Arhiva oznaka za: Irena Lučić

Ekologija, tradicija i inovacija – upoznajte vinski brend Kotari

/u /od

Zadarsko zaleđe, točnije Ravni Kotari, regija su Europe sa najvećim postotkom ekološke poljoprivredne proizvodnje po glavi stanovnika. U njih se ubraja i vinarija Kotari, nasljednik brenda Mas-Vin odnosno PZ Maslina i vino, koji je svojim vrhunskim vinima i maslinovim uljima već osvojio brojna nepca. Aktualni re-branding podigao je tu letvicu još više, a ako uza sve faktore nabrojimo i onaj ključni – smjenu generacija – tada možemo zaključiti kako je pred vinarijom Kotari uistinu sjajna budućnost.

Naime, upravo su tzv. nove generacije vinara nositelji vinske (r)evolucije koja se u Hrvatskoj događa posljednjih 15-ak godina. Tradicija i odrastanje u vinarskoj obitelji u kombinaciji sa višom razinom edukacije, suvremenom tehnologijom u podrumu i svješću o važnosti autentičnog i fokusiranog marketinškog pristupa formula su za uspjeh ne samo pojedinih vinarija, već i čitavih vinskih regija.

U sve navedeno, pa i više, uvjerili smo se na prezentaciji brenda Kotari koja je okupila predstavnike eno-gastro medija i vinske profesionalce u zagrebačkom diWine Clubu. Na druženju su sudjelovali Stanka Jagar, predstavnica vinarije, renomirani enolog Robert Brkić te prodajni predstavnik Saša Zec.

Saša Zec, Stanka Jager i Robert Brkić

Novo ime uz zadržane tradicionalne vrijednosti

„Brend Kotari nazvali smo prema lokaciji na kojoj su smješteni naši vinogradi i maslinici. Riječ je o vinogorju Benkovac-Stankovci, jednom od najpogodnijih područja u Hrvatskoj za uzgoj vinove loze. To je mjesto koje nazivamo domom i gdje priča počinje i završava – od sadnje vinograda i maslinika, pa sve do finalnog proizvoda“, kaže Stanka Jagar, predstavnica vinarije i brand managerica.

Naime, upravo je Stankin otac, Željko Uzelac, zajedno sa partnerom Radom Bobanovićem na ovom području zasadio prvih 50 hektara vinove loze i maslina, kada je, sad već daleke 2006. godine osnovana Poljoprivredna zadruga Maslina i vino. Spoj tradicije i inovacije doveo ih je do točke u kojoj se nalaze danas, pri čemu je važno naglasiti kako je područje od samih početaka u ekološkoj proizvodnji.

Početak projekta MasVin

„Svaki proizvod koji dolazi iz Kotara može se pratiti od samog polja do finalnog uratka – ekološki, prirodno i odgovorno. Od prvog dana imamo certifikate koji jamče našu posvećenost prirodnim praksama, a podrazumijeva se da ćemo tu praksu zadržati i nadalje.“, pojašnjava Stanka.

Navodnjavanje iz 3 akumulacijska jezera sa sustavom navodnjavanja kap na kap

Kotari raspolažu sa 40.000ha maslina i 11.000ha vinograda u kojima dominiraju francuske sorte poput merlota, cabernet sauvignona i shiraza, koje upravo u zadarskom zaleđu daju vrhunske rezultate. Ponosni su i na svoje nasade crljenka i maraštine – autohtonih hrvatskih sorata grožđa na koje u budućnosti planiraju staviti veći fokus.

Vina s autentičnim otiskom kotarskog terroira

U svojoj paleti brend Kotari za sad ima dvije etikete: Kotari Cuvée Crveni od sorti merlot, cabernet sauvignon i shiraz, te Kotari Merlot. Uskoro će iz podruma biti pušten Kotari Cuvee Selection – prestižno vino kojeg već sada smatraju krunom svojeg podruma, dok su za proljeće najavljeni Rose, Cuvee Bijeli Blanc de Noir, slatki Crljenak te Muškat žuti.

Saša Zec, Stanka Jager, Robert Brkić i Irena Lučić

„Vinogradi Kotara imali su sreću i privilegiju od samih početaka biti u kontroliranoj ekološkoj proizvodnji, što samo po sebi postavlja više standarde prilikom kontrole kvalitete nego kada je riječ o konvencionalnom uzgoju. No, u ovim vinogradima je bitan faktor i navodnjavanje, koje se provodi tzv. medotom ‘kap po kap’. Ono nam omogućuje i regulaciju kasnije količine alkohola u vinu, faktor koji uslijed klimatskih promjena postaje sve teže kontrolirati.“, pojasnio je Robert Brkić, koji enološki potpisuje novu etiketu Crvenog Cuveea.

Kotari, Crveni cuvee

„Naš stari brend Mas-Vin proslavio se brojnim nagradama, naročito za crna vina. Najnagrađivaniji predstavnik vinarije je Crljenak, ponosni nositelj Decanterovog srebra. Riječ je o vinu bogatog voćnog okusa, s notama koje ga čine posebnim za naš terroir i koje osvaja na prvi gutljaj.“, kazala je Jager

Jurica i Stanka Jager

Novi dizajn i smjeliji stil prilagođen modernom vinskom tržištu

Novi vizualni identitet povjeren je poznatom dizajneru Vanji Cuculiću, koji je sudjelovao u redizajnu etiketa brojnih hrvatskih vinarija na način da kroz kreativni vizual kupcu dočara značajke terroira te priču i vrijednosti koje proizvođač želi komunicirati. Etikete vinarije Kotari u tom smislu nisu iznimka – već prvi pogled na njih osigurava primijećenost na polici svake vinoteke, a snažne boje i smjeli dizajn komuniciraju jednako takav sadržaj boce. Jer (Ravni) Kotari ne mogu i ne žele dati osrednja i beskarakterna vina koja ćete ubrzo zaboraviti.

Kotari, maslinova ulja

Svakako valja obratiti pažnju i na Kotari maslinova ulja – kupaže Kotari i Kotari Pikant. Kotari su kupaža dalmatinskih sorti, dok je Pikant intenzivnijeg okusa s istarskim sortama. Oba ulja su obučena u nove bočice i etikete, spremne za tržište.

„HoReCa sektor već sada pokazuje interes za novu vinsku liniju Kotari, no vjerujem kako ćemo pravo pozicioniranje doživjeti na proljeće, kada je u planu puštanje bijelih i rose vina, koja će kompletirati paletu proizvoda. Kotari nude gastronomski zahvalna vina koja mogu pratiti jelovnike restorana od predjela do deserta te sam uvjeren kako će ugostitelji to vrlo brzo prepoznati.“,  komentirao je prodajni predstavnik Saša Zec.

Kotari, Merlot

Vina i ulja je trenutno moguće naručiti izravno od proizvođača, a uskoro će biti dostupna na policama Metroa i drugih trgovina. U izradi je i webshop koji bi trebao olakšati kupovinu i dostavu, a distributer Saša Zec (Vina Mosaica) pobrinut će se da ove vrhunske vinske uratke uskoro pronađete i na jelovnicima restorana.

Foto: Irena Lučić, Sunčana Barušić i arhiva vinarije

Velike vinarije za Malu školu vina

/u /od

U studenom 2024., u organizaciji diWine_projecta i partnerskih vinarija započinje Mala škola vina – jedinstveni projekt organizirane edukacije za vinske početnike. Radionice, koje će se održavati nekoliko puta mjesečno sve do ljeta 2025. g., dostupne su polaznicima po cijeni od samo 9 EUR. Lokacija je diWine Club smješten na zagrebačkoj Opatovini, a projekt su podržale vinarije Iločki podrumi, Martin Albus, Vislander i Vina Šimanović.

Vina Šimatović

Hrvatska (ni)je vinska zemlja?

„Statistički gledano, slika hrvatskog vinskog tržišta izgleda dobro – potražnja je veća od proizvodnje (koja se kreće oko 800.000hl godišnje) te smo pri vrhu ljestvice potrošnje vina po glavi stanovnika (oko 30l godišnje po osobi). No, je li uistinu sve tako sjajno? Većinu hrvatskih vina popiju turisti. Izvozimo visokokvalitetna, a uvozimo jeftina vina. Ugostitelji i dalje zaziru od točenja vina na čaše, pa se prosječan gost prosječnog lokala radije odlučuje za pivu ili žesticu. Površine pod vinogradima su u kontinuiranom padu u posljednjih deset godina, što poskupljuje cijenu vina po butelji. Sve češći problem su i vinske patvorine koje iznimno nepovoljno utječu na tržište vina, dok je prosječni potrošač u pravilu loše educiran i ne zna prepoznati vrijednost za novac. Ako na sve to dodamo i činjenicu da mladi sve manje piju vino, imamo realan problem koji bi u budućnosti mogao dodatno eskalirati.“ – pojasnila je Irena Lučić, idejna začetnica projekta i voditeljica diWine_project platforme.

Rješenje, kao i obično, leži u – edukaciji. A upravo je edukacija cilj Male škole vina, čiju su važnost prepoznale vinarije Iločki podrumi, Martin Albus, Vislander i Vina Šimanović. Vinarijama – partnerima projekta – valja zahvaliti za sjajnu cijenu radionice, koja iznosi svega 9EUR po polazniku. U fokusu su upravo vinski početnici, koje neznanje i nesnalaženje često odvraćaju od konzumacije vina i dubljeg upoznavanja vinskog svijeta, što pridonosi lažnom elitizmu i produbljuje jaz između „znalaca“ i „amatera“.

Vislander vina

Proizvodnja vina s fokusom na domaćeg potrošača

„S veseljem smo podržali projekt Mala škola vina, obzirom da smo tradicionalna vinarija koja živi od domaćeg kupca, a za iduću godinu postavili smo si za cilj još više ojačati taj odnos i dublje se povezati s našim potrošačima“ – izjavila je Antonia Glavan Petanjek iz Iločkih podruma. Anita Tepeš, brend menadžerica linije Martin Albus iz Orahovice istaknula je kako je ovom brzorastućem brendu vrlo važan odnos sa kupcima, koji sve više prepoznaju kvalitetu vina, ali i vrhunskih likera iz linije. Ciklus Male škole vina prepoznali su kao sjajan marketinški alat za pozicioniranje brenda, ali i kao priliku da sudjeluju u važnom projektu edukacije potrošača.

Dalmatian Oil

Sanda Vojković, predstavnica vinarije Vislander pojasnila je kako je njihova vinarija fokusirana na autohtone sorte otoka Visa – plavac mali, vugavu i kuč, te da smatraju svojom ulogom educirati potrošače o važnosti očuvanja izvornog hrvatskog sortimenta, kao i o važnosti terroirskog otiska koji je u njihovim vinima vidljiv kroz single vineyard pristup.

Iločki podrumi, Sofija

„Vinarija Šimanović njeguje tipičan sortiment krašičkog kraja u kojem prevladavaju internacionalne sorte. Ponos naše vinarije je frankovka, sorta koja je u Hrvatskoj još uvijek zanemarena i podcijenjena, pa se nadamo kako će upravo ove radionice promjeniti perspektivu potrošača.“ – kazao je Željko Šimanović, vlasnik vinarije.

Vina Šimanović

Sve vinarije su pozvane uključiti se u projekt

„Za sada je potvrđeno održavanje 20 radionica, koje će „odškolovati“ više od 300 polaznika, no vjerujem kako će se ovom projektu pridružiti i druge vinarije, čime će ove lijepe brojke dodatno rasti.“ – dodala je Lučić. I druge vinarije, koje prepoznaju važnost edukacije domaćeg potrošača, pozvane su pridružiti se Maloj školi vina.

Izohipse, zaštitni znak vinarije Vislander

Dodatni začin ovom ciklusu radionica dala je i tvrtka Dalmatia Oil, u čijim će maslinovim uljima uživati polaznici svih dvadeset radionica, a nije loše spomenuti niti činjenicu kako, osim edukacije po sjajnoj cijeni, svi polaznici radionica sudjeluju u nagradnoj tomboli za koju su nagrade osigurale partnerske vinarije. Medijski partner projekta je Laganini FM radio, koji je Maloj školi vina pružio nevjerojatnu podršku „u eteru“ i tako omogućio da odlične vijesti o radionicama dopru velikog broja ljudi.

„Potražnja za radionicama je nevjerojatna, što nam dodatno pokazuje da je ovaj projekt pun pogodak. Ovim putem pozivam sve zainteresirane polaznike da nam se što prije jave na mail diWine.project@gmail.com i rezerviraju svoj termin.“ – ističu iz diWine_projecta.

Martin Albus, Jezerac

Platforma za promociju vina i vinske kulture

diWine_project platforma je za promociju vina i vinske kulture koja u Zagrebu djeluje preko deset godina, a u svom portfelju ponosno ističu organizaciju brojnih open-air vinskih festivala, nekoliko b2b sajmova, VinMarKon – konferenciju o vinskom marketingu, razna događanja koja populariziraju vino povezujući ga sa kulturom, modom, glazbom i drugim popularnim temama te nebrojene prezentacije vina(rija). U sklopu diWine_projecta djeluje i portal za enogastronomiju diWine Croatia, kao i spomenuti diWine Club u kojem se odvija Mala škola vina.

Vlasnica Irena Lučić, autorica je radionica Vino za početnike, Pjenušac za početnike, Wine&Business te diWine&Cheese, a također je osmislila i predavanja za Malu školu vina, koja se sastoji od četiri modula i male provjere znanja.

Više informacija potražite na diwine.com.hr

 

 

Pokrenite vlastiti posao – uz dobro vino!

/u /od

U diWine Clubu na zagrebačkoj Opatovini jednom mjesečno održava se Business Brunch na kojem se možete poslovno povezati, uživati u vrhunskom vinu i malim zalogajima, ali i dobiti korisne savjete za svoje poslovanje.

Ukoliko spadate u one koji sanjaju o vlastitom biznisu, tada svakako rezervirajte datum 5. listopada, kada je na rasporedu upravo tema „Kako pokrenuti vlastiti posao“. Ovaj brunch za vas zajedničkim snagama organiziraju diWine Club i Auxilium Consulting. Na neformalnom i ugodnom druženju očekuju vas fina Opus vina. birani mali zalogaji, ali i tri stručne panelistice koje će vam kroz kratka 10-minutna izlaganja prenijeti svoja iskustva o pokretanju poslovanja i uputiti vas u najvažnije stvari koje valja imati na umu ukoliko tek krećete u poduzetničke vode.

Evo i tema o kojima će se razgovarati na brunchu:

NATAŠA LIPEJ, V.L. Consulting: OBRT ILI TRGOVAČKO DRUŠTVO, U ČEMU JE KVAKA? – Pravnica i poslovna savjetnica pomoći će vam u odabiru najboljeg formata poslovnog subjekta, a može vas i mentorirati na zahtjevnom putu od poslovne ideje do realizacije.

MAJA CAH, Lotus Consulting: NAPIŠI NAJBOLJI PLAN ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE – Poslovna savjetnica iza koje su godine iskustva u pisanju projekata, otkrit će vam kako se prijaviti na potpore za samozapošljavanje i kako napisati dobar poslovni plan.

IRENA LUČIĆ, diWine project: BRENDIRAJ SE – Vinska promotorica sa desetogodišnjim iskustvom u marketinškom i brand savjetovanju za male biznise uputit će vas u najvažnije stvari na koje morate paziti prilikom kreiranja novog brenda.

Panel će moderirati MAJA BUTORAC, financijska savjetnica, vlasnica tvrtke Auxilium Consulting

Nakon polusatne panel-diskusije predviđeno je vrijeme za umrežavanje, pitanja i ugodno druženje. Jer dobar networking pomaže dobrom poslovnom startu. diWine Business Brunch na rasporedu je svake prve subote u mjesecu, a raspored tema možete pratiti na diWine Instagram profilu.

Kotizacija za sudjelovanje iznosi 32 eura po osobi a uključuje vino i male zalogaje. Prijaviti se možete putem mail adrese diWine.project@gmail.com

 

Foto: diWine Club

Graševina i frankovka slavonski su yin i yang

/u /od

U Enosophiinom showroomu u Zagrebu, u suradnji diWine Cluba i Enosophie, održana je prezentacija za medije i vinske profesionalce na kojoj je bilo riječi o ulozi graševine i frankovke u kreiranju vinskog identiteta Slavonije, pa samim time i o njihovoj važnosti za brendiranje ove regije kao destinacije vinskog turizma.

Iako se Hrvatska, kao mala zemlja sjajnih vina, može pohvaliti velikim brojem autohtonih sorti grožđa, njih u Slavoniji u principu nema ili barem nemaju značajan udio u proizvodnji. Internacionalne sorte koje nalazimo na području Slavonije i Podunavlja nesporno daju izvrsne rezultate, čemu pridonose brojni faktori. Riječ je, naime, o tradicionalnom vinorodnom području koje vinogradarstvo i vinarstvo „pamti“ još od antičkih vremena, o kraju nadaleko poznatom po izvsnoj hrani i gostoljubivosti domaćina, kao i o destinaciji koja sve više osvaja goste svojim prirodnim ljepotama. No, možemo li uistinu sa sortama poput crnog pinota, syraha, merlota ili cabernet sauvignona konkurirati vrhunskim svjetskim vinima? Možda i da, no izbor sorata koje će ova regija staviti u prvi plan i na njima graditi svoj vinski identitet nije sporedna, već itekako strateška odluka.

Enosophia – položaj Goveđa glava

Graševina kao naša najznačajnija bijela sorta, čiji je identitet marljivim zalaganjem vinara i udruge Graševina Croatica u posljednjih 15-ak godina napredovao od vina za gemišt do vrhunske kapljice u svim svojim izričajima, spontano se nametnula kao zaštitno vinsko lice Slavonije. Iako vrlo dobro uspijeva i u drugim regijama Hrvatske, upravo u slavonskim vinogorjima ona pokazuje svoje najbolje vrline i s lakoćom izražava neodoljivu sortnost i punoću okusa. To pokazuje i kontinuirani porast površina pod nasadima, traženost na tržištu, ali i afirmacija na svjetskoj vinskoj karti potvrđena kroz brojne nagrade i odličja.

Vinogradi vinarije Enosophia

Sjajan posao s graševinom svakako valja nastaviti, no je li napokon vrijeme da ona dobije svog pandana među crnim sortama? Čini se da jest i čini se kako bi to mogla biti upravo – frankovka.

Dugo vremena zanemarivana i od strane tržišta i od strane samih vinara, ova iznimno potentna sorta napokon počinje dobivati zasluženu pozornost. U Enosophii su upravo frankovki, koja je oduvijek uzgajana u feričanačkom kraju, posvetili ogromnu pažnju. Značajnu ulogu u – kako ju nazivaju – novoj eri frankovke ima i hvalevrijedan projekt klonske selekcije koju je Enosophia započela 2022. godine u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom. Na položaju Srednjak u Feričancima, započeta je povijesna sadnja novog matičnog vinograda Frankovke. Ova sadnja predstavljala je ključan trenutak, ne samo za vinariju već i za čitavo feričanačko vinogorje. Označeni su elitni trsovi iz starih nasada iz 1973. godine te su praćeni i testirani na viruse tijekom čitave godine. Nakon pripreme plemki i uzgoja sadnica, posađeno je oko 25.000 sadnica na 5 hektara vinograda. Glavni cilj ove sadnje je stvoriti prepoznatljiv i ujednačen klon, poznat kao feričanački klon frankovke, kojim se postiže radikalno poboljšanja sorte i pomaže očuvanje dugogodišnje tradicije uzgoja frankovke u ovom vinogorju.

Franjo Francem

„Ne trebamo ići daleko da vidimo potencijal frankovke, dovoljno je posjetiti naše susjede u Austriji ili Mađarskoj. Ne vidim razloga zašto frankovka ne bi davala iste takve ili još bolje rezultate u Slavoniji koja čak ima i bolje uvjete uzgoja.“ – komentirao je sommelier Darko Lugarić. „Da ste bilo koga prije 20 godina pitali može li graševina biti išta drugo doli litrena boca za gemišt, većina bi vam rekla da ne može. A pogledajte graševinu danas! Ista stvar je s frankovkom. Od svake sorte moguće je dobiti vrhunska vina i to u nekoliko izričaja, a frankovka je iznimno potentna sorta koja može dati puno više od onoga na što smo u Hrvatskoj navikli.“ – nadovezao se Franjo Francem, sommelier i predsjednik Hrvatskog sommelier kluba.

Uspjeh Enosophiine frankovke, koju je moguće kušati u nekoliko izričaja – od mladog vina, preko školovanog elegantnog crnjaka, pa sve do predikata – potvrđuju ne samo brojni kupci, već i osvojena tuzemna i inozemna odličja za kvalitetu.

Irena Lučić i Hrvoje Šarić

„Kada smo počeli stvarati – da ne kažem ‘probijati’ – tržište, nailazili smo na izravna i neizravna odbijanja i na generalno nepovjerenje kupaca prema ovoj sorti, koja se u prošlosti zbog svoje loše kvalitete mnogima zamjerila. Ljudi kao da nisu mogli vjerovati da frankovka može dati dobro vino. No, ustrajali smo i danas svjedočimo potpuno drugačijoj situaciji – naše su frankovke vrlo tražene i spadaju u naša najprodavanija vina. Restorani ih s lakoćom sljubljuju sa mesnim jelima dodajući time čitavom iskustvu i gastronomsku dimenziju, a s podjednakim intenzitetom konzumiraju se i na kontinentu i na obali.“ – objasnio je Hrvoje Sarić, Enosophiin prodajni predstavnik i jedan od voditelja prezentacije.

Zaključak je kako crna budućnost Slavonije – uopće nije tako crna. No, na brendiranju frankovke svakako treba i dalje raditi, pri čemu glavnu ulogu imaju upravo vinske kompanije poput Enosophie, koje svojim proizvodnim količinama, tržišnim utjecajem i marketinškom snagom imaju moć oblikovati, pa čak i stvarati nove vinske trendove. Graševina i frankovka u svojim najboljim izdanjima, kao slavonski yin i yang – dvije sorte koje se međusobno savršeno nadopunjuju, trend je koji će s veseljem prihvatiti ljubitelji dobre kapljice, zar ne?

Obnovljen stari podrum vinarije Enosophia

Vinarija Enosophia u svom posjedu ima oko 160ha vinograda na kojima su ravnomjerno raspoređene bijele i crne sorte, uz dominaciju graševine i frankovke. U sortimentu nalazimo još i sauvignon bijeli, chardonnay, cabernet sauvignon, cabernet franc, pinot crni, syrah i merlot. Godišnja proizvodnja kreće se između 800 tisuća i milijun butelja vina, koja na tržište dolaze u tri specijalizirane linije – Dika, Miraz i Enosophia. U vinogradima je prisutan diverzitet mikrolokacija, koji se očituje u položajima, sastavu tla, starosti vinograda i prinosima. Ova raznolikost omogućuje primjenu različitih proizvodnih tehnika kojima se dobiva najbolje grožđe za svaki stil vina. Drugim riječima, svaki od osam vinogradarskih mikrolokaliteta prilagođen je stvaranju specifične vinske etikete.

Kurija Mihalović

Osim obnovljenog starog podruma iz 1804. koji je uz prethodnu najavu otvoren za posjetitelje, Enosophia je nedavno obnovila i kuriju Mihalović izgrađenu potkraj 18. stoljeća čime je Slavonija dobila elitnu smještajnu jedinicu prikladnu za privatne posjete, ali i poslovne susrete na visokoj razini.

 

Tijekom prezentacije kušana su vina Memoria (pjenušac od 100% rajnskog rizlinga), Trs. No.5 (graševina), Goveđa glava (odležana graševina), Miraz frankovka, te Frankovka ledena berba. Prezentaciju su vodili Hrvoje Sarić, Enosophiin prodajni predstavnik i Irena Lučić, vlasnica diWine Cluba, a gitarskim zvucima ju je uljepšao kantautor Jasenko Trbojević

 

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Jesu li turizam i enogastronomija budućnost Slavonije?

/u , /od

Slavonija i hrvatsko Podunavlje u posljednih su 10-ak godina zabilježili najveći odljev mozgova i najvišu stopu emigracije mladih ljudi u zemlje EU, u odnosu na bilo koji drugi dio Hrvatske. Ipak, čini se kako se u posljednje vrijeme stvari u ovom kraju mijenjaju na bolje. Možda je došlo vrijeme da Slavonci, oduvijek široka srca i široke ruke, napokon svoje tradicionalno enogastronomsko blago i gostoljubivost – unovče.

Požega

Hrvatski istok bilježi primjetan turistički napredak, zahvaljujući udruženom radu nekoliko županijskih turističkih zajednica na promociji destinacije te zahvaljujući vinarima i ugostiteljima koji podižu kvalitetu lokalne ponude. Jedan (smatramo, dosta bitan) kotačić u mehanizmu pozitivnih promjena svakako je i požeški Fakultet turizma i ruralnog razvoja.

Uvjerili smo se u to na vinskom kvizu Game of Wines održanom u zagrebačkom diWine baru, gdje su fakultetski vinski brend Vinum Academicum i sam fakultet prezentirali studenti Petar Klarić i Zvonimir Paponja. Sjano je vidjeti mlade i obrazovane ljude iz čijih riječi proizlaze strast za profesionalnim pozivom (turizam i enogastronomija) i uvjerenost da, ne samo njih dvojicu, već i druge mlade ljude u Slavoniji, čeka svjetla budućnost i dobar život.

Petar Klarić i Zvonimir Paponja

„Kviz bio je odličan, ali najljepše od svega bilo vidjeti te lijepe i pametne mlade ljude koji daju veliku nadu u bolje sutra u ovom dijelu Hrvatske. Sjajno je bilo vidjeti kakav faks su napravili i kako su uspješni. Pričali smo o Požegi i o tome što je sve uređeno i što se sve obnovilo u njihovom gradu i okolici. Poželjela sam sve to vidjeti i stvarno im želim puno, puno sreće. Njihova strast za onim sto rade i njihovim krajem je zarazna!“ komentirala je jedna polaznica kviza.

Trg Svetog Trojstva, Požega

U zabavnoj i poučnoj prezentaciji Petra i Zvonimira saznali smo da je chef „vatrenih“ Tomica Đukić jedan od predavača na enogastronomiji, vodili raspravu o tome je li graševina autohtona hrvatska sorta grožđa te saznali osnove organoleptičkog sljubljivanja hrane i vina. Naravno, svaka je poduka uvijek uspješnija uz – dobru kapljicu. Pijuckali smo Graševinu Academia godinu dana odležanu u slavonskome hrastu, vrhunski Chardonnay te prvoklasni Cabernet Sauvignon kojeg se ne bi posramile niti renomirane francuske vinarije.

Enogastronomija postaje sve važnija odrednica destinacijskog turizma – hrana i vino ubrajaju se u prvih pet faktora presudnih kod izbora destinacije. Posljedično, porast potražnje za finom hranom i vrhunskom kapljicom doveo je i to povećane potražnje za školovanim kadrom – karijere u ugostiteljstvu i enogastronomiji svrstavaju se među najtraženije i najbolje plaćene poslove današnjice, s mogućnošću daljnjeg usavršavanja i razvoja.

Vlasta Pirnat, organizatorica kviza

To su prepoznali na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi, gdje su se odlučili investirati upravo u spomenuta usmjerenja. „Fakultet, koji je sastavni dio Sveučilišta J.J. Strosmayera u Osijeku, provodi visokoškolsko i cjeloživotno obrazovanje iz područja biotehničkih i društvenih znanosti fokusirano na znanstvenom i stručnom radu, osiguranju kvalitete, međunarodnoj suradnji i suradnji sa lokalnom zajednicom s ciljem brze zapošljivosti studenata. Naglasak stavljamo na osposobljavanje stručnjaka za obavljanje operativnih i upravljačkih poslova u selektivnim oblicima turizma, profitnom i neprofitnom sektoru te javnim organizacijama vezanim uz područje turizma. Studenti se osposobljavaju i za obavljanje operativnih poslova iz ostalih interdisciplinarnih područja povezanih s turizmom – poput elektroničkog poslovanja i programskog inženjerstva i računovodstva. A tu je i sve traženija enogastronomija u sklopu koje studenti uče čak i kako se pravi vrhunsko vino.“ – istaknuo je doc.dr.sc. Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, koji je ujedno i glavni promotor vinskog brenda Vinum Academicum.

Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje

Iako je Fakultet „mlad“ tek godinu dana, kao institucija se etablirao ne samo među hrvatskim studentima, već i na međunarodnoj akademskoj sceni. Praksu turizma i enogastronomije ovdje rado pohađaju studenti iz Italije, Gruzije i Francuske. Istovremeno, naši studenti postižu izvanredne rezultate na međunarodnim natjecanjima. Primjerice, na jednom od najzahtjevnijih studenskih natjecanja u poznavanju francuskih vina, koje se održava u Parizu, naš gost, Zvonimir Paponja, prošle je godine osvojio visoko drugo mjesto, a njegova se mlađa kolegica Lara Zadravec ove godine plasirala kao peta.

Rudinska glava, Centar za posjetitelje Požeška kuća

Valja još napomenuti kako Vinum Academicum i njihove etikete Chardonnay, Cabernet Sauvignon kao i izbornu berbu Crnog Pinota možete trajno pronaći na vinskoj karti diWine Bara.

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić i arhiva TZ Grada Požege

Vinum Academicum – pametan vinski izbor

/u /od

Akademska vina Zlatne doline pod vodstvom doc.dr.sc Berislava Andrlića, prodekana za razvoj i poslovanje, stvaraju se na požeškom Fakultetu turizma i ruralnog razvoja, a predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac.

Požeška Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogradarskih krajeva Hrvatske. Povijest uzgoja vinove loze na ovom prostoru seže još od Rimljana, koji su je i nazvali „zlatnom“ (Vallis Aurea) upravo zbog – zlatne vinske kapljice, odnosno izvrsne kvalitete vina. Čak i nakon nesretne filoksere, u drugoj polovici 19. stoljeća, ovaj je kraj bio među prva tri u Hrvatskoj u kojima je započela obnova nasada po naputku vinogradarskih stručnjaka sa Austrougarskog dvora. Zlatna dolina danas je sinonim za vinsku izvrsnost, a upravo ovdje započinje i priča o novom vinskom brendu Vinum Academicum.

Josip Mesić, Berislav Andrlić i Tomislav Soldo

Na ukupno 8ha površine, studenti požeškog Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, koji je odnedavno dio osječkog Sveučilišta, uzgajaju čak 12 internacionalnih sorti vinove loze. Uz najznačajniju i domicilnu graševinu, tu su još sauvignon blanc, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, muškat žuti, merlot, pinot crni, zweigelt, cabernet sauvignon i syrah.

Uz stručnu pomoć svojih profesora i mentora – među kojima su i neki od najznačajnijih enologa istočne Hrvatske, poput doc.dr.sc Josipa Mesića – stvaraju vrhunska, pretežno monosortna vina koja su odnedavno brendirana i plasirana na tržište pod nazivom Vinum Academicum. „Vina proizvedena na našem Fakultetu već otprije imaju svoje vjerne kupce, no smatramo da snažnijim brendiranjem ovih vina širimo i glas o uspjesima naših studenata – koji nerijetko prelaze granice Hrvatske. Stoga smo odlučili postati tržišno vidljiviji.“ – ističe doc.dr.sc Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, inicijator (re)dizajna brenda Vinum Academicum

Dizajn etiketa potpisuje renomirani Vanja Cuculić, a kao središnji motiv preuzete su čuvene Rudinske glave – kamene konzole s isklesanim ljudskim licima i cijelim ljudskim figurama koje potječu iz Srednjeg vijeka, a danas se čuvaju u Gradskom muzeju Požega.

Na prezentaciji brenda Vinum Academicum u zagrebačkom diWine Baru predstavljeno je ukupno sedam etiketa, sljubljenih sa prigodnim malim zalogajima. Kušali smo redom Sivi pinot sa položaja Kumovo, Chardonnay, Bijeli pinot, Merlot, Cabernet Sauvignon, dva arhivska Syraha iz 2013 i 2011 godine, te izbornu berbu Crnog pinota. Vina su prezentirali predstavnici Fakulteta – spomenuti doc.dr.sc Josip Mesić, doc.dr.sc Berislav Andrlić te nastavnik Tomislav Soldo, dipl.ing.

Svo grožđe za ova sjajna vina uzgojeno je u vlastitim vinogradima, te je prerađeno u fakultetskom podrumu i laboratoriju. Studij turizma i enogastronomije sve je traženiji obrazovni smjer, što ne čudi obzirom na značaj turističkog sektora u ukupnoj ekonomiji Hrvatske, ali na značaj enogastronomije kao sve važnijeg „alata“ u brendiranju turističkih destinacija. Ako je suditi po vrhunskoj kvaliteti kušanih vina, uopće ne iznenađuje činjenica da su upravo studenti ovog Studija osvojili brojne nagrade na razini EU u području sljubljivanja hrane i vina, te da aktivno sudjeluju u Erasmus programima.

Najsretnija vijest za sve ljubitelje vrhunske vinske kapljice jest da ova vina predstavljaju apsolutnu vrijednost za novac. Tržišne cijene ovih, zaista izvanrednih butelja, kreću se između 5 i 9 EUR što ih čini pristupačnima za svačiji džep. Uopće ne sumnjamo da je pred brendom Vinum Academicum sjajna budućnost – kako akademska, tako i enogastronomska. Požurite naručiti svoja vina i napravite – pametan izbor, jer se na ovakve prilike ne nailazi često. Podsjećamo i da određene vinske etikete Vinum Academicum možete pronaći i na vinskoj karti diWine Bara po vrlo ugodnim cijenama. Živjeli!

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Pelješki vinari na zagrebačkoj Vinskoj shpitzi

/u /od

Pelješki vinari su na Vinskoj shpitzi u zagrebačkom diWine baru najavili Dane kamenica i obilježavanje 60- godina zaštite Dingača kao oznake izvornosti.

Ove godine itekako imaju razloga za ponos i slavlje. Naime, najstarija hrvatska oznaka izvornosti kada je riječ o vinu, odnosi se upravo na vina proizvedena od grožđa sa svjetski poznatog položaja Dingač. Riječ je, dakako, o sorti plavac mali, najznačajnijem hrvatskom crnom sortimentu koji u ukupnoj proizvodnji sudjeluje sa preko 10%.

Vina Matkovič

Upravo na položaju Dingač, u pelješkom mjestu Potomje ovo je grožđe posađeno na nevjerojatno strmim padinama koje se spuštaju sve do mora. Loza ovdje, osim izravno od Sunca, toplinu dobiva i refleksijom od mora i od kamene podloge, što je fenomen poznat kao trostruka insolacija. Upravo je ona zaslužna za visoke razine sladora, pa kasnije i snažna, tanična, visokoalkoholna vina. Osim prirode, važnu ulogu u ovoj vinskoj priči imaju i vinari, čijim mukotrpnim radom (jer riječ je, naravno, o ručnoj berbi u otežanim uvjetima) i vještinom podrumarenja nastaju svjetski cijenjena vina.

Vina Pelješki vrhovi

Osam peljeških vinarija – PZ Pelješki vrhovi, PZ Putniković, PZ Janjina, Matković, Violić, Matuško, Bezek i Marlais – prošle je subote u Zagrebu predstavilo svoja vrhunska vina, među kojima i brojne etikete Dingača. Na Vinskoj shpitzi – popularnom edukativnom vinskom kušanju u organizaciji diWine Bara – u plavcima su uživali brojni posjetitelji, kao sommelieri, vinski profesionalci i predstavnici eno-gastro medija.

Vina Violić

Slobodan Rosić, dugogodišnji vinski promotor i voditelj udruge Plavac mali – Pelješac, prisutne je pozvao da se pridruže nadolazećem Danu kamenica koji se održava u Stonu u subotu 16. ožujka 2024. godine. Malostonska kamenica je, baš kao i Dingač, foodie senzacija svjetskog ranga. Riječ je o događanju koje privlači posjetitelje iz cijele regije i igra važnu ulogu u brendiranju Pelješca kao iznimno važne enogastronomske turističke destinacije Hrvatske i Europe.

Dingač Matuško

„Danas, ovdje u diWine Baru možete uživati u pelješkim plavcima, ali i autohtonom rukatcu i pošipu. Idući vikend vas pozivamo da budete naši gosti na Danima kamenica i istražite koja kombinacija kamenica i vina najbolje odgovara vašem nepcu. A nadamo se i skorom obilježavanju 60-godišnjice ZOI Dingač, koju planiramo za travanj ove godine“,  izjavio je Rosić.

Smokvenjak

 

Vinska shpitza u diWine baru održana je u suorganizaciji sa Turističkom zajednicom Dubrovačko-neretvanske županije kao i u suradnji sa udrugama Plavac mali Pelješac i Pelješki vinski puti.

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Mirisi i okusi otoka Visa oduševili zagrebačke ljubitelje vina

/u /od

Prvi Vinski čvenk održan na novoj lokaciji diWine Bara – Opatovini 29, iznad zagrebačke tržnice Dolac – ugostio je višku vinariju Vislander. Vijest o gostovanju ovog, sve popularnijeg, vinskog brenda brzo se proširio među ljubiteljima vina, koji su popunili sva raspoloživa mjesta u baru. Kroz zanimljivu priču o vinima i vinariji, u kojoj se isprepliću povijest, obitelj, tradicija i moderno vinarstvo, proveli su nas predstavnica vinarije Sanda Vojković i prodajni predstavnik Saša Zec.

Saša Zec, Sanda Vojković i Irena Lučić

Priča o Vislanderu priča je o otočanima – o Višanima i Britancima. Dok je oko njih bjesnio Drugi svjetski rat, Vis je skrivao britansku zrakoplovnu bazu. U izolaciji je Višanima nedostajalo hrane, a Britanci su čeznuli za mirnodopskim užicima. Zato su nona Franka i dida Jure s vojnicima s britanskoga otočja sklopili još jedan savez – razmjenjivali su vino za hranu: suhi vojni obrok za plavac. Savršen reljef pjeskovitih polja i neprekidan trud učinili su taj otočni savez pobjedničkim.

Vlasnici vinarije – Damir Radica, te Marko i Sanda Vojković – ovom su vinarijom odali svojevrsni hommage svojoj baki (noni) Franki Vojković i pradjedu Juri Dorotiću, koji su protagonisti ove uvodne priče. Stoga su se odlučili posvetiti proizvodnji vina upravo od viških autohtonih sorti – vugave, kuča i plavca malog, koji u specifičnom pjeskovitom terroiru daje potpuno drugačija vina od plavaca uzgojenih na kršu i kamenu.

Viško bonda

Autohtona vugava (bugava) vrlo je rijetka sorta – ukupne količine u Hrvatskoj, a samim time i u svijetu, ne prelaze 15ha, od čega je samo 1ha na Braču, a preostalih 14ha na Visu. Pa tako vinarija Vislander sa oko 7ha nasada ove sorte posjeduje 50% ukupne svjetske proizvodnje.

Vislander Bugava

Niz od četiri vina, prigodno sljubljenih sa malim zalogajima kreiranih vještom rukom vlasnice bara, Irene Lučić, započeo je rose pjenušcem Viško Bonda, kupažom kuča i plavca malog. Kušala se i Vislander Bugava Premier, te dva plavca sa različitih položaja – Milna i Tihobraće. Na plavce su u vinariji Vislander naročito ponosni, a zanimljivo je da ih sve proizvode single vineyard metodom. Svaka od četiri etikete priča drugačiju priču o viškim mikro-terroirima i apsolutno svaka posjeduje svoj jedinstveni stil i karakter.

Vislander Plavac mali – položaj Milna i Tihobraće

Za kraj, već ionako dobro raspoložene vinoljupce, čekalo je još jedno iznenađenje – koktel naziva „When Life Gives You Lemons…“, na bazi pjenušca i Vislander Limoncella napravljenog od čuvenih viških limuna. Valja napomenuti kako Vislanderi u svojoj destileriji, osim Limoncella, stvaraju i druge delikatese poput travarice, lozovače, kruškovače, rogačice i orahovače, a posebnu pozornost posvećuju proizvodnji gina od rogača.

Vislander Limoncello

Sve u svemu, Vislander je brend koji se svakako treba naći na radaru istinskih ljubitelja vina, te koji polako, ali sigurno osvaja (i zadržava) naklonost svojih kupaca.

 

Tekst: Irena Lučić, diWine Croatia

Foto: Irena Lučić, Vislander arhiva i Sunčana Barušić

Vina Trapan, ljubavna priča, dobre vibre i pozitivna energija

/u /od

Prošlo je više od pet godina otkada je vinar Bruno Trapan u Zagrebu predstavljao svoja vina. Na istup pred publikom željnom kušati njegova vina, te poslušati što se novog zbiva u njegovoj vinariji u istarskom mjestašcu Šišan, nagovorila ga je vlasnica diWine Bara, Irena Lučić, zahvaljujući kojoj smo ove godine upoznali mnoge zanimljive vinare i kušali odlična vina.

Irena Lučić, Bruno Trapan i Irena Šoštarić

Ovaj susret, bio je jedan od zanimljivijih, a nadamo se da će i iduće godine biti mnogo ugodnih druženja i to, kako je najavljeno –  u novom prostoru. Naime, diWine Bar u novoj godini očekuje vinoljupce i sve ostale goste koji vole uživati u dobroj kapljici i ugodnom druženju, na novoj adresi – u centru Zagreba.

Druženje s vinarom Brunom Trapanom i njegovom suprugom Irenom Šoštarić ostat će nam u lijepoj uspomeni, što zbog iznimnih ljudi, što zbog posebnih vina koja smo kušali.

„Danas je idealan dan, sve se posložilo za kušanje ove malvazije“, kazao je na početku druženja Vinski čvenk, Bruno Trapan jer kao vino dobrodošlice točila se odležana malvazija Uroboros 2020., te nastavio: „Uniformiranu malvaziju više ne želimo proizvoditi. Rade je masovno, gotovo svi istarski vinari i jedna je nalik na drugoj i to iz godine u godinu“, zaključio je, dajući do znanja da je Uroboros malvazija proizvedena po biodinamičkim principima.

Bruno Trapan

„Kada sam upoznao Irenu odmah sam znao da je ona moja srodna duša. Zahvaljujući Ireni, počeo sam shvaćati biodinamičke principe o kojima ona zna jako puno. Iako sam i danas ‘nevjerni Toma’, jer još učim, dobio sam dovoljno dokaza da ta priča ima smisla”, kazao je Trapan i nastavio:

“Jedan od trenutaka u kojem sam se uvjerio u moć biodinamičkog pristupa bio je taj kada nisam mogao dočekati da se moja malvazija Uroboros razbistri. Činilo se da je nešto pošlo po zlu te sam bio uvjeren kako će mi čitava berba propasti. No tada je Irena izračunala točan datum kada vino treba pretočiti, uzevši u obzir ne samo mjesečeve mijene već i druge važne parametre koji utječu na našu lokaciju. Nisam imao što izgubiti, te sam učinio točno kako je rekla. Već idući dan vino se počelo bistriti i proces se vratio u svoj normalni tijek. Danas je Uroboros 2020. jedno od naših najprodavanijih i najnagrađivanijih vina.“ ispričao je Trapan naglasivši kako se uvjerio da je za kvalitetu i okus vina bitan i datum punjenja vina u boce. „Ovo je punjeno baš u pravo vrijeme, a kao što sam rekao, danas je dobar dan za kušanje takvih vina“, dodao je, a mi smo s uživanjem pijuckali njihovu posebnu malvaziju.

„Kad smo počeli uzgajati lozu i proizvoditi vino po biodinamičkim principima, uglavnom smo kod kolega i mnogih drugih nailazili na podsmijeh. Međutim, taj se put pokazao ispravnim i smatram da je takav način proizvodnje, ne samo vina nego hrane općenito – budućnost. Invazivnom eksploatacijom, učestalim i prekomjernim tretiranjem kemijskim sredstvima te uzgojem bez poštivanja plodoreda i općenito bez poštivanja prirode, zemlja je u svijetu iscrpljena. Postala je jalova i uskoro iz nje ništa neće rasti, odnosno davati plodove.“ objasnila je Irena Šoštarić ukratko njihovu filozofiju o kojoj bi se dalo razgovarati satima.

Bruno Trapan i Irena Šoštarić

U međuvremenu, u čaše se točio macerat malvazije Istraditional 2018., tijekom čijeg kušanja je publika saznala odakle potječe istarska tradicija odležavanja vina u bačvama od akacije. „Tradicija potječe iz razdoblja kada je Istra bila pod vlašću Mlečana. Oni su obilno eksploatirali istarske resurse hrasta za izradu svojih brodova, te je svaka druga namjena bila strogo zabranjena. Za svaki posječeni hrast bilo je potrebno imati certifikat o prodaji Mletačkoj republici. Ali, bez obzira na sve zakone, u Istri je bilo sve manje hrasta, a vinari su bili prisiljeni pronaći zamjensku sirovinu za izradu bačvi, za što se akacija pokazala vrlo prikladnom.“ ispričala je Irena Šoštarić.

„Od 2008. godine intenzivno sam se družio s vinarima koji su odlučili raditi prirodna vina. To je u ono doba postalo pomodarstvo, a ja nisam tip koji će se, poput vojnika, uklopiti u većinu. Puno mi je godina trebalo da počnem proizvoditi jantarno vino, ali mislim da je ovo pun pogodak. U podrumu leži malo više od stotinu boca, a sljedeća berba takvog vina je ona iz 2022. godine. Naime, jantarna vina ne radimo svake godine, jer nam proizvodnju diktira priroda, a ona je, kao što znamo nepredvidiva i hirovita. Ovo vino je naš izričaj odležane, dugo macerirane malvazije i volimo reći da su naša vina elegantna, ali i prirodna iako se to u današnje vrijeme smatra oksimoronom. Naime, mnogi smatraju da biodinamika i elegancija u vinu ne idu zajedno.“ kazao je Bruno Trapan i najavio slijed crnjaka.

I dok su gosti kušali Irena’s Cab s oznakom AAC (All About Cabernet) čisti, precizni cabernet sauvignon iz 2019. godine, Bruno Trapan je napomenuo da je za njegovo nastajanje zaslužna Irena. „Ja sam bio samo ruke, fizički radnik, a cijela ideja i nit vodilja bile su Irenine.“, kazao  je.

Slijedio je the one, kupaža terena i syraha. „Ovo vino je napravljeno zahvaljujući mojoj tvrdoglavosti. Spojio sam dvije nespojive sorte: teran i syrah. Dvije sorte koje najviše volim, dvije sorte koje su svaka za sebe neukrotive i divlje, dovoljne same sebi. Ali, ja sam ih pripitomio i sada borave zajedno u boci i tvore ovo čudesno vino“, objasnio je Bruno Trapan ovo, za Istru krajnje neobično vino.

Kao i sva vina vinarije Trapan, tako i posljednje koje se kušalo te večeri ima svoju priču. „Kada mi je Irena ušetala u život, odlučio sam za nju napraviti nešto posebno i to od sorte syrah. Smijali su mi se kada sam ga sadio u vinograde čije tlo čini 70 posto mljevenog kamena. Oni koji se malo više razumiju u uzgoj loze, znaju da to nisu idealni uvjeti za rast ove sorte i većina je tvrdila da nema šanse da će syrah roditi, a kamoli da će se od njega moći napraviti dobro vino. Eh, tu sam se zainatio, napravio sam odlično vino i posvetio ga ljubavi svog života“, ispričao je priču o vinu Moia syrah iz 2017. godine, godine kada su se Bruno i Irena upoznali.

Bruno Trapan i Irena Šoštarić

Bila je to poseban večer, a atmosfera je bila ispunjena vinskim i ljubavnim pričama, dobrom energijom i pozitivnim mislima. Bruno i Irena su dokazali kako ljubav uistinu čini čuda, te (do)kazali kako iskrena biodinamika, doduše uz puno rada i truda u vinogradu, može dati precizna i sortna vina, bez pogrešaka koje se biodinamičarima često zamjeraju, te koja – ništa manje važno – imaju itekako dobru tržišnu prolaznost.

Vinariju Wine Station Trapan, smještenu u malom mjestu Šišan na jugu Istre, ciljano posjećuju putnici-namjernici iz cijelog svijeta, a pohvale nerijetko dobivaju i od zahtjevnih Francuza poznatih po tome što „priznaju“ samo francuska vina. Svakako navratite, a dočekat će vas uvijek nasmijani Irena Šoštarić, Bruno Trapan, njihove četiri djevojčice i čak devetnaest pasa.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Irena Lučić

Na Vinskoj shpitzi plavci osvojili Zagrepčane

/u /od

Na protekloj Vinskoj shpitzi u zagrebačkom diWine Baru vinoljupcima su se predstavili vinari Pelješca i Komarne te vina sa dva susjedna, srodna, a ipak po mnogočemu različita vinogorja. Tom je prigodom okupljenim predstavnicima medija, vinskim profesionalcima, kao i ljubiteljima dobre kapljice predstavljena i manifestacija Dani otvorenih podruma, koja se na Pelješcu tradicionalno održava svakog prvog vikenda u prosincu – i tako već šesnaest godina.

„Vinska shpitza je manifestacija koja se u diWine Baru održava jedan do dva puta mjesečno, a svaki puta stavlja u fokus neku drugu vinsku destinaciju, stvarajući tako ne samo priliku za uživanje u dobrom vinu, već i snažan edukativni moment.“ – objašnjava vlasnica bara Irena Lučić.

„Posjetitelji Shpitze s lakoćom pamte vinarije, autohtone i tipične sorte, pa čak i značajne položaje, kada te informacije dobiju izravno od vinara, paralelno kušajući vina. Samim time raste i njihova vinska znatiželja kao i potreba da pobliže upoznaju, pa čak i posjete destinaciju iz koje dolazi vino koje im se toliko sviđa. Stoga zahvaljujem Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije na ovoj krasnoj suradnji, kao i na prilici da udružimo snage u predstavljanju ovih važnih vinskih destinacija Zagrebu i Zagrepčanima.“ – nastavila je Lučić

U diWine Baru se tako predstavilo ukupno devet peljeških vinarija – Marlais, Putniković, Pelješki vrhovi, Edivo, Bezek, Matuško, Matković, Violić i Jurović, te dvije vinarije iz Komarne – Opus i Terra Madre. U ponudi vina, očekivano, prevladavali su plavci – hrvatska najznačajnija crna sorta, ujedno i autohtona, koja upravo na području Dubrovačko-neretvanske županije daje najbolje rezultate.

Vina Marlais i Matuško.

Pelješko vinogorje jedno je od tradicionalnih, te svakako jedno od najznačajnijih vinogorja u cijeloj Hrvatskoj. Obuhvaća oko 850 ha pod nasadima vinove loze, od čega čak 90% otpada na plavac mali, no ipak s tendencijom povećanja nasada bijelih sorti (također autohtonih rukatca, pošipa i grka) u posljednjih nekoliko godina – s ciljem pružanja adekvatnog odgovora na zahtjeve tržišta koje sve više traži laganija, svježa vina.

Vina Opus

Na Pelješcu djeluje oko sedamdeset proizvođača vina, nekada udruženih u poljoprivredne zadruge, a danas sve odvažnijih u stvaranju vlastitih vinskih brendova. Valja istaknuti i dva vrlo značajna položaja – Dingač (45ha) i Postup (60ha), pri čemu je Dingač ujedno i najstariji Hrvatski vinski položaj pod zaštitom, zaštićen davne 1964. godine u Ženevi.

Vina Matković

Za razliku od Pelješca, Komarna – s koje pogled puca upravo na ovaj najjužniji hrvatski poluotok, kao i na reprezentativni Pelješki most – najmlađe je hrvatsko vinogorje. Nastalo je zahvaljujući dosezima moderne tehnologije – konkretno, tehnici melioracije krša – koja je omogućila da se na kamenoj podlozi dobije savršeno tlo za uzgoj vinove loze. Komarna broji svega sedam vinarija, čija vina kvalitetom nimalo ne zaostaju za pelješkim susjedima, udruženih oko ideje ekološke proizvodnje – vrlo značajnog trenda za budućnost vinogradarstva.

Slobodan Rosić i Vina pelješki vrhovi

„Vinari udruženi u udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti već dugi niz godina promoviraju vinski turizam poluotoka, stvarajući tako brend Pelješca kao nezaobilazne vinske destinacije kako za domaće, tako i za strane turiste.“ – istaknuo je legendarni promotor plavca malog Slobodan Rosić, koji je ujedno i organizator manifestacije Dani otvorenih podruma.

Otvoreni podrumi na rasporedu od 1. do 3. prosinca 2023. Riječ je o trodnevnom slavlju u čast plavca malog – sorti koja je prehranila mnoge generacije vinara, te koja je Hrvatsku dovela na vinsku mapu svijeta i tamo je desetljećima i – održala. Neka vam stoga Pelješac ne bude predaleko početkom prosinca, jer riječ je uistinu o manifestaciji koju vrijedi posjetiti. Više informacija o Danima otvorenih podruma saznajte na linku. Živjeli!

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, arhiva Udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti