Arhiva oznaka za: Vinarija Vislander

Velike vinarije za Malu školu vina

/u /od

U studenom 2024., u organizaciji diWine_projecta i partnerskih vinarija započinje Mala škola vina – jedinstveni projekt organizirane edukacije za vinske početnike. Radionice, koje će se održavati nekoliko puta mjesečno sve do ljeta 2025. g., dostupne su polaznicima po cijeni od samo 9 EUR. Lokacija je diWine Club smješten na zagrebačkoj Opatovini, a projekt su podržale vinarije Iločki podrumi, Martin Albus, Vislander i Vina Šimanović.

Vina Šimatović

Hrvatska (ni)je vinska zemlja?

„Statistički gledano, slika hrvatskog vinskog tržišta izgleda dobro – potražnja je veća od proizvodnje (koja se kreće oko 800.000hl godišnje) te smo pri vrhu ljestvice potrošnje vina po glavi stanovnika (oko 30l godišnje po osobi). No, je li uistinu sve tako sjajno? Većinu hrvatskih vina popiju turisti. Izvozimo visokokvalitetna, a uvozimo jeftina vina. Ugostitelji i dalje zaziru od točenja vina na čaše, pa se prosječan gost prosječnog lokala radije odlučuje za pivu ili žesticu. Površine pod vinogradima su u kontinuiranom padu u posljednjih deset godina, što poskupljuje cijenu vina po butelji. Sve češći problem su i vinske patvorine koje iznimno nepovoljno utječu na tržište vina, dok je prosječni potrošač u pravilu loše educiran i ne zna prepoznati vrijednost za novac. Ako na sve to dodamo i činjenicu da mladi sve manje piju vino, imamo realan problem koji bi u budućnosti mogao dodatno eskalirati.“ – pojasnila je Irena Lučić, idejna začetnica projekta i voditeljica diWine_project platforme.

Rješenje, kao i obično, leži u – edukaciji. A upravo je edukacija cilj Male škole vina, čiju su važnost prepoznale vinarije Iločki podrumi, Martin Albus, Vislander i Vina Šimanović. Vinarijama – partnerima projekta – valja zahvaliti za sjajnu cijenu radionice, koja iznosi svega 9EUR po polazniku. U fokusu su upravo vinski početnici, koje neznanje i nesnalaženje često odvraćaju od konzumacije vina i dubljeg upoznavanja vinskog svijeta, što pridonosi lažnom elitizmu i produbljuje jaz između „znalaca“ i „amatera“.

Vislander vina

Proizvodnja vina s fokusom na domaćeg potrošača

„S veseljem smo podržali projekt Mala škola vina, obzirom da smo tradicionalna vinarija koja živi od domaćeg kupca, a za iduću godinu postavili smo si za cilj još više ojačati taj odnos i dublje se povezati s našim potrošačima“ – izjavila je Antonia Glavan Petanjek iz Iločkih podruma. Anita Tepeš, brend menadžerica linije Martin Albus iz Orahovice istaknula je kako je ovom brzorastućem brendu vrlo važan odnos sa kupcima, koji sve više prepoznaju kvalitetu vina, ali i vrhunskih likera iz linije. Ciklus Male škole vina prepoznali su kao sjajan marketinški alat za pozicioniranje brenda, ali i kao priliku da sudjeluju u važnom projektu edukacije potrošača.

Dalmatian Oil

Sanda Vojković, predstavnica vinarije Vislander pojasnila je kako je njihova vinarija fokusirana na autohtone sorte otoka Visa – plavac mali, vugavu i kuč, te da smatraju svojom ulogom educirati potrošače o važnosti očuvanja izvornog hrvatskog sortimenta, kao i o važnosti terroirskog otiska koji je u njihovim vinima vidljiv kroz single vineyard pristup.

Iločki podrumi, Sofija

„Vinarija Šimanović njeguje tipičan sortiment krašičkog kraja u kojem prevladavaju internacionalne sorte. Ponos naše vinarije je frankovka, sorta koja je u Hrvatskoj još uvijek zanemarena i podcijenjena, pa se nadamo kako će upravo ove radionice promjeniti perspektivu potrošača.“ – kazao je Željko Šimanović, vlasnik vinarije.

Vina Šimanović

Sve vinarije su pozvane uključiti se u projekt

„Za sada je potvrđeno održavanje 20 radionica, koje će „odškolovati“ više od 300 polaznika, no vjerujem kako će se ovom projektu pridružiti i druge vinarije, čime će ove lijepe brojke dodatno rasti.“ – dodala je Lučić. I druge vinarije, koje prepoznaju važnost edukacije domaćeg potrošača, pozvane su pridružiti se Maloj školi vina.

Izohipse, zaštitni znak vinarije Vislander

Dodatni začin ovom ciklusu radionica dala je i tvrtka Dalmatia Oil, u čijim će maslinovim uljima uživati polaznici svih dvadeset radionica, a nije loše spomenuti niti činjenicu kako, osim edukacije po sjajnoj cijeni, svi polaznici radionica sudjeluju u nagradnoj tomboli za koju su nagrade osigurale partnerske vinarije. Medijski partner projekta je Laganini FM radio, koji je Maloj školi vina pružio nevjerojatnu podršku „u eteru“ i tako omogućio da odlične vijesti o radionicama dopru velikog broja ljudi.

„Potražnja za radionicama je nevjerojatna, što nam dodatno pokazuje da je ovaj projekt pun pogodak. Ovim putem pozivam sve zainteresirane polaznike da nam se što prije jave na mail diWine.project@gmail.com i rezerviraju svoj termin.“ – ističu iz diWine_projecta.

Martin Albus, Jezerac

Platforma za promociju vina i vinske kulture

diWine_project platforma je za promociju vina i vinske kulture koja u Zagrebu djeluje preko deset godina, a u svom portfelju ponosno ističu organizaciju brojnih open-air vinskih festivala, nekoliko b2b sajmova, VinMarKon – konferenciju o vinskom marketingu, razna događanja koja populariziraju vino povezujući ga sa kulturom, modom, glazbom i drugim popularnim temama te nebrojene prezentacije vina(rija). U sklopu diWine_projecta djeluje i portal za enogastronomiju diWine Croatia, kao i spomenuti diWine Club u kojem se odvija Mala škola vina.

Vlasnica Irena Lučić, autorica je radionica Vino za početnike, Pjenušac za početnike, Wine&Business te diWine&Cheese, a također je osmislila i predavanja za Malu školu vina, koja se sastoji od četiri modula i male provjere znanja.

Više informacija potražite na diwine.com.hr

 

 

Vis u Zagrebu

/u /od

Prvo zajedničko predstavljanje viških vinara u Zagrebu organizirala je Turistička zajednica grada Visa, u pizzeriji Karijola u Vlaškoj ulici. Mjesto druženja vinskih profesionalaca i medija s viškim vinarima nije slučajno izabrano – vlasnici Karijole, Kristina i Josip Dujmić veliki su obožavatelji Visa, na terasi svoje pizzerije imaju fotografije Visa, a i u gradu Visu imaju Karijolu. Ne moramo naglasiti da se u Karijolama nude i piju viška vina koja vlasnici promoviraju od početka rada u ugostiteljstvu. Dogodilo se (slučajno ili ne) da se viški vinski događaj, dogovoren još u siječnju ove godine, zbio baš na Kristinin rođendan, stoga su okupljeni, na početku kušanja zapjevali poznatu rođendansku “Sretan ti rođendan…!”

Uz viške aperitivne mjehuriće Vislander, predstavljanje vinara otvorio je Marko Dragojević, direktor Turističke zajednice grada Visa, napomenuvši da se u literaturi često spominje Vis kao sinonim vinogradarstva i vinarstva u nas. ”Iako nemamo veliku površinu poput drugih otoka, kod nas je puno obradivih površina, a položaj i zemljište povoljni su za uzgoj vinove loze. Agatarhid, grčki povjesničar i geograf  u 2. st. pr. n. e., zapisao je da vino s Isse svojom kvalitetom prednjači pred svim ostalima. “,  ponosno je rekao.

Josip i Kristina Dujmić, Monika Roki Radišić, Marija Vukelić, Marko Dragojević, Ante Senjanović i Sanda Vojković

Zlatno vrijeme viških vina bilo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada je na Visu, koji je cijeli ukupne površine 9.000 hektara bilo čak 3.000 hektara vinograda. (Danas je na Visu tek 138.55 hektara vinograda, prema podatcima agencije APPRRR iz 2023., što nam govori da se nalazimo na povijesnom minimumu u milenijskoj povijesti vina Visa” ). Mnoge sorte, poput palaruše, rukaca (maraštine), bratkovine, cibiba, kurtelaške od bijelih, te glavanjuše i crnjenka od crnih, na rubu su izumiranja. Tu su još krivjača, kardinal (bijele sorte), babić i vranac (crne sorte), no najznačajniji udio u viškoj vinogradarskoj proizvodnji imaju kuč (trbljan), vugava i plavac mali. Dok se kuč isticao izuzetnim prinosima a ne visokom kvalitetom, vugava je jedno od najkvalitetnijih bijelih vina Hrvatske, a isto tako i plavac mali među crnima.

Vina Lipanović i Ivčević

Viški vinari u Zagrebu to su i potvrdili, vugave (ili bugave ) vinarija Senjanović, Monissa, Vislander i Lipanović gosti su kušali diveći im se, svježima i odležanima, jer sve su bile mirisne, moćne, trajne, s dušom Mediterana u mirisu makije i ostaloga otočkog bilja. Vugave su najpoznatije iz Dračevoga polja, dok je mlada vinarija Monissa dodala dva nova terroira za vugave, Kulu i Zoborje. Nakon vugava, kušala su se vina Kuč Senjanović i Monissa, sorte koja se polako izdiže iz cuvéea s drugima, vinificirajući se u zadnje vrijeme samostalno. Educiranjem mladih naraštaja i upornošću starijih, iskusnih, neke se sorte ponovno bude poput palaruše Lipanović i palagružonke Ivčević. Moderna vinarija Vislander stvorila je pjenušava vina od izvornih sorti (kuč, vugava, plavac) koji su ovo događanje otvorili radosno pokazavši da i Vis ima svoje mjehuriće !

Vina Vislander

Posebnu pozornost Višani posvećuju svom plavcu malom. Na Visu naša najrasprostranjenija crna sorta grožđa daje mekane, pitke i “terroirske” plavce iz pješčanih polja. Lozi plavaca pijesak čuva vlagu kad je suša, a propušta je kad ima previše kiše. Loza sebi uzme onoliko koliko joj treba za stvoriti pitke i jedinstvene plavce.  Poznata viška polja u kojima vlada plavac mali su Tihobraće (Plavac Tihe braće vinarije Senjanović), Milna (Vislander), Velo i Molo Jubišća, Zlopoje i Voščica.

Vina Monissa

Uz plavac na Visu stanuje i tribidrag (crljenak kaštelanski). Ondje se od renesanse naziva imenom cibidrag « o čemu se malo zna i piše, a povijesni dokazi postoje”. Upravo raznolikost viških tala usmjerilo je današnjen nasade vinograda, gdje ima najviše plavaca (76ha), kuča (35ha) i vugava (20ha). « Plavci su većinom u pijesku, a bugava i kuč vole crvenicu i zemlju bogatu kamenom koja daje dodatnu mineralnost bijelim vinima » objasnila je Monika Roki Radišić, iz poznate viške vinogradarske obitelji, sada enologinja u vinariji Monissa.

Vina Senjanović

 Svako polje važno je za viško vinogradarstvo i vinarstvo,  za povijest loze. Da biste ih dobro shvatili, « od pijeska do čaše », trebate doći na Vis. Uz višku pogaču, viške limune i – viške cvite (tradicionalni viški kolač s aromom anisa) nazočni su vinari nudili svoja vina i znalcima ispričali vinsku povijest otoka. A stručna je publika shvatila specifičnost Visa i važnost ovakvih manjih događaja, na kojima svi mogu s vinarom razgovarati i saznati puno informacija o vinu.

Ipak, najljepše je vina i hranu te viški gin, rakije i cvite kušati ondje gdje nastaju : « Današnje predstavljanje Visa poziv je svima da dođu na naš otok i bolje ga upoznaju. Veseli nas da se viška vina nalaze i da će se naći na vinskim listama nekih zagrebačkih restorana, jer kušanje vrhunskih vina, najbolja je promocija  eno-gastro ponude Visa. Posjetite Vis i u predsezoni,  pogledajte internetske stranice naše turističke zajednice i stranice viških vinara. Siguran sam da ćete naći nešto što će vas privući k nama. Čekamo vas na našem lijepom otoku » zaključio je direktor TZ Marko Dragojević – pozvavši nazočne i na skorašnju proslavu dana grada Visa, 23. travnja 2024. !

 

Foto : Julio Frangen i Darko Poslek

Mirisi i okusi otoka Visa oduševili zagrebačke ljubitelje vina

/u /od

Prvi Vinski čvenk održan na novoj lokaciji diWine Bara – Opatovini 29, iznad zagrebačke tržnice Dolac – ugostio je višku vinariju Vislander. Vijest o gostovanju ovog, sve popularnijeg, vinskog brenda brzo se proširio među ljubiteljima vina, koji su popunili sva raspoloživa mjesta u baru. Kroz zanimljivu priču o vinima i vinariji, u kojoj se isprepliću povijest, obitelj, tradicija i moderno vinarstvo, proveli su nas predstavnica vinarije Sanda Vojković i prodajni predstavnik Saša Zec.

Saša Zec, Sanda Vojković i Irena Lučić

Priča o Vislanderu priča je o otočanima – o Višanima i Britancima. Dok je oko njih bjesnio Drugi svjetski rat, Vis je skrivao britansku zrakoplovnu bazu. U izolaciji je Višanima nedostajalo hrane, a Britanci su čeznuli za mirnodopskim užicima. Zato su nona Franka i dida Jure s vojnicima s britanskoga otočja sklopili još jedan savez – razmjenjivali su vino za hranu: suhi vojni obrok za plavac. Savršen reljef pjeskovitih polja i neprekidan trud učinili su taj otočni savez pobjedničkim.

Vlasnici vinarije – Damir Radica, te Marko i Sanda Vojković – ovom su vinarijom odali svojevrsni hommage svojoj baki (noni) Franki Vojković i pradjedu Juri Dorotiću, koji su protagonisti ove uvodne priče. Stoga su se odlučili posvetiti proizvodnji vina upravo od viških autohtonih sorti – vugave, kuča i plavca malog, koji u specifičnom pjeskovitom terroiru daje potpuno drugačija vina od plavaca uzgojenih na kršu i kamenu.

Viško bonda

Autohtona vugava (bugava) vrlo je rijetka sorta – ukupne količine u Hrvatskoj, a samim time i u svijetu, ne prelaze 15ha, od čega je samo 1ha na Braču, a preostalih 14ha na Visu. Pa tako vinarija Vislander sa oko 7ha nasada ove sorte posjeduje 50% ukupne svjetske proizvodnje.

Vislander Bugava

Niz od četiri vina, prigodno sljubljenih sa malim zalogajima kreiranih vještom rukom vlasnice bara, Irene Lučić, započeo je rose pjenušcem Viško Bonda, kupažom kuča i plavca malog. Kušala se i Vislander Bugava Premier, te dva plavca sa različitih položaja – Milna i Tihobraće. Na plavce su u vinariji Vislander naročito ponosni, a zanimljivo je da ih sve proizvode single vineyard metodom. Svaka od četiri etikete priča drugačiju priču o viškim mikro-terroirima i apsolutno svaka posjeduje svoj jedinstveni stil i karakter.

Vislander Plavac mali – položaj Milna i Tihobraće

Za kraj, već ionako dobro raspoložene vinoljupce, čekalo je još jedno iznenađenje – koktel naziva „When Life Gives You Lemons…“, na bazi pjenušca i Vislander Limoncella napravljenog od čuvenih viških limuna. Valja napomenuti kako Vislanderi u svojoj destileriji, osim Limoncella, stvaraju i druge delikatese poput travarice, lozovače, kruškovače, rogačice i orahovače, a posebnu pozornost posvećuju proizvodnji gina od rogača.

Vislander Limoncello

Sve u svemu, Vislander je brend koji se svakako treba naći na radaru istinskih ljubitelja vina, te koji polako, ali sigurno osvaja (i zadržava) naklonost svojih kupaca.

 

Tekst: Irena Lučić, diWine Croatia

Foto: Irena Lučić, Vislander arhiva i Sunčana Barušić

Istra, Vis i Fruška gora na Vinskoj faci poslije placa

/u /od

Na veliku radost svih ljubitelja dobre kapljice željnih odličnog druženja, ispred – već kultnog wine shopa Witrina u zagrebačkoj Vlaškoj ulici 7, ponovno je bilo živo. Naime, vlasnik Witrine Ivo Pavlović i Manuela Maras, nakon podulje su stanke, ponovno organizirali druženje Vinska faca poslije placa. Za početak nove sezone odlučili su okupiti tri vinarije – iz Istre, s otoka Visa i iz Srbije.

U ime vinarije Vislander s otoka Visa, goste je pozdravila Sandra Vojković, brand manager ove relativno mlade vinarije na tržištu, ali s dugačkom obiteljskom tradicijom. „Primarno smo orijentirani na plavce i prva smo otočna vinarija sa single vineyard proizvodnjom plavca malog. Imamo četiri različita vinograda, na četiri različita položaja. Terroir na spomenutim položajima je taj koji daje pečat grožđu i zaslužan je da u podrumima njegujemo četiri različita plavca“, kazala je na početku Sandra Vojković i dodala kako je vinarije ponosna i na vina od vugave, autohtone viške sorte.

Od sorte vugava proizvode mirna vina – Vislander Bugava koja je na tržištu prihvaćena kao odlično mlado, svježe vino, od selektiranog grožđa dobiva se Vislander Bugava Premier, a s malim dodirom drva Vislander Bugava Antique.  Plavci i Vugave oduševili su prisutne, a ostala mirna vina iz njihove proizvodnje, pjenušci (prvi pjenušci s otoka Visa) i destilati vinarije Vislander mogu se nabaviti, a gdje drugdje, nego u Witrini!

Samozatajni Franko Radovan predstavio je vina svoje vinarije Radovan, koja se nalazi u mjestu Radovan, kraj Višnjana. Franko Radovan, naslijedivši vinariju svojih predaka, počeo je profesionalno proizvoditi vina 1998. godine. Od tada, iz godine u godinu rasprodaje sve butelje koje su namijenjene tržištu iako se u javnosti i medijima vrlo malo pojavljuje i promovira. Kušavši njegova vina svi su zaključili da mu reklama i nije potrebna, jer u slučaju vinarije Radovan, kvaliteta prodaje proizvod.

Glavno vino u vinariji Radovan je dakako – malvazija, a osim nje u vinogradima njeguju tri bijele i tri crne sorte od kojih proizvode devet etiketa. Nakon Radovan rosea od cabernet sauvignona i merlota, kušala se i svježa Malvazija Istarska.

Novo i nepoznato uvijek izaziva velik interes, pa je su se tako s velikim zanimanjem kušala vina vinarije Trivanović koje je predstavio Ivan Trivanović. „Imamo dugačku obiteljsku tradiciju. Naime, moja obitelj na obroncima Fruške gore uzgaja grožđe još od 1959. godine. Djed i otac su vina proizvodili uglavnom za sebe, rodbinu i prijatelje, a onda sam, nakon što sam preuzeo vinariju odlučio ozbiljnije pristupiti vinarstvu. Proizvodimo 9 etiketa vina od grožđa koje raste isključivo u našim vinogradima“, započeo je predstavljanje Trivanović i ponosno dodao kako je srpski vinski magazin Vino&Fino, njihov rose Lex, 2022. godine proglasio vinom godine.

Rose prošlogodišnje berbe još nije na tržištu (moći će ga se kušati na manifestaciji Pink day u Laubi), međutim gosti su ispred Witrine s velikim užitkom ispijali njihov Chardonnay i Trivanović reserve Cabernet Sauvignon, a Ivan Trivanović je najavio da će se njegova vina uskoro moći kupiti i u hrvatskim vinotekama.

Druženje na Vinskoj faci poslije placa omiljeno je ne samo zbog dobrih i posebnih kapljica, nego i zalogaja koje nesebično vlasnik Witrine, Ivan Pavlović nudi. Domaće je domaće, a Pavlović je oduvijek znao „nanjušiti“ kvalitetne i dobre proizvođače delikatesa, sireva i dakako – suhomesnatih proizvoda. Novost u ponudi Witrine su suhomesnati proizvodi vrlo cijenjenog proizvođača, gospodina Trusića iz Starog Petrovog sela kraj Požege. Na pladnjevima su se našli kulen Bećarac, kulenova seka Namiguša, slanina Janja – svi od crne slavonske svinje, a kobasica Djeveruša napravljena je od mješavine mesa autohtonog sortnog goveda podolac i crne slavonske svinje. Prave šmekere svi proizvodi čekaju u Witrini!

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Vesna Jozić, Mario Kučera i Sunčana Barušić

Vodič kroz vinoteke: „Vinske zvijezde“ preporučuju najbolje blagdansko vino

/u /od

Bliže se blagdani, dani kada se peku kolači, a jelovnik se pomno sastavlja da bi se zadivilo ukućane i goste. Pa, uz planirana jela treba poslužiti i dobro vino, stoga donosimo rezultate ocjenjivanja komisije Vinskih zvijezda. Jer, kada stručnjaci neko nekom vinu dodijele visoke bodove, dobar je to vodič za kupnju bez propitkivanja.

Najbolje ocijenjeno blagdansko vino 6. ovogodišnjeg ocjenjivanja Vinskih zvijezda jest vrhunsko desertno vino Šibenski Jakov 2019. Vinoplod-vinarija Šibenik. Tako su odlučili ocjenjivači „naslijepo“ na nedavnom ocjenjivanju u zagrebačkom Michelin restoranu Noel, između 23 pristigla uzorka – 19 pjenušavih i 4 mirna vina.

Komisija je brojila 5 članova:  Zvjezdana Marković, certificirana kušačica i profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (Zavod za vinarstvo i  vinogradarstvo),  dipl.ing agr. Saša Zec, enolog, Toni Arbunić, glavni sommelier Noela, Matea Vojinović,  studentica diplomskog studija Vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta, te profesorica Marija Vukelić, voditeljica projekta i predsjednica komisije. Vina je točio mladi sommelier Noela Vito Crnković.

Pobjedničko vino dobilo je čak 95 boda, proglašeno je šampionom ocjenjivanja te je time osvojilo zlatno priznanje s „pet zvjezdica“. Opisano je  kao mirisno, fino, slasno i sočno s aromama suhih  smokava, marelica i meda. Na okusu je puno, kompleksno i trajno. Uz njega se preporučuju sitni blagdanski kolači, kuglofi, medenjaci, torte s bijelom čokoladom ali i – gusja jetra!

Drugo mjesto dijele pjenušavi moslavački Glamour Rosé Extra brut 2017. vinarije  Miklaužić (94,8 boda) i Korlatov Merlot Boutique 2019. (94,8).

Na trećem je mjestu iločki Traminac IBPB vinarije Papak, 2017. (94,4).

U nastavku su ukupni rezultati prema broju zvjezdica i pravilima projekta Vinske zvijezde

Pet zvjezdica – veliko zlato  (95-98,5):

Šibenski Jakov, desertno, 2019., Vinoplod-vinarija Šibenik (95); Merlot Boutique 2019. Korlat  (94,8) Glamour Rosé Extra brut 2017. Miklaužić (94,8)

Najbolja desertna vina

Četiri zvjezdice – zlato (90-94,5 bodova):   

Desertna: Traminac IBPB 2017. Vina Papak-Ilok; Traminac Primus 2018. Bolfan;

Najbolja ružičasta pjenušava vina

Ružičasta pjenušava: Bregh Rosé Brut Petrač, Ružica Vinodola Brut Pavlomir, Viška bonda brut Vislander; La Pien brut Gregorić, Lilith extra brut Degrassi, La vie en Rosé brut Degrassi, Radosh Rosé Vina Papak Ilok

Najbolja bijela pjenušava vina

Bijela pjenušava: Baronial brut vina Vuglec; Meandar brut Erdutski vinogradi, Komiška bonda brut Vislander; Trdenić Brut; Organic Muscat demi sec Kopjar, Jasminka demi sec, Vuglec&Bodren, By the Way doux, Bodren.

Tri zvjezdice – srebro (85 – 89,5 bodova):

Klassik Brut Kašner; Memoria Brut Nature, Enosophia

 

Foto: Julio Frangen i Sunčana Barušić

Vino uz žlicu u Nico’su – bistrou u srcu Zagreba

/u /od

U bistrou Nico´s u srcu Zagreba (Augusta Cesarca 4) održano je 17. Vino uz žlicu, eno gastronomski projekt kojim se promovira kultura konzumacije vrhunskih vina i hrane.

Uzvanike iz svijeta medija pozdravio je voditelj bistroa Ivan Srdar, koji se pobrinuo da sve bude na visokoj razini, naglasivši da se kod njih njeguje talijanska kuhinja, a svoje umijeće pokazao je novi chef Marko Rerečić. Vlasnici Nico’sa, koji je otvoren potkraj prošle godine, su Irena Kolovrat i Mario Sabolić, a glavni voditelj bistroa Marinko Čeko trenutno u novu sezonu ‘uhodava’ njihovu istoimenu trattoriju u Dubrovniku.


Prohladnu zagrebačku večer na početku su uljepšali mjehurići pjenušca Memoria, posluženog uz zalogajčiće s Tatarskim biftekom, a predstavio ga je Hrvoje Sarić, voditelj prodaje  Enosophije za zagrebačko područje. Etiketa Memorije napravljena je da zabilježi svečane trenutke tako što se na njoj zaokruži datum i na praznoj crti napiše razlog slavlja. Pjenušac spada u kategoriju Brut nature, rađen je klasičnom metodom, od sorte rajnski rizling s položaja Potkova kod Feričanaca u Slavoniji. Odležao je tri godine u boci, bez dodavanja ekspedicijskog likera.

Toplo predjelo, Raviole punjene ricotta sirom i špinatom u salsi s bosiljkom, također je pratio Rizling (berba 2022.), ali u mirnom obliku, a stigao je iz vinarije Consul iz Vetova, koja se polako i uspješno probija na tržište.

Ravioli punjeni ricotta sirom i špinatom u salsi s bosiljkom

O Consul Winery s prestižnog vinskog položaja u kutjevačkom kraju, nadahnuto je govorila njihova zagrebačka predstavnica Ivana Pranjić. Objasnila je da naziv vinarije priziva doba Rimljana, koji su u tom kraju imali vinograde, a oni samo nastavljaju tradiciju.


Osso bucco, jelo koje se kod nas afirmiralo kroz TV seriju ‘Sopranos’, sporo je kuhana teleća koljenica, a za ovu priliku garnirana je s risottom alla milanese i gremolatom. Dodatni okus dale su tostirane krušne mrvice s češnjakom, peršinom i limunovom koricom, a hercegovačka Blatina barrique 2020. iz podruma Nuić izvrsno je pratila ovaj talijanski specijalitet.

Osso bucco s risottom alla milanese i gremolatom uz tostirane krušne mrvice s češnjakom, peršinom i limunovom koricom

Perjanica hercegovačkih crnih vina, koju su brižno odnjegovali otac Josip i sin Vlatko Nuić, dolazi iz vinograda u Crnopodu, mjestu između Međugorja i Ljubuškog. Tamno rubin crvenu Blatinu odlikuju bogato tijelo i izraženi tanini, pa se bez problema uklopila s Osso buccom osebujnog okusa. Obitelj Nuić privatni i poslovni život vodi na relaciji između Hercegovine i Austrije, pa nitko od njih nije mogao predstaviti vinariju i vino. No, učinila je to vrlo uspješno Renata Cisar koja je, uz vinoljupca Mustafu Topčagića, koautorica projekta Vino uz žlicu.


Mala pauza do novog slijeda jela i vina bila je prilika za upoznavanje s tvrtkom Alpeks gastro koja nudi širok asortiman sitnog inventara za ugostiteljstvo, a predstavile su je Sandra Šicel i Marina Vrban. Alpeks gastro opskrbljuje sve oblike ugostiteljskih objekata, hotelskih lanaca i raznih institucija diljem Hrvatske, a njihova cash & carry trgovina nalazi se u sklopu Family malla u Zagrebu. Praćenjem trendova, poznavanjem proizvoda, kompetencijom i radom, Alpeks gastro postavlja nove prekretnice u opskrbi ciljanih skupina kupaca.

Sandra Šicel i Marina Vrban

Nakon Osso bucca i Blatine prešlo se na malo laganije jelo – Prženi file trlje. Ova još nedovoljno cijenjena jadranska riba obogaćena bjelanjkom i bademima, servirana je uz krumpir salatu s bijelim lukom, radičem, rukolom i pestom od rukole. Glasovima uzvanika pokazalo se da je to bilo i najbolje sparivanje s vinom, Vislanderovom Vugavom 2021.

Prženi file trlje s bjelanjkom i bademima, poslužen uz krumpir salatu s bijelim lukom, radičem, rukolom i pestom od rukole

Iza ove autohtone sorte s otoka Visa krije se zanimljiva obiteljska priča o obnovi vinograda, koju je dijelom otkrila predstavnica vlasnika Sandra Vojković. Vugave su obično malo teže i alkoholnije, ali ova njihova iz prve berbe s Dračeva polja skladanija je pitkija, modernija te je laganija i kremoznija uz zadržanih relativno visokih 12,5% alkohola.

Gastronomska avantura okončana je Pudingom od limuna s kuhanim jabukama u šećernom sirupu, posutim kokosovim mrvicama. Ovaj uzbudljiv desert nije popraćen vinom nego osvježavajućim koktelima od gina i tonica.

Puding od limuna s kuhanim jabukama u šećernom sirupu, posutim kokosovim mrvicama

Ivan Srdar, voditelj bistroa, ujedno je i jedan od ponajboljih hrvatskih miksologa, pa nije čudo da nije mogao odoljeti da nam smiksa koktele od tonica Fever Tree i dvije vrste Gina – Sloe Gin Karolina 58 i Distilled Gin Aldo 52 – iz destilerije Sempervivum iz mjestašca Veleniki kod Poreča, vlasnika Marka Fabića, čiji su destilati nagrađivani na prestižnim svjetskim natjecanjima.

Ivan Srdar, voditelj Bistroa Nico´s

Teranino barrique ovjenčan je zlatnom medaljom u Lyonu, Gin Karolina osvojio je Trophy Grand Gold u Frankfurtu, Gin Aldo srebro na London Spirit Competitionu, Pelinkovac zlato na Vinistri, Istriana barrique srebro na London Spirit Competitionu… A na stolovima su se našli, na volju uzvanicima, kao aperitiv ili dižestiv, njihova komovica Istriana barrique, Pelinkovac i Teranino barrique.

Sasvim posebna maslinova ulja Brenda KuSshh otkrila su zanimljive okuse i mirise s otoka Krka. Uzgajajući bilje na vlastitoj ekološkoj plantaži, domaće i prirodne proizvode ovog brenda osmišljavaju i ručno izrađuju Monika Kovač i Nives Matić. Njihova vrhunska maslinova ulja s pet različitih okusa; ekstra djevičansko, s čili paprikom, s limunom, s narančom i s mediteranskim biljem nikoga nisu ostavili ravnodušnim.


I ovo najnovije izdanje Vina uz žlicu bila je još jedna jedinstvena večer u kojoj se istinski uživalo i ugodno družilo, ali i ponešto naučilo o hrani i vinu, i to na najfiniji mogući način.

Hrvoje Sarić, Sandra Vojković, chef Marko Rerečić, Renata Cisar, Mustafa Topčagić, Ivana Pranjić i Ivan Srdar

Foto: Sunčana Barušić i Nikola Zoko

Jedinstvena Bugava i priča o Vinu za život

/u /od

Veliki poznavatelj i ljubitelj vina, Vjekoslav Madunić uzeo je žestok tempo. Sve češće se pobornici dobrih kapljica i oni željni upoznavanja novih etiketa, ponekad i do sada njima nepoznatih vinara i vinarija ili sorti grožđa sastaju u Češkoj besedi. Ovoga puta bilo je Vrijeme ZA… upoznavanje viške vinarije Vislander.

Darko Lugarić, Sanda Vojković i Vjekoslav Madunić

„Priča o Vislanderu priča je o otočanima – o Višanima i Britancima. Na Visu 1944. godine nije bilo dovoljno hrane, a muškarci koji su to mogli, nosili su puške i ratovali daleko od rodne grude. Na otoku su ostale žene, starci i mala djeca, a dok je oko njih bjesnio Drugi svjetski rat, Vis je skrivao britansku zrakoplovnu bazu koju su koristili i saveznici, uglavnom Britanci. U izolaciji je Višanima nedostajalo hrane, a Britanci su čeznuli za mirnodopskim užicima. Zato su nona Frona i dida Jure s vojnicima s britanskoga otočja sklopili još jedan savez – razmjenjivali su vino za hranu, suhi vojni obrok za plavac. I stoga slogan vinarije Vislander glasi Vino za život“ objasnila je na početku prezentacije vina svoje vinarije Sanda Vojković, koja je u vinariji Vislander zadužena za marketing, odnosno brendig. Naime, upravo zahvaljujući mlađim naraštajima koji su naslijedili vinograde na Visu i obiteljskim ih vezama spojili u jedno vlasništvo, izgrađena je nova, suvremena vinarija s podrumom, obnovljeni su vinogradi i posao se proširio, a ime Vislander malo po malo zauzima značajno mjesto na vinskoj karti Hrvatske.  Vinarijom, vinima kao i crtežima portreta na etiketama, te cijelom pričom vezanom uz vina, noni Franki Vojković, pradjeda Juri Dorotiću i ostalim članovima obitelji, Damir Radica uz Marka i Sandu Vojković odaju svojevrsni hommage.

Na Visu se oduvijek sadila loza, a uništeni vinogradi filokserom nisu se više pretjerano obnavljali, tako da čokota u naše vrijeme ima najmanje. Vis, naš najudaljeniji nastanjeni otok po mnogočemu je poseban, pa tako i po autohtonim sortama koje su tamo preživjele, a danas ih vrijedne ruke modernih vinara revitaliziraju, jer svjesni su da na svjetskom tržištu količinom ne možemo konkurirati, ali ljubiteljima dobre kapljice mogu ponuditi vina od autohtonih sorti koje ne rastu nigdje drugdje na svijetu. Takva je bugava (vugava) kojom je na cijelom svijetu zasađeno samo 15 ha (polovica je u vlasništvu Vislandera). Osim bugave (vugave), vinarija njeguje i sorte plavac mali i kuč (trbljan bijeli).

Prezentaciju je, uz Sandu Vojković i Vjekoslava Madunića, vodio sommelier Darko Lugarić, a dobar je početak bio ispunjen veselim mjehurićima koji su perlali u čašama, jer točio se pjenušac Komiška bonda (strana). Kao bazna sorta odabran je kuč (trbljan bijeli), koji daje svježa, laganija vina izraženijih kiselina, što je idealna baza za pjenušce, a uz tu sortu dodana je i vugava, ubrana u trenutku tehnološke zrelosti pogodne za proizvodnju pjenušavih vina.

Robert Brkić

„Bio mi je postavljen težak zadatak, ali kada sam vidio s čime raspolažem, za mene je to bilo otkriće. Na otoku s toplom mediteranskom klimom ubrali smo grožđe koje je imalo sedam grama kiseline na litru. Nisam niti trenutka dvojio da je kuč odličan za proizvodnju pjenušca, a u ovaj smo dodali 15% vugave“ objasnio je enolog vinarije Vislander, Robert Brkič.

Franjo Francem, enolog i sommelier i Marko Čolić na radnom zadatku

„Iznenađen sam da se na otoku može uzgajati vino od kojeg se radi tako dobar pjenušac i to od sorte od koje su se do sada radila stolna vina, kako smo ih nazivali. Dobiti tako lijepi uradak s perlama… kapa dolje“, kazao je enolog i sommelier Franjo Francem nakon što smo kušali pjenušac. Nakon kušanja mirnih vina – Bugava 2021. i 2022., dodao da bugavu, odnosno vugavu treba njegovati, te da moramo biti svjesni činjenice da se takva vina proizvode samo na Visu i ne mogu se s ničim usporediti. Tu činjenicu svakako treba iskoristiti u dobrom marketingu i biti ponosan na nju.

Kušali smo i Bugavu antique 2021. tako nazvanu jer je sličnija vinu koje se u prošlosti proizvodilo od te sorte. Naime, kada nije bilo inox bačvi, sva su se vina držala u drvenima, pa su vina bila teža, jača, robusnija. Trideset posto vina za etiketu Bugava antique, kompleksno vino s izraženim aromama marelice, badema i tropskog voća, odležalo je u drvenim bačvama od 500 listara, dok je ostatak bio u inoxu.

Vitomir Andrić i Željko Suhadolnik

Uvod u vina od sorte plavac mali bio je Rosé, dakako od plavca malog. Bilo je zanimljivo promatrati reakcije prisutnih kušača i kušačica. Miris ispunjen cvijetom šipka, brusnice i maline u pozadini, sigurni smo, nije oduševio samo ženski dio publike. Ali muški… nekako je ostao rezerviran i sa ispijanjem čaše i s komentarima. Zašto, nije nam jasno, jer u rosé vinu sigurno jednako uživaju žene i muškarci.

Slijedili su plavci – s položaja Milna (2019.), potom s položaja Voščica (2018.) i Ljubišće (2018.). Položaji toliko blizu jedan drugome, a toliko različita vina!  Nakon kušanja čula se rasprava o taninima. Plavci s Visa ne mogu se uspoređivati s teškašima s Pelješca i ostalih otoka, imaju vrlo nježnu strukturu tijela i arome i teško se nose s taninima koje su mnogi osjetili. Ali, posljednji plavac koji smo kušali s položaja Tihobraće plje (2017.) dobio je odobravanje većine – uostalom osvojio je broncu na Decanteru.

Treba još napomenuti da vinarija ima i svoju destileriju u kojoj nastaju rakije travarica i lozovača, likeri od kruške, rogača i oraha, a posebno su ponosni nagin od rogača – 24 Carob Gold Gin. Kao i svaki uradak pod etiketom Vislander i on ima svoju priču: Naime, izraz karat potječe od rogača (carob). U antičkoj su Issi mjerili težinu zlata i dragog kamenjak sjemenkama rogača koje uvijek imaju istu težinu). U rimsko doba zlatnik solidus težio je 24 sjemenke rogača. Tako od davnina 24 karata označava mjeru za stopostotno čisto zlatno, baš kao što danas 24 rogača njihovom ginu daju stopostotni čisti zlatni okus.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Marko Čolić, Sunčana Barušić i arhiva vinarije Vislander

 

Počele zanimljive radionice Vinarta

/u /od

Počelo je razdoblje Vinarta. Prije velikog promenadnog kušanja koje će se održati u Laubi, 3 i 4. ožujka, u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik održavaju se vrlo kvalitetne i zanimljive radionice – još u nekima, do sredine idućeg tjedna ima mjesta, pa možete osigurati i svoje na https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/

Prvog dana prisustvovali smo na tri: Povratak Zanemarene vugave – Vinarija Vislander, Legradi Plešivica&Tilia Vipava – usporedno kušanje sorti sauvignon i pinot sivi s dva različita terroira i Kozlović – sva vina položaja Santa Lucia.

Jelena Bilanović

Na radionici koju su održali Jelena Bilanović i Robert Brkić imali smo prilike kušati pjenušac od sorte vugava i tri mirna vina. Neki od prisutnih prvi su se puta susreli s ovom sortom koju, zahvaljujući Vinariji Vislander sa Visa čeka svjetla budućnost. Kušanjem vina Bugava Antique iz 2021. vinarija, koja će se još proširiti, dokazala je da ova se od ove sorte mogu raditi i ozbiljna vina.

Matjaž Lemut i Ivan Velikanović

 

Na radionici koju je održao Matjaž Lemut, vlasnik vinarije Tilia iz Vipavske doline i enolog koji je svojim savjetima podigao kvalitetu proizvodnje i mnogih hrvatskih vinarija, usporedno su se kušala vina sorti sauvignon i pinot sivi. Bilo je interesantno primjećivati razlike u vinima koja su proizvedena od grožđa koje je dozrijevalo gotovo na istim zemljopisnim širinama, koja su rađena s istim kvascima, a finese određuju klima, tlo i, kako je napomenuo Lemut – odluka vinara.

Gianfranco Kozlović

Posljednju radionicu toga dana zajednički su održali vinar Gianfranco Kozlović iz vinarije Kozlović i Saša Špiranec i slikom, riječima te ono što su svi priželjkivali, vinima prisutnima dočarali zašto je položaj Santa Lucia u Istri jedan od najvrjednijih vinogradarskih položaja u Hrvatskoj. Nalazi se na 240 metara nadmorske visine nadomak Buja, a površina mu iznosi 25 ha. Prvi nasadi datiraju iz 1961. godine, a tijekom vremena osim pomlađivanja nasada malvazije, obitelj Kozlović je otkrila i posebne pozicije na kojima odlično uspijevaju teran, merlot te cabernet sauvignon. Kozlović Santa Lucia Malvazija 2009. sve je ostavila bez daha i dokazala da malvazija ima velikog potencijala za odležavanje, a teran, za kojeg je Gianfranco izjavio da mu je nakon malvazije nova ljubav i izazov, oduševio je sve prisutne. To je divlje vino kojeg se treba savladati, a kada se to dogodi, postati će veliko vino spremno za dugogodišnje odležavanje.