Arhiva oznaka za: Peter Poletti

Rekordan po broju sudionika, održan 12. En primeur malvazija

/u /od

Malvazija je, sudeći prema nedavno održanoj manifestaciji En Primeur u hotelu Esplanade Zagreb, postala ne samo omiljena sorta u Hrvatskoj, već i brand koji, kad se spomene ime, odmah asocira na Istru. Naime, tom su prigodom svoja vina izlagala i nudila na kušanje čak 63 istarska vina, a ugostili su i susjede, vinare s Kvarnera koji su predstavljali svoje mlada vina, a neki i nove, redizajnirane etikete.

Bilo je to premijerno kušanje malvazija iz prošlogodišnje berbe. Iako su neke bile još premlade za točenje, sve su bile bez zamjerke, a ovo je bila prilika da profesionalci zaključe kakve će biti u naponu snage, ugostitelji upotpune svoje ovogodišnje vinske karte, vinoznalci i novinari te oni „pridruženi“ koji nisu stručnjaci, ali znaju procijeniti vina, uživaju u dobrim kapljicama. Koliko je vino od sorte malvazija postalo omiljeno i traženo, dokaz je i podatak da je putem prijavnog linka u udrugu Vinistra, koja je prije 13 godina prva u Hrvatskoj počela organizirati ovakav tip manifestacije, stiglo više od 600 prijava građana. Ulaz je bio gratis, ali samo uz prijavu, a na ulazu u dvoranu vrlo se brzo stvorio red. Ali, svi su stigli kušati vino svoje omiljene sorte koje je zapravo još u tankovima i čeka masovnije punjenje u boce te plasman na tržište.

Za početak, osam malvazija na masterclassu

Prije nego što su dvorane ispunili žamor i kuckanje čaša, dan je započeo tradicionalnim masterclassom „Malvazija s pet terroira Istre“. Vodio ga je već uigran tim – Kristijan Damijanić, doktor znanosti s Poljoprivrednog odjela Poreč, Veleučilišta u Rijeci i sommelier te predstavnik Plave Lagune Emil Perdec.

Bety Prodan Fakin

„Prošla je godina meteorološki bila iznimno zahtjevna s iznadprosječnim temperaturama tijekom proljeća i ljeta, ali i dugotrajnim kišnim razdobljem, posebno sredinom i krajem ljeta. Od početka rujna do sredine listopada uslijedilo je razdoblje s iznadprosječnim temperaturama i vrlo malo padalina što je pospješilo dozrijevanje grožđa, a berba je bila nešto kasnija u odnosu na prošle godine“, rekao je Kristijan Damijanić.

To je rezultiralo ugodno svježim malvazijama, srednjeg do punog tijela, izražene aromatike i naglašenih sortnih karakteristika, tipične zelenkasto-žute boja u ovom stadiju vina.

Marina Visintin – vinarija Veralda

„Osam je malvazija na ovogodišnjem masterclassu predstavilo pet istarskih terroira. Odabrane su između rekordnih 48 uzoraka. Boje južne Istre branio je Vivoda, zapadne Damjanić i Pilato, sjeverozapadne Cattunar, sjeverne Bastian i Prelac, centralne Fakin, a istočne Fuhtar. Globalno zatopljenje odrazilo se i na istarsko vinarstvo pa će mlade malvazije vrlo brzo dozreti. Neke su već spremna za kušanje i to je specifikum berbe 2023. za koju mogu reći da je bila dobra, vina su u odličnoj formi i siguran sam da će vinoljupci u njima uživati“, poručio je Emil Perdec.

Klaudio i Antonio Tomaz

Miris i okus vina ovisi i o čaši

Tko nije probao, svakako mora, jer uvjerit će se da je istina – vino će pokazati svoj puni potencijal ako se kuša iz čaša koje su dizajnirane i namijenjene baš za određenu sortu ili vrstu vina. Polazeći od ove činjenice, prije jedanaest godina u poznatoj tvrtki Riedel, na inicijativu nekoliko istarskih vinara i Gordana Mohora, vlasnike tvrtke Miva, nastale su čaše Riedel Malvazija istarska. Dizajnirane su tako da istaknu sve vrline malvazije – mineralnost, svježinu, voćnost… Elegantne i funkcionalne našle su se u rukama gostiju na ovogodišnjem En primeru, ali bit će kao službene čaše prisutne i na Vinistri , koja će se održati od 10. do 12. svibnja u dvorani Žatika u Poreču.

Peter Poletti

Rezervirajte vikend od 10. do 12. svibnja za Vinistru

„Jubilarna, 30 Vinistra održati će se od 10. do 12. svibnja u dvorani Žatika u Poreču i koristim prigodu pozvati sve ljubitelje istarskih vina da nam se tog vikenda pridruže u Istri“, poručio je Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre na otvorenju ovogodišnjeg En primeura.

Luka Rossi, Sandra Zokić i Enzio Pinzan

Dolaskom u Zagreb i ove je godine istarske vinare podržao Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije.

„Bez obzira na iznimno zahtjevnu godinu, vina su vrhunska. To govori o tome da danas u Istri postoji znanje, tehnologija i oprema koja dozvoljava da ovakvu kvalitetu održavamo iz godine u godinu“ , istaknuo je Pinzan, a s njim se složila i Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede.

„Prošla je godina bila puna elementarnih nepogoda i nakon vlažnog kolovoza došao je vreli rujan koji je naštetio svim kulturama pa tako i vinovoj lozi. Unatoč tome vina su izvrsna i hvala vam na tome“, rekla je ravnateljica i pozvala vinare da se prijave na novu Vinsku omotnicu te tako dodatno opreme vinarije.

 

Foto: Merlo De Graia i Sunčana Barušić

Udruga Vinistra predstavila vrhunska vina na pulskom Sajmu knjige

/u /od

Da je vino najbolje društvo uz knjigu dokazao je to i 29. Sa(n)jam knige u Istri koji je ove nedjelje završio u Puli. Vinu i Istri bio je posvećen program Histrokozmos – takozvani sajam unutar sajma, a rasprave o preplitanju „čudnovatog“ karaktera Istre kao svojevrsnog malog kontinenta s velikim svijetom pratile su degustacije vina priznatih istarskih vinara u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom.

Vinistra je još jednom hrabo izišla iz okvira i potvrdila da je vino sastavni dio kulture. Članovi udruge Vinistra, njih 23, izlagalo je u pop-up Vinoteci Vinistre, a u programskom dijelu na Sajmu knjiga sudjelovali su poznati vinari Klaudio Tomaz, Peter Poletti, Ivica Matošević, Gianfranco Kozlović, Milan Budinski, Josip Barišić iz Agrolaguna, Klaudio Ipša, Nikola Benvenuti, Stiven Valenta i Luka Rossi.

„Nedavno je otišao Franko Lukež, bonvivan i veliki poznavatelj istarskih vina i gastronomije, a mi smo za početak Histrokozmosa odabrali Frankov mikrokozmos vezan uz vino. Njegova duboko promišljena, iskonska, autentična, a svjetska priča o vinu i Istri polazište je oko kojeg Histrokozmos stvara novu sagu – Sagu o vinu“, kazala je Magdalena Vodopija, direktorica Sajma knjige u Istri.

Mens Sana in Malvasia Istriana

Posebno je zanimljiv bio panel Mens Sana in Malvasia Istriana u sklopu kojeg su književnik i novinar Boris Dežulović te vinari Ivica Matošević i Gianfranco Kozlović razgovarali o tome je li za dobru književnost zaslužno dobro ili loše vino, kakva je razlika između Dalmatinaca i Istrijana kada je u pitanju vinarstvo, kako se razvila istarska vinska scena i kako je malvazija postala svjetsko vino.

„Književnost ne nastaje nakon ručka od tri slijeda i tri stotine eura u restoranu s tri Michelinove zvjezdice, i tri kratka znalačka gutljaja vina iz arhivske boce od tri hiljade eura: književnost nastaje u svo stalo vrijeme, na svim stalim mjestima i na sve ostale načine: ukratko, bilo kada, bilo gdje i bilo kako“, istaknuo je Dežulović.

Knjiga i vino savršen spoj

Vinar Matošević naglasio je kako je oduvijek vjerovao u uspjeh malvazije. „Na fakultetu smo učili o osnovnim kvalitetama vina u Hrvata koje su bile vezane uz Dalmaciju i Slavoniju. Učili su nas i da od malvazije ne možeš napraviti visokokvalitetno vino. Uvijek je tu bilo rivaliteta, ali svaki teritorij može napraviti vrhunski stvar. U tom smislu Istra ima svoju malvaziju.“

Posljednjeg dana Sajma knjige predsjednik Vinistre Luka Rossi rekao je kako se jedino zajedništvom mogu postići visoki ciljevi te se zahvalio svim istarskim vinarima koji su sudjelovali u 30 godina izgradnje modernog istarskog vinarstva.

„I ovog puta se pokazalo koliko je važno povezivanje kuture, umjetnosti, turizma i vinarstva, a Vinistra će svakako i u budućnosti podržavati ovakve inicijative“, zaključila je Sanja Brnobić, voditeljica marketinga Vinistre te za iduću godinu najavila jubilarnu 30. Vinistru koja se od 10. do 12. svibnja tradicionalno održava u porečkoj dvorani Žatika.

 

Foto: arhiva Sanjam knjigu

 

Vodnjanska špaleta u zagrebačkoj Vodnjanki

/u /od

„U restoranu i jelima koja pripremam Zagrepčanima i turistima želim predstaviti Istru, istarske specijalitete koje domaćice na našem najvećem poluotoku pripremaju odavna. Znam da ne mogu ispričati cijelu priču o gastronomiji Istre, jer svaka nona u svojoj  kuhinji, na sreću danas i s mlađim naraštajem, njeguje i čuva svoje recepte, ali se trudim u pripremljenim jelima prenijeti one svoje, domaće, koje sam naučila od majke i none“ kazala je Svjetlana Celija, vlasnica dvaju restorana Vodnjanka, na početku eno-gastronomskog druženja u svom zagrebačkom restoranu u Gundulićevoj ulici 16.

Svjetlana Celija

Nije to bilo uobičajeno druženje – Svjetlana je s kćerkom Ivanom koja vodi zagrebački restoran, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Vodnjana, Pršutanom i stancijom Buršić i vinarijom Poletti odlučila zagrebačkoj publici ispričati priču o špaleti i pružiti im u pripravljenim jelima doživljaj što se sve u Istri blagovalo na Uskrsni ponedjeljak.

„Špaleta giravolta, odnosno na brzinu s obje strane prepržena na maslinovom ulju, jaja, i fritaja sa šparogama, pinca i jajarice (peciva nalik na pletenice s udubljenjem za pisanice), to su simboli uskrsnog stola. A, špaleta se mora termički obraditi, jer to je polusušena svinjska prednja plećka ili šunka koja se suši kao i pršut, ali puno kraće – od prosinca do ožujka, odnosno travnja, ovisno o tome kojeg je datuma Uskrs. I na Uskrsni se ponedjeljak reže prvi puta i prži na maslinovom ulju. Neki je i kuhaju, ali meni je bolja pržena“ pozdravivši goste objasnila je Mikela Buršić Lisjak iz obiteljske Pršutane Buršić u Vodnjanu, koja je sa suprugom Robertom Lisjakom, bivšim nogometašem, preuzela obiteljski biznis od oca Milana i majke Darinke. Danas proizvode špaletu, pršut, ombolo, istarske kobasice, pancete i od njih čips, prvi hrvatski suhomesnati proizvod koji se služi kao grickalica.

Mikela Buršić Lisjak

I dok su na sredine stolova stizali tanjuri s primamljivim kriškama slanog kolača, svakom je gostu, na tanjurima bila poslužena giravolta špaleta, koja je skrivala i komadić kuhane. Uz špaletu se naknadno posluživala i fritaja. „Ovim jelima želimo pokazati samo jedan dio od mnoštva načina kako se sve može pripremiti špaletom na koju smo izuzetno ponosni u Vodnjanu, a koja je zahvaljujući obitelji Buršić gotovo spašena iz zaborava. Obitelj je ne samo potaknula istarska gospodarstva i pršutane da ponovno počnu proizvoditi špaletu, nego im je svojim primjerom dala odličnu ideju kako tradiciju, običaj za Uskrsne blagdane promovirati i tako privući turiste koji su željni upoznati naše običaje i naša autohtona jela te vina naših vinara“ kazala je Morena Smoljan Makragić, direktorica Turističke zajednice grada Vodnjana koja je iz tog živopisnog istarskog grada, bogatog i povijesnom baštinom stigla u zagrebačku Vodnjanku sa zamjenicom gradonačelnika Vodnjana, Dirianom Delcaro Hrelja.

Slani kolač

„ Pršut se čuvao za doktora i za „ne daj Bože“ situacije, a špaleta se jela kod kuće“ dodao je na temu špalete, Peter Poletti, vlasnik vinarije Poletti i počeo predstavljati svoju vinariju čije se vino točilo uz prvi slijed – keep it simple slani kolač/špaleta/fritaja, kako ga je nazvala Svjetlana Celija.

Giravolta špaleta i…

… fritaja

„Mi smo iz Višnjana, ali on nije daleko od Vodnjana, a naša obiteljska vinarija ima tradiciju proizvodnje vina staru preko 180 godina. Ne rekla-kazala tradiciju, već dokumentiranu papirima koje čuvamo. Ja vina proizvodim od 1993. godine, nakon smrti svog oca i s 12 istarskih vinara sam počeo dokazivati da malvazija i ostale sorte koje njegujemo u vinogradima mogu, zahvaljujući modernim pristupima, davati odlična vina“ kazao je Peter Poletti, prepuštajući svom sinu, Matteu koji je osma generacija vinara vinarije Poletti, da predstavi prvo vino.

Morena Smoljan Makragić, Mikela Buršić Lisjak, Robert Lisjak, Svjetlana Celija i Peter Poletti

„Svi ste sigurno očekivali da će se točiti mlada malvazija, a mi smo odabrali Poletti Chardonnay iz dva razloga. Prvi je jer je malvazija još premlada da bi je pustili iz našeg podruma u prodaju, a drugi jer smatramo da je chardonnay kompleksnije i aromatičnije vino, te da će bolje pratiti špaletu“, kazao je Matteo, a gosti su zavrtjeli čašu, kušali vino, posluženu hranu i uvjerili se u istinitost njegovih riječi.

Traditional pasta

Drugi slijed: traditional pasta – pljukanci/špaleta/kobasice/šparuge dokazao je da je restoran Vodnjanka najbolje mjesto u Zagrebu za pojesti vrhunsku domaću istarsku paštu. Uz ovo jelo točila se odlična Poletti Malvazija Classica, vino odležano godinu dana u drvenim bačvama gdje je i fermentirano, a nakon toga punjeno u boce. Puno, kompleksnije vino od mlade malvazije odlično se uparilo sa špaletom, kobasicama i gorkastim svježim istarskim šparogama.

meat the Špaleta

„Za mene je pršut kralj, istarska pašta kraljica, a špaleta onaj mali od pršuta – dovoljno jak i važan da se od njega mogu pripremati itekako dobra jela“ kazala je Svjetlana Celija prije trećeg slijeda kojeg je nazvala meat the Špaleta – fagotin/špaleta/krema od mišance uz koje se točio mekan i pitak Poletti Cabernet Sauvignon.

Vodnjan ima bogatu tradiciju, veliku baštinu, poznat je po suhozidima i maslinovim uljima, po jelima i dobrim vinima, ali i po bumbarima i bumbarskoj torti. Priča o bumbarima tema je za sebe, a bumbarska torta uskoro će dobiti certifikat izvornosti. Jedna od najboljih jela se toga dana u zagrebačkoj Vodnjanki, uz toplu pincu i pjenastu kremu od jaja s dodatkom Rosselle.

Vodnjansko, a slatko

„Poletti Rosella, rosé, napravljeno je od autohtone sorte muškat ruža porečka. To je varljivo vino s većim postotkom alkohola, jer varljivo je i grožđe. Naime, ova sorta, kad cvate, nema prašnike, pa se u vinograd sade druge sorte koje će je oprašivati. Ali, kako se ne može strogo odrediti kada će biti oprašivanje, tako je i vrlo teško odrediti vrijeme berbe jer na grozdu se nalaze bobice koje pucaju od zrelosti i gotovo zelene. Ove koje su prezrele, gotovo uzavrele daju vinu aromatiku po crvenoj ruži, jagodama i šumskom voću, a zelene bobice su zadužene za svježinu, pa sve zajedno daje visok postotak alkohola“ objasnio je Peter Poletti rosé vino koje se točilo uz desert: Vodnjansko, a slatko.

Ako su vam krenule zazubice za špaletu i tradicionalna istarska jela, te specijalitete koji se pripremaju u za Uskrs, svakako 10. travnja krenite za Vodnjan, do Pršutane i stancije Buršić, gdje će se od podneva pa do 20 sati održati manifestacija Vodnjanska špaleta – Spalete dignanese 2023. Manifestacija se održava već 12 godina i njome je ova velika obitelj uspjela popularizirati špaletu i spasiti je od zaborava.