Arhiva oznaka za: Ozalj

Premijera karlovačke Urbane avanture, interaktivnog obilaska središta grada

Upoznati braću Seljan, Nikolu Teslu, otkriti karlovačku vinsku scenu i dugo skrivene tajne ovog grada od sada možete u inovativnoj interaktivnoj turi koju je osmislila putnička agencija Croatia Open Land uz pomoć Turističke zajednice grada Karlovca.

Tura spaja povijest, kulturu i gastronomiju i predstavlja jedinstveno iskustvo za sve koji žele bolje upoznati grad na četiri rijeke.

“Urbana Avantura obećava doživljaje koji će obogatiti svakog posjetitelja i ostaviti dubok dojam. Idealna je za obitelji, parove i pojedince koji traže autentično iskustvo našem prekrasnom gradu”, rekao je Krešo Rogoz, vlasnik Croatia Open Landa, putničke agencije koja osmišljava atraktivne programe u Karlovcu i središnjoj Hrvatskoj.

 

Nova tura vodi kroz tri fascinantne atrakcije koje otkrivaju Karlovac iz potpuno nove perspektive. Prva vođena tura ime je dobila po braći Seljan, najpoznatijim hrvatskim istraživačima, a prolazi kroz grad, istražujući njegovu bogatu povijest, arhitekturu i legende.

Nakon toga, u srcu parka degustiraju se najbolja vina karlovačkih vinara sljubljena s finger foodom, a vrhunac je susret s legendarnim Nikola Teslom koji je oduševio i goste prve Urbane avanture pristigle iz Zagreba i okolice Karlovca.

Više informacija: https://croatia-open-land.com/.

Na kupanac u Ozalj

Krenuli smo iz Zagreba, odmah starom cestom do Karlovca, jer se nepregledna kolona već stvarala ispred naplatnih kućica, a na GPS-u cijeli se autoput crvenio, znači kolone su se vukle po užarenom asfaltu.

Malo više zavoja, ali zanimljiv krajolik i začas smo došli do Karlovca, ali nismo nastavili prema morskoj obali, već smo odlučili provesti dan uz obalu rijeke Kupe i uživati u kupanju s pogledom na Stari grad Ozalj i hidroelektranu Munjaru. Parking je besplatan, a uz dobro predviđanje putanje sunca, automobil će vam biti i u hladu.

Može se birati – brčkanje u plićaku što je idealno za djecu jer se gaca po pijesku, ili plivanje uz brzace koji se spuštaju iz brane. Korana je idealne temperature, taman da osvježi a dobro je znati da u kupancu mogu uživati i kućni ljubimci. Dakako, postoje tuševi i sanitarni čvor što je itekako važno na takvim mjestima.

Kad ožednite ili poželite gucnuti koktel pa i nešto prigristi – kućica, odnosno podružnica restorana Žganjer ne može se izbjeći. Osim klasičnih bezalkoholnih pića, u ponudi je šest koktela. Kupa Spritz, Kupa colada, Blue lagoon, Paloma, Mojito i klasični Gin tonic stoje od 5,50€ do 6€.

Ako malo ogladnite, svakako preporučujemo janjeće uštipke i krčki umak od sira (8€), a ako je glad jača i volite janjetinu, tada naručite Krčki burger – 80% janjetina, 20% junetina, krčki umak od sira, svježi domaći krastavci, zelena salata i luk (8.50€). Za ljubitelje klasičnih burgera, u ponudi je BBQ burger od junetine (8.50€), a ako ne jedete meso, vrlo je ukusan i za preporučiti Greenburger – Planet of plants pljeskavica, zelena salata, BBQ umak i svježa rajčica (8.50€).

Za one koji po vrućini žele pojesti nešto laganije, u ponudi imaju Hladnu salatu od Karla šurlica s pestom od rikule i mozzarellom, bosiljkom, bademima, češnjakom, parmezanom i maslinovim uljem (7 €), a djecu će oduševiti pohani pileći štapići i pomfrit (8€).

Možete se počastiti i slatkim. Dakako, nezaobilazne su štrudle. Naime, osim po odličnoj janjetini, restoran iz Jaškova – Žganjer, poznat je i po štrudlama koje uvijek na Štrudlafestu pobuđuju velik interes (porcija 3€), ali nama je bila najzanimljivija Torta Katarine Zrinski, pripremljena prema receptu iz 17. stoljeća (5€). Najzanimljivija je i priča o torti. Naime, pretpostavlja se da ga je Katarina Zrinski osmislila upravo promatrajući kupalište uz Kupu i to sa prozora starog grada Ozalj.

Stoga smo odlučili nakon kupanja i brčkanja te ukusnih zalogaja razgledati Stari grad Ozalj i doznati zanimljivosti o Munjari. Žalosno je da smo do sada svi, na putu prema obali zanemarivali ovo mjesto, a Stari Grad Ozalj, jedna je od najvažnijih kulturnih atrakcija u Hrvatskoj. Sagrađen je u 13. stoljeću, a u njemu je nekad živjela i znana hrvatska plemićka obitelj Frankopan.

Danas je Stari Grad Ozalj otvoren za posjetitelje, a u njegovom središtu nalazi se Zavičajni Muzej Stari grad, odnosno Muzej Frankopanovih, u kojem se može doznati o životu i radu ove obitelji koja je u povijesti Hrvatske ostavila veliki trag.

Mogu se razgledati predmeti iz različitih razdoblja, a u brojnim interaktivnim izložbama koje su prilagođene za djecu, može se naučiti o prošlosti na zabavan i uzbudljiv način. Zavičajni muzej Ozalj u Starome gradu kroz tjedan je otvoren od 8 do 20 sati, a vikendom i praznicima od 10 do 20 sati. Cijena ulaznice – od dječjih do ulaznica za odrasle, kreću se od !,33€ do 2,65€, a cifra će biti malo veća želite li stručno vodstvo.

Kada se dolazi u Stari Grad Ozalj i vraća iz njega, prelazi se preko mosta, a pažnju privlači Munjara, ili kako je danas službe nazivaju Mala hidroelektrana Ozalj (MHE). Promatrajući je, ne bi se reklo da se radi o industrijskom zdanju. Naime, za njen romantični izgled zaslužni su karlovački inženjer Valerijan Rieszner i slavni arhitekt Herman Bolle čije ime stoji uz zagrebačku i đakovačku katedralu, arkade zagrebačkog groblja Mirogoj, grobnice obitelji Jelačić u Zaprešiću te brojna druga zdanja.

Hidroelektrana koja podsjeća na mali dvorac, u pogon je puštena 1908. godine, postavši tako druga hidroelektrana na izmjeničnu struju nakon Šibenske. A, sve to ne bi bilo moguće bez Nikole Tesle koji je godinama savjetovao lokalnu upravu o izgradnji Munjare. Od trenutka kada je puštena u pogon, do danas, ovaj zaštićeni spomenik kulture i simbol grada još uvijek radi.

Boris Šušnjar, turistički vodič – Nikola Tesla

Imate li još malo vremena i snage, u blizini Ozlja obiđite i selo Trg, jedno od prvih planski građenih naselja u Europi. Poznato je po starim običajima koji vuku porijeklo iz staroslavenske tradicije kao što je odvoz pokojnika na saonicama od kuće do groblja i ljeti i zimi, posipanje groba pšenicom, polijevanje puta vodom nakon prolaska pogrebne povorke, a naročite je poznato po gradnji kuća od drvenih tesanih „planjki“, slaganih na „hrvatski vugal“.

Selo je poznato i po jalbi, odnosno pokrivalu za glavu. Jalba se izrađuje pletenjem na lucnju (jednostavan drveni stalak od savijene ljeskove grne), posebnim ogrankom prastare tekstilne tehnike koja se zasniva na preplitanju na okvir spiralno namotanih prednjih i stražnjih niti. U Trgu se jalba izrađivala do početka 20. stoljeća, a obnova trške čipke, odnosno jalbe započela je 2002. godine na poticaj Zavičajnog muzeja Ozalj i Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba. 2009. godine, pletenje jalbe na lucnju upisano je na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Melita Mataković-Rožić

Iskreno, bilo je to prvi puta da smo čuli za jalbu i nadamo se da će se za ovako rijetku baštinu pročuti, te da će u budućnosti turisti umjesto suvenira proizvedenih u Kini, iz Ozlja odlaziti s pletenim malim remek dijelom.

Za jednodnevni izlet – dovoljno, a Ozalj ima još mnogo znamenitosti i prirodnih divota koje treba razgledati, pa su u planu i dodatni izleti. A, na povratku, uz najavu, svakako navratite u Zajačko selo kod gazdarice Katarine Šoštar Meserko.

Katarina Šoštar Meserko

Ona uzgaja Mili mali česn, odnosno češnjak koji, kako ona kaže „koristi se kao začin, medikament, a može poslužiti i kao suvenir“. Češnjak je iz ekološkog uzgoja, Katarina ga uzgaja sama, tepa mu, pjeva, čeka da naraste a kad ga ubere, oprezno četkicom skida višak zemlje.

Na njezinom OPG-u može se kupiti njen češnjak (vjerujte, potpuno je drukčiji od onog iz supermarketa) upakiran po pola kilograma, kilogram, upleten u pletenice ili bukete. Katarina ga i tanko nareže pa suši u listiće, a može se nabaviti i prah od češnjaka te prava delikatesa: pesto od češnjaka, te crni, fermentirani češnjak.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić, Nikola Zoko i TZ Ozlja

Otvoren je Speleon, centar podzemne baštine pored Baraćevih špilja

Bez obzira volite li razgledavati prirodne ljepote zimi, ukrašene mladim lišćem u proljeće, ili ljeti dok se u šumama, pećinama i uz rijeke nalazi osvježenje, jedan od pravaca su sigurno Plitvička jezera uz koje svakako treba posjetiti i Baraćeve špilje. Da se uputite na ove destinacije koje su samo sat i pol vožnje od Zagreba, a isto toliko i od Zadra, sada postoji još jedan razlog: ovih je dana  u Rakovici, otvoren Speleon –  centar podzemne baštine, smješten nedaleko već spominjanog ulaza u Baraćeve spilje, koji posjetitelje vodi u svijet podzemnih prirodnih ljepota ovog područja.

Ova vrhunska arhitektura djelo je zagrebačke arhitektice Kristine Radelić, tvrtka Sto posto prirodno d.o.o., a dizajn postava odnosno unutarnje opremanje izradili su Marko Barišić i Jelena Devčić iz šibenske tvrtke Kocka d.o.o. Za stručnu podlogu te interpretaciju ključnih prirodnih vrijednosti koje će se prezentirati u centru zaslužni su Kazimir Miculinić (paleontologija), Krešimir Raguž (arheologija), Neven Bočić (geologija) te Hrvoje Cvitanović (speleologija). Izvođač radova izgradnje objekta je Građevinski obrt Špelić iz Slunja, vlasnik Nikola Špelić a za moderno opremanje objekta zaslužan je Zlatko Jelačić i tvrtka Smart Audiovisual iz Zagreba.

Susret sa špiljskim lavom

Do sada su posjetitelji u Baraćevim špiljama, poznatom nalazištu brojnih ostataka životinja iz ledenog doba imali priliku vidjeti ostatke špiljskog medvjeda, pleistocenske zvijeri koja je živjela i sklanjala se u špilje, a pronađene su i kosti drugih životinja koje su obitavale na ovom području. No sve do danas teško se moglo zamisliti kako su te životinje izgledale. Sada, u atriju Speleona nalazi se odgovor na ovo pitanje, jer tamo posjetitelje čekaju hiperrealistične replike ovih životinja. Na recepciji centra odmah ćete se susresti sa strašnim špiljskim lavom, u atriju vas čekaju spiljski medvjed, vuk te hijena, dok u prostorijama centra i vunasti nosorog koji „samo što nije potrčao prema vama“, jer replike su tako vjerne da se doima kao da su životinje žive.

Istraživanje u društvu vodiča

Velebni objekt kružnog oblika prostire se na čak 1200 metara kvadratnih, a od toga je 850 m kvadratnih namijenjeno za izložbu stalnog postava koji posjetitelje upoznaje s prirodnom i kulturnom baštinom područja kroz četiri teme – speleologija, geologija, arheologija i paleontologija. Čitav postav popraćen je nizom suvremenih multimedijalnih modela interpretacije kao što su maketarski prikazi, LCD ekrani, smartglass, replike i drugih životinja te kukaca, animacije i multitouch ekrani. Centar pored stalnog postava sadrži i multifunkcionalnu dvoranu, dječju igraonicu, speleo – dokumentacijsku knjižnicu sa 6500 knjiga na temu speleologije.

Speleon se razgledava u društvu vodiča, pa se nemojte iznenaditi ako na trenutak zakoračite u osjetilnu komoru i doživite podzemne uvjete na samoj površini. Moguće je i osjetiti težinu speleološke opreme ali i vidjeti prave dragulje koje su svojim predanim radom pronašli arheolozi i paleontolozi. Naime, u unutrašnjosti Baraćeve špilje pronađeno je musterijensko oruđe, kutno strugalo – ručni alat iz doba neolitika, koji je najbolji dokaz da su u ovom dijelu Hrvatske, točnije u Gornjoj Baraćevoj špilji boravili i praljudi.

Predah uz štrudlu i čaj

Uz recepciju Centra se nalazi i ugostiteljski objekt pa se počastite domaćim štrudlama raznih nadjeva i preporučujemo ljekovite čajeve iz lokalnog OPG-a. Na dovitljivim lecima na stolovima naći ćete objašnjenja kako na organizam djeluju pojedini čajevi Teasheena (tišina), od ljekovitih biljaka koje rastu uz Plitvička jezera: glog je obogaćen snagom šume pa će ojačati sve aspekte vašeg bića, matičnjak je povezan s korijenom, mineralima i vodom iz tla pa će vas povezati sa snažnom energijom iz tla, kopriva je okupana vodom i odnijeti će sve nečistoće iz organizma…

Što se još može vidjeti u blizini? 

Kako biste povezali svijet podzemne baštine s prekrasnom prirodom koja dominira Likom, zastanite u Slunju i prepustite se vođenoj turi s renđerom kojeg organizira Javna ustanova Natura Viva. Oni se programom Udahnite ljepote Slunjčice, odlično nadovezuju na sve što ste vidjeli u Speleonu. Naime, voda radi čuda na površini zemlje i ispod nje. Svojim podzemnim tokom oblikovala je Baraćeve špilje, a Slunjčica je, izdubivši kanjon stvorila predivan krajolik na kojem je evidentirano čak 101 vrsta različitih biljnih i životinjskih vrsta.

 

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić