Arhiva oznaka za: Moslavina

Sve je spremno za 30. izdanje Festivala vina MoslaVina u Kutini!

Moslavina, spoj središnje Hrvatske u Slavoniju jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, od Zagreba udaljeno nešto više od 50 kilometara. Na njenom području nalaze se izvori nafte i plina, dio parka prirode Lonjsko Polje te brojni obrtnički centri. No Moslavina je daleko poznata i po voćarstvu, vinogradarstvu i poljoprivredi što dokazuje jačanjem OPG-ova ali i jakom vinskom cestom na kojoj dominiraju vina autohtonih vinskih sorti s posebnom zvijezdom Škrletom.

Najveće mjesto Moslavine, ujedno gospodarsko i trgovačko središte je grad Kutina koja će ovog vikenda biti domaćin manifestacije Festival vina – MoslaVina Kutina 2024. uz kojeg je najavljena i izložba vina izvornih hrvatskih sorti. Manifestacija se održava u 24. i 25. svibnja 2024. u organizaciji Turističke zajednice grada Kutine i Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ Kutina, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede, Sisačko – moslavačkog župana Ivana Celjaka, Grada Kutine i Croatia osiguranja d.d.


”Ovo je prilika za promociju moslavačkih vinara, autohtonih sorti vina, kulture pijenja vina te utjecaja na jačanje suradnje unutar regije i umrežavanje turističkih djelatnika s ciljem kreiranja inovativnih turističkih sadržaja. Tako će se u petak 24. svibnja u 16 sati održati panel rasprava na temu „Sadašnjost i budućnost autohtonih sorti s aspekta eno – gastro turizma“, nakon koje će uslijediti svečano otvaranje Festivala u 17:30 sati na Trgu dr. Franje Tuđmana”, poručuju organizatori dodajući kako će se tom prilikom dodijeliti diplome vinarima, plakete i nagrade najbolje ocijenjenim vinima, a nakon zajedničke zdravice prezentirat će se moslavačka vina i hrana te će se obići izlagači.

Svoja vina predstavit će 18 izlagača i kao gosti, Udruga Kvarner Wines, kako priliči ovoj manifestaciji neće nedostajati i atraktivne zabave uz Paint & Wine, koktel i škrlet radionice, a moći će se saznati i kako je moslavačko vino došlo uz bok najboljih hrvatskih kupaža.

Posebnost ove manifestacije u odnosu na druge jest izlaganje i njegovanje vina izvornih hrvatskih sorti, čime se pomaže proizvođačima u promicanju ponude vina od autohtonih sorti. One predstavljaju bogatstvo i raznolikost vinogradarske baštine Hrvatske, ponos su hrvatskih vinara i kulturno nasljeđe koje se njeguje i promiče potičući tako očuvanje i valorizaciju vinske baštine zemlje.

U bogatom programu bit će predstavljene najvažnije autohtone sorte Hrvatske na vinskoj radionici koju će moderirati Hrvoje Košutić u 19:30 sati. Za one željne brušenja znanja i odlične zabave spreman je vinski kviz Moslavina Wine Wisdome uz kojeg će biti poslužen koktel sa škrletom.

Subotnje popodne, 25. svibnja, započet će Gala tastingom – dijagonalnim kušanjem različitih sorti i godišta Vina Košutić i pjesničkom priredbom Grozdovi i stihovi.

Uz dobre kapljice neće nedostajati ni glazbene zabave jer će sve posjetitelje u petak zabavljati Parni valjak i The Juky & Saxente, a u subotu Sanja, Marinko i Zec s najvećim hitovima grupe Novi fosili i Prima Bend. Koncerti su besplatni za sve posjetitelje!

Manifestacija je dobar razlog za provesti vikend u Kutini i njenoj okolici.  U krugu od dvadesetak kilometara od centra grada, na obroncima moslavačke gore nalaze se brojne vinarije koje će tijekom manifestacije, ali i svakog drugog dana vinoljupcima ponuditi jedinstveno iskustvo.

Nedaleko centra Kutine, okružena vinogradom koji s posjetiteljima svakog dana ispraća sunce na horizontu, nalazi se obiteljska vinarija Trdenić. Pod sloganom – „Između tradicije i trenda“, domaćin ove vinarije Tomislav Trdenić poslužit će vam najbolja moslavačka vina – od opojnog pjenušca, aromatičnog rosea 2021., pa sve do zvijezda ove vinarije, Škrlet Private Collection 2021. i  Gewürztraminera Private Collection 2020.

Tomislav Trdenić

U ovoj vinariji modernog dizajna s bazenom ‘iznad vinograda’ vino je sljubljeno    s domaćim specijalitetima lokalnih OPG-ova.

Nešto dalje na Mramor brdu, u Repušnici, nalazi se OPG Glavica. Gdje god pogledate vidjet ćete vinograde, a pustite li pogled da odluta, zaustavit će se na dijelu Lonjskog polja. Kušanje vina na ovom mjestu upotpunjuje doživljaj svima koji žele malo odmoriti i uživati u prirodi uz čašu vrhunskog škrleta, graševine ili možda frankovke, uz malu ekskluzivu. Naime, vlasnik ovog OPG-a mladi vinar Antun Glavica stare je ‘kleti’ u vinogradima pretvorio u luksuzne kuće za odmor koje će uskoro otvoriti vrata brojnim turistima koji žele uživati u vinskom turizmu bez da pri tome sjedaju za volan.

Oduševit će vas i podrumi – jedan klasičan a drugi moderan, ukopan u zemlju i zaštićen staklenim podom. Pogled na podrum koji „čuva“ preko tri tisuće butelja, ali i amfore u kojima odležava vino je impozantan.

”Naša dugogodišnja tradicija proizvodnje vina za osobne potrebe je prerasla u proizvodnju za tržište. Bila je to dobra odluka jer su naša vina na natjecanjima osvojila zlatne, srebrne i brončane medalje. Kada nešto voliš i uložiš svu svoju energiju i trud u to, rezultat je nezaobilazan. Lijepo je čuti pohvale s raznih strana, i zato dođite, kušajte i uvjerite se sami u kvalitetu naših proizvoda” – poručuje Antun Glavica.

Antun Glavica

Odlično gostoprimstvo će pružiti i klet Romić koja se nalazi u selu Kutinska Slatina. Tu je glavni ‘gazda’ Nikica iako će vam već u prvim trenucima boravka na ovom mjestu ispričati cijelu obiteljsku priču o nastanku ovog gospodarstva. Doznati ćete da je gazda zapravo djed Drago. Naime, njegovi djed i baka – Drago i Nada prvo vino na ovom mjestu napravili su 1974. godine, a od 1980. godine u svojoj su kleti počeli primati goste. Dobro utisnutim temeljima dali su priliku novim generacijama da nastave s poslom pa je tako Nikica 2000. godine djedovu klet pretvorio u ozbiljan OPG i obrt koji je u Moslavini poznat po odličnom spoju vina i autohtone hrane.

Drago, Nikica i Nada Romić

Na ovom mjestu možete kušati škrlet, graševinu ali i vinsku zvijezdu ovog domaćinstva vino Dragonada (nazvano po djedu Dragi i baki Nadi) koja odlično prati domaću hranu na tanjuru. U kuhinji ovog OPG-a kuha baka Nada (umirovljena kuharica koja je nekad kuhala u Petrokemiji pripremajući više tisuća gableca svaki dan), a specijaliteti su joj kokošja juha s jetrenim knedlama, pečenja, vratina u škrletu, gulaš od divljači s domaćim knedlama.

Budući da se dobro zna da se na ovom mjestu odlično jede i pije, prije dolaska na OPG Romić svakako rezervirajte svoje mjesto i kad kažete da ćete doći- ne kasnite! Bakine su knedle najbolje kad su tople.

Izdvajamo još jednu zanimljivu vinsku priču koja se nalazi u blizini kleti Romić. Vinarija Košutić, osnovana je 2006. godine iako su joj temelji utisnuti daleko u prošlosti. Naime, u ovoj su se obitelji vinogradi sadili i vino radilo od davnina, a ta ljubav se prenosila s koljena na koljeno. Posebnost ove vinarije je kultivacija vinove loze (3 hektara površine) što znači da imaju potpunu kontrolu nad kvalitetom ručno ubranog grožđa. Košutići uzgajaju graševinu, cabernet sauvignon, riesling, pinot bijeli, muškat žuti i naravno, zvijezdu moslavačkih sorti – škrlet.

Hrvoje Koštuić

Kad ste u ovoj vinariji svakako nazdravite danu (i ljubaznim domaćinima) čašom pjenušca Noel. Riječ je o prirodnom pjenušavom vinu nastalom tradicionalnom metodom sekundarnog vrenja u boci uz odležavanje na talogu kvasaca od 24 mjeseca.

Foto: Nikola Zoko, arhiva Festival vina MoslaVina i Sunčana Barušić

Na Regionali 2024. u Beogradu, pričalo se o škrletu

U subotu, 27. travnja, hotel Metropol Palace bio je domaćin još jednog izdanja prestižnog događaja – Vinskog Salona Regionala 2024. Ovaj renomirani događaj okupio je više od 50 vinarija iz regije, predstavljajući širok spektar vina napravljenih od autohtonih sorti s ovih prostora.

Spektakularno otvorenje ove godine obilježila je radionica posvećena škrletu autohtonoj sorti iz Moslavine, pod nazivom „Škrlet-Hrvatski vinski biser“. Sommelier Tomo Jakopović vodio je masterclass u kojem je predstavio osam vrhunskih etiketa škrleta, pokazujući raznolikost stilova ove izuzetne sorte. Od laganih mjehurića do intenzivnih maceracija, svaki stil oduševio je prisutne svojom kompleksnošću i bogatstvom okusa.

Interesiranje za škrlet proširilo se brzinom svjetlosti, a posjetitelji su željno tražili štand “Škrlet Moslavina” kako bi uživali u kušanju vina proizvođača škrleta. Na štandu su imali priliku degustirati različite stilove ove sorte, uključujući pjenušac, suhe i polusuhe varijante, kao i specijalne selekcije;

Pjenušac Klet Romić

Mons Claudius 2023 i 2022 Vinarije Florijanvić

Škrlet 2023. i Škrlet 2021 Amfora Vina Glavica

Polusuhi škrlet Vina Seletković

Škrlet 2020 i Selekcija 2018 Vina Kosovec

Pukli kamen 2020 Vina Ivanić

Iako je škrlet još uvijek relativno nepoznat na ovim prostorima, ovaj događaj označio je veliki korak ka promociji ove izuzetne sorte među srpskim vinoljupcima. Organizatori su istakli da je ovo „priča koja tek treba da bude ispričana!“

Pored škrleta, posjetitelji su imali priliku degustirati vina brojnih drugih autohtonih sorti iz Hrvatske, uključujući žlahtinu, pošip, malvaziju, bugavu i mnoge druge.

Tomo Jakopović u društvu vinskih entuzijasta

Reakcije posjetitelja bili su izuzetno pozitivne, a mnogi su se vratili po još škrleta i pitali gdje mogu nabaviti ova vina u Beogradu. Za proizvođače škrleta ovo je velika potvrda da nastave s proizvodnjom ovih divnih vina i nastave sa širenjem priče o škrletu.

Za sve ljubitelje vina, Vinski Salon Regionala 2024 bio je nezaboravno iskustvo puno degustacija, novih otkrića i uživanja u vrhunskim vinima iz regije.

 

Tekst: Ivana Pranjić
Foto: Ivana Čutura

Spoj Turopolja i Moslavine – Black Bull wagyu steakovi i Trdenić vina

„Mi proizvodimo vino, Siniša Birčić i njegova obitelj kvalitetno meso. Naša je vinarija u Moslavini, farma Black Bull u Lekeniku, u Turopolju. Zapravo, Moslavina i Turopolje, jedno su do drugog i vrlo su slična područja, pa smo htjeli pokazati kako izgleda kada se spoji ono što se uzgaja na tim područjima. Ono što mi uzgajamo! Siniša Birčić i ja odlučili smo dokazati da nisu u pravu oni koji smatraju – da je inozemno bolje.   Dokazat ćemo da naši proizvodi kvalitetom mogu parirati stranim, pa čak i zauzeti vodeću poziciju“, kazao je na početku druženja Tomislav Trdenić koji s bratom Krešimirom i obitelji vodi vinariju Trdenić u Popovači, domaćinu ovog eno-gastronomskog okupljanja.

Tomislav Trboglav, Siniša Birčić i Tomislav Trdenić

Tomislav Trdenić i Siniša Birčić odlučili su, uz pomoć velikog znalca pečenja mesa, Tomislava Trboglava, chefa novootvorenog zagrebačkog restorana Marble, pripremiti prvoklasne Wagyju steakove i burgere u upravo iz Meksika dostavljenom Big Green Egg-u dimenzija kakve se kod nas ne mogu pronaći i sljubiti ih s moslavačkim vinima.

„Počeo sam od nule. Prije desetak godina stajao sam s obitelji na praznom polju, ali glave ispunjene željom da proizvodim kvalitetno meso. Nismo tražili poticaje pa da budemo opterećeni brzim uzgojem i potrebom isporuke klaonicama velikih količina. Naša goveda žive sretno, na svježem zraku, hrane se ječmom i kukuruzom domaćeg uzgoja, dajemo im drop od maslina, čak ih hranimo i napolitankama“, kazao je Siniša Birčić, koji s obitelji na ranču Black Bull u Lekeniku, na 40 hektara zemlje jedini u Hrvatskoj uzgaja wagyu goveda. Njih ima četrdesetak, dok je ostatak, pasmine black angus.

Eno – gastronomsko druženje započelo je pjenušcem od škrleta – Trdenić, napravljenom bez kompromisa pa i bez dodavanja likera. Sasvim je suh, ugodne aromatike, srednjeg tijela i izražene svježine. Potom se točio mirni  Škrlet 2022. koji je sad u punoj snazi. Iskazuje intenzivne sortne arome u kojima dominiraju breskve i zelene jabuke, a okus mu je fin, bogat i svjež.

„Meso koje upravo tranšira chef Trboglav, da bi napravio savršene steakove, odležavalo je 60 dana na suhom zrenju. Probali smo ga nakon dvadeset dana, probati ćemo ga danas, a ostatak nakon što odleži 90 dana. Naime, malo smo eksperimentirali i ustanovili da se okus mesa bitno mijenja nakon 60 i 90 dana“, kazao je Siniša Birčić dodajući kako trajanje odležavanja ovisi i o tome koliko je meso prošarano masnoćom.

Ubrzo je posluženo izvana karamelizirano, a iznutra savršeno sočno, k´o putar mekano meso uz koje se točio Pinot gris Trdenić family Fonders selection 2015. Deda ga u vinariji zovu od milja. Izrazito je moćno, ali elegantno i profinjeno. Fino i slojevito miriše, bogatog je okusa i punog tijela, kremozne teksture te alkoholne slasti uravnotežene s mineralnom svježinom.

Grgur Trdenić

I dok se razgovaralo o pečenome mesu wagyu goveda, na stolove su stigli burgeri. „Sirovi možda izgledaju čudno s vidljivim dijelovima masnoće, ali eto, sada ste se uvjerili da kad se ona rastopi, dobiva se savršena tekstura i neponovljiv okus“ tumačio je Siniša Birčić, a Grgur Trdenić, stariji sin vinara Tomislava Trdenića žustro je pomagao i u češe predpremijerno točio Crni pinot 2019. Vino ima izražene arome višnje i trešnje, uz ponešto zemljanih tonova. Boja je malo jače rubinska nego što je uobičajeno kod crnih pinota Bregovite Hrvatske, tijelo puno, a svježina izražena. Etikete su u izradi, a na tržište će ga plasirati za tri mjeseca.

Siniša Birčić, Tomislav Jakopović i Tomislav Trdenić

Wagyu steakovi se za sad mogu kupiti jedino na farmi Black Bull u Lekeniku, a vina vinarije Trdenić na policama Vrutka. Međutim, poseban je doživljaj doći u vinariju Trdenić, razgledati podrum, a potom pijuckati njihova vina u moderno uređenoj kušaoni ili terasi s koje puca pogled na gotovo cijelu Moslavinu.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Predivan dan u Moslavini sa škreltom u čaši

U sklopu manifestacije „Škrlet u čaši“, u organizaciji  Sisačko-moslavačke županije i njenog župana Ivana Celjaka, proveli smo predivan dan u Moslavini, dan koji je bio posvećen vinskoj sorti škrlet. Posjetivši tri vinarije – Cvanciger, Trdenić i Mikša dobili smo kratak uvid koliko je sorta škrlet važna za ovu regiju, te koliko joj ljubavi i pažnje posvećuju vinogradari i vinari i proizvode vrhunska vina.

Sisačko-moslavačka županija domovina je trima sortama vina: škrlet, moslavac i dišeća ranina. Škrlet je prva sorta koja je dobila rješenje Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo o priznavanju tri klona škrleta zahvaljujući projektu koji je u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zgrebu, entuzijastima vinarima i podrumarima iz Moslavine provela Sisačko-moslavačka županija. Upravo zahvaljujući tom projektu škrlet je postao najpoznatija i najtraženija sorta koja se odlično slaže s autohtonim jelima, ali i s jelima drugih područja zbog svojih izuzetnih, specifičnih i osebujnih nota kao i  prilagodljivosti.

Domagoj Jakopović Ribafish i Ivan Celjak

„Ova manifestacija je dio šireg projekta, koji ima za cilj promovirati Moslavinu, kao kvalitetnu turističku, vinsku destinaciju, naše vino i naše kvalitetne vinarije. Trenutno imamo u tijeku natječaj „Turizam +“ i u tom natječaju smo predvidjeli sredstva za poboljšanje kvalitete turističkih usluga, s ciljem ulaganja u dodatne sadržaje, kao što je izgradnja bazena, sauna, adrenalinskih parkova… Osigurali smo značajna sredstva, maksimalnih 15 000 eura po prijavitelju. To je naš doprinos u cilju poboljšanja kvalitete turističke ponude. Želimo privući veći broj turista na područje Moslavine, na područje naše županije i omogućiti profesionalnim iznajmljivačima soba, subjektima u malim gospodarstvima, vinarima da naplaćuju svoju uslugu više, bolje, da zarade, naravno, a sve to ide u cilju razvoja Sisačko-moslavačke županije,“ rekao je Ivan Celjak, župan Sisačko-moslavačke županije, te dodao kako je sorta škrlet izvorni kultivar plemenite vinove loze Sisačko-moslavačke županije i kao takava za ovu županiju predstavlja posebnost, prepoznatljivost i ogroman turističko-gospodarski potencijal. Cilj je da vina od ove sorte postanu prepoznatljiva i izvan granica Moslavine a želja vinogradara i vinara dokazati da se od ove sorte mogu raditi svježa vina, ali i pjenušci te vina koja imaju odličan potencijal za starenje“.

Nakon nastupa članova KUD-a „Repušnica“, najstarijeg izvornog kulturno umjetničkog društva na području Grada Kutine, o povijesti škrleta, prisutne je upoznao Lovro Miklaužić, a potom se kušalo vino, dakako sorte škrlet, moslavac i dišeča ranina, te mastilo brk odličnim suhomesnatim proizvodima Promes Cvanciger.

Manifestacija „Škrlet u čaši“ nastavila se u vinariji Trdenić, u kojoj je dobrodošlicu uz pjenušac od škrleta gostima poželio domaćin, Tomislav Trdenić, u podrumu su degustaciju škrleta vodili Krešimir Trdenić i sommelier Tomislav Jakopović, a autohtonim jelima Moslavine goste je oduševio chef Šimić.

„Želite li kušati školski, bazni, sortni škrlet, tada probajte ovaj“, rekao je Tomislav Jakopović nakon što su gosti ušli u podrum vinarije Mikša, trećeg domaćina toga dana, koja na ulazu ima i posvetu Dragutina Tadijanovića koji je itekako cijenio dobro vino.

U Vinskom dvoru Kutina, Ivan Celjak župan Sisačko Moslavačke županije, somellier Tomislav Jakopović i moderator manifestacije Domagoj Jakopović Ribafish dodijelili su nagrade za „Naj škrlet“. Županov pehar osvojili su hobist Marijan Dolovšak i profesionalac Damir Koštuić.

Vinari u svojim vinarijama uvijek će goste i turiste dočekati širom otvorenih vrata i s velikim žarom pričati o svojim vinima, naročito o sorti škrlet, ali Sisačko-moslavačka županija pruža mnogo više. Ona obiluje prirodnim ljepotama, a u samom središtu županije nalazi se PP „Lonjsko polje“ koje je povezano s Moslavinom jednom od podregija vinogradarske regije Kontinentalna Hrvatska. Zahvaljujući svojim osebujnim i pitoresknim krajolicima kao i stoljetnoj tradiciji uzgoja vinove loze i podrumarstva Sisačko-moslavačka županija postaje iznimno važna na vinskoj karti Republike Hrvatske. Iz toga razloga i ne čudi činjenica kako županija postaje sve traženija i posjećenija destinacija te zanimljivija kada je vinski turizam u pitanju.

Foto: TZ Sisačko-moslavačke županije i Sunčana Barušić

Škrlet – zvijezda 17. Sarajevo Wine Festivala

U sarajevskom hotelu Holiday, održan je  17.  „Sarajevo Wine Fest“ na kojem je sudjelovalo čak 70 izlagača, proizvođača vina i prehrambenih proizvoda iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Mađarske te Italije.

Boris Drenški, Nikica Katić, Ivana Gelo Seletković i Zvonimir Seletković

Na festivalu su svoja vina izlagali i posjetiocima nudili na kušanje, vinari iz Udruge Bregovita Hrvatska uz podršku Hrvatske gospodarske komore. Njeni predstavnici, Boris Drenški iz vinarije Bodren i vinari iz Moslavine s ponosom su, svojim odličnim vinima predstavljali svoju zemlju. Posjetitelji su se divili, nama itekako poznatim vinima vinarije Bodren, a vina od sorte škrlet, na koju su ponosni moslavački vinari, izazvala su veliko zanimanje i oduševljenje. Naime, neki su Škrlet prvi puta kušali i zavrtjevši čašu zadovoljno kimali glavom potvrđujući njegovu kvalitetu.

Vina koja su se kušala na radionici

U sklopu festivala održavale su se i brojne radionice, a jedna od njih je bila i „Škrlet – najvažnija autohtona sorta kontinentalne Hrvatske“. Radionicu je moderirao Nikica Katić, vinar iz vinarije „Klet Romić“. Vinar Katić je radionicu započeo prezentiranjem Moslavine kao vinske i turističke regije, te je pojasnio sastav tla, klimu i položaje kao bitne čimbenike za proizvodnju škrleta, kako bi sudionicima što bolje približio karakteristike sorte. Na spomenutu radionicu odazvalo se 20-ak sudionika koji su pažljivo pratili radionicu, te su imali mnoštvo pitanja i aktivno sudjelovali. Na radionici su se kušala čak 11 vina vinara iz cijele Moslavine:

Vinarija Voštinić – Klasnić – pjenušac Fraktal 2019.

Vina Seletković – Škrlet 2023.

Klet Romić – Škrlet 2023.

Vinarija Ptičar – Škrlet 2023.

Vinarija Florijanović – Selekcija Mons Claudius 2022.

Vina Seletović – Škrlet 2022. barrique

Vinarija Žabić – Škrlet 2022.

Vina Ivanić – Pukli kamen2021.

Vina Kosovec – Škrlet 2018. Selekcija

Vinarija Voštinić – Klasnić – Škrlet 2021. Natur

Vina Glavica – Škrlet 2021. Amfora

Nikica Pažin, Suzana Operman, Vanda Babić Galić, Josip Pavić, Ivana Pranjić, Ivan Sabolić, Nikica Katić i Kristina Duno

Degustaciju su posjetili i Josip Pavić državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Hrvatske , Hrvatski veleposlanik Ivan Sabolić, Vanda Babić Galić, savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova i Nikica Pažin, ministar savjetnik u Uredu Hrvatske gospodarske komore pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u BiH te su se oduševili vinima ove autohtone sorte.

Nakon radionice, na štandu Bregovite Hrvatske stvorila se velika gužva jer se priča o škrletu brzo proširila te su svi htjeli kušati ovo divno vino. Bili su prezentirani škrleti u svim stilovima od pjenušaca, mladih vina, eko proizvodnje pa i samih macerata škrleta, vinara iz cijele Moslavine.

Ugodno iznenađenje je bilo vidjeti toliku zainteresiranost za škrlet, posjetitelji su imali želju kušati sva izložena vina i čuti priču o sorti, regiji i vinarijama. Izlaganje vina na Sarajevo Wine Festu je bila odlična prilika kako bi se ova sorta mogla pokazati i van granica Hrvatske, te je polako otvorilo vrata za neke buduće suradnje. Potrebno je još puno truda i rada na istome, ali svakako je prvi korak učinjen na što su vinari Moslavine izuzetno ponosni i iskoristili su ovaj festival kako bi se pokazali u pravom svjetlu. Može se zaključiti, bez imalo skromnosti, da je škrlet i ovoga puta bio velika zvijezda.

Živi bili, škrlet pili!

Udruga Bregovita Hrvatska

Facebook Sarajevo Wine Festival

Instagram Sarajevo Wine Fest

Festival je organiziran  uz pokroviteljstvo Grada Sarajeva, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Hrvatske gospodarske komore, Razvojne banke FBiH, Visit Sarajevo, službene vode Leda, Mezyma, Espumisana, New life Turkeya, hotela Garden City Konjic.

 

Tekst: Ivana Pranjić

Foto:Nermin Memić i Ivana Pranjić

Priča o Moslavačkoj priči

Započeli su je, ima tome već osamnaest godina, Katica i Stjepan Martinac. Zaljubljenici u Moslavinu i rodni kraj, živjeli su u mjestu Obedišće sa zemljom i od zemlje, štovali starine i povijesne baštine, a ponajviše svoju obitelji i ljubav koja ju je ispunjavala. A, obitelj je bila mnogobrojna, pa su okupljanja počela predstavljati problem – jednostavno nije bilo mjesta. Malo po malo rađala se zamisao kupiti neku staru kućicu u blizini i osposobiti je – tek toliko da se obitelj okupi, fino pojede, popije i proveseli.

Katica i Stjepan Martinac s kćerkom Snježanom Ožetski i unukom Ivanom Ožetski

Odabrali su imanje u Maloj Ludini u području Gaja i najprije, gredu po gradu, dasku po dasku, preselili jednu drvenu kuču, postavili je ponovno na temelje, iskopali ribnjak, ubacili šarane, ogradili imanje i dolazili na obiteljska okupljanja, pa i ribičiju. Poduzetni i radišni počeli su razmišljati da bi divote u kojima su uživali mogli pokazati i prijateljima, te uvijek dobrodošlim gostima. I, tako je krenulo: po obližnjim su selima otkupili tradicionalne drvene kuće, rastavili ih te sastavili u Maloj Ludini.

Centralna je iz rodnog sela Obedišće. Nekada štala, sada je restoran sa sobama na katu koje iznajmljuju. Malo po malo, na imanju su sagradili, odnosno sastavili tri tradicijske kuće u blizini jezera: Agacija, Vrba i Kruška. Danas su kuće kategorizirane s tri i četiri zvjezdice, a u šumi, koja je također dio imanja, nalazi se kuća za odmor Jelengaj. Ime govori samo za sebe: u šumi kojom je okružena uz jelene žive i divlje životinje o kojima se brine obitelj.

I tako se zamisao o obiteljskom okupljanju pretvorila u posao kojeg danas vode Snježana (kći bračnog para Martinac) sa suprugom Zoranom Ožetski i sinom Ivanom.

Kuće se, dakako iznajmljuju, a smještajni je kapacitet 33 osobe (s pomoćnim ležajevima mogu primiti i 43). Sve su kuće opremljene antiknim, restauriranim namještajem kojeg su bračni par Martinac godinama sakupljali i obiteljskim fotografijama te antiknim sitnicama. Namještaj je antikni, ali oprema u kućicama je najmodernija! Gosti koji žele, mogu osvježenje pronaći i u bazenu, rekreirati se na teniskom ili nogometnom igralištu, natjecati se na visećoj kuglani ili jednostavno šetati ili ljenčariti okruženi zelenilom i pjevom ptica.

Idila još nije gotova, jer kakav bi to bio hedonizam bez jela? Naime, restoran je daleko poznat po domaćim specijalitetima i roštilju. Bilo je lijepo vrijeme, a biti će sve ljepše, sunčanije i toplije, pa smo odbrali stol u šumi, dakako u hladu. Nije bilo problema… ljubazni je konobar za tren oka donio tanjure, čaše, ubruse, pribor, a mi smo, čekajući oblizeke pijuckali dobro ohlađen Škrlet (dakako iz Moslavine).

Za početak, uživali smo u domaćem siru i kobasicama od divljači (Moslavački pladanj), domaćoj pašteti od jelena (dakako s domaćim kruhom) te domaćim trgancima s prepečenim lukom i špekom. Ništa bez juhice, pa smo, lupkali žlicama o tanjure i do kraja pojeli bistru juhu s domaćim rezancima te gustu juhu od povrća. Nismo se mogli odlučiti koja je bila bolja. Potom smo uživali u svemu po malo – naime, htjeli smo isprobati sve tradicionalno što se nudi (bez brige, ima toga puno više na jelovniku).

Jelen u umaku sa suhim šljivama i crnom vinu s domaćim dizanim knedlima

Svakako treba kušati jelena u umaku sa suhim šljivama i crnom vinu s domaćim dizanim knedlima pripremljenima na pari, te gulaš od divljači pokriven tijestom, zapečen u pećnici. Kada vam posluže Moslavački roštilj, neće štedjeti, pa će se na plati naći ćevapi, svinjska vratina, domaća roštiljska kobasica, pileći ražnjić s povrćem, odličan pekarski krumpir, dakako s domaćim ajvarom. A za desert: dakako štrudla!

Moslavačka priča dobar je razlog da se vikendom uputite u Moslavinu. Ako se odlučite provesti vikend u jednoj od kućica ili u sobama iznad restorana, svakako nazovite i na vrijeme rezervirajte smještaj. Međutim, izlet može biti i jednodnevan – Moslavačka priča (Gaj 3, Mala Ludina) udaljena je od Zagreba 60 kilometara, na pola puta između Ivanić Grada i Kutine.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić

Cork Croatia i Vina Glavica u diWine Baru

Što je zajedničko Ivani Pranjić, vlasnici obrta Cork Croatia i Antunu Glavici, prvom moslavačkom vinaru koji posjeduje strogi biodinamički certifikat Demeter? Ekološka osviještenost, a u to smo se uvjerili na nedavnom druženju u diWine baru u Ilici 93.

„Tijekom lockdowna, kao i svi, vino u kojem i inače uživam, pila sam kod kuće, a plutene sam čepove skupljala u zdjelu. Stajali su tako danima, a kad sam htjela ubaciti čep i nakon otvaranja vina mog dragog prijatelja, Antuna Glavice rasipali su se, a ja sam shvatila da je trenutak da od njih napravim nešto lijepo“ ispričala je Ivana Pranjić o svojim počecima. Danas na adresu njene firme stižu mnoge narudžbe. Naime, Ivana ne izrađuje samo unikatni nakit, nego i podloške za čaše, privjeske, stalke za vinske čaše i magnetiće, pa su vinarije česti naručitelji. Ivana će prema dogovoru izraditi dovitljive detalje i ukrase od njihovih čepova, ili ugravirati ime ili logotip. Ali, Cork Croatia proizvode naručuju i privatni kupci primjerice za rođendanske poklone, svadbe…

Ivana Pranjić

Ivana Pranjić se brine da čepovi ne završe u smeću, a Antun Glavica ih (nove dakako) koristi za zatvaranje butelja u koje puni svoja izvrsna vina. Vinar nove generacije u Moslavini i kao što smo rekli prvi koji posjeduje biodinamički certifikat Demeter, eksperimentalno je u dijelu vinograda zasadio i PIWI sorte budući da su one otpornije na gljivične bolesti pa ih nije potrebno prskati. Osim što loze uzgaja po principima dr. Rudolfa Steinera, u njegovom se vinogradu, za bolje prinose brine jato gusaka i pataka (koje obožavaju jesti puževe), ovan i dvije ovce koji poput malih bio-strojeva brste travu i brinu se da vinograd bude dobro prozračen.

Antun Glavica

Na prezentaciji u diWine Baru, Antun Glavica je predstavio četiri etikete: Škrlet 2021., Graševina 2020., Marmor Collis 2021. – kupažu šest PIWI sorti, te premijerno Frankovku 2020., koja je prezentirana u en primeur varijanti i koju čeka još nekoliko godina odležavanja.

„Pijem i recikliram“ može postati i vaš moto, a ako kod kuće imate viška plutenih čepova, slobodno ih donesite do diWine Bara i usput popijte čašu izvrsnog Glavica Marmor Collisa ili Škrleta, koji se od veljače nalaze na barskoj vinskoj karti“ rekla je za kraj Irena Lučić, vlasnica diWine bara.

 

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić