Arhiva oznaka za: vinarija Kerman

Međimurski domaćini, vina i jela oduševili članice udruge WOW

Članice udruge WOW (Women on Wine) i njeni simpatizeri, nedavno su u otputovali u Međimurje, naš najsjeverniji i najzeleniji dio Hrvatske. Poznato po prirodnim ljepotama, termalnim izvorima i odličnim domaćinima, Međimurje je postalo omiljena turistička destinacija.

Naime, u Međimurju svatko može pronaći nešto za sebe – u posjetiteljskim centrima i interaktivnim muzejima može se doznati njegova povijest, s legendama o pozoju (zmaj), vilama te čarobnim bićima koja „žive“ u njegovim šumama i ispod zemlje razbuktati mašta, razgledati mnogobrojne povijesne i kulturne baštine, krećući se po odlično uređenim pješačkim i biciklističkim stazama „trošiti“ kalorije, ali ih i „prikupljati“ u restoranima i obiteljskim gospodarstvima koji nude jela od autohtonih namirnica na koje su Međimurci vrlo ponosni.

Ali, Međimurci su, vjerujemo najponosniji na svoja vina, pa nije čudo da se na vinskoj cesti Gornjeg Međimurja nalazi više od trideset vinarija, okupljenih u vrlo agilno Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae Štrigova. WOW-ice su na ovom izletu, kojeg je omogućila Turistička zajednica Međimurske županije, posjetile tri vinarije, dok su u domaćim specijalitetima uživale u restoranu Kneja.

Ambiciozna i inovativna Vinarija Dvanajščak Kozol

Najprije se autobus s dobro raspoloženim članicama (i nekoliko muških simpatizera) zaustavio na adresi Dragoslavec 81a, ispred vinarije Dvanajščak Kozol, a na vrhu suncem okupanog vinograda goste je dočekao Viktor Dvanajščak.

„Majka Rajka i otac Zdravko zasadili su ovdje između 1990. i 1992. godine svoje prve nasade vinograda, a zemljopisno porijeklo dobili smo 1996. i od tada se obitelj profesionalno bavi vinarstvom“, kazao je Viktor i dodao kako obitelj danas obrađuje 11 hektara vinograda koji su smješteni na osunčanim i povišenim položajima u okolici naselja Dragoslavec, pod nazivima Grofovo, Okrugli vrh i Mohokos (koji je s 344,40 m iznad mora ujedno i najviša točka Međimurja).

Bujna trava između redova loza odmah je dala naslutiti kako se radi o iznimno zdravim vinogradima, a kako je Rajko ispričao – vinarija je već dobrano na putu za dobivanje Demeter certifikata. Zdravo tlo, ono koje nije zatrovano pesticidima i njegova bioraznolikost jamac su da će loza roditi kvalitetno grožđe od kojeg će se vještinom podrumarstva dobiti odlična vina. Ne samo odlična, nego i zdrava. Naime, sve što upije iz lišća i tla, svako prrskanje, loza sprema u ono što joj je najdragocjenije, a to su bobice. „Mijenjanjem načina uzgoja loze po biodinamičkim principima zapravo se vraćamo na ono staro – u suradnju s prirodnom, odnosno kako su naši pradjedovi uzgajali ne samo vinovu lozu, nego i povrće, voće…“, objasnio je Viktor te pozvao na kušanje njihovih vina.

Viktor Dvanajščak

Viktor se s ocem Zdravkom brine o vinogradima te zajedno vode podrum i brinu o vinima. Majka Rajka Dvanajščak povezuje ovu vrijednu obitelj i u kušaoni priprema domaće specijalitete, dok kći Tea, koja nas je dočekala u prostoriji s predivnim pogledom na vinograde i šume, osim brige o gostima nosi velike zasluge za promociju te prodaju njihovih vina na domaćem i inozemnom tržištu.

Kušanje je započelo pjenušcem Pozoj od pomno odabranog grožđa pušipela s položaja Dragoslavec, dobivenog tradicionalnom metodom vrenja u boci. Mjehurići su odmah dignuli raspoloženje, a u čaše je Tea počela točiti Pušipel.

Moslavac, šipon, furmint, mosler… u Međimurju tu sortu zovu pušipel, a upornošću i trudom vinara okupljenih u već spomenuto društvo Hortus Croatiae, sorta je postala brand. Vinsku perjanicu Međimurja vinari na tržište stavljaju u originalnoj, posebno dizajniranoj boci upečatljivog izduženog vrata s utisnutim logom društva i imenom – Međimurje. Dakako, svaki vinar lijepi svoju etiketu. Najprije se kušao Pušipel Classic Sveti Juraj 2023., s osvježavajućim aromama limuna i limete te zelene jabuke s izraženim mineralno-citrusnim notama.

Nakon izrazito osvježavajućeg vina koje će još bolje prijati dobro ohlađeno u ljetnim mjesecima, na red je došao Crni pinot rose 2023., blagog okusa po šumskom voću.

Na Posebnu liniju u koju spada Pušipel Prestige Mohokos, obitelj je vrlo ponosna. „Pušipel Prestige je spoj prirode, čovjeka, mjesta i vremena. Grožđe ubrano samo u najboljim godinama. Odležano 15 mjeseci na finom talogu u malim bagremovim bačvama. Napunjeno 1800 boca. Vino za odležavanje.“, riječi koje su ispisane na njegovoj etiketi govore dovoljno.

Kušanje je završeno vinom Pinot crni 2018. koje je divno mirisalo po šumskom voću, a u ustima ostavljao slastan doživljaj. Ljubiteljice crnog vina došle su na svoje, a osim komentara o vinima čulo se i odobravanje za fine zalogajčiće koji su bili posluženi. Mogli bismo ih nazvati: Međimurje na tanjuru. Namaz od svježeg sira s bučinim uljem, meso z tiblice, domaće kobasice, kosana mast…

Osim što će uskoro postati prva međimurska vinarija s Demeter certifikatom, ambiciozna vinarija Dvanajščak Kozol prva je uvela drukčiju kvalifikaciju svojih vina na etiketama. Napravljena je po uzoru na burgundski sustav, ali pojednostavljena: imaju tri kategorije vina – Bazičnu, Vina mjesta, i na vrhu piramida na njihovoj etiketi nalaze se Vina položaja. Jer, o položaju i tlu itekako ovisi kvaliteta i karakteristika vina, pa zahvaljujući etiketama kupci vrlo dobro znaju kakve se divote kriju u njihovim bocama. Nadamo se da će to biti primjer i drugim međimurskim vinarijama, uostalom – zašto ne i diljem Hrvatske!

Restoran Kneja: tradicionalna jela od lokalnih namirnica

Dobra vina traže dobre zalogaje pa su se WOW-ice, nakon kušanja uputile u restoran Kneja, u Malom Mihaljevcu. Nebo je bilo kristalno čisto, ali sunce zubato, pa je godila toplina u ugodnom ambijentu restorana. Naime, cijela građevina je izgrađena od punih trupaca, što Kneju čini jedinstvenim ugostiteljskim objektom ne samo u Međimurju, nego i šire.

S menijem nije bilo dvojbe: treba uživati u tradicionalnim međimurskim jelima nakon (i prije) kušanja međimurskih vina. Za početak, prijala je odlična juha od buter tikve. Pečena patka s domaćim mlincima ili odrezak u umaku od vrganja – bilo je teško odlučiti, pa se kušalo i jedno i drugo.

Odlično pripremljeno, začinjeno, domaće! Za kraj je na tanjurima stigla još topla Međimurska gibanica, najpoznatiji i najprepoznatljiviji kolač ovoga kraja.

Svestrana obitelj Hažić

Priča obitelji Hažić počinje prije više od 30 godina sadnjom prve voćke. Nije trebalo dugo da Biserka i Radenko Hažić zasade i prvi čokot loze. Malo po malo posao su počele preuzimati sestre Tatjana i Valentina Hažić, pa se obitelj poznata po proizvodnji jabuka i proizvoda od njih te meda, počela baviti i vinarstvom ali i turizmom. Osim predivne kušaone u kojoj se osim njihovih vina mogu probati proizvodi od jabuka te međimurske delicije, otvorili su na Jurovčaku, samo 200 metara od obiteljske kuće „Vinski kamp“.  

WOW-ice je dočekala Tatjana Hažić koja se, napustivši mjesto direktorice marketinga obližnjih terma posvetila poslovima OPG-a. Međutim, najviše vremena voli provoditi u vinskom podrumu. „Nemamo ambicije postati velika vinarija. Vina proizvodimo iz gušta, a koliko su kvalitetna govore nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima“, kazala je. U vinogradima uzgajaju samo bijele sorte (pušipel, sauvignon, graševina i traminac mirisavi), a njihova se vina kao i ostali proizvodi mogu kušati i kupiti samo na kućnom pragu.

Tatjana Hažić

Kušanje je započelo pjenušcem Protagonist Toni koji je ime dobio po sinu Valentine Hažić, ljubimcu obitelji. I ovaj pjenušac na bazi pušipela je svojevrsni ljubimac, a o njegovoj kvaliteti govore domaće i međunarodne nagrade.

Nakon mjehurića, na red je došlo mirno vino – Pušipel 2023. dakako punjen u boce koje su, kao i vino postale prepoznatljiv brand Međimurja. Osvježavajuće, citrusno, hrskavo… mogli smo zamisliti kakav će užitak biti pijuckati ga u suton sjedeći na njihovoj terasi s predivnim pogledom.

„Vino Moye je – moje! Volim se igrati u podrumu pa sam tako napravila cuvee od bijelih sorata koje uzgajamo u vinogradima“, kazala je Tatjana, a WOW-ice su sa zadovoljstvom kušale vrlo pitko vino zanosnih aroma. Njihovo najprodavanije vino je Mirisni traminac, a mi smo kušali kasnu berbu i idealno nam je pasalo uz izuzetno hrskavi čips od jabuke.

Vinska kuća Kerman: žene ženama

U Svetom Urbanu, na brežuljku s idiličnim pogledom na vinograde i šumarke smještena je vinarija Kerman. Vodi je Ina Kerman, koja je nakon smrti oca Zvonka donijela odluku da napusti posao u struci te s majkom Ljiljanom nastavi obiteljski posao.

Ina Kerman

„Ispočetka je bilo teško. Jer, drukčije je biti promatrač, kao što sam odmalena s ocem sudjelovala u poslovima vinogradarenja i vinarenja, a potpuno je drukčije kad sam moraš donositi odluke o uzgoju te u podrumu. Ali, bila sam uporna i zahvaljujući pomoći dragih ljudi uspjela sam“, kazala je na početku druženja/kušanja Ina Kerman.

Njena su vina, koja radi od grožđa sa 5 hektara vlastitih vinograda, prepoznatljiva i po etiketama, jer Ina je odlučila krenuti drukčijim putem: za svaku sortu napraviti personaliziranu etiketu pri čemu su joj pomogle opet žene – iz dizajnerskog studija Marvin Makes You Happy.

„Kušaonicu sam zamislila kao mjesto gdje se ne kušaju samo vina, nego nezaobilaznu adresu gdje se, pogotovo žene, mogu okupiti, diskutirati i prenositi znanja na različitim radionicama“,  kazala je Ida i dodala kako se počela baviti i turizmom jer iznad vinarije i kušaonice se nalaze lijepo uređene sobe a goste ujutro dočekuje doručak pripremljen od proizvoda lokalnih OPG-ova.

Najprije smo kušali Silvanac zeleni 2023., vrlo traženo vino u vinariji Kerman koje odiše herbalnim notama svježe pokošene trave, lagano i živahno, a dobro ohlađeno odlično bi pasalo uz ribu, bijelo pileće meso i razne manje začinjenu salate. „Dobio je ime prema bogu šume Silvanu koji se prikazuje sa kozjim nogama i rogovima te ljudskim tijelom a u pandanu je s božicom lova Dianom. Za dizajn etikete smo iskoristili tu priču, odnosno legendu i činjenicu da naš silvanac zeleni raste baš uz rub šume“, kazala je Ina Kerman.  

Na red je došao Pušipel 2023. u prepoznatljivoj boci. „To je tradicionalna sorta koja se od pamtivijeka uzgajala po Međimurju. Ali, vino su proizvodili siromašni ljudi koji su teško živjeli pa im je skromna bila i nošnja. Za svečane su prilike odijevali tradicionalnu crno bijelu odoru, bez ukrasa jer – nije bilo novaca. Upravo je takva i etiketa – jednostavna kao što su bili ondašnji ljudi“, objasnila je Ida Kerman.

Poluslatki Muškat žuti 2023. oduševio je članice koje preferiraju aromatična vina, a mnogi su komentirali kako bi idealno pasao uz fini cheesecake ili štrudlu od sira, a kušanje smo u vinariji Kerman završili s vinom Rose 2023. od sorte cabernet sauvignon koji je neodoljivo mirisao po jagodama.

Najljepši zalazak sunca s Mađerkinog brijega

Visok je 27 metara, do vrha vodi 104 stepenica, a onda puca pogled na čak pet država – Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Mađarsku, a za lijepog vremena čak i Slovačku. Vidikovac Mađerkin breg, koji i svira zahvaljujući jedinstvenim orguljama koje pokreće vjetar, velik je ponos svih Međimuraca. Istina, nije bilo predviđeno –  ali WOW-ice su se popele na vidikovac sekundicu prije zalaska sunca i ostale bez riječi. Ljepši završetak predivnog putovanja ispunjenog smijehom i dobrom voljom, odličnim vinoma i finom hranom, nije se mogao poželjeti.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić

Udruga Women on Wine Women on Wine

TZ Međimurske županije https://www.instagram.com/visitmedimurje/

Vinarija Dvanajščak Kozol https://www.instagram.com/winery_dvanajscak_kozol/

Vinska kuća Hažić https://www.instagram.com/izletistevinskakuca/

Vinarija Kerman https://www.instagram.com/vino_kerman/

Restoran Kneja https://www.instagram.com/restorankneja/

Na Vinskoj shpitzi u diWine baru gostovalo šest međimurskih vinara

Zahuktavaju se vinska zbivanja, od ugodnih druženja po wine shopovima i wine barovima, do velikih manifestacija s radionicama i promenadnim kušanjima. Ljubitelji dobrih kapljica i profesionalci imaju mnogostruke prilike za probati mlada vina iz gotovo svih hrvatskih vinskih regija i dakako etikete na koje su vinari itekako ponosni.

Tako je započeo i ovogodišnji ciklus Vinska shpitza, u zagrebačkom diWine Baru, kojom je prilikom Zagreb posjetilo šest međimurskih vinara koji su predstavili svoja, svake godine sve bolja vina. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je i odličnih pjenušaca, sauvignona i muškata koji su još bolje klizili niz grlo uz gitarsku jazz pratnju za koju se pobrinuo Darko Gulić Gula.

Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurja

Prije kušanja i diskusije o vinima, Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurja je predstavio projekt ekomuzeja Međimurje malo, koji prati svjetske trendove kada je riječ o suvremenoj muzeologiji. „Muzeji ‘zatvoreni’ u zgradama služili su struci, no donosili su vrlo malo koristi lokalnoj zajednici. Suvremena muzeologija nastoji povezati povijest sa svakodnevnim životom lokalnog stanovništva. Na takav način štiti se i promovira kulturna i prirodna baština, podiže svijest lokalne zajednice o njenom značaju te se razvija održivi turizam.“ – istaknuo je Grula i ponosno istaknuo kako je Međimurje ozbiljan kandidat za dobivanje standarda „Green Destination“, svojevrsnog Oskara u kontekstu održivog, zelenog turizma, te da se međimurski vinari sve više okreću prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji.

Da su međimurski vinari ozbiljno shvatili zadatak očuvanja vinogradarske i vinarske tradicije, najbolje pokazuju njihova sve bolja i bolja vina, koja mahom osvajaju svjetska priznanja, ali i sustavni i kontinuirani razvoj međimurskog vinskog brenda – pušipela. Nakon prepoznatljive vinske boce koja je tržištu predstavljena 2018., pušipel je krajem 2022. godine dobio i svoju čašu, nastalu po uzoru na mađarsku čašu za furmint. U diWine Baru spomenutu su čašu predstavili vinar Robert Horvat i g. Ivan Goričanec, kreativni direktor agencije Reci DA! koja sa međimurskim vinarima surađuje od samih početaka na kreiranju jedinstvenog brend identiteta.

U nastavku večeri, gosti su imali priliku uživati u degustaciji vina šest međimurskih vinarija, koje povezuje ljubav prema pušipelu, ali od kojih svaka njeguje svoje specifičnosti i priča drugačiju vinsku priču.

Ina Kerman, vinarija Kerman

Vinariju Kerman vode žene, stoga se i u njihovim vinima osjeti taj posebni „ženski dodir“. Dizajn njihovih etiketa inspiriran je međimurskom baštinom i prirodom mjesta Sv. Urban. Među brojnim vinskim naslovima ističe se suhi pjenušac od žutog muškata koji nosi naziv Puca (što po međimurski znači djevojka). U vinariji se rukovode filozofijom da je vino sastavni dio društvene kulture te da ima moć i najobičniji dan učiniti posebnim.

Robert Horvat, vinarija Horvat

Pod vodstvom samozatajnog i marljivog Roberta Horvata, vinarija Horvat je u posljednjih nekoliko godina napravila možda i najveći iskorak u kvaliteti vina, o čemu svjedoče brojne osvojene nagrade. Iako su mnogo radili na kvaliteti pušipela, pažnju prisutnih vinoljubaca privukla je etiketa 279 Graševina barique iz kasne berbe 2018. Brojka 279 upućuje na broj dana proteklih od rezidbe do berbe, kao i na vrijeme dozrijevanja u barriqueu koje je trajalo – pogađate – 279 dana. Ono što sigurno niste pretpostavili je da se čak i vinogradi Horvat nalaze na 279 metara nadmorske visine, a podrum se nalazi na adresi Sveti Urban broj – 279! Čini se kako sretni brojevi ne znače uvijek dobitak na lutriji, već mogu donijeti i uspjeh u svijetu vina.

Marko Cmrečnjak, vinarija Cmrečnjak

 

Vinarija Cmrečnjak prva je međimurska vinarija koja je 1992. godine dobila oznaku geografskog porijekla, kada su plasirali prvu vinsku bocu pod vlastitom etiketom. Od tada, pa sve do danas njihova „lenta vremena“ bilježi brojne uspjehe, poput prve proizvedene ledene berbe i prvih međimurskih Decantera, osvojenih 2016. godine. Vinarija Cmrečnjak danas raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasira 17 vrhunskih etiketa. Rajko Cmrečnjak, osnivač vinarije, svoj je vinski imperij prenio na svog nasljednika, sina Marka, koji je nastavio itekako spretno koračati očevim stopama, te stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama.

Filip Jakopić, vinarija Jakopić

Vinarija Jakopić obiteljska je vinarija smještena na Železnoj Gori koja njeguje umjetnost stvaranja vina. Pečat osobnosti prvom vinu, 1908. godine dao je pradjed Filip, a danas ih s puno ljubavi i strasti stvaraju čak tri obiteljska naraštaja. Vinogradi su smješteni na nekoliko odvojenih lokacija, od kojih svaka, upravo sortama posađenima na njima, pruža idealne uvjete. Najveću pažnju kušača privukao je pjenušac Terbotz, koji nosi naziv istoimenog i vrlo popularnog obiteljskog restorana, napravljen 100% od pušipela, klasičnom metodom uz dvogodišnje odležavanje na kvascima.

Krešo Lovrec, vinarija Lovrec

Vinarija Lovrec međimurski je pionir ekološke proizvodnje, s tendencijom ka biodinamici, o čemu svjedoči i vrlo strogi certifikat Austria Biogarantie, koji krasi njihove etikete. U vinariji se od trsa do čaše njeguje organski pristup i „zeleni“ lifestyle, a ukoliko se odlučite posjetiti njihovo imanje smješteno u Svetom Urbanu, osim pogleda na prekrasne vinogradu, svakako obiđite i povijesni podrum kao i etnografsku zbirku uvrštenu u popis kulturnih dobara RH. Vinariju naslijeđenu od oca Franje Lovreca, prije petnaest godina preuzeli su sin Krešo i kći Jasna koji se poput istinskih artisana vinarstva, posvećuju njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847.god. od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka.

čaše za Pušipel

Iz vinske kuće Dvanajščak-Kozol poručuju kako je „stvaranje vina njihov život“. Čini se da je to zaista više od slogana, jer njihova vina, koja stoje uz bok najbolje ocijenjenim svjetskim etiketama, uistinu pričaju priču o ljubavi, predanosti i strasti. Ukoliko posjetite njihovu vinsku kuću, osim vina dočekat će vas i tradicionalna jela spravljena na pomalo drugačiji način, što cijeloj eno-gastro priči daje poseban touch i stvara jedinstveno iskustvo.

Osim ovih, i brojnih drugih uspješnih individualnih vinskih priča, važno je istaknuti kako je Međimurje u cjelini postalo jedna od najvažnijih vinskih destinacija Hrvatske, pa čak i ovog dijela Europe. Još jedan dokaz kako je udruživanje vinara uz podršku turističke zajednice provjereni recept za uspjeh.

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić