Arhiva oznaka za: Kraljevski vinogradi

Iznad Name, u baru Pri Nami održano 25. Vino uz žlicu

Svoje srebrno izdanje, 25. event ‘Vino uz žlicu’ organizatori Renata Cisar i Mustafa Topčagić upriličili suPri Nami, popularnom baru u centru Zagreba koji odnedavno radi i kao zalogajnica, otkako su uveli svakodnevnu ponudu domaćih ‘gableca’ po vrlo popularnim cijenama.

Pri Nami se nalazi zaista – pri Nami – čuvenoj robnoj kući, ali ulaz nije s Ilice nego iz Zakmardijevih stuba koje vode prema kuli Lotrščak. Nekadašnje prostorije restorana društvene prehrane, suvlasnici Marin Levaj i Šiško Horvat Majcan preuredili su u bar, koji je u kratko vrijeme postao popularan među mlađom urbanom publikom, ali i domaćim i stranim turistima. Marin, po vokaciji novinar, i Šiško, koji je glumac, nisu željeli da njihov bar bude mjesto gdje se samo toče pića i pušta glazba, nego su se dali na organizaciju raznih programa.

Nekoliko dana u tjednu Pri Nami se održavaju lagane jazz svirke, promocije knjiga, večeri poezije i drugi kulturni sadržaji. No, novost koja je spojila eno-gastro projekt ‘Vino uz žlicu’ i njih bilo je uvođenje ‘gableca’ od 10 do 17 sati. Na tu ideju su došli spontano, nakon sve češćih upita gostiju ima li se kod njih nešto i pojesti. Nastojeći im udovoljiti, angažirali su chefa Mladena Noršića, koji je osmislio jednostavan i cjenovno prihvatljiv jelovnik, baziran na domaćim namirnicama.

Renata Cisar i Šiško Horvat Majcan

Na prezentaciji novinarima, domaćini i organizatori potrudili su se na najbolji način spojiti vina s jelima iz njihove kuhinje. Prije toga, apetit su otvorile rakije destilerije Apuška iz Slavonskog Broda, koje je predstavio vlasnik Siniša Panthy.

Riječ je o potpuno prirodnim voćnim rakijama, spravljenim isključivo od svježeg, zdravog i zrelog voća ubranog u Slavoniji. Obiteljska tradicija započela je 1932. godine, kada je Bela pl. Panthy stariji, podrijetlom Slovak, po struci agronom, sagradio ljetnikovac u Brodskom Vinogorju, a zemljište oko njega pretvorio u plodne vinograde i voćnjake te započeo obiteljsku proizvodnju vina i voćnih rakija. Svoje proizvode rade isključivo prema tradicionalnoj obiteljskoj recepturi, baš kako bi to činio i njihov predak kojeg su djeca zvala Apuška (u prijevodu ‘tatica’) i po kojem je destilerija dobila ime.

Destilerija Apuška – Valentina Erak i Siniša Panthy

Dvostruko ih destiliraju u bakrenom kotlu ili kako bi se to u Slavoniji reklo – rade prepeke. Najtraženije su im rakije Dunja i Kajsija (tako lokalno nazivaju marelicu), a najposebnija je Breskva, možda jedina takva rakija u Hrvatskoj, koju proizvode od stare sorte – vinogradarske breskve.

Dok su se u kuhinji lagano pripremala jela, Mikele Kalcina iz Grožnjana u Istri predstavio je svoje ekstra djevičansko maslinovo ulje Kalcina. Njegova obitelj, kako kaže, od davnina se bavi uzgojem maslina i preradom maslinovog ulja, a temelje za taj obiteljski posao postavio je njihov djed. Ono što je započelo kao mala proizvodnja za vlastite potrebe, s vremenom se strpljivo razvijalo, a danas obitelj Kalcina u svom masliniku ima 1700 stabala.

Mikele i Mikela Kalcina – Kalcina maslinovo ulje

Maslinik se nalazi u lijepom i mirnom istarskom mjestu Kostanjici, okružen brdovitim reljefom koji omogućava da sve najbolje od mediteranske klime ostane sačuvano u samom masliniku te tako masline dobivaju visoku kvalitetu arome i polifenole. Uzgajaju sorte coratina, leccino, frantoio, istarska bjelica, moraiolo i karbonaca, a o vrhunskoj kvaliteti njihova maslinovog ulja svjedoče brojne zlatne medalje i priznanja stručnjaka.

Košarica Pri Nami i pjenušac Kopjar, Blanc de blancs Chardonnay brut

Nakon kratke prezentacije rakija i maslinovih ulja za dobrodošlicu je poslužena Košarica Pri Nami u kojoj su se našli mladi kajmak s vlascem, pâté od srdele i tartar biftek. Zalogajčiće je upotpunio pjenušac Blanc de blancs Chardonnay brut iz vinarije Kopjar koja se nalazi na granici Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije.

Robert Kopjar, vinarija Kopjar

Chardonnay je proizveden od ekološki uzgojenog grožđa, a pjenušac, koji je osobno predstavio vinar Robert Kopjar, nastao je tradicionalnom metodom druge fermentacije u boci. Na finim je talozima odležao dvije godine, a karakterizira ga elegantna kremoznost, kompleksno tijelo s aromama korice kruha i maslaca te izražena voćnost i mineralnost. Vinarija Kopjar poznata je po tome što su njihova vina međunajnagrađivanijima na Decanteru u svom kraju.

Ajngemahtec i Belje graševina

Mnogi smatraju da Ajngemahtec (njemački: eingemachtes – sve u jednom), omiljen na zagrebačkim stolovima, dolazi iz Austrije. Međutim, postoje i saznanja kako ta bogata i krepka juha vodi porijeklo od podunavskih Švaba. Tako se ovo jelo spojilo s vinom iz Baranje, tek flaširanom, svježom Belje Graševinom 2024 iz linije Select, bogatih aroma jabuke i citrusa s ponešto mineralnosti.

Vinko Crnjac, vinarija Belje

Na okusu je sočna i bogata s pomalo hrskavom teksturom. Graševinu i jednu od najvećih hrvatskih vinarija promovirao je voditelj ključnih kupaca Vinko Crnjac, napomenuvši kako je graševina najzastupljenije grožđe u sortimentu Belja. Graševina, kao i ostala Select vina, prava su vrijednost za novac čemu svjedoče i brojne međunarodne medalje u svojoj kategoriji. Dostupna su za svakodnevnu kupovinu u supermarketima i vinotekama te izvrstan izbor ne samo za restorane, nego i za bistroe, barove na plaži, pečenjarnice, pizzerije i kafiće.

Zdravko Žuža, vlasnik vinarije Bora i Renata Cisar

Unatoč dobroj volji, Zoran Pantalon, direktor Kraljevskih vinograda iz Petrčana u zaleđu Zadra, nije mogao nazočiti prezentaciji, pa ga je u toj ulozi zamijenio Zdravko Žuža, vlasnik vinarije Bora iz obližnje Podgradine, što je izvrstan primjer kolegijalnosti. Istaknuo je kako mu je osobita čast predstaviti Crljenak 2020, koji se najviše uzgaja u Kaštelima, ali i u Kraljevskim vinogradima postiže izvrsne rezultate. Podsjetimo, crljenak je stara hrvatska autohtona sorta, a ovaj iz Kraljevskih vinograda voćan je i pitak, aroma šljive i bobičastog voća.

Pileći perkelt i Crljenak, Kraljevski vinogradi

Blagih je kiselina, umjerenih tanina, elegantne strukture i fino doziranog drveta. Dolazi iz vinograda sa slikovitih padina neposredno iznad mora s pogledom na Punta Skalu i Zadar. Iako Pileći perkelt s piletinom i domaćim rezancima nije jelo karakteristično za taj kraj, Crljenak se izvrsno spojio s njim, pa je taj pairing proglašen najboljim prema glasovima novinara.

Željko Ronta, Moga d.o.o.

Između sljedova jela i vina, moderne i inovativne proizvode tvrtke  MOGA d.o.o. iz Donjeg Miholjca predstavio je njihov prodajni predstavnik Željko Ronta. Riječ je o multifunkcionalnim rješenjima vrhunskog dizajna koja se lako uklapaju u svaki eksterijer te su u potpunosti usklađena s propisima, što im omogućuje prolazak minimalno tehničkih uvjeta bez poteškoća. MOGA objekti izvrsno odgovaraju potrebama hotela, restorana, beach barova i drugih ugostiteljskih i turističkih sadržaja. U ponudi su mobilni ugostiteljski objekti, modularne jedinice i prodajni štandovi koji su idealni za korištenje tijekom turističke sezone, kao i na festivalima, sajmovima i sličnim događanjima. Svi objekti jednostavni su za upravljanje, tehnološki inovativni, višenamjenski i u potpunosti prilagodljivi krajnjim kupcima. Tvrtka MOGA d.o.o. poziva sve vizionare, poduzetnike i entuzijaste da se pridruže crowdfunding kampanji za razvoj novih inovativnih proizvoda koji će unaprijediti mobilnu gastronomiju i obogatiti turističku ponudu. Više informacija i sudjelovanje: https://bonafidesinvest.eu/hr/campaign/from-trailer-to-culinary-wonder-your-contribution-makes-all-the-difference/.

Gulaš od sipe i hobotnice, Bora Cuvee 2020.

S obzirom da je otac Zdravko predstavio ‘konkurenciju’, privilegij da kaže poneku riječ o obiteljskoj vinariji Bora dobio je njegov sin Domagoj Žuža. Gulaš od sipe i hobotnice specijalitet je kuće Pri Nami, a s tako okusima bogatim jelom uspješno se izborilo vino Bora Cuvée 2020. Nastalo je od tri vrste grožđa cabernet sauvignon, merlot i syrah u podjednakim omjerima te s puno pažnje odnjegovano u hrastovim barrique bačvama. Odlikuju ga arome šljive i crnog ribiza kao i tamne čokolade. Kiseline su živahne ali harmonične, a prisutna je stanovita pikantnost u retrookusu.

Domagoj Žuža

Puno pažnje pridaju dizajnu etikete, jer im je bitno da vino bude lijepo izvana kao što je i u boci, a to je prepoznala i nagradila struka. Vinarija Bora pripada Benkovačko-stankovačkom vinogorju gdje grozdove griju tople struje Novigradskog mora, a s druge šiba velebitska bura. Kako se u tom kraju za taj vjetar kaže – bora – po njemu je vinarija i dobila ime.

Red velvet torta i KAST traminac 2023.

Red velvet torta s bobičastim voćem bio je desert koji je zasladio večer. Izvrsnim se uz tu talijansku slasticu pokazao KAST Traminac 2023, nježan i elegantan, balansirane slatkoće i ugodnih cvjetnih aroma i vedra, lepršava nosa, a ugodna i čvrsta struktura daju mu pitkost i mogućnost dugog uživanja. KAST je nova butikna vinarija u Iloku u vlasništvu obitelji Kovčalija, koji imaju hotel i restoran Dunav. Dok su supružnici Željka i Renato više posvećeni ugostiteljstvu, posao oko vinarije preuzeli su kći Katarina i sin Stjepan, po čijim je početnim slovima imena nazvana vinarija. Njihova je vizija iločka vina prevesti iz svakodnevnih u zonu vina za posebne trenutke. Tako namjeravaju oplemeniti i nastaviti obiteljsku tradiciju koju su započeli njihovi preci s majčine i očeve strane.

Organizatori i sudionici

Kao iznenađenje večeri, veselo društvo novinara, vinara, destilera i maslinara u zagrebačku noć do novog susreta ispratila je ugodna svirka klavijatura Leone Duran, profesorice glazbe koja povremeno svira Pri Nami.

FAMA/Foto: Julio Frangen, Sandra Brambila, Ribafish, arhiva Kalcina maslinova ulja i Sunčana Barušić

Dalmatinske vinske ikone u centru Zagreba

Vinska manifestacija Dalmamtinske vinske ikone na kojoj su vinari Dalmacije predstavili isključivo svoja najbolja vina održana je 06.11.2023. u hotelu Esplanade. Radi se o jednodnevnom promenadnom kušanju na koje su zbog limitiranog trajanja vinari iz svih dijelova Dalmacije donijeli samo po dvije ili maksimalno tri etikete, one s kojima se najviše ponose.

Predstavljanjem samo posebnih vina, takozvanih perjanica podruma, vinari su željeli skrenuti pažnju javnosti i medija na iznimnu koncentraciju kvalitete koja je posljednjih godina u Dalmaciji više nego evidentna, a zatim na sortnu i stilsku raznolikost, te autentičnost vina.

Naime, u Hrvatskoj niti jedna regija ne posjeduje sortno i stilsko bogatstvo jedne Dalmacije, jer broj autohtonih sorti u Dalmaciji nadmašuje ukupan broj autohtonih sorti svih ostalih regija zajedno, a potvrda najviše kvalitete dalmatinskih vina stiže s renomiranih internacionalnih natjecanja poput britanskog Decantera na kojima Dalmacija osvaja više najsjajnijih odličja od bilo koje druge regije iz ovog dijela Europe.

Stoga je manifestacija Dalmatinske vinske ikone jedno uzbudljivo događanje ekskluzivnog karaktera na kojem se posjetiteljima pruža prilika na jednom mjestu kušati najvažnija vina Dalmacije, koja im rastaču i o kojima im pričaju autori vina osobno.

Predsjednik udruge Leo Gracin rekao je: “Želimo našim suradnicima i kupcima omogućiti da na jednom mjestu nađu svoje favorite i izaberu vina u kojima će uživati i/ili ponuditi u svojim restoranima, vinotekama ili distribuciji. Dalmacija je bogata sortama, specifičnim teroirima i stilovima vina u što su se naši partneri mogli uvjeriti na ovom jednodnevnom kušanju’’

Vinari koji su predstavili svoje perjanice: Baraka, Bora, Boškinac, Carić, Grabovac, Gracin, Grgić, Hvar hills, Katić, Kraljevski vinogradi, Opus vina, Prgin, Prović, Rizman, Saints hills, Skaramuča, Stina, Škaulj, Ško vina, Testament, Tomić, Ventus i Zlatan otok.

 

Foto: Vinart

 

 

Vina za kraljeve

Dok su mnogi te davne godine, 1066., za Božić dobili tek nešto obilniji ručak, bademe ili naranče, opatica Čika (Chicca) od kralja Petra Krešimira IV dobila je na dar ni manje ni više nego – cijeli vinograd.

Gotovo punih devet stoljeća benediktinke iz samostana Sv. Marije nedaleko Zadra brinule su o uzgoju loze i proizvodnji vina na tom vrijednom i plodnom komadu zemlje smještenom iznad Petrčana, koji se pod nagibom od 30° spušta prema moru. Socijalistička agrarna reforma prekinula je, nažalost, tu tradiciju sredinom 20. stoljeća, ali 2011. godine današnji vlasnici vinarije Kraljevski vinogradi otkupljuju tu zemlju i ponovno ovdje sade vinovu lozu. Od ukupno 47ha površine pod vinogradima, 23ha nalazi se upravo na ovoj povijesnoj lokaciji.

Prilikom sadnje novog vinograda odlučili su se na odvažan zahvat melioracije, tj. mljevenja kamene podloge u koju su zatim posađene sadnice vinove loze koje, da bi došle do vode i hranjivih tvari, moraju pustiti korijenje duboko u tlo. Ovaj način sadnje značajno je smanjio prinose, ali je uvelike poboljšao kvalitetu grožđa iz kojih se dobivaju vrhunska vina. Osim samoga tla, velik utjecaj na kvalitetu sirovine ima optimalan jugozapadni položaj, strme padine, zavidna brojka od 250 sunčanih dana godišnje, ali i vjetar koji naizmjenično puše sa Velebita i sa mora, sprečavajući tako mnoge bolesti vinove loze.

Filip Brekalo, predstavnik vinarije Kraljevski vinogradi

Glavninu nasada čine autohtone sorte: plavac mali, crljenak i pošip, dok su u manjoj mjeri ovdje introducirane međunarodne sorte (za koje je poznato da u zadarskom zaleđu daju sjajne rezultate) cabernet sauvignon, syrah, merlot, chardonnay i muškat žuti. Uspijeva ovdje i autohtona plavina, a jako dobre rezultate daje i nedavno posađena žilavka. Godišnje se ovdje proizvede oko 250.000 butelja, od kojih se neke izvezu sve do dalekog Japana. Izvozi se i u Meksiko, Kanadu, SAD, a u Europi na Island, u Njemačku i Poljsku. No, bez brige, ostane ponešto vina i za nas Hrvate (i brojne turiste) željne dobre kapljice.

Ipak, proizvodne linije vinarije Kraljevski vinogradi ne pričaju samo priču o povijesti i estetici krajolika, već i o pametnom i promišljenom tržišnom pristupu koji odvaja HoReCa liniju Punta Skala od retail linije kreativno nazvane Grgur Vinski. U oba slučaja riječ je o vinima visoke kvalitete, no diverzifikacija brenda omogućuje kupcu lakše snalaženje među brojnim etiketama, pa tako i veće uživanje u samom vinu.

Od ukupno 13 etiketa (plus PetNat koji je u planu za ovu godinu) kušali smo Rosé Scuro, ružičastu kupažu plavca, plavine i cabernet sauvignona, Pošip (2021), već spomenutu Žilavku (2020) koja, iako nije uobičajena za ove krajeve, zapravo daje sjajne rezultate, Plavac mali (2017) napravljen u pitkom i lakom stilu tako da traži gutljaj više, izvrsni Crljenak (2017) te kupažu plavca malog, merlota i syraha pod nazivom Gladiator koja nas je naprosto oduševila. Kroz degustaciju proveo nas je Filip Brekalo, prodajni predstavnik i mlada nada vinarije, skrenuvši nam usput pažnju i na zanimljive staklene čepove koji omogućuju dugotrajnije čuvanje vina od uobičajenih navojnih zatvarača, ali i sprečavaju kvarenje koja često uzrokuju pluteni čepovi.

Na kraju priče teško je razlučiti da li najveći utisak na putnika-namjernika ovdje ostavljaju sjajna vina, zapanjujuća vizura vinograda i zalaska sunca, ukusno uređeni eksterijer i interijer konobe ili pak educirano i ljubazno osoblje. Kombinacija ta četiri faktora kadra je učiniti da se zaista osjećate kao „kralj na jedan dan“ (naročito kad vas ogrnu crvenim plaštem i posjednu na tron). A ukoliko ste dovoljno mudri da vina ponesetkući (ili ih naručite preko web shopa) tada vladavinu možete produžiti na svih 365 dana u godini.

 

Foto: Irena Lučić, diWine Portal