Arhiva oznaka za: Pušipel

Ovog vikenda, svi u Međimurje – Urbanovo vas čeka

Tradicionalno svakog svibnja, već dvadeset godina, Međimurje živi u ritmu eno-gastronomske manifestacije Urbanovo. Druge godine zaredom, od 12.  do 14. svibnja, centralni do manifestacije smješten je u Domu kulture i turizma (Štrigova 103) gdje međimurski vinari izlažu najbolje iz svojih podruma. Svoja vina predstavljaju vinari iz više od 20 vinarija među kojima su Banfi, Belović, Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Hažić, Horvat, Jakopić, Kerman, Kocijan, Kojter, Kossi, Kovač, Kunčić, Lovrec, Medenjak, Munđarov breg, Nemec, Novak, Podrum Štrigova, Preiner, Štampar, Tomšić, Turk, Vuković te mnogi drugi.

Dom Kulture i turizma u Štrigovi ujedno je i mjesto gdje će se ovog vikenda susresti poslovni partneri, vinari, izlagači, vlasnici restorana, sommelieri, istinski ljubitelji dobre kapljice i svi koji su na neki način uključeni kako u proizvodnju, tako i u distribuciju vrhunskih vina.

Mlade snage vinarije Kunčić

Urbanovo organizira udruga Hortus Croatiae, s perspektivnim vinarom Robertom Horvatom na čelu, a prethodilo mu je Međunarodno ocjenjivanje vina i Urbanovo gurman tjedan, koji, kao i festival traje do 14. svibnja, a u restoranima uključenima u projekt nude se tri slijeda uz tri čaše vina za 30 €. Manifestacija  završava Otvorenim podrumima (19. – 20. svibnja) kada će svoje podrume za posjetitelje otvoriti vinarije Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Hažić, Horvat, Kerman, Kocijan, Kojter, Kossi, Kunčić, Medenjak, Munđarov breg, Novak, Podrum Štrigova, Preiner, Štampar i Vuković. Nakon svih tih događaja, ovogodišnje Urbanovo završit će svetom misom i blagoslovom vinograda, u nedjelju 28.svibnja.

Robert Horvat, predsjednik udruge Hortus Croatiae,

”Cilj Urbanovog 2023. je stavljanje fokusa na kvalitetu svake kapi vina koja izlazi iz naših podruma pri čemu mislim i na manje vinare, a ne samo na velike proizvođače“ kazao je na otvorenju Festivala Pušipela, Robert Horvat, predsjednik udruge Hortus Croatiae, pozdravljajući okupljene goste među kojima su bili bivši predsjednik RH Stjepan Mesić, župan Međimurske županije Matija Posavec, župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec i načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik te Rudi Grula , direktor Turističke zajednice Međimurske županije. Ove godine je županija partner festivala Šibensko-kninska županija, a posebnost svečanog otvorenja je i otvorenje izložbe Vino na granici/Vino na meji u Državnom arhivu za Međimurje u Štrigovi.  Na otvorenju su proglašeni pobjednici Međunarodnog ocjenjivanja vina, kojima su dodjeljene i nagrade.

Branimir Jakopić

Budući da je restoran Terbotz kojeg vodi obitelj Jakopić, uključen u Urbanovo gurman tjedan, bili smo na odličnom ručku koji je započeo njihovim pjenušcem Terbotz, i uz odabrana vina iz njihovog podruma nastavio juhom od šparoga i kopra, preko glavnog jela – lungića s krustom od koprive i pireom od batata, raguom od smrčka te čipsom od rikule i demi-glace umakom. Senzacija je bio desert – dakako Međimurska gibanica, najbolja koju smo jeli ikad. Bila je poslužena s odličnim sladoledom od bučinih koštica.

U sklopu Urbanovog održane su i mnoge radionice, a mi smo prisustvovali na radionici Pušipel koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u Vinskoj kući&wine campu Hažić, otkrivajući sve tajne pušipela, ali i dokazujući da sorte kao što je rajnski rizling, sauvignon i traminac mirisavi u Međimurju daju odlična vina. Na radionici su bili prisutni i vinari pa je bilo zanimljivo slušati kako oni predstavljaju svoje vino.

Vinska radionica Pušipel i Tomo Jakopović

Prisustvovali smo i Vinskom kvizu kojeg je osmislio i organizirao Ivan Goričanec u vinariji Lovrec koja u ovom dijelu Hrvatske ima najstariji podrum koji datira iz šesnaestog stoljeća i etnografsku zbirku Lovrec (predmeti vezani uz vinogradarstvo i vinarstvo) koja je uvrštena u Registar kutlurnih dobara RH.

Podrum vinarije Lovrec

Kroz odgovore na pitanja koja nisu bila preteška, mogli su se doznati i manje poznati detalji iz proizvodnje vina i povijesti vinarstva u Međimurju i svijetu, pa smo uz zabavu, kušanje na slijepo 11 etiketa vina ne samo vinarije Lovrec već i ostalih međimurskih vinara, proveli ugodno vrijeme u podrumu čiju temperaturu održavaju preko 300 godina stara stabla platane. Ovako osmišljen kviz odličan je način za upoznavanje vina i sve oko njegove proizvodnje i nadamo se da će gospodin Goričanec ustrajati u njihovom održavanju.

Ivan Goričanec i Krešo Lovrec

Na žalost, vrijeme nas nije poslužilo da razgledamo Mađerkin breg i vidikovac s kojeg se vidi teritorij četiri države, da prošećemo vinogradima i vinogradarkim cestama… ali kišom natopljena prekrasna priroda, uvijek nasmijani domaćini, vrhunska vina i odlična hrana dali su nam razlog da posjetimo Međimurje ne samo za vrijeme festivala.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko, Terca Art i Sunčana Barušić

Održano prvo izdanje manifestacije Gala Pušipel

Na svečanoj večeri održanoj u restoranu Oxbo zagrebačkog Hiltona, pod nazivom Gala Pušipel, jedanaest je međimurskih vinarija predstavilo trgovcima i predstavnicima medija svoja nova vina od sorte pušipel, zatim pjenušce od iste sorte, te na kraju i odležana, to jest više godina dozrijevana vina, te vina kasnih berbi. Goste su dočekali i pozdravili predsjednik udruge Hortus Croatiae David Štampar i poznati novinar i gastronomad Rene Bakalović.

Projekt pušipela u Međimurju je započeo prije dosta godina, kada su vinari udruge Hortus Croatiae, odlučili vina koja su do tada nosila neki od brojnih sinonima za sortu kao što su moslavac ili šipon, a koja su se pritom iz mase izdvajala kvalitetom, nazvati starim i tradicionalnim međimurskim nazivom, pušipel. Uz pomoć nadležnih lokalnih institucija, stari je naziv zaštićen kao županijska robna marka, kako ga u budućnosti ne bi mogli koristiti proizvođači izvan udruge i Međimurja. Zatim je osmišljen dizajn nove boce koja se i danas koristi samo za tu sortu, i to tek kada zadovoljava zadani standard kvalitete i stila. Vina od te sorte koja se ne uklapaju u zadani standard, ili dolaze izvan udruge ili Međimurja i dalje najčešće nose naziv moslavac ili šipon.

Od začetka projekta do danas potražnja za pušipelom neprekidno raste, a posljednjih nekoliko godina čak i dvocifrenim stopama, što je nedvojbeni pokazatelj da je projekt pušipel na jako dobrom putu. Pa, evo nekih od svojstava koja tu sortu čine toliko privlačnom i potencijalnim vinom budućnosti za Međimurje i Hrvatsku

– jedna od vrlo rijetkih sorti koja prosperira u evidentnim klimatskim promjenama. Prirodna sklonost višim kiselinama i kasnija priroda sorte omogućavaju da grožđe zrelost dočeka u idealno doba godine, ranu jesen, a ne da ga se bere već u kolovozu kao što je sve češće slučaj s drugim bijelim sortama.

– jer i kod potpune zrelosti grožđa očuva elegantni karakter vina. Nikad nije teško ili zasitno, uvijek posjeduje atraktivnu dozu svježine, alkohol se nikad ne penje visoko.

– jer nije napadno aromatična sorta, zbog čega je široko upotrebljiv i dodatno ističe terroir, a ima specifičnu citrusnu slast na finišu koja zaziva novi gutljaj i čini ga izvanrednim food vinom.

– jer je izvrsna baza za klasične pjenušce. Brzo poprima tercijarne note i čini pjenušce elegantnima i osvježavajućima, a istodobno omogućava slojevitost i finesu.

– jer je nešto najbliže što Hrvatska može ponuditi obožavateljima rieslinga (rajnskog rizlinga), a da je autentično, srednjeeuropsko. Nalazi se u istoj stilskoj zoni gdje je i riesling, nudi istu klasu kvalitete, a nije kopija, nego je originalna i lokalna stvar.

– jer omogućava restoranima koji vode brigu o održivosti i pojmu jedi i pij lokalno, misli globalno, da obogate svoju ponudu sa specifičnim vinom visoke klase, osvježavajućeg karaktera i potencijala za dugogodišnje čuvanje.

Riedel čaše za pušipel

 

Tijekom večeri predstavljena je i najnovija faza projekta pušipel – čaše dizajnirane samo za tu sortu, razvijene u suradnji sa slavnim proizvođačem čaša Riedel i njihovim predstavnikom za Hrvatsku, zagrebačkom tvrtkom Miva, gdje se prezentirana čaša može kupiti.