pelargonije ili po dalmatinski đirani. U kamenim posudama iz obiteljskog vrta iz Malog Stona sada su u Zagreb donešeni ružmarin, timijan, čuvarkuće i lavanda dok su stabla maslina već dugi niz godina čuvari ulaza u ovaj dalmatinski gastro kutak u srcu Zagreba.

U ljetnim mjesecima upravo je ova gastro destinacija Zagrepčanima prvi izbor. Svježa riba i namirnice iz malostonskog vrta dolaze do izražaja u receptima i jelima koja se u ovoj ugostiteljskoj obitelji pomno biraju prije nego se predstave gostima restorana.

Ljetna lagana prehrana timu Bota Šare svakodnevni je izazov s kojim se godinama izvrsno nose a svoje recepte rado dijele. U ovo vrijeme u njihovim  jelima ćemo pronaći timijan, metvicu, rikulu, morać i domaće maslinovo ulje iz ovogodišnje berbe te sokove brojnih citrusa kao sto su limun, naranča ali i divlja naranča koja je ujedno simbol dubrovačkog kraja.

Prehrana ljeti treba biti lakša, a riba je itekako poželjna. Pravo osvježenje su i jela koja predlažu, a koja možete i sami pripremiti u vlastitom domu. Za predjelo donosimo recept za kremastu juhu od šparoga, a za desert, tim Bota Šare predlaže tart s kremom od limuna.

Kremasta juha od šparoga

(za 4 porcije)

Pripremite:

200 g šparoga

30 ml maslinova ulja

400 ml vode

70 g luka

50 g mrkve

100 g krumpira

5 g soli

2 g mljevenog papra

100 ml vrhnja za kuhanje

Odvojite tvrdi (drvenasti) dio šparoga te ih kuhajte u posoljenoj vodi oko 10 minuta, procijedite i ostavite sa strane vodu u kojoj ste ih kuhali. Na maslinovom ulju popržite sitno sjeckani luk i mrkvu. Dolite vodu od šparoga i sitno sjeckani krumpir, kada krumpir omekša, dodajte šparoge te napravite kremu uz pomoć štapnog miksera ili blendera. Kremu od šparoga vratite na vatru, dodajte vrhnje za kuhanje i prokuhajte te začinite paprom ili po želji.

Tart s kremom od limuna

za 8-10 porcija

(promjer kalupa 23 cm)

Pripremite:

za tijesto:

145 g neslanog maslaca, sobne temperature

81 g prosijanog šećera u prahu

1 veliki tvrdo kuhani žumanjak

1 veliki žumanjak

2.5 ml ekstrakta vanilije

225 g prosijanog glatkog brašna

2 g soli

za kremu:

3 cijela jaja

3 žumanjka

150 g šećera

6 g korice limuna

160 ml soka od limuna

140 g neslanog maslaca, izrezanog na kockice

125 ml punomasnog kiselog vrhnja

Miješajte omekšali maslac i šećer u prahu dok ne nasane glatka smjesa. Pasirajte tvrdo kuhani žumanjak kroz cjedilo i umiješajte sirovi žumanjak i vaniliju. Tu mješavinu dodajte u smjesu maslaca i šećera i miješate dok se ne sjedini.

Dodajte smjesi brašno i sol,  dobro izmiješajte. Oblikujte tijesto u disk (biti će jako mekano), zamotajte u prozirnu foliju i ostavite oko 2 sata u hladnjaku dok se ne stisne.

Na lagano pobrašnjenoj podlozi nježno mijesite tijesto dok malo ne omekša. Pobrašnite i tijesto i valjak, pa izvaljajte krug promjera oko 30 cm, debljine oko 1/2 cm. Oprezno položite i utisnite razvaljano tijesto u kalup s pomičnim dnom i rebrastim stjenkama. Višak tijesta odrežite pa kalup stavite u hladnjak 30 minuta.

Ugrijte pećnicu na 160°C. Stavite ohlađeni kalup s tijestom na lim za pečenje i dno tijesta probodite vilicom. Pecite oko 20 minuta, dok rubovi ne počnu dobivati smeđu boju. Izvadite iz pećnice i ohladite na sobnoj temperaturi.

Za nadjev, u metalnoj zdjeli umutite jaja, žumanjke, šećer, koricu limuna i limunov sok. Zdjelu stavite iznad lonca u kojem će lagano vriti voda.  Nakon minute dodajte maslac i nastavite miješati dok se krema ne zgusne (oko 5 minuta).  Maknite kremu s vatre, procijedite i umiješajte kiselo vrhnje. Ulite toplu kremu u ohlađeno tijesto i ostavite nepokriveno u hladnjaku otprilike dva sata, dok se krema ne stisne.

Foto: Filip Popović