Prosecco, pjenušac, šampanjac? U čaši izgledaju slično, pa često dolazi do zabuna. Pa da jednom razjasnimo, da se ne dogodi da se čuju izjave: „Obožavam piti šampanjac“, a u čaši se nalazi – pjenušac.

Pjenušac – pjenušavo vino kojeg proizvodi sve više hrvatskih vinara, vino je u kojem, kad se natoči u čaše, perlaju mjehurići. Proizvode ga tradicionalnom ili klasičnom metodom kod koje se druga fermentacija odvija u boci (kad zađete u podrum vidjet ćete ih na specijalnim stalcima). Druga, Charmat-Martinotti metoda (dobila je naziv prema imenima inženjera koji su je izmislili), mnogo je brža jer se druga fermentacija odvija u velikim tankovima (kad se spustite u vinarev podrum, ne mogu se sakriti zbog veličine, a neki mogu čak i stajati izvan podruma jer je novijom tehnikom omogućena kontrola temperature).

Kad već pričamo o pjenušcu, spomenut ćemo i metodu kojom se ugljični dioksid (C02) ubrizgava u mirno vino. Takva su pjenušava vina cjenovno vrlo dostupna, ali vrlo upitne kvalitete, pa ih treba izbjegavati. Postoje još i duge metode nastanka pjenušavih vina (koje su danas sve popularnije), a zapravo su otkrivene davno prije, možda čak i slučajno. Ancestrale metoda je kojom se nastanak mjehurića odvija u boci, a sve su popularniji pet-nat pjenušci čija se proizvodnja zapravo bazira na metodi ancestrale.

Već se kod pjenušaca osjeća, s obzirom na proizvodnju, velika razlika. Još veća nastaje kada se kuša šampanjac. Šampanjac je pjenušavo vino koje se proizvodi isključivo u francuskoj regiji Champagne i nijedno drugo pjenušavo vino koje ne dolazi iz te francuske regije se ne smije nazivati šampanjac. Proizvodi se metodom druge fermentacije u boci, a iako je dopušteno za njegovu proizvodnju koristiti sedam vrsti grožđa, većinom se radi od chardonnaya, crnog pinota i pinota meuniera.  

Ali, ovaj smo članak počeli pisati zbog prosecca, koji se uglavnom proizvodi od sorte grožđa glera, vrlo tanke kožice i visokih kiselina koje stoljećima raste na području talijanskih pokrajina Veneta i Friulia. Nekoć se sorta zvala prosecco, a od 2009. godine zbog službene zaštite vina prosecca, sorta nosi naziv glera. Iste je godine Conegliano Valdobiadene postala 44. DOCG zaštićena regija Italije, a naziv prosecco smiju nositi samo vina proizvedena od grožđa iz te regije. Vina iz ostalih položaja Italije na etiketi nose naziv – pjenušava!

Prosecco je zahvaljujući svojoj svježini i nenametljivim blagim okusom, najomiljenije i najprodavanije pjenušavo vino na svijetu. Obožavaju ga i Hrvati, a kako ga proizvode najbolje i najpoznatije vinarije sjeverne Italije, i kakva još divna vina sazrijevaju u njihovim podrumima, doznali smo posjetivši kompanije Bottega i Villa Sandi (Borgo Conventi), zahvaljujući Udruzi WOW (Women on Wine), odnosno u organizaciji Sanje Muzaferije, osnivačice i predsjednice Udruge te uz potporu Talijansko Hrvatske Gospodarske komore (Camera di Commercio Italo Croata).

Putovanje je bilo posebno. Ne samo zbog vinarija, nego i počasnog gosta – legendarnog hrvatskog vinara Ivana Enjingija. Naime, Udruga WOW redovito već 12 godina dodjeljuje godišnje nagrade za naj-vino godine u sklopu akcije „Što žene žele“. Nagrade su, za razliku od uobičajenih plaketa i priznanja – vrlo konkretne. Nakon što se među dvanaest finalista odabere pobjednik u svakoj od pet kategorija, izdvaja se jedno vino i njegovog autora kojeg udruga vodi u neku vinsku regiju svijeta. Ovog puta je Ivan Enjingi bio dobitnih WOW Grad Prixa.

Borgo Conventi

Vesela ekipa, s Ivanom Enjingijem, vinarom zavidnog vinarskog i životnog staža, punog znanja i energije, a svi predvođeni Sanjom Muzaferijom, posjetila je najprije vinariju Borgo Conventi (Villa Sandi), u vinskoj regiji Collio Fruliano.  

Legenda kaže da je grof Strassoldo, zvani „il Rizzardo“ (onaj koji podiže, gradi), dao dominikanskoj braći zemljište na kojem je izgrađen prvi u nizu samostana na području Farra d´Isionzo. Danas se na tom mjestu nalazi vinarija Borgo Conventi s misijom proizvodnje vrhunskih vina od grožđa sa 30 ha raspoređenih na dva najbolja područja u regiji – Isonzo (DOC) i Collio (DOC).

U vili izgrađenoj u kolonijalnom stilu, održavaju se vođene degustacije, a proizvodni dio s podrumom u kojem crvena vina dozrijevaju u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta nalaze se nasuprot vili.

Nakon razgleda vile, proizvodnog dijela i podruma, te kušanja njihovih mirnih vina, ekipa se uputila na položaj Collio koji je okružen Julijskim Alpama i Goriškim brdima (Slovenija) na sjeveru, te Jadranskim morem na jugu koje je udaljeno 40 kilometara, što stvara posebnu mikroklimu za uzgoj loze.

Osim toga, brdašca Collio su nekada bila morsko dno. Uvjerili smo se kako se kompaktni slojevi gline i pijeska mrve u ruci, te kao da oslobađaju dašak mora – gotovo isti osjećaj kakav se dobije nakon kušanja vina dobivena od grožđa sorti pinot grigio, sauvignon, ribolla gialla, frulano i merlot koje uzgajaju na ovom položaju na kojem se ujedno nalaze i najstariji vinogradi Borgo Conventi.

Villa Sandi

Priča o Villi Sandi počinje 1920. godine, kada je Mario Polegato, djed sadašnjeg vlasnika Giancarla, kupio nekoliko vinograda. Naslijedio ga je Divo i sa suprugom Amaliom Moretti te nastavio širiti vinograde i proizvodnju, a svoju strast prema vinima prenijeli su na dvojicu sinova – Maria i Giancarla. Giancarlo se obrazovao za enologa, dok se Mario specijalizirao za menadžment. Nakon očeve smrti, s majkom Amaliom, 1970. godine kupuju Villu Sandi, izgrađenu početkom 17. stoljeća u paladijanskom stilu, a 1980. godine njihov prosecco počinje stjecati obožavatelje izvan granica Italije.

Modernu, poslovnu zgradu Ville Sandi i samu vilu spaja kanal Brentella s rječicom koja pokreće njihovu hidrocentralu (na imanju električnu energiju dobivaju i preko solarnih panela), ali i podzemni hodnici – tuneli koji su samo nastavak nađenih tunela prilikom restauracije vile. U njima, u policama koje čine beskrajne redove na zidovima podzemnih hodnika, u bocama i bačvicama dozrijevaju vina za Papu, predsjednika Italije… ali i vina namijenjena plasiranju na tržišta diljem svijeta.

Danas kompaniju Villa Sandi vodi Giancarlo Moretti Polegato poštujući tradiciju u podrumima ali i bioraznolikost u vinogradima radeći u suradnji s prirodom. Vinogradi Ville Sandi nalaze se na pet položaja, na zaštićenim apelacijama DOC i DOCG između regija Veneto i Friuli Venezia Giulia. Najcjenjeniji (i najvrijedniji) je položaj La Rivetta koji leži u srcu područja Cartizze (106,8 ha), a prosecco Cartizze Vigna la Rivetta dobio je najviše ocijene na talijanskim i svjetskim natjecanjima.

Na vrhu vinograda La Rivetta kušali smo toliko cjenjen prosecco Cartizze Vigna la Rivetta, uživajući u pogledu na uredno poslagane vinograde.

Tradicionalna jela od lokalno uzgojenih namirnica kušali smo u njihovoj Locanda Sandi, a dio velikog asortimana prosecca na radionici u poslovnoj zgradi.

Potom smo ostali osupnuti brojem boca koje odležavaju u podzemnim hodnicima koji su nas doveli do vile – Vile Sandi.

A ona… bila je „samo“ ljetnikovac bogatoj Venecijanskoj obitelji onog doba, a danas priča priču o uspjehu vrijedne obitelji Moretti koja je desetljećima poštivala tradiciju, s koljena na koljeno prenosila znanje i postala jedna od vodećih u proizvodnji prosecca sa svojim brandom Villa Sandi. 

Bottega

Raširenih ruku, širokog osmijeha i punog srca, vlasnik Bottege, Sandro Bottega dočekao je Ivana Enjengija i ekipu, pa nije čudo da su u žustrom razgovoru za vrijeme boravka i kušajući vina (Botteginih i Enjengijevih), vinari ukrstili ruke i pobratimili se. Družili smo se sa Sandrom Bottegom, njegovom suprugom Monicom te stručnom ali izuzetno ljubaznom i veselom ekipom iz ove poznate talijanske kompanije dva dana i razgledali dio njihovih vinograda, te većinu pogona, podruma, destilerija, doznali koliko se brinu oko ekološkog uzgoja i proizvodnje te kušali divnih prosecca, mirnih vina, rakija, likera… da dalje ne nabrajamo. 

Bottega ima četiri stoljeća dugu povijest. Naime, zapisima je dokazano kako je pra pra pradjed Andrea 1635. godine počeo uzgajati vinovu lozu, a u dvadesetim godinama prošlog stoljeća njegov sin Domenico Bottega za život je zarađuje trgujući dobrim vinom dobivenog od grožđa iz vlastitog vinograda. Velika strast mu je bila i proizvodnja rakije (grappa), pa ju je prenio na sina – Aldu Bottega koji je – kako to nadareni mlađi naraštaji čine – unaprijedio proizvodnju rakije uvodeći inovacije u tehnologiju.

Destileriju Bottega u Pianzano di Godega osnovali su 1977. Aldo Bottega i supruga Rosina. Nakon smrti oca, 1983. godiine, Aldov sin Sandro postaje direktor kompanije i uspješno vodi tvrtku uz podršku sestre Barbare i brata Stefana. Godine 1987. ostvaraje se suradnja Bottega branda s Alexander brandom – grappu počinju puniti u ručno puhane boce za čiju su izradu danas zaslužni majstori murano stakla, a Monica Lisetto za dizajn.

Sve do 1992. godine kompanija Bottega se na tržištu pojavljuje kao proizvođač alkoholnih pića (rakije, likeri, ginovi….), potom biva kreiran Il Vino dei Poeti Prosecco Spumante. Dakako, uz destileriju niknula je i vinarija, a 2007. godine destilerija Bottega seli u Bibano di Godega di Sant´t Urbano, mjesto smješteno između venecijanske lagune, prijestolnice umjetnosti i kulture i Dolomita (DOC).

U vili Rosina Bibano (sagrađenoj i u 18. stoljeću) smo i započeli naše putovanje po Bottegi i završili ga u Bottega destileriji viskija, pa kad napusti bačvice u kojima još „spava“, biti će to prvi viski proizveden na talijanskom tlu, isključivo od talijanskih sirovina.

Najprestižniji mjehurići potječu s brda Prosecco Superiore (DOCG) – od brda Conegliano do Valdobbiadenea, položaja najprikladnijih za uzgoj grožđa sorte glera. U malom podrumu Vittorio Veneto okruženom vinogradima koji rastu u skladu s netaknutom prirodom nalaze se boce u kojima se na kvascima stvaraju mjehurići po ancestrale metodi, a kompanija posjeduje i položaje u blizini Verone te Montalcina, u kojima se uglavnom uzgajaju crne sorte.

Od vinograda do boca (na Sardiniji posjeduju i svoju šumu hrasta plutnjaka te sami izrađuju čepove) u kompaniji Bottega prate svaki trenutak proizvodnje, nastojeći da se izvorni okusi sirovina sačuvaju do finalnog proizvoda. Sve faze proizvodnje slijede kriterije održivosti čuvajući okoliš za buduće generacije.

Kompanija vodi posebnu brigu o smanjenju emisije ugljičnog dioksida, velika pažnja posvećuje se uštedi vode i tijekom proizvodnje apsolutno se ništa ne baca. Kompanija proizvodi i svoje maslinovo ulje, balzamični ocat i fantastičan med iz košnica smještenih u vinogradima – tamo gdje žive pčele zna se da nema pesticida!

Ta povezanost sa zemljom, briga oko nje, bioraznolikost u vinogradima u sprezi s mnoštvom inovacija koje su uveli tijekom godina, učinili su kompaniju Bottega prepoznatljivom na svjetskom tržištu, a njihovi proizvodi redovito osvajaju talijanska i svjetska priznanja. Bottega barovi i corneri nalaze se po cijelom svijetu, boce prosecca zlatnog sjaja prisutne su gotovo na svim važnijim proslavama, druženjima i prijemima. Jer, ne osvaja srca samo čaroban zlatni odsjaj boca, nego i prosecco koji pretočen u čaše donosi svu ljepotu i radost života – u talijanskom stilu.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i arhive kompanija Bottega i Villa Sandi