Arhiva oznaka za: vinarija Cmrečnjak

En primeur 2023. Istrijani u Zagrebu potvrdili status vrhunskih vinara

/u /od

Više od šezdeset vinara iz Istre predstavilo je malvazije istarske berbe 2022. na 11. En primeuru, manifestaciji koju je 2012. pokrenula Vinistra po uzoru na takva događanja u Francuskoj. Premijerno kušanje vina u zagrebačkom hotelu Esplanade tradicionalno je okupilo hrvatsku vinsku scenu, sommeliere, enologe, vlasnike ugostiteljskih objekata, distributere, sve one koji su željeli na vrijeme rezervirati vina dok su još u bačvama, ali i ljubitelje malvazije i istarskih vina.

„Prošla vinogradarska godina bila je vrlo izazovna i obilježena velikim sušama ali istarski vinari imaju puno utakmica u nogama pa su ponovo odradili vrhunski posao. Siguran sam da ćemo nakon En primeura još jednom zaključiti kako imamo jako dobre mlade malvazije“, ističe Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre pred kojom je iznimno dinamična godina s atraktivnim vinskim manifestacijama. Među njima i važno domaćinstvo prestižnog svjetskog ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles.

Luka Rossi, Boris Miletić, Sandra Zokić, Zlatko Komadina i Marko Miklaužić

Prije promenadnog kušanja održana je radionica”Malvazija kroz različite terroire Istre” koju su vodili sommelier Filip Savić i dr. sc. Kristijan Damjanić. Na radionici su predstavljeni najbolji uzorci malvazije istarske berbe 2022. Naime, stručan žiri je odabrao 11 uzoraka koji najbolje predstavljaju pet vinarskih regija na koje je podijeljena Istra, pa su prisutni imali prilike kušati malvaziju iz vinarije Vivoda (jug), malvaziju Festigia iz Agrolagune (zapad), malvaziju vinarije Kadum (također zapadna regija), malvaziju vinarije Franković (sjever-sjeverozapad). Iz iste regije predstavljena je i malvazija vinarije Dešković, potom malvazija Valenta (centralni dio Istre) i malvazija vinarije Benazić (istočni dio Istre). “Zadatak nije bilo lagan jer od 43 pristigla uzorka morali smo izdvojiti ovih jedanaest i nadamo se da smo uspjeli barem donekle dočarati koliko se malvazije istarske razlikuju s obzirom na terroir i kakvih će karatkeristika biti vina od ove sorte iz prošlogodišnje berbe” rekao je sommelier Filip Savić.

“Impresionira me kako Istrijani savršeno spajaju proizvodnju vina i maslinovog ulja s turizmom i u tom smislu je genijalna ideja da se Concours Mondial de Bruxelles održava u Istri gdje će se svijetu osim vinara iz Istre i čitave Hrvatske prezentirati i Istra kao turistička destinacija. Ovo je velika vrijednost za hrvatski turizam i hrvatsko vinarstvo“, istaknula je Sandra Zokić, izaslanica ministrice poljoprivrede i ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište.

Boris Miletić istarski župan, također je potvrdio značaj Concours Mondial de Bruxellesa za istarski turizam i vinarstvo, a kao jedan od simbola Istre izdvojio malvaziju istarsku koja kvalitetom parira i mnogo većim vinskim regijama.

Kao i svake godine s istarskim vinarima u Esplanadu je stiglo i dvadesetak kolega s Kvarnera sa žlahtinama te članovi Bregovite Hrvatske s mladim vinima. Kvarnerske vinare podržao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, a član Upravnog odbora vinara Bregovite Hrvatske Marko Miklaužić istaknuo je kako su za razvoj ove vinske regije zaslužne tri autohtone sorte škrlet, pušipel i kraljevina koje su se također mogle kušati u Zagrebu na En primeuru.

Ana i Marino Markežić

U zahuktaloj atmosferi, svatko je nalazio svog favorita, poznato lice vinara s kojim je razmijenio mišljenja i komentare, a kušajući toliko dobrih mladih vina bilo je teško odlučiti se za najbolje.

„Nakon standardno dobrog Kozlovića, vinarije koja iz godine u godinu s odličnim vinima opravdava kvalitetu svog rada, najviše mi se svidjela mlada malvazija vinarije Kabola. Još je u mladoj formi, jučer je punjena iz tanka, ali kad se primiri i malo „odmori“, biti će to vrhunsko vino voćno-mineralne arome. Pohvalila bih i mlade malvazije vinarije Marijana Armana koje imaju nešto više alkohola, a istodobno su mineralne, tople, svilenkaste i već sada dobro izbalansirane, te malvaziju vinara Claudia Tomaza. Ona pak ima niže alkohole (oko 11%) sviježih je aroma, te jako izražene voćnosti“ rekla je sommelierka Manuela Maras i napomenula kako joj se kod gostujućih vinarija iz Bregovite Hrvatske najviše svidio pušipel vinarije Cmrečnjak koji će sigurno ove godine biti omiljeno u krugovima ljubitelja vinskih kapljica, koji vole svježa vina raskošne arome.

Antonio Tomaz

Nina Arman

 

Foto: Merlo De Graia i Sunčana Barušić

Na Vinskoj shpitzi u diWine baru gostovalo šest međimurskih vinara

/u /od

Zahuktavaju se vinska zbivanja, od ugodnih druženja po wine shopovima i wine barovima, do velikih manifestacija s radionicama i promenadnim kušanjima. Ljubitelji dobrih kapljica i profesionalci imaju mnogostruke prilike za probati mlada vina iz gotovo svih hrvatskih vinskih regija i dakako etikete na koje su vinari itekako ponosni.

Tako je započeo i ovogodišnji ciklus Vinska shpitza, u zagrebačkom diWine Baru, kojom je prilikom Zagreb posjetilo šest međimurskih vinara koji su predstavili svoja, svake godine sve bolja vina. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je i odličnih pjenušaca, sauvignona i muškata koji su još bolje klizili niz grlo uz gitarsku jazz pratnju za koju se pobrinuo Darko Gulić Gula.

Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurja

Prije kušanja i diskusije o vinima, Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurja je predstavio projekt ekomuzeja Međimurje malo, koji prati svjetske trendove kada je riječ o suvremenoj muzeologiji. „Muzeji ‘zatvoreni’ u zgradama služili su struci, no donosili su vrlo malo koristi lokalnoj zajednici. Suvremena muzeologija nastoji povezati povijest sa svakodnevnim životom lokalnog stanovništva. Na takav način štiti se i promovira kulturna i prirodna baština, podiže svijest lokalne zajednice o njenom značaju te se razvija održivi turizam.“ – istaknuo je Grula i ponosno istaknuo kako je Međimurje ozbiljan kandidat za dobivanje standarda „Green Destination“, svojevrsnog Oskara u kontekstu održivog, zelenog turizma, te da se međimurski vinari sve više okreću prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji.

Da su međimurski vinari ozbiljno shvatili zadatak očuvanja vinogradarske i vinarske tradicije, najbolje pokazuju njihova sve bolja i bolja vina, koja mahom osvajaju svjetska priznanja, ali i sustavni i kontinuirani razvoj međimurskog vinskog brenda – pušipela. Nakon prepoznatljive vinske boce koja je tržištu predstavljena 2018., pušipel je krajem 2022. godine dobio i svoju čašu, nastalu po uzoru na mađarsku čašu za furmint. U diWine Baru spomenutu su čašu predstavili vinar Robert Horvat i g. Ivan Goričanec, kreativni direktor agencije Reci DA! koja sa međimurskim vinarima surađuje od samih početaka na kreiranju jedinstvenog brend identiteta.

U nastavku večeri, gosti su imali priliku uživati u degustaciji vina šest međimurskih vinarija, koje povezuje ljubav prema pušipelu, ali od kojih svaka njeguje svoje specifičnosti i priča drugačiju vinsku priču.

Ina Kerman, vinarija Kerman

Vinariju Kerman vode žene, stoga se i u njihovim vinima osjeti taj posebni „ženski dodir“. Dizajn njihovih etiketa inspiriran je međimurskom baštinom i prirodom mjesta Sv. Urban. Među brojnim vinskim naslovima ističe se suhi pjenušac od žutog muškata koji nosi naziv Puca (što po međimurski znači djevojka). U vinariji se rukovode filozofijom da je vino sastavni dio društvene kulture te da ima moć i najobičniji dan učiniti posebnim.

Robert Horvat, vinarija Horvat

Pod vodstvom samozatajnog i marljivog Roberta Horvata, vinarija Horvat je u posljednjih nekoliko godina napravila možda i najveći iskorak u kvaliteti vina, o čemu svjedoče brojne osvojene nagrade. Iako su mnogo radili na kvaliteti pušipela, pažnju prisutnih vinoljubaca privukla je etiketa 279 Graševina barique iz kasne berbe 2018. Brojka 279 upućuje na broj dana proteklih od rezidbe do berbe, kao i na vrijeme dozrijevanja u barriqueu koje je trajalo – pogađate – 279 dana. Ono što sigurno niste pretpostavili je da se čak i vinogradi Horvat nalaze na 279 metara nadmorske visine, a podrum se nalazi na adresi Sveti Urban broj – 279! Čini se kako sretni brojevi ne znače uvijek dobitak na lutriji, već mogu donijeti i uspjeh u svijetu vina.

Marko Cmrečnjak, vinarija Cmrečnjak

 

Vinarija Cmrečnjak prva je međimurska vinarija koja je 1992. godine dobila oznaku geografskog porijekla, kada su plasirali prvu vinsku bocu pod vlastitom etiketom. Od tada, pa sve do danas njihova „lenta vremena“ bilježi brojne uspjehe, poput prve proizvedene ledene berbe i prvih međimurskih Decantera, osvojenih 2016. godine. Vinarija Cmrečnjak danas raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasira 17 vrhunskih etiketa. Rajko Cmrečnjak, osnivač vinarije, svoj je vinski imperij prenio na svog nasljednika, sina Marka, koji je nastavio itekako spretno koračati očevim stopama, te stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama.

Filip Jakopić, vinarija Jakopić

Vinarija Jakopić obiteljska je vinarija smještena na Železnoj Gori koja njeguje umjetnost stvaranja vina. Pečat osobnosti prvom vinu, 1908. godine dao je pradjed Filip, a danas ih s puno ljubavi i strasti stvaraju čak tri obiteljska naraštaja. Vinogradi su smješteni na nekoliko odvojenih lokacija, od kojih svaka, upravo sortama posađenima na njima, pruža idealne uvjete. Najveću pažnju kušača privukao je pjenušac Terbotz, koji nosi naziv istoimenog i vrlo popularnog obiteljskog restorana, napravljen 100% od pušipela, klasičnom metodom uz dvogodišnje odležavanje na kvascima.

Krešo Lovrec, vinarija Lovrec

Vinarija Lovrec međimurski je pionir ekološke proizvodnje, s tendencijom ka biodinamici, o čemu svjedoči i vrlo strogi certifikat Austria Biogarantie, koji krasi njihove etikete. U vinariji se od trsa do čaše njeguje organski pristup i „zeleni“ lifestyle, a ukoliko se odlučite posjetiti njihovo imanje smješteno u Svetom Urbanu, osim pogleda na prekrasne vinogradu, svakako obiđite i povijesni podrum kao i etnografsku zbirku uvrštenu u popis kulturnih dobara RH. Vinariju naslijeđenu od oca Franje Lovreca, prije petnaest godina preuzeli su sin Krešo i kći Jasna koji se poput istinskih artisana vinarstva, posvećuju njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847.god. od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka.

čaše za Pušipel

Iz vinske kuće Dvanajščak-Kozol poručuju kako je „stvaranje vina njihov život“. Čini se da je to zaista više od slogana, jer njihova vina, koja stoje uz bok najbolje ocijenjenim svjetskim etiketama, uistinu pričaju priču o ljubavi, predanosti i strasti. Ukoliko posjetite njihovu vinsku kuću, osim vina dočekat će vas i tradicionalna jela spravljena na pomalo drugačiji način, što cijeloj eno-gastro priči daje poseban touch i stvara jedinstveno iskustvo.

Osim ovih, i brojnih drugih uspješnih individualnih vinskih priča, važno je istaknuti kako je Međimurje u cjelini postalo jedna od najvažnijih vinskih destinacija Hrvatske, pa čak i ovog dijela Europe. Još jedan dokaz kako je udruživanje vinara uz podršku turističke zajednice provjereni recept za uspjeh.

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić