Arhiva oznaka za: Vinska Shpitza

Sve bolja vivodinska vina predstavljena na Vinskoj shpitzi u Zagrebu

/u /od

Smještena između žumberačkih obronaka, rijeke Kupe i gradića Ozlja, Vivodina je sjajno predisponirana za vinarstvo. O tradiciji dobre kapljice, uz brojne povijesne zapise, svjedoče i stihovi Stjepana Sabljarića ispisani u crkvi Sv. Lovre iz 1753. godine, koji glase: “Sveti Lovro i još pet kapela, dvadeset i sedam malih sela. Od davnina prvoklasna vina, eto to je lijepa Vivodina“.

Iako je jedno vrijeme kaskala za drugim vinskim regijama Hrvatske, Vivodina se u posljednjih nekoliko godina itekako probudila. Iz godine u godinu, vinari udruženi u Udrugu VViVO (Udruga vinogradara, vinara i voćara Ozalj) proizvode sve bolja vina, uspješno odgovarajući na suvremene zahtjeve tržišta. Osim toga, sjajni su ambasadori ove turističke destinacije koja svake godine privlači sve veću pažnju domaćih i stranih turista – uz svjetski poznatu Guinessovu štrudlu, vino je glavni razlog posjete ovom pitoresknom kraju.

Vina Frlan

Na ukupno 80-tak hektara površine, vinovu lozu ovdje uzgaja desetak vinara, odlučnih da izađu iz vinske anonimnosti. U tom, ne baš jednostavnom naumu, sjajno ih vodi nježna, ali snažna ruka Andree Lešćanec, koje je uspješno ujedinila vinare i definirala konkretne ciljeve kada je riječ o vinskom identitetu ove regije. Usput, vinarija Lešćanec jedina je u Vivodini i jedna od malobrojnih u Hrvatskoj koju vode – isključivo žene. I to vrlo uspješno.

Lešćanec

Osluškujući trendove, u Vivodini je uspješno zaživio „Wine&Art“ te vrlo popularni „Wine&Walk“ – koji je ove godine na rasporedu 11. i 18. svibnja i već odavno rasprodan. Na Vivodinu se možete zaputiti i zbog naveliko hvaljene janjetine i štrudle od jabuka obitelji Frlan, octa od meda, vinarskog podruma obitelji Vrbanek iz 1777., dana vina u lipnju i još mnogo drugih finih razloga.

Uza sve navedeno, vinari koji u ovo doba godine evidentno imaju pune ruke posla, pronašli su vremena za dolazak u Zagreb, gdje su se ljubiteljima vina predstavili na Vinskoj Shpitzi u popularnom diWine baru.

1777 estate

Na sunčanoj Opatovini iznad Dolca, zagrebački vinoljupci kušali su vina vinarija 1777 Estate, Frlan, Lešćanec, Viktorovski, Vrbanek i Saint Laurent. U ponudi su prevladavale nježne vivodinske graševine, chardonnay, sivi pinot, muškat žuti, frankovka, zweigelt i pinot crni. Našlo se tu i nekoliko izvrsnih rosea te „malih sorti“ poput kernera i lovrijenca, a pažnju ljubitelja vina privukao je i Viktorovski pet-nat.

Viktorovski pet-nat

Sada kada smo vidjeli što znaju i mogu, od vivodinskih vinara očekujemo – još više! Ne sumnjamo da ćemo to i dobiti jer su nam već na Shpitzi najavili skorašnje „lansiranje“ prvih pjenušavih etiketa. Neskromno se nadamo i kakvoj odležanoj crnoj kupaži.

Viva la Vivodina!

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić i arhiva Wine&Walk Vivodina

Na Vinskoj shpitzi plavci osvojili Zagrepčane

/u /od

Na protekloj Vinskoj shpitzi u zagrebačkom diWine Baru vinoljupcima su se predstavili vinari Pelješca i Komarne te vina sa dva susjedna, srodna, a ipak po mnogočemu različita vinogorja. Tom je prigodom okupljenim predstavnicima medija, vinskim profesionalcima, kao i ljubiteljima dobre kapljice predstavljena i manifestacija Dani otvorenih podruma, koja se na Pelješcu tradicionalno održava svakog prvog vikenda u prosincu – i tako već šesnaest godina.

„Vinska shpitza je manifestacija koja se u diWine Baru održava jedan do dva puta mjesečno, a svaki puta stavlja u fokus neku drugu vinsku destinaciju, stvarajući tako ne samo priliku za uživanje u dobrom vinu, već i snažan edukativni moment.“ – objašnjava vlasnica bara Irena Lučić.

„Posjetitelji Shpitze s lakoćom pamte vinarije, autohtone i tipične sorte, pa čak i značajne položaje, kada te informacije dobiju izravno od vinara, paralelno kušajući vina. Samim time raste i njihova vinska znatiželja kao i potreba da pobliže upoznaju, pa čak i posjete destinaciju iz koje dolazi vino koje im se toliko sviđa. Stoga zahvaljujem Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije na ovoj krasnoj suradnji, kao i na prilici da udružimo snage u predstavljanju ovih važnih vinskih destinacija Zagrebu i Zagrepčanima.“ – nastavila je Lučić

U diWine Baru se tako predstavilo ukupno devet peljeških vinarija – Marlais, Putniković, Pelješki vrhovi, Edivo, Bezek, Matuško, Matković, Violić i Jurović, te dvije vinarije iz Komarne – Opus i Terra Madre. U ponudi vina, očekivano, prevladavali su plavci – hrvatska najznačajnija crna sorta, ujedno i autohtona, koja upravo na području Dubrovačko-neretvanske županije daje najbolje rezultate.

Vina Marlais i Matuško.

Pelješko vinogorje jedno je od tradicionalnih, te svakako jedno od najznačajnijih vinogorja u cijeloj Hrvatskoj. Obuhvaća oko 850 ha pod nasadima vinove loze, od čega čak 90% otpada na plavac mali, no ipak s tendencijom povećanja nasada bijelih sorti (također autohtonih rukatca, pošipa i grka) u posljednjih nekoliko godina – s ciljem pružanja adekvatnog odgovora na zahtjeve tržišta koje sve više traži laganija, svježa vina.

Vina Opus

Na Pelješcu djeluje oko sedamdeset proizvođača vina, nekada udruženih u poljoprivredne zadruge, a danas sve odvažnijih u stvaranju vlastitih vinskih brendova. Valja istaknuti i dva vrlo značajna položaja – Dingač (45ha) i Postup (60ha), pri čemu je Dingač ujedno i najstariji Hrvatski vinski položaj pod zaštitom, zaštićen davne 1964. godine u Ženevi.

Vina Matković

Za razliku od Pelješca, Komarna – s koje pogled puca upravo na ovaj najjužniji hrvatski poluotok, kao i na reprezentativni Pelješki most – najmlađe je hrvatsko vinogorje. Nastalo je zahvaljujući dosezima moderne tehnologije – konkretno, tehnici melioracije krša – koja je omogućila da se na kamenoj podlozi dobije savršeno tlo za uzgoj vinove loze. Komarna broji svega sedam vinarija, čija vina kvalitetom nimalo ne zaostaju za pelješkim susjedima, udruženih oko ideje ekološke proizvodnje – vrlo značajnog trenda za budućnost vinogradarstva.

Slobodan Rosić i Vina pelješki vrhovi

„Vinari udruženi u udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti već dugi niz godina promoviraju vinski turizam poluotoka, stvarajući tako brend Pelješca kao nezaobilazne vinske destinacije kako za domaće, tako i za strane turiste.“ – istaknuo je legendarni promotor plavca malog Slobodan Rosić, koji je ujedno i organizator manifestacije Dani otvorenih podruma.

Otvoreni podrumi na rasporedu od 1. do 3. prosinca 2023. Riječ je o trodnevnom slavlju u čast plavca malog – sorti koja je prehranila mnoge generacije vinara, te koja je Hrvatsku dovela na vinsku mapu svijeta i tamo je desetljećima i – održala. Neka vam stoga Pelješac ne bude predaleko početkom prosinca, jer riječ je uistinu o manifestaciji koju vrijedi posjetiti. Više informacija o Danima otvorenih podruma saznajte na linku. Živjeli!

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, arhiva Udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti

Šibenska vina na Shpitzi u srcu Zagreba

/u /od

Budući da tog dana nismo mogli otići u Šibenik, Irena Lučić, vlasnica diWine Bara pobrinula se da Šibenik „dođe“ k nama. Naime, u sklopu manifestacije Vinska Shpitza koju je organizirala uz podršku TZ Šibensko-kninske županije, u Baru su gostovale tri vinarije šibensko-kninskog kraja: Livaić, Gracin i Vinoplod i prisutnima, vinskim znalcima i ljubiteljima dobre kapljice omogućili kušanje njihovih vina koja, većina od autohtonih sorata, u sebi kriju karakteristike ovoga kraja.

Blanka Marija Car

Uz evegreene koje je na klarinetu svirala Blanka Marija Car pričalo se o sortama, vinogradima, terroiru, a na kraju večeri svatko je imao svog favorita… bolje reći favorite, jer vina su bila odlična.

Davor Livaić i Irena Lučić

Vinograde vinarije Livaić njeguju i obrađuju braća Davor i Tomislav, koji su i predstavljali svoja vina u diWine Baru. Prve su loze zasadili djedovi, a njihove savjete i znanje braća su, poštujući tradiciju, nadopunila modernijim načinima uzgoja i pravljenja vina. Vinarija, odnosno njihova konoba se nalazi u Pirovcu, a vinogradi (4 ha) u Pirovačko-Skradinskom vinogorju.

Većinom su pozicionirani na padinama, što omogućava visoke prirodne sladore koji se osjete u njihovim pitkim i slatkim vinima. Na potpuno ekološki način uzgajaju lokalne sorte poput maraštine, debita, babića i plavine. Dakako, na Vinskoj Shpitzi kušali smo njihov znani Babić Templar, ali budući da je bila poprilična sparina, više interesa su nam pobudili Debit, Maraština Vila, polusuho vino od autohtone hrvatske sorte maraštine i jedinstveni Rosé Fortis Opolo od plavine uz manji dodatak babića.

„Od davnina u pirovačkom kraju težaci su proizvodili vino načinom prilagođenim njihovu životu i običajima vezanim za suživot s prirodom. Od grožđa plavina i babić stvarali su pitko vino crvenkaste boje macerirajući mošt samo jednu noć. Takvo vino nazivali su Opolo. Mletački putopisac iz 18. stoljeća, Alberto Fortis, prijatelj gospodara Pirovca, Petra Draganića, prilikom posjete selu, jedne vjetrovite noći prisustvuje izradi Opola i zaključuje da pirovačkim težacima po vještini i snalažljivosti nema ravnih u Dalmaciji. Danas, braća Livaić na tradicionalan način, u sjećanje na Fortisa koji je Pirovac doveo na mapu Europe, proizvode jednonoćni rosé koji govori o snalažljivosti njihovih predaka u toj vječnoj ali plemenitoj borbi s prirodom. Pije se uz pršut, sir, ribu i laganija mesna jela“ riječi su koje, na etiketi na poleđini butelje govore dovoljno o tom predivnom vinu.

Dr. se. Leo Gracin, poznati hrvatski enolog osnovao je s ocem Antom 2000. godine vinariju, a za šest su mu se godina pridružili partneri Ivan Ratković i Lado Skorim s kojima osniva novu vinariju pod imenom Suha Punta. Njihov prvi Babić, koji se na tržištu pojavio 2006. godine, brzo postaje proglašen jednih od najboljih babića na našem tržištu. U njihovim vinogradima prevladava sorta babić, a uzgajaju ga na dva primoštenska položaja – Bucavac i Sljinovac, dok glavninu grožđa otkupljuju od provjerenih primoštenskih vinara i to uglavnom iz vinograda koji su stari i do 50 godina. Na žalost, Gracin nije mogao doći zbog zdravstvenih razloga, ali njihov Babić Kontra dobio je na Vinskoj Shpitzi vrlo visoke ocjene i pozitivne komentare.

Treća „stanica“ za kušanje vina bio je stol s vinima vinarije Vinoplod, koje je vrlo vješto predstavljao njihov voditelj prodaje, Ivica Piližota. Vinarija Vinoplod osnovana je 1959. godine, kada je odrađena i prva berba. Ispočetka to je bila proizvodnja koja je slijedila samo jedno pravilo: što više, to bolje. Ali, 1984. godine iz vinarije izlazi prvo vrhunsko vino pod nadzorom vinskih stručnjaka. Tako se rodio Vrhunski babić koji je postao zaštitnim znakom Vinoploda, Primoštena i Šibenika.

Uništeni vinogradi u Domovinskom ratu se obnavljaju, unapređuje se tehnologija, ulaže se i u modernizaciju prerade grožđa, a danas osim u inox bačvama, kvalitetna i vrhunska vina dozrijevaju u velikim drvenim i barrique bačvama.

Naglasak se stavlja na vina od autohtonih sorata, pa smo u diWine Baru kušali dakako – Babić za kojeg smo znali da je odličan, a potom njihov vrlo interesantan Debit te Rosé od plavine i merlota. Vrlo privlačne je arome jagoda i bobičastog voća, odlično izbalansiranih šećera i kiselina, izuzetno pitko ali – varljivo! Ne bi se na prvu reklo da sadrži 12,5% alkohola.

Ivica Piližota, Franjo Francem i Mladen Zrno

Večer je brzo prošla uz šibenska vina, a mi smo s čašama, umjesto po rivi šetali po diWine Baru i njegovoj terasi, promatrajući Ilicu i tramvaje u prolazu, ali ništa nam nije nedostajalo. Dobra vina u dobrom društvu i što ćeš bolje!?

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Danijela Mirošević

Vivodina: vinska regija koja se budi i obećava

/u /od

U zagrebačkom diWine Baru, u Ilici 93, održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koje je kombinacija vinske edukacije i promenadnog kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici željnoj dobre kapljice predstavila regija Vivodina s vinarijama Lešćanec, Darko Vrbanek, Viktorovski, Frlan i Šoštar.

Iako ima višestoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva, te vrlo kvalitetna vina, Vivodina je relativno nepoznata vinska regija. No tamošnji vinari odlučni su u namjeri da to promijene, te su odlučili svijetu pokazati svoje pravo lice. Naime, čitavo područje Kupa postaje sve traženija gastro destinacija – osim popularnog Štrudlafesta u Jaškovu, koji je pronašao svoje mjesto čak i u Guinnessovoj knjizi rekorda, regija postaje sve poznatija po dobroj janjetini i ponudi tradicionalne kontinentalne hrane. A uz dobru hranu, ovdje ima i sve boljeg vina.

Vinarija Lešćanec, smještena na obroncima Plešivice, mjesto je u kojem se vinogradarsko i vinarsko znanje prenosi s koljena na koljeno. Iako su u obitelji poslovi podijeljeni u zajedničkom radu, najviše vremena u vinogradu i u podrumu odrađuje ženska ruka. Majka Ljiljana glavna je i odgovorna za kvalitetu vina, pa se može reći kako ona daje ženski dodir svim Lešćanec etiketama. Vinogradi Lešćanec smješteni su na povišenim terenima (300 m nadmorske visine), a prostiru se na 3,5 ha. Godišnje proizvedu oko 30 hektolitara vina od sorti graševine, rajnskog rizlinga, kernera te sivog pinota.

Obiteljsko gospodarstvo Viktorovski nalazi se u Vivodini, tik ispod crkve Sv. Lovre. Njihovi su vinogradi smješteni na južnim, sunčanim obroncima brežuljaka. Trenutno obrađuju 1,5 hektara vinograda, koji su pod nasadima graševine, pinota bijelog, chardonnaya i pinota crnog. Na brijegu iznad vinograda sagrađen je moderno opremljeni vinski podrum s kušaonicom.

 

Vinarija Darka Vrbaneka obiteljsko je gospodarstvo s dugogodišnjom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu. Prve ozbiljne korake poduzimaju već 90-tih godina prošloga stoljeća, kada pokreću samostalnu vinsku proizvodnju i započinju ulagati u nove nasade visokokvalitetnih sorata. Danas vinarija obrađuje ukupno 4,5 hektara vinograda, no osim ulaganja u vinograde mnogo su uložili i u izgradnju novog, modernog podruma s uređajem za kontroliranu fermentaciju i hladnu stabilizaciju te zaštitu vina inertnim plinom. Tradicija, iskustvo i ljubav prema vinu i dalje će ostati glavne smjernice razvoja ove obiteljske vinarije.

Obiteljsko gospodarstvo Frlan nastalo je iz obiteljske ugostiteljske tradicije i razvija se od 1905. godine. Tada je otvorena gostionica Vivodina. Sadašnji su vlasnici treća generacija koja uspješno vodi ovo gospodarstvo i kroz sva burna vremena u stogodišnjoj povijesti, gostionica Vivodina još uvijek je omiljeno odredište izletnika, planinara i ljubitelja dobre hrane i kapljice. Od autohtonih jela preporučuje se nadaleko poznata Frlanova janjetina s ražnja koja se priprema po recepturi staroj stotinu godina.

Sklad stoljetne tradicije i modernih tehnologija u proizvodnji vina rezultat su visokokvalitetnih vina obitelji Šoštar. Obitelj Šoštar članovi su krovne udruge vinara Vino Croatica, Udruge vinara, vinogradara i voćara Ozalj te Hrvatskog sommelier kluba. Ljubav prema uzgoju loze i konjima u ovoj se obitelji prenosi s generacije na generaciju o čemu svjedoče i njihova uistinu izvrsna vina koja se rijetko gdje izvan podruma mogu nabaviti i predstavljaju skriveno vinsko blago vivodinskog kraja.

Prije promenadnog kušanja, vinski su profesionalci i novinari okupili na prezentaciji vivodinskih vina. Kušali su se: Lešćanec Kerner, Frlan Sauvignon blanc, Šoštar Traminac, Vrbanek Rose te Viktorovski Crni pinot. Na predstavljanju se spontano pokrenula tema brendiranja Vivodine kao vinske regije, obzirom da su se svi prisutni složili kako su izložena vina izvrsne kvalitete, odličnog omjera cijene i kvalitete, te da regija ima fantastičnu perspektivu kao eno-gastro destinacija. Ponuda Art&Wine, slikanja uz vino, već je tražena i popularna priča koju uspješno promovira obitelj Lešćanec, a odnedavno je i Vivodina dobila svoj Wine&Walk. Sljedeći korak je, nadamo se, udruženo predstavljanje vinara, kreiranje zajedničke vinske etikete i stvaranje prepoznatljivog vinskog identiteta.

Manifestacija Vinska shpitza: Vivodina održana je uz potporu Turističke zajednice područja Kupa na čelu s direktorom Tonijem Šarićem. Za glazbeni okvir ovog veselog događanja pobrinuo se gitarski jazz virtuoz Darko Gulić Gula.

Foto: Irena Lučić. diWine portal