Arhiva oznaka za: Baranja

Festival kulena u Branjinom Vrhu otkrio tajnu Baranjskog kulena

/u , /od

Baranja jedinstvena regija Hrvatske, omeđena Dravom i Dunavoom, podijeljena hrvatsko-mađarskom granicom s jedinstvenim prirodnim ljepotama, netaknutim pejzažima, ali i plodovima rada vrijednih ljudi koji je nastanjuju od davnina dio je Hrvatske koju je divno posjetiti cijele godine. Ona vam pruža jedinstveno gostoprimstvo pričajući priču o tradiciji, prošlosti i budućnosti, ali i običajima koji se pažljivo čuvaju i prenose s generacije na generaciju.

Ovdje ćete čuti priču o vinogradima koji su zasađeni još u vrijeme Rimskog carstva kad je car Prob zasadio prvi trs vinove loze, a koji danas daju vina specifične arome zahvaljujući posebnim položajima kao što je Banovo brdo). Stoga nije  niti čudno da je vinogradarstvo jedan od važnih segmenata turističke ponude ovog kraja.

Ovdje ćete čuti priču i o baranjskoj crvenoj paprici, fiš paprikašu, šaranu na rašljama, ali i zvijezdi svakog stola – Baranjskom kulenu koji je ujedno i nositelj zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, što dodatno potvrđuje njegovu kvalitetu i iznimnost.

Kako prepoznati pravi kulen, ali i koji nosi titulu najboljeg od najboljeg za ovu godinu otkriveno je u baranjskom selu Branjin Vrh, poznatom po jedinstvenoj Kući Baranjskog kulena. Na tom je mjestu održan prvi Festival kulena u sklopu kojega su dodijeljene i nagrade Drugog nacionalnog ocjenjivanja kulena.

Vrijedni kulenari predstavili su tako svoje ‘blago’, a ocjenjivačku komisija u sastavu prof.dr.sc. Goran Kušec, prof.dr.sc. Krešimir Mastanjević, Miodrag Komlenić, Matej Perkušić i Vlado Ćorić među brojnim kulenima odabrali su najbolje. Nagrađeno je čak 33 proizvođača (13 zlata i 18 srebra), a glavni laureati ovogodišnjeg ocjenjivanja bili su viceprvak Mato Petričević i njegova firma PP BZ Babogredski Feniks, dok je šampionsku nagradu osvojio Stanko Josipović iz Koritne i njegov obrt Euro-farm.


“Naša udruga posvećena je proizvodnji i promociji kulena više od petnaest godina. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za Baranjski kulen bio je jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u EU pa su podršku tom projektu pružili i EBRD i FAO. Posebno sam ponosan jer su svi članovi Udruge koji su certificirani za proizvodnju Baranjskog kulena i koriste oznaku ZOZP (OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i Belje plus), na ovom ocjenjivanju osvojili zlatnu medalju i time pozicionirali Baranju u središte proizvodnje vrhunskog kulena u Hrvatskoj” – istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge proizvođača kulena – Baranjski kulen i direktor PC Baranjke Belje ne krijući oduševljenje izvrsnim rezultatima baranjskih kulenara na 2. nacionalnom ocjenjivanju kulena.

Miodrag Komlenic i Dejan Šarošković

Po čemu je Baranski kulen toliko poseban? Delicija koja se u Baranji proizvodi još od 19. stoljeća, posebno je pripremljen suhomesnati proizvod za kojeg se recepti prenose s generacije na generaciju.

Standardno Baranjski kulen se proizvodi u devet koraka i s pomno odabranim namirnicama – najbolji komadi svinjskog mesa, miješaju se s posebnim kombinacijama začina među kojima dominiraju crvena paprika i papar koji su ujedno i zaslužni za njegovu specifičnu aromu. Od najboljeg komada mesa pa do Baranjskog kulena treba proći nekoliko faza u kojima se i dalje čuva tradicija.

Kako to izgleda pokazao je kulenar Dejan Šarošković, član udruge Baranjski kulen u pogonou za preradu mesa i pušnici koja se nalazi u sklopu Kuće Baranjskog kulena, objašnjavajući kako izgleda postupak proizvodnje. Od pripreme nadjeva po starom obiteljskom receptu, preko punjenja u prirodni ovitak (katicu), pa sve do dimljenja i sazrijevanja. Važno je napomenuti kako je svaki Baranjski kulen zapravo ručni rad, a unutrašnjost mu sve češće nalikuje cvijetu. U Baranji ga često režu na polovice kako bi se lakše odvojio od ovitka.

Tomislav Panenić i Damir Zrno

Kako ga sljubiti s vinima? Na ovo pitanje odgovorili su Damir Zrno, enolog i sommelier i Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica na radionici Sljubljivanja kulena i vina, za koju se tražilo mjesto više.

Iako je riječ o prvom Festivalu kulena u organizaciji Turističke zajednice Baranje, interes za ovu manifestaciju pokazali su mnogi. U Branjin Vrh tako su stigli brojni domaći znatiželjnici želeći kušati kulene svojih sugrađana, gastroljupci iz cijele Hrvatske, ali i političari koji vide veliki potencijal u ovom festivalu. Tako su na svečanom otvorenju bila dva zastupnika u Europskom parlamentu Tomislav Sokol i Karlo Ressler, troje hrvatskih zastupnika Goran Ivanović, koji je ujedno bio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Nataša Tramišak i Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Na okrugom stolu sudjelovao je i Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH, ali i  gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob koji je istaknuo namjeru Gradske uprave Belog Manastira da Festival kulena učini tradicionalnim festivalskim događanjem koje će ljubiteljima domaćih suhomesnatih proizvoda dati razlog za dolaskom u Baranju i Beli Manastir.

„Komunikacijska platforma Osječko-baranjske županije glasi: „Na istoku je hedonizam“, što znači sljubljivanje hrane, vina i događaja, čemu upravo kulen može dati značajan doprinos. A poruka kulenarima je jednostavna – udružite se čak i ako se ne morate udruživati i tako razvijajte sve dijelove proizvodnog lanca, budite inovativni u promidžbi i prodaji, a svoj proizvod učinite konkurentnim i prepoznatljivim“, rekla je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije.

Budući da je Baranja jedinstvena i drugačija, kad dotaknete njezino srce (kako mnogi opisuju unutrašnjost kulena) sljubljujući ga s finom graševinom i komadom kruha, krenite u istraživanje.

Uz ljepote Belog Manastira, grada s velikim potencijalom i brojnim mladim koji ga nastanjuju, zavirite u Zmajevac u kojem vas čekaju vinari poput mladog Ivana Gerštmajera s podrumom i kušaonicom koja priča više stoljetnu priču o obiteljskom nasljeđu i predanom radu u vinogradu.

Ivan Gerštmajer

Prošećite jedinstvenim Zmajevcem u kojem će vas oduševiti priča o gatorima, podrumima ukopanim u zemlju te ozidani ciglama. U ovom selu su gatori vinski podrumi, ali i posebno dizajnirane kućice za odmor. U samom centru nalazi se kuća za odmor Ondine (s podrumom ukopanim u zemlju i katom preuređenim u divan apartman), a na ulazu u Zmajevac, Oaza mira koja je spoj nekoliko kućica s gatorimama i mjestom na kojem možete prespavati.

Kad ste u Baranji znajte da ćete kušati okuse koji su jedinstveni – neki će vas osvojiti na prvu poput fiš paprikaša Baranjske kuće u Karancu, ali i vratiti u prošlost zahvaljujući jedinstvenoj i Ulici zaboravljenog vremena u sklopu restorana u kojoj se pričaju priče naših predaka.

 

Foto: Nikola Zoko, Dubravko Franjin i Sunčana Barušić

Wine story o Goranu Matijeviću i Zlatnom brdu

/u /od

Na prvom jesenskom susretu Wine Story kojeg vodi Dijana Carlito Grgić, gostovao je Goran Matijević, vlasnik vinarije Zlatno Brdo

Oni koji uživaju u gutljajima dobrog vina, cijene posebna, amateri, strastveni kušači ali i profesionalci dobro znaju za susrete koje je Dijana Carlito Grgić, vlasnica i urednica časopisa VINUM.IN, nazvala Wine story.

Od nedavno se susreti Wine story, u kojima se osim vina upoznaje i vinara koji ih proizvodi (jer u vinu je i sakrivena njegova duša i osobnost), održavati u predivnom novom prostoru Spaces Matrix u Slavonskoj aveniji 1c. Prvi u novoj, jesenskoj sezoni okupio je obožavatelje posebnih vina, ali i one koji su prvi puta htjeli kušati vina vinarije Zlatno brdo iz Baranje i upoznati vinara i vlasnika Gorana Matijevića.

Goran Matijević

Wine story, kako je objasnila Dijana Carlito Grgić, nije zamišljen da bude edukativna vinska radionica, nego susret ležerne atmosfere, u kojem se opuštenim razgovorom uz kušanje vinskih kapljica i probranih zalogaja upoznaje vinar, njegova vina, doznaje o počecima proizvodnje i o nekim možda do sada manje znanim detaljima vezanih uz vinariju.

Osebujan vinar i potpuno drukčija vina

Jedno je sigurno:  Goran Matijević osebujan je vinar, a takva su i njegova vina. Posebna, drukčija, jer kad se počeo baviti vinarstvom, to mu je bio i cilj. Zapravo, kako je kazao, najprije je, kada je poslom došao u Baranju i slučajno postao vlasnik jednog vinograda, imao nakanu proizvoditi vina za sebe. „Jer, zašto da plaćam dobru kapljicu kada je mogu sam proizvesti“, kazao je.

Dijana Carlito Grgić i Goran Matijević

Ali, pokazalo se da je njegova filozofija bila pokretač proizvodnje iznimnih vina. „Cilj mi je bio i još uvijek jest, napraviti vina kakva nema nitko drugi“, kazao je Matijević i objasnio kako u svim vinogradima ima zelenu berbu (trganje listova i viška grozdova), pa na kraju ubire samo nekoliko grozdova po trsu. Ali, u njima se krije sva snaga trsa, sve što je loza bila spremna dati i spremiti u preostale bobice. A, taj – nazovimo ga – nektar u bobicama, se pod znalačkom i strastvenom rukom Matijevića uz pomoć enologa Samira Nađa pretvara u posebna vina.

Podrum vinarije Zlatno brdo

„Možda zvučim arogantno, ali na tržište puštam vina koja se ne sramim i za koja znam da će osvojiti nagrade“, kazao je Goran Matijević, koji u podrumu, nakon inoxa i drvenih bačava dodatno njeguje vina u bocama najmanje tri godine. „Ako ne vjeruješ u ono što radiš, ako nisi uvjeren da ideš pravim putem, onda u tvoj cilj ne vjeruju niti ljudi koje imaš uz sebe. Stoga, tvrdoglav sam, ne odustajem od svoje filozofije“, kazao je ovaj iznimni vinar i otkrio kako u podrumu njeguje graševinu u bačvama od akacije. Naime, kako je kazao, kad se akacija prereže, pušta slatkasti sok. Bio je izazov kako će takvo drvo djelovati na graševinu. Kako… to ćemo tek doznati.

Podrum vinarije Zlatno brdo

Ovoga puta smo na susretu Wine story kušali druge dvije graševine. Za dobrodošlicu točila se Graševina 2021., a potom iz 2022. godine. „Dok je većina vinara svoju graševinu branu 2022. godine većinom prodala, ja sam je tek sada pustio na tržište. Ne želim dozvoliti da mi tržište diktira tempo. Kad je vino dovoljno zrelo, tada izlazi iz mog podruma“, kazao je Matijević, a komentarima o vinima pridružio se i sommelier Tomo Jakopović, veliki ljubitelj vina vinarije Zlatno Brdo.

Tomo Jakopović i Goran Matijević

„Jedno sam se jutro probudio s idejom da napravim kupažu kakvu do sada nitko nije napravio. Da napravim cuvee od teško pomirljivih sorata – baranjskog rajnskog rizlinga, chardonnayja koji je 12 mjeseci odležao u hrastovim nepaljenim bačvama, pinota sivog izborne berbe i traminca izborne berbe bobica. Svi su mi rekli da nisam normalan, ali enolog Samir Nađ je uspio spojiti nespojivo, i to je upravo ovo vino koje vam se toči: Cuvee 2022, koji je na Decanteru ocjenjen sa 96 bodova. Jedan bod nam je nedostajao do platine!“ kazao je Matijević.

Ulaz u vinariju Zlatno brdo

Dok smo uživali u neobičnoj kupaži, otvarale su se boce Cabernet sauvignona 2017. „Ovo vino vam odmah pruža ruku da ga uzmete. Ne zahtjeva dekantiranje, vrtnju u čaši, čekanje da se razvije. Ono je odmah nakon što ga se natoči dostupno, mirisno, slasno, harmonično a izuzetno kompleksno. Može ga se piti danas, ali ovo vino ima i veliki potencijal za odležavanje“, komentirao je Tomo Jakopović.

Nova etiketa

Prva tri vina krasi nova etiketa koju je dizajnirao Davor Bruketa, a simbolizira ulaz u gat.  „Bio je to prst sudbine. Davoru je jedan prijatelj poklonio jedno moje vino, a toliko mu se svidjelo da je nekoliko dana kasnije naručio karton. Kušao je kušao, ali nešto mu nije štimalo, pa mi se telefonski obratio riječima: Imaš fantastična vina, ali brate, etikete su ti loše. Daj da ti ja dizajniram nove“, ispričao je Matijević.

Stara ili nova etiketa… nije nam bilo važno. Bitno je bilo ono što je bilo u boci, a u tim vinima smo uživali, dok je šećer došao na kraju. Onog trenutka kada je vinar uzeo u ruke bocu, po njenom volumenu shvatili smo da se radi o nečem posebnom. Kušali smo, kako je kazao Jakopović vrlo rijetko vino. Naime, samo su se neki vinari odvažili napraviti desertno crveno vino, a ovo nas je osvojilo na prvu. Zapravo… oduševilo. Radi se o kupaži izuzetno zrelog cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca. Svako je vino zasebno „odgojeno“ u barrique bačvama, a potom kupažirano. „Kao i sva vina iz vinarije Zlatno brdo i ovo je posebno, drukčije. Nije gusto, naporno iako je robustno. U njemu je zadržana elegancija koja pruža lakoću pijenja pri čemu se osjeti voćan karakter, okus ukuhanog crnog voća i šljiva“, kazao je Jakopović.

Na kraju službenog dijela imali smo čast kušati i izbornu berbu Pinot sivi sa 28 g ostatka šećera. Bio je to dvostruki šećer za kraj, a mi smo odlučili vinara Gorana Matijevića posjetiti u njegovoj vinariji u Baranji, nadomak Dunava do koje se u Općini Kneževi Vinogradi dolazi vinskom cestom koja vodi do Banovog brda.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: arhiva vinarje Zlatno Brdo, Ivana Pranjić i Sunčana Barušić