Arhiva oznaka za: Samobor

Izlet u Samobor: od planinarenja do finih jela i kapljica

Živite li u Zagrebu ili njegovoj okolici, predlažemo da vikendom posjetite Samobor. Ali, ovoga puta odjenite slojevitu odjeću i s adekvatnom obućom na nogama najprije krenite planinarskim stazama po Samoborskom gorju, a potom se spustite u gradić i bez grižnje savjesti uživajte u njegovoj gastronomskoj ponudi, te razgledajte njegovu bogatu povijesnu i sakralnu baštinu.

Samoborsko gorje je dio Žumberačke gore, a potoci Lipovečka i Rudarska gradina gorje su podijelili u tri skupine: Plješivicu, Japetić i Oštrc. Dio je 1999. godine, zajedno sa Žumberačkom gorom proglašeno Parkom prirode.

Bez obzira kako došli do Samobora – automobilom ili javnim prijevozom, najprije isplanirajte kojom ćete stazom krenuti i svakako proučite duljinu i zahtjevnost staza. Označenih staza ima preko 350 kilometara, a ako ćete dolaziti automobilom, tada možete odabrati manje zahtjevne koje se zapravo nastavljaju na cestovne puteve. Odnosno do nekih pozicija moguće je doći automobilom. Primjerice staze Smerovišće – slap Cerinski vir potom Planinarski dom dr. Maks Plotnikov – Okić te Poljanice – vrh Plešivica.  

Okić

Među zahtjevnije staze koje se prolaze pješice (izbjegavajući i porušena stabla) spadaju primjerice Samobor – Veliki dol – Oštrc, potom staza Mali Lipovec (Šoićeva kuća) – Japetić te Koretići – Noršićka Plešivica.  

Lokalni specijaliteti

Od pamtivijeka Samobor je bio otvoren grad u kojeg su doseljavali rudari, radnici, služinčad, veleposjednici, umjetnici, ratnici i plemići iz drugih zemalja, pa nije niti čudo da su ostavljali traga na kulturi ali i gastronomiji. Gotovo svaki kafić, pivnica ili restoran nudi nešto od lokalnih specijaliteta, a ako ih želite ciljano isprobati, možete navratiti kod njihovog proizvođača i kušati i kupiti njihov proizvod „na kućnom pragu“.

Samoborska kremšnita

Nabrojat ćemo samo neke, a krenuti – obrnutim redom nego na jelovniku, odnosno s desertima. Jedan od najpoznatijih proizvoda, koji je čak i opjevan u pjesmama te je postao simbolom Samobora i gotovo da nema turista i planinara koji neće navratiti u jednu od slastičarnica je Samoborska kremšnita. Prema rješenju Ministarstva kulture i medija, od 2021. godine, tradicionalna Samoborska kremšnita dobila je status nematerijalnog kulturnog dobra i bit će upisana u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Originalan recept osmislio je dvadesetih godina prošlog stoljeća slastičar Đuro Lukačić, koji ih je pripremao sve do 1966. Dvije njegove slastičarke originalan su recept i umijeće izrade prenijele u „Kavanu Livadić“ i slastičarnicu „U prolazu“, koji su i nositelji nematerijalnog kulturnog dobra. Ali, ako navratite vikendom, oboružajte se strpljenjem. Tolika je potražnja da se na kremšnite mora čekati, no isplati se.

Rudarska greblica

 „Rudarice dobre gazdarice, A rudari dobri gospodari“, stihovi su narodne pjesme. Prema predaji, dobre gazdarice, žene rudara, počele su u malom mjestu Rude, pored Samobora, pripremati Rudarsku greblicu sredinom 16. stoljeća koristeći samo brašno, mlijeko, jaja i svježi kravlji sir. U skromnim se obiteljima kolač koji je dobio ime po greblici, drvenom alatu kojim se razgrtao pepeo u krušnoj peći, posluživao i kao glavno jelo, a rudari su ga nosili i u rovove. Od 2021. godine, Europska komisije donijele je Uredbu kojom je naziv „Rudarska greblica“ upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Time ovaj slani kolač uživa ugled na području cijele Europske Unije, ali može se proizvoditi isključivo u Rudama i okolnim selima. Želite li je kupiti, potražite „Pekarnicu Nikl“ (jedini certificirani proizvođač) u Rudama i Samoboru, a u Zagreb je dostavljaju u neke specijalizirane trgovine zdrave i domaće hrane.

U Samoboru i okolnim mjestima godinama se radi i Samoborska salama te Samoborska češnofka i to po recepturama koje se prenose iz generacije na generaciju. Možete je naručiti u gotovo svim restoranima ili kupiti u mesnicama (jedna i nedjeljom radi na glavnome trgu). Profesionalni proizvođači imaju propisanu recepturu jer je Samoborska salama zaštićena robna marka, ali odličnog su okusa i one napravljene po recepturi iz domaćih radinosti brojnih obitelji koje rade salame i zbog „Samoborske salamijade“. Članovi Udruge „Samoborska češnofka“ uspjeli su zaštititi ovaj proizvod, a potvrda i rješenje Ministarstva poljoprivrede u prijelaznoj je fazi do zaštite zemljopisnog podrijetla.

Stari grad Samobor

Samoborska salama i češnofka mogu biti glavno jelo, ali i predjelo, jer oni boljeg apetita sigurno će naručiti Samoborski kotlet. Kako dobro pripremiti kotlete znaju svi chefovi samoborskih restorana, a recept za umak od češnjaka, detalj po kome je ovo jelo karakteristično, pomno se čuva u svakom restoranu i obitelji. 

Samoborski bermet

A, što poslužiti prije i uz spomenute delicije? Bermet i Samoborsku muštardu, naravno! Najpoznatiji proizvođač ovi proizvoda, koji su također postali simbol Samobora je obitelj Filipec. Bermet – piće od vina, pelina i začina u obitelji se proizvodi već generacijama, a sve je počelo s Josipom Filipecom koji je četrdesetih godina prošlog stoljeća ostao bez svoje manufakture – kožare. Da bi prehranio obitelj, počeo je proizvoditi ovo piće (koje se proizvodilo u Samoboru još 1750. godine), a kako je imao vinograde, odlučio se i za proizvodnju Samoborske muštarde, odnosno senfa s gorušicom i pekmezom od grožđa. Bermet i muštardu nude u većini samoborskih restorana, a želite li ih kupiti, navratite u „Podrum Filipec“, u samom centru Samobora.

Romantičan kraj dana

Prije odlaska iz ovog predivnog grada prošećite uličicama i mostovima te glavnim trgom, a svakako se popnite i do crkeve svete Anastazije i u mislima vratite u povijest ovog grada, njegove graditelje, umjetnike i pisce. Naime, Samobor je poznat po svojoj romantičnoj priči o neostvarenoj ljubavi ilirca Stanka Vraza i samoborske ljepotice Julijane Cantilly koju je otac, umjesto za njenu najveću ljubav –  udao za bogatog trgovca iz Slovenije. Legenda kaže da je otac kasnije, shvativši koliku je pogrešku napravio, pozvao Vraza da ukleše svoje stihove na njezin grob u sjeni crkve.

Aktivan dan može završiti romantično, a jedno je sigurno: u Samobor ćete se vratiti, jer jedan dan nije dovoljan za upoznati gradić, njegove baštine… uostalom ostale su vam još mnoge staze i šumski puteljci za istraživanje.

Mi smo krenuli jednom stazom, pa pogledajte kako nam je bilo, a snijeg se polagano topi pa vjerujemo da će biti još ljepše kad proljeće oboji proplanke i livade.

Tekst: Sunčana Barušić

Video: Davor Škarica

Foto: Ivan Tibor Grujić & Marivo, Davor Đopar, Ivana Kokot, Ivan Tibor Grujić, Vladimir Bogovčić, Šime Modrić – izvor TZ Samobor

Blachere Illumination – Gospodari Svjetla napravili iskorak u svjetlosnoj dekoraciji destinacija regije

Jeste li se zapitali tko stoji iza svjetlosnih dekoracija koje osvjetljavaju svjetske metropole, turističke atrakcije u popularnim turističkim destinacijama, ali i hrvatskih bisera poput Opatije, Zagreba, Samobora, Motovuna i mnogih drugih gradova i općina u regiji? Uostalom, osim gradova i hotela i shopping centara svoju čaroliju donijeli su i poslovnim objektima u regiji ostvarivanjem brojnih partnerstava sa Slovenijom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

Zagreb

To je tim Blachere Illumination, tvrtke iza koje stoji 50 godina kreacije svjetlosnih dekoracija u preko 80 zemalja svijeta s preko 500 zaposlenika, a 2020.godine ovoj su se francuskoj grupaciji, koja posluje već pola stoljeća, pridružili Ana i Željko Fresl sa svojom firmom Gospodari svjetla kao njihova 26. podružnica u svijetu.

Slavonski Brod

Brazil, Kanada, SAD, Švicarska samo su neke od 27 tržišta na kojima posluju. Jedna od tih zemalja je i Hrvatska čije turističke destinacije tvrtka Gospodari svjetla – Blachere Illumination već godinama čini još čarobnijima.

Opatija

Budući da se posao širi, Ana i Željko Fresl, vlasnici firme Gospodari svijetla, nedavno su u okolici Samobora otvorili novi poslovni prostor, odnosno nove poslovne zgrade i imresivni showroom, na kojem su okupili suradnike iz Europe i regije, a preko 300 uzvanika imalo je priliku čuti o povijesti tvrtke koju je predstavio Johan Hugues, direktor Blachere Illumination.

Željko i Ana Fresl

Impresivna povijest i reference koje vas ostavljaju bez daha uvele su uzvanike u priču o implementaciji ekološki održivih dekoracija. Hugues je istaknuo da se velik dio resursa ulaže u ekološki održive dekoracije te da je fokus na proizvodnji rasvjete i dekoracija od recikliranih materijala poput recikliranog aluminija, recikliranih PET boca i šećerne trske čime izravno utječe na smanjenje ugljičnog otiska.

Sveta Nedelja

Blachere Illumination uveo je LED rasvjetu kao standard u proizvodnji svjetlosnih dekoracija. U proizvodnom procesu primjenjuje Bioprint za izradu dekoracija od šećerne trske, te Recyprint, tj. 3D print za proizvodnju dekoracija od iskorištenih plastičnih boca.

Jedan od najljepših i najvećih autorskih showroomova u regiji i šire, koji će biti otvoren za posjetitelje tijekom cijele godine, pružio je uzvanicima uvid u cijeli proces kreacije, dizajniranja i proizvodnje svjetlosnih dekoracija.

Showroom u okolici Samobora

Ovaj događaj podržala je i gradonačelnica Samobora Petra Škrobot koja je istaknula zadovoljstvo otvaranjem novih radnih mjesta ovim projektom na čelu kojeg su Ana i Željko Fresl, a oduševljenje nisu krili mnogi poslovni partneri koji su pristigli iz Francuske, Nizozemske, Belgije, Slovačke, Srbije, Slovenije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.

Johan Hugues, Ana Fresl, Barbara Kolar i Željo Fresl

“S firmom Gospodari svjetla, počeli smo takoreći u garaži, u malom pogonu. Kako smo rasli i kako nas je bilo sve više tako smo i prelazili u nove poslovne objekte, ali puno skromnije od ovog.  Rastemo takvim tempom da nam je i ova zgrada od 2400 kvadrata već premalena. Drago nam je da se broj zaposlenih povećava te možemo reći kako smo ponosni da naša vizija od 1999. kada smo počeli već i nadmašena”, kazali su Ana i Željko Fresl i dodali kako su dovoljna potvrda njihovog uspješnog rada tisuće nasmiješenih lica i uspomena zadovoljnih posjetitelja.

Više na  https://gospodarisvjetla.hr/

Promotivni film „Wine Road“ o vinskim cestama Svetog Ivana Zeline, Jastrebarskog i Samobora osvojio prestižnu nagradu

U velikoj konkurenciji kandidiranih filmova iz cijelog svijeta na 24. međunarodnom natjecanju turističkog filma i multimedije „The Golden Citygate“ koji se odvija tijekom jednog od najvećih turističkih sajmova – ITB Berlin, film „Wine Road“ projekta „Go Wine“, koji objedinjuje tri vinske ceste, Sveti Ivan Zelina, Samobor i Jastrebarsko, osvojio je zlato u kategoriji „Art & Culture International“. Filmove u 18 kategorija ocjenjuje međunarodni žiri od 45 članova.

U 3 minute i 21 sekundi, koliko traje film, ispričan dinamičnošću dviju putnica, prikazane su prirodne ljepote terasastih brežuljaka koje s jedne strane svojom mirnoćom odmaraju dušu, ali s druge strane pobuđuju nove doživljaje vrhunskim gastronomskim okusima i živopisnosti vina u čašama, koja su brižno pohranjena u vinskim podrumima ovih triju vinskih cesta.

Da vinske ceste zrače posebnom atmosferom te da se turisti mogu uputiti automobilom na ove destinacije, proći kroz kušaonice vina – vinske ceste, jahati konje, voziti bicikl, ali i prenoćiti u jedinstvenim objektima privatnog smještaja (uživajte u svojim vinskim avanturama – nemojte piti i voziti), prikazale su kazališne glumice Vanda Winter i Natalija Đorđević, koje su na vrlo uvjerljiv i originalan način prikazale što gosti mogu vidjeti, okusiti i doživjeti. Radnja filma koju potpisuje produkcijska kuća Balduči film i nagrađivana producentica Spomenka Saraga, uz redatelja Hervea Tirmarchea (Francuska) i snimatelja-montažera Jalil Armija (Meksiko) daju odgovor upravo na to pitanje – više od očekivanog, ove vinske destinacije evociraju emocije i razbuđuju sva vaša čula!

„Ovim smo promotivnim turističkim filmom željeli kreirati pozivnicu ljubiteljima hrane i vina i istaknuti da u našoj zelenoj županiji ne nedostaju dodane vrijednosti i visokokvalitetni sadržaji. U filmu smo zaokružili turističku valorizaciju resursa koji su atraktivni turistima i kroz koje mogu zadovoljiti svoju turističku (kulturnu ili rekreativnu) potrebu konzumacije gastronomske i vinske ponude, slikovitom prezentacijom te baštine. Ovo nije prva nagrada a nadamo se da će ih biti još. Do sada smo još osvojili nagrade na festivalima: Swedish Academy of Motion Picture Awards (SAMPA), Box Office Cine Award (Indija) i Best International Film Festival (Rumunjska). Hvala Hrvatskoj turističkoj zajednici koja je sufinancirala film iz Fonda za udružene turističke zajednice.“, istaknula je koordinatorica projekta Marinka Zubčić Mubrin, direktorica Turističke zajednice Grada Svetog Ivana Zeline.

Film možete pogledati/preuzeti ovdje: https://visitzelina.hr/video/item/681-go-wine-wine-road-sv-ivan-zelina-jastrebarsko-samobor