Ako razmišljate gdje najbolje doživjeti proljeće, osjetiti buđenje i bujanje prirode, diviti se njenoj ljepoti i čudima koje je stvarala stoljećima, uživati u netaknutim predjelima, ali i fino pojesti te kušati dobre kapljice, krenite u Sloveniju u dio koji nosi ime Zeleni kras.

Dio juga Slovenije nazvan Zeleni kras proteže se na 1456 kilometara kvadratnih, a zelen je upravo zbog netaknutih šuma koje pokrivaju 74% njegove površine, a 54% zelenog dijela klasificirano je kao Natura 2000 područje. Treba naglasiti da su njegove bukove šume pod zaštitom UNESCO-a, s tri velike zvijeri koje žive u njima: medvjed, vuk i ris. To su upravo razlozi zašto ovaj svijet dinarskog krša – kras (krš) nosi naziv zelen – jer mu površina nije pusta, kamena već – zelena! Dio njegovih prirodnih divota uključene su u Via Dinarica Trail Slovenia koja počinje upravo na Zelenom krasu te prolazi planinarskim stazama zapadnog Balkana, pa se do Kosova i Srbije na jugu.

Postojnska jama – kraljica podzemlja

U ovom dijelu Slovenije svima je znana Postojnska jama, kako je još nazivaju „Kraljica podzemlja“, najatraktivnija špilja na svijetu i najveća turistička špilja u Europi. Njen sustav se proteže na 24 kilometara, a do njene se najveće dvorane stiže vlakićem. Divote koje su oblikovale kapljice vode milijunima godina noseći u sebi minerale, ostavit će vas bez daha. U njoj ćete susresti i mladunce zmajeva kako ih zovu, odnosno endemske čovječe ribice, do današnjeg dana prilično neistražene životinje koje bez hrane mogu izdržati više godina, a pretpostavlja se da žive više od stotinu.

Muzej krasa

Ali, prije ulaska u Postojnsku jamu svakako posjetite Notranjski muzej Postojna gdje ćete doznati što je kras (krš) i njegove fenomene. U muzeju možete dotaknuti stalaktite (što je inače u špiljama strogo zabranjeno!), vidjeti špiljske životinje pod mikroskopom, te doživjeti analogni i interaktivni prikaz 11.693 špilje u Sloveniji. U muzeju se mogu vidjeti i kosturi životinja koje su u pradavna vremena živjele na ovom području: špiljskog medvjeda, stepskog bizona, špiljskog lava, hijene, nosoroga pa čak i nilskog konja.

U muzeju je izloženo i vrijedno blago iz samo nekoliko kilometara udaljenog Predjamskog grada (dvorca), kojeg svakako treba vidjeti uživo jer ovdje su stijena i priroda spojene ljudskom rukom.  

Dvorac u stijeni

Predjamski dvorac, o kojem su snimljeni mnogi dokumentarci i reportaže i svjetski poznatih tv kanala, uzdiže se visoko u stijeni iznad tajanstvenih podzemnih tunela Jame pod Gradom (Špilje pod Gradom). U njemu su stoljećima skrivali predjamsko blago koje priča o ondašnjem društvenom životu koji se odvijao uz treperavu svjetlost svijeća, u prostorijama isklesanim u stijenama.

Tijekom opsade dvorac je pružio utočište svom najpoznatijem vlasniku – Erazmu Predjamskom. Legenda o hrabrom vitezu razbojniku Erazmu, koji je ostao neporažen sve dok ga jedan od njegovih slugu nije izdao, još uvijek živi u narodnoj predaji.

Postojna – grad hotela

Predlažemo da polazišna točka za razgledavanje Zelenog Krasa bude grad Postojna u kojem možete potražiti hotelski ili privatni smještaj. U centru grada nalaze se hoteli Kras i Eco Hotel Centar, uz sam ulaz u Postojnsku jamu Hotel Jama, potom Hop House Garni hotel, a u blizini novootvoreni Hotel Pira već je privukao pažnju mnogih turista te na recenzijama osvojio epitet – izuzetan!

Cerkniško jezero – jezero koje nestaje

Vratimo se prirodnim čudima i ljepotama Zelenog krasa. Jedno od njih je Cerkniško jezero. Kakvog ćete ga vidjeti, ovisi o godišnjem dobu i količini oborina. Da, dobro ste pročitali. Kad je puno, u proljeće i jesen, Cerničkim jezerom se može ploviti u kajacima ili tradicionalnim drvenim čamcima, uživati u predivnoj prirodi i promatrati ptice, a kad nestane, odnosno voda „iscuri“ kroz pukotine krškog tla u podzemlje, tada njegova površina nalikuje površini mjeseca!

Cijele godine mogu se iznajmiti bicikli, a zahvaljujući odlično uređenim biciklističkim stazama, pruža se mogućnost za obilazak okolnih destinacija – Rakov Škocjan, Slivnica – brdo na kojem se prema legendama sastaju vještice, te jedinstvena Križna jama (špilja).

Želite li doznati više o ovom prirodnom čudu, svakako posjetite Centar za posjetitelje Cerkniškog jezera gdje ćete saznati kako i zašto se jezero puni i prazni! Otkrit ćete kako je nastalo, te što sve djeluje na nastajanje krških fenomena.

Križna jama s 22 jezera

Špilja čiji je sustav dugačak 8273 metra ima čak 22 jezera, od kojih su neka duboka i preko sedam metara, rijetka je turistička špilja u Sloveniji koja nema betoniranih staza i rasvjete. Zahvaljujući tome, jedna je od najljepših i najbolje očuvanih špilja u Europi, a po biološkoj raznolikosti četvrti je najveći poznati špiljski ekosustav u svijetu – otkriveno je čak 50 podzemnih životinjskih vrsta.

Ulaz u špilju prvi puta je dokumentiran 1832. godine, međutim zidni natpisi iz 16. stoljeća svjedoci su i ranijeg boravka čovjeka u ovom podzemnom svijetu. Špilja je ujedno poznata i kao najbogatije nalazište kostiju špiljskih medvjeda u ovom dijelu Europe. Najveća pronađena lubanja dugačka je čak 56 cm.

U obilazak Križne jame može se ići samo u društvu stručnog vodiča. Postoji više obilazaka. Najkraći se sastoji od prolaska kroz prvi dio špilje te kolektivnog obilaska prvog jezera u čamcu.

U središnji dio jame, kad je to dozvoljeno zbog oborina i podzemnih voda, dnevno mogu ući samo 4 posjetitelja, odnosno zbog očuvanja bioraznolikosti i njene ljepote, ne više od 1000 posjetitelja godišnje. Najduži obilazak traje sedam sati, a svaki se mora rezervirati na njihovoj internetskoj stranici.

Medo, dobar dan!

Špiljski su medvjedi živjeli u Križnoj jami, a šuma u Zelenom krasu dom je smeđeg medvjeda, zaštićenih i rijetkih risova te vukova. U Zelenom krasu postoje programi promatranja divljih životinja u njihovom prirodnom okruženju.

Ako ste zainteresirani svakako se informirajte o programima, a potom možete u društvu stručnog vodiča doći do promatračnice na terenu i u tišini strpljivo čekati. Poštujete li prirodu i šumu koja je dom divljim životinjama – a vi ste gost, velika je vjerojatnost da ćete ih i ugledati!

Ilirska Bistrica, grad na vodi

U destinaciju Zeleni kras spada i grad koji je izgrađen na vodi. Grad Ilirska Bistrica leži uz rijeku Reku, duž padina planine Snežnik, gotovo uz samo granicu s Hrvatskom (38 km je udaljen od Rijeke).

Njegovo središte svjedoči o bogatoj povijesti grada koji je doslovce izgrađen na vodi. Zahvaljujući krškom kraju postoje mnogi izvori i potoci koji su tijekom godina usmjereni prema mlinovima.

Voda je pokretala i pilane, jer zahvaljujući gustim šumama kojima je grad okružen, cvjetala je drvna industrija. Prošećite njegovim starim dijelom – ulice i trgovi odvest će vas u doba procvata grada, posjetite stari, dobro očuvan mlin, Muzej pčelarstva, a sjenovitom se stazom popnite do slapa Sušec koji poput čarolije izvire iz stijena.

Pivka – od eko muzeja do vojne povijesti

Uputite li se iz Postojne prema Slovenskoj vasi, doći ćete u općinu Pivka s glavnim gradom Pivka. Uživajte u prirodnim ljepotama, gustim šumama, jezerima, izvorima, ali svakako posjetite i „Eko muzej Pivskih sezonskih jezera“ te „Park vojne povijesti“.

Naime, nakon razgleda Eko muzeja bit će vam jasnije kako funkcionira krški svijet Gornje Pivke. Kombinacija posebne geološke građe tog područja i oborine koje su neravnomjerno raspoređene dovodi do velikih oscilacija razine podzemnih voda.

U Pivskoj dolini za vrijeme obilnih oborina nastaje čak sedamnaest povremenih jezera. Ali, različitih su veličina i trajanja. Tajanstvena i nepredvidiva jezera privlačne ljubitelje prirode, a u muzeju okretanjem mlinskog kotača doznajete priče o pojedinim jezerima i životu ljudi i životinja uz njih.

Jer, u većini slučajeva, vode ima ili previše ili premalo, a hirovi prirode su nepredvidivi. Međutim, život buja: evidentirano je 182 vrste biljaka, 211 vrsta kukaca, čak 106 vrsti leptira i 133 vrsta ptica. A u gustim, netaknutim šumama caruju i velike zvijeri: medvjed, ris i vuk.

Možda, na prvu, priroda i vojna baština ne idu zajedno, ali kad razmislimo – i priroda je ranjiva, mora je se čuvati, očuvati i braniti. Uostalom, mi smo dio prirode! Stoga u „Parku vojne povijesti“ se možete uvjeriti kakvu vojnu baštinu ima Slovenija.

U ovom najvećem muzejskom kompleksu u Sloveniji moći ćete razgledati bogatu vojno-povijesnu baštinu ove zemlje. Zbirku tenkova, topova i oklopnih vozila upotpunjuje nekoliko izložbi, a najzanimljiviji izložak je podmornica P-913 Zeta koju se može razgledati i iznutra. Najteži izložbeni primjerak, a ujedno i najveći je njemačka vojna parna lokomotiva 33-110.

Iznad Parka vojne povijesti nalazi se brdo Primož na kojem je izgrađena i do današnjih dana dobro očuvana podzemna topnička utvrda Alpskog zida. Do nje se dolazi dobro uređenom poučnom stazom. Duljina rovova je oko 500 metara, a u njima se mogu uz pratnju stručnog vodiča razgledati sačuvani ostaci borbenih položaja, skladišta streljiva i stambenih prostorija vojnika.

U Zelenom krasu fino se jede

Bez obzira odlučite li se za fine dining, bistrologiju ili jednostavnu, domaću kuhinju, u svim restoranima i gospodarstvima s ponosom će vam naglasiti da jela pripremaju od svježih, domaćih namirnica i poštuju autohtono. Neki u jednostavnoj pripremi, dok drugi uz primjenu najmodernijih kuharskih tehnika – okusi su pravi, domaći, a domaćini će vas dočekati širokog osmijeha!

Bistro Štorja

U Bistrou Štorja koji se nalazi u gradu Postojna (gotovo nasuprot hotela Kras), glavnu kuhaču drži chef Marko Stanković koji je zaslužan da je Bistro po sudu prestižnog gastronomskog vodiča za Sloveniju – Gault&Millau osvojio tri kuharske kapice, dok je u istom vodiču sommelier Miralem Junuzović proglašen najboljim sommelierom Slovenije za 2023. godinu.

Entuzijazam chefa Stankovića vidi se u svakom tanjuru, a njegovu umješnost potvrđuju jela pripremljena kombinacijom tradicionalnih i najmodernijih tehnika.

Više elemenata na tanjuru, prema uputi chefa treba kombinirati i tako osjetiti raskoš okusa. Na svoje će doći ljubitelji mesnih jela, međutim vegetarijanski tanjuri ne samo prema izgledu, nego i okusima ne zaostaju za njima.  

Notranjska hiša

U neposrednoj blizini Cerkniškog jezera, u selu Selišček na Manišiji (5 km od Cerknice u smjeru Rakitne), podno brda Špička, nalazi se gospodarstvo Notranjska kuća. Nekada kočijaška gostionica i trgovina, kuća sagrađena 1884. godine, koja je ujedno i spomenik kulture lokalnog značaja, potpuno je obnovljena i sada nudi smještaj ali i fine zalogaje.

Kad uđete u njen prizemni dio – restoran, kao da ste ušli u bakinu kuhinju. Umjesto bake dočekat će vas uvijek nasmijana domaćica Nataša Mele, a jela koja su vam zamirisala priprema chef Florijan Žnidaršič.

Domaći kruh, grickalice omotane domaćom slaninom i kobasica bili su uvod za goveđu juhu s raviolom punjenim piletinom, pa potom goveđi obrazi sa štruklima i na kraju kruška s bijelom čokoladom. Domaća hrana, domaći okusi, a zanimljiva prezentacija!

Hotel/restoran Pira

Uspješni poduzetnici i dugogodišnji ugostitelji Ana i Robert Čebokelj, u mjestu Hruševju preuredili su 300 godina staro imanje u boutique hotel s restoranom. Budući da su objekti (seoska kuća i staja) bili pod zaštitom kulturne baštine, obnova koju potpisuje arhitekt Leon Beluši bila je vrlo zahtjevna. Međutim, sačuvani su svi bitni dijelovi, od izvorne crne kuhinje (zidovi su uvijek bili crni od dima) u koju su modernim elementima udahnuli novi život, do krušne peći koju gosti u apartmanima mogu koristiti za pripremu jela i peći kruh od tijesta koje se priprema u kuhinji restorana. 

Restoran koji je otvoren i za vanjske goste nalazi se u novom objektu neposredno uz imanje, a njegove velike staklene plohe odaju što se zbiva u unutrašnjosti, te naravno pružaju predivan pogled dok se blaguje.

U kuhinji glavnu riječ vodi vlasnik, Robert Čebokelj, a desna ruka mu je supruga Ana. Zajedno stvaraju umjetnost na tanjuru – do najsitnijeg promišljenog detalja. Jela su nadahnuta Slovenskom kuhinjom i lokalnim namirnicama, a za jedinstven doživljaj mogu se naručiti degustacijski meniji od 3 ili 6 sljedova.

Krpanova gozba

Dolazite li uživati u ljepotama Zelenog krasa u većoj grupi, a želite okusiti domaće oblizeke – na otvorenom ili dogovorenim lokacijama, tada potražite na internetu informacije o Krpanovoj gozbi koju organizira Domača Marenda, odnosno gostinstvo“Kulinarična doživetja“. Ovoga puta u Muzeju pčelarstva u Ilirskoj Bistrici goste je dočekivala domaćica Anita Urbančič i – Martin Krpan.

Martin Krpan? Oni stariji ga se sigurno sjećaju, ali da podsjetimo – prvi puta se pojavio u popularnoj pripovijetki slovenskog pisca Frana Levstika: „Martin Krpan s Vrha“ i posao jedan od najpoznatijih književnik junaka. Izuzetne fizičke snage, ali i dovitljivosti, za život je zarađivao krijumčareći sol i prkoseći vlasti habsburškog cara. Ali, na kraju ga je car bio prisiljen angažirati kako bi opsjednutu carsku prijestolnicu spasio od turske najezde i pobijedio viteza Brdausa.

A, dovitljiva i agilna gospođa Urbančič „oživjela“ je Martina, pa on dočekuje goste, prepričava dogodovštine i nasmijava, a ona stolove puni tanjurima i stvara pravu Slovensku, domaću gozbu. Toliko finu da se i Martin Krpan dobro najeo!

U Zelenom Krasu se puno toga još može vidjeti, doživjeti i iskusiti – od povijesnih, sakralnih i predivnih prirodnih baština, „napuniti baterije“, riješiti se stresa, nadisati svježeg zraka i što je najvažnije – zahvaljujući vrijednim entuzijastima koji poduzimaju velike korake, spoznati da se priroda i ljudi mogu ponovno zbližiti.

Sve informacije potražite na

www.zelenikras.si

info@zelenikras.si

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Gašper Modič, Jošt Gantar, Jost Stergasek, Morana Polovič, Branko Česnik, Marjeta Marinčič, Tomaž Penko i TUR Servis – izvor RRA Zeleni kras i Sunčana Barušić