Vinkovci su proteklog vikenda postali Rimkovci, a grad se na poseban način vratio u vrijeme Rimskog carstva. Doživljaj je jedinstven, a Vinkovci su ponovo pokazali kako su pravi biser hrvatskog turizma. Manifestacija je održana jedanaesti put, grad je bio prepun ljudi iz okolnih gradova ali i turista. Ne čudi kako se tražio krevet više.

Ono najglavnije u Rimskim danima događalo se u gradskom parku Lenije koji je postao pravi Rimski grad. U središnjem dijelu bila je Arena, oko nje tabor, a kako priliči gradu dio je bi kreiran i kao sajmište. Upravo na njemu najživahnije je bilo oko štandova na kojem su učenici Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci – RCK Vinkovci smislili nekoliko zanimljivih radionica – pleli su vjenčiće od lovora, smilja i lavandina, mjerili okupljene pokazujući u koju vrstu gladijatora spadaju ali i pričali o vrlo važnoj temi – hrani gladijatora.

Na tom je štandu mirisao kruh, jele su se tople kaše, a učenici Romina, Larisa, Veronika, Valeria i Luka nisu štedjeli riječi kako bi opisali što su sve pripremili za Rimske dane ove godine.

“Upoznajemo širu javnost, ali i potencijalno buduće učenike s načinom rada naše škole čiji je puni naziv Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci – RCK Vinkovci. Kao Regionalni centar kompetentnosti za poljoprivredu uz najmoderniju opremu i digitalnu tehnologiju svojim učenicima i polaznicima u podsektoru poljoprivrede pružamo znanja i vještine kako bi zavoljeli ono što rade i postali izvrsni u tome. Svojim redovnim obrazovnim programima i programima obrazovanja odraslih nastojimo pružiti najkvalitetnije znanje i vještine u poljoprivredi.” – rekla je ravnateljica škole Ružica Zucić dodajući kako je škola fokusirana na stalni razvoj i inovacije kako bi pratili trendove u poljoprivredi te bili u skladu s potrebama tržišta rada. Predanim radom i kvalitetnim školskim programom škola nudi mogućnost uključivanja u Erasmus+ projekte i različite  izvannastavne aktivnosti kroz koje učenici uvježbavaju javni nastup i razvijaju svoju kreativnost koje će ih učiniti prepoznatljivima i konkurentnijima na tržištu rada.

Jedan od načina da pokažu što su sve naučili tijekom svog školovanja učenici su pokazali na XI. Rimskim danima na kojima sudjeluju od početaka ove manifestacije. Posjetitelji školskog štanda imali su priliku kušati pekarske proizvode ispečene po recepturi starih Rimljana, kao i najčešće gladijatorske obroke u čijoj su izradi sudjelovali učenici smjera Pekar i izvannastavna skupina Mladi povjesničari smjera šumarski tehničar, a u okviru projekta „Kruh kroz povijest“ kojeg vodi nastavnica povijesti Ružice Lenđer.

“Tijekom izvannastavnih aktivnosti osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u školskoj godini 2023./2024., a za čiju je provedbu financijska sredstva osiguralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, učenici su zaključili da je u gladijatorskoj prehrani prevladavala hrana bogata ugljikohidratima kao što je ječam, ali i druge žitarice te grahorice poput boba ili leće. Tome u prilog išao je naziv koji ih je pratio kroz povijesne izvore: hordearii (doslovno prevedeno: ječmeni ljudi ili „oni koji jedu ječam“)” – rekla je profesorica Lenđer, a učenici su priču potkrijepili činjenicom kako su baš zbog takve prehrane gladijatori imali povećanu tjelesnu masu i salo, koje ih je štitilo u borbama bez oklopa od dubljih rana nastalih od mača, noža ili trozupca.

Mirisne zdjelice i kruh na stolu učenici su opisivali vrlo stručno učeći prolaznike i to kako se prehrana starih Rimljana uvelike razlikovala. I tad je bila velika razlika između bogatih i siromašnijih Rimljana, kao i vojnika i gladijatora.

“Općenito je vrijedilo pravilo: što je tamniji kruh, to je niži stalež. U današnje vrijeme imamo upravo obrnutu situaciju. Međutim, ono što je vrlo zanimljivo jest povijesna činjenica da se u doba starih Rimljana kruh pekao i dijelio o trošku države, a stabilnost njihove države ovisila je upravo o podjeli žitarica po glavi stanovnika” – objasnili su učenici, a mi smo od njih dobili recepte za kruhove koji bi se trebali naći na jelovnicima suvremenih gladijatora. Posebno jer su nutritivno zdravi a umjesto u stvaranju suvišnih kilograma djeluju na stvaranje mišićne mase. Ispecite, pa javite dojmove!

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Panis Quadratus

Sastojci:

850 g integralnog pšeničnog brašna

40 g svježeg kvasca ili startera

500 ml tople vode

7 g soli

7 g maka

7 g sjemenki komorača

30 g nasjeckanog lista peršina

 

Postupak:

U brašno dodati sve suhe sastojke: mak, sol, komorač i nasjeckani peršinov list te sve dobro promiješati. Dodati vodu i dignuti kvasac (ili starter) te zamijesiti tijesto. Ostaviti tijesto na toplom mjestu da fermentira sat vremena. Tijesto premijesiti na radnoj površini, oblikovati u kuglu pa ponovno ostaviti da fermentira pola sata do sat. Zagrijati pećnicu na 190 C. Gornju površinu tijesta obilno posuti brašnom te kuhinjskim koncem ili špagom omotati dva puta kuglu tijesta po sredini te zavezati mašnu. Tupom stranom velikog noža gornju površinu tijesta podijeliti na osmine, tj. utisnuti 8 jednakih trokuta. U sredini kugle tijesta probušiti rupu, tj. napraviti šupljinu. Peći kruh oko 60 min na 200˙C

Jeste li znali?

Štruce ovog kruha oblikuju se na poseban način. Oko svakog kruščića vezuje se špagica. To i nije čudno s obzirom da se kruh pekao za prodaju pa se tako odmah prije pečenja pripremao za trgovanje. Zanimljivost je da se nosio se na motkama, na kojima je visio upravo uz pomoć te špagice, a to je za stare Rimljane bilo važno i zbog praktičnosti, a i zbog higijene kako bi se izbjeglo njegovo bespotrebno dodirivanje.

 

Kruh od ječmenog i pirovog bijelog brašna

Sastojci:

375 g ječmenog brašna

375 g pirovog brašna

1 žličica sode bikarbone

1 žličica praška za pecivo

1 žličica lanenih sjemenki

1 žličica soli

375 g mineralne vode

3 žlice maslinovog ulja

 

Postupak:

Pomiješati sve sastojke i kuhačom dobro promiješati. Prebaciti smjesu u kalup obložen papirom za pečenje ili u vatrostalnu posudu. Peći na 200°C oko 45 minuta.

Libum – žrtveni kruh u antičkom Rimu

Sastojci (za dva kruščića):

300 g ovčjeg feta sira (pola količine se može zamijeniti i sa 150 g svježeg kravljeg sira)

150 g glatkog brašna

1 vrlo malo jaje ili pola većeg jajeta

lišće lovora

Priprema:

Nadrobiti i pomiješati sireve pa ih prstima utrljati u brašno. Dodati jaje i umijesiti mekano tijesto. Oblikovati dva kruščića, zarezati svaki nožem na osmine i položiti na lim za pečenje obložen lišćem lovora. Peći 40-50 minuta na 200-220° C.

 

Savillum – slatki kruh

Sastojci:

100 g pšeničnog oštrog brašna

200 g feta sira

1 maleno jaje ili pola većeg

1 žličica meda

Za premazivanje i  posipanje:

1-2 žlice meda

1 žlica maslinovog ulja

malo maka

 

Priprema:

Fetu narezati na kockice i još dodatno usitniti vilicom pa pomiješati s brašno. Dodati med i jaje, umijesiti glatko tijesto, oblikovati kruščić i načiniti nožem četiri uzdužna zareza. Peći u uljem namazanoj keramičkoj ili vatrostalnoj posudi s poklopcem oko 40 minuta na 200°C. Nakon dvadesetak minuta premazati medom i maslinovim uljem, posuti makom i ostaviti još deset minuta da se peče pokriveno, a nakon toga skinuti poklopac i peći još desetak minuta da dobije koricu.

 

Panis militaris – vojnički kruh

Sastojci:

1 kg grubo samljevenog zrnja od pira, pšenice ili raži

0,5 l vode

sol

lovor (podloga za pečenje)

 

Priprema:

Od svih sastojaka, osim lovora, zamijesiti žilavo tijesto i oblikovati lepinje. Na lepinjama napraviti radijalne ureze da se kruh lakše lomi. Ispeći na listovima lovora.

 

Gladiatorum pulticula – Gladijatorska kaša

Sastojci:

300 g ječmenog griza

50 g sjemenki lana

20 g sjemenki korijandera

1 žličica soli

100 ml maslinovog ulja

800 ml vode

 

Priprema:

Sjemenke lana i korijandera samljeti, pomiješati ih s grizom od ječma i kuhati u vodi na srednjoj temperaturi uz stalno miješanje sve dok smjesa ne postane gusta kaša. Po potrebi dodati još vode. Gotovu kašu posoliti i preliti maslinovim uljem.

Jeste li znali?

Recept je rekonstrukcija prema pisanim fragmentima nađenim u Pompeji u školi za gladijatore, a zapisao ga je Plinije Stariji koji je stradao u erupciji Vezuva.

 

Pulticula fabata – Ječmena kaša s bobom

Sastojci:

250 g ječma

150 g boba

100 ml maslinovog ulja

1 glavica luka, sitno sjeckanog

3 režnja češnjaka, sitno sjeckanog

1 šalica vinskog octa

celer

voda

sol

Priprema:

Bob ako je osušen, potopiti u vodu dan prije kuhanja. Pomiješati sve sastojke i skuhati ih. Propasirati pa preliti vinskim octom.

 

Ječmena kaša sa suhim voćem

Sastojci:

ječmena kaša

kefir

suho voće (grožđe, šljive, datulje)

Priprema:

U veliki lonac staviti ječam i uliti toliko vode da prekrije ječam. Zakuhati vodu, a nakon što proključa, poklopiti lonac i kuhati 30 –45 min. Kaša se kuha dok ne upije svu vodu, a ječam ne utrostruči volumen i postane mekan. Ostaviti 15 min. bez miješanja, a prema potrebi ocijediti višak vode.