Arhiva oznaka za: Udruga WOW

Putovanje u pitoreskni krajolik u kojem nastaje prosecco

Prosecco, pjenušac, šampanjac? U čaši izgledaju slično, pa često dolazi do zabuna. Pa da jednom razjasnimo, da se ne dogodi da se čuju izjave: „Obožavam piti šampanjac“, a u čaši se nalazi – pjenušac.

Pjenušac – pjenušavo vino kojeg proizvodi sve više hrvatskih vinara, vino je u kojem, kad se natoči u čaše, perlaju mjehurići. Proizvode ga tradicionalnom ili klasičnom metodom kod koje se druga fermentacija odvija u boci (kad zađete u podrum vidjet ćete ih na specijalnim stalcima). Druga, Charmat-Martinotti metoda (dobila je naziv prema imenima inženjera koji su je izmislili), mnogo je brža jer se druga fermentacija odvija u velikim tankovima (kad se spustite u vinarev podrum, ne mogu se sakriti zbog veličine, a neki mogu čak i stajati izvan podruma jer je novijom tehnikom omogućena kontrola temperature).

Bottega

Kad već pričamo o pjenušcu, spomenut ćemo i metodu kojom se ugljični dioksid (C02) ubrizgava u mirno vino. Takva su pjenušava vina cjenovno vrlo dostupna, ali vrlo upitne kvalitete, pa ih treba izbjegavati. Postoje još i duge metode nastanka pjenušavih vina (koje su danas sve popularnije), a zapravo su otkrivene davno prije, možda čak i slučajno. Ancestrale metoda je kojom se nastanak mjehurića odvija u boci, a sve su popularniji pet-nat pjenušci čija se proizvodnja zapravo bazira na metodi ancestrale.

Bottega, Vittorio Veneto

Već se kod pjenušaca osjeća, s obzirom na proizvodnju, velika razlika. Još veća nastaje kada se kuša šampanjac. Šampanjac je pjenušavo vino koje se proizvodi isključivo u francuskoj regiji Champagne i nijedno drugo pjenušavo vino koje ne dolazi iz te francuske regije se ne smije nazivati šampanjac. Proizvodi se metodom druge fermentacije u boci, a iako je dopušteno za njegovu proizvodnju koristiti sedam vrsti grožđa, većinom se radi od chardonnaya, crnog pinota i pinota meuniera.  

Borgo Conventi vinogradi

Ali, ovaj smo članak počeli pisati zbog prosecca, koji se uglavnom proizvodi od sorte grožđa glera, vrlo tanke kožice i visokih kiselina koje stoljećima raste na području talijanskih pokrajina Veneta i Friulia. Nekoć se sorta zvala prosecco, a od 2009. godine zbog službene zaštite vina prosecca, sorta nosi naziv glera. Iste je godine Conegliano Valdobiadene postala 44. DOCG zaštićena regija Italije, a naziv prosecco smiju nositi samo vina proizvedena od grožđa iz te regije. Vina iz ostalih položaja Italije na etiketi nose naziv – pjenušava!

Villa Sandi

Prosecco je zahvaljujući svojoj svježini i nenametljivim blagim okusom, najomiljenije i najprodavanije pjenušavo vino na svijetu. Obožavaju ga i Hrvati, a kako ga proizvode najbolje i najpoznatije vinarije sjeverne Italije, i kakva još divna vina sazrijevaju u njihovim podrumima, doznali smo posjetivši kompanije Bottega i Villa Sandi (Borgo Conventi), zahvaljujući Udruzi WOW (Women on Wine), odnosno u organizaciji Sanje Muzaferije, osnivačice i predsjednice Udruge te uz potporu Talijansko Hrvatske Gospodarske komore (Camera di Commercio Italo Croata).

Ivan Enjingi na položaju Collio, Borgo Conventi

Putovanje je bilo posebno. Ne samo zbog vinarija, nego i počasnog gosta – legendarnog hrvatskog vinara Ivana Enjingija. Naime, Udruga WOW redovito već 12 godina dodjeljuje godišnje nagrade za naj-vino godine u sklopu akcije „Što žene žele“. Nagrade su, za razliku od uobičajenih plaketa i priznanja – vrlo konkretne. Nakon što se među dvanaest finalista odabere pobjednik u svakoj od pet kategorija, izdvaja se jedno vino i njegovog autora kojeg udruga vodi u neku vinsku regiju svijeta. Ovog puta je Ivan Enjingi bio dobitnih WOW Grad Prixa.

Borgo Conventivila i vinarija okruženi vinogradima

Borgo Conventi

Vesela ekipa, s Ivanom Enjingijem, vinarom zavidnog vinarskog i životnog staža, punog znanja i energije, a svi predvođeni Sanjom Muzaferijom, posjetila je najprije vinariju Borgo Conventi (Villa Sandi), u vinskoj regiji Collio Fruliano.  

Legenda kaže da je grof Strassoldo, zvani „il Rizzardo“ (onaj koji podiže, gradi), dao dominikanskoj braći zemljište na kojem je izgrađen prvi u nizu samostana na području Farra d´Isionzo. Danas se na tom mjestu nalazi vinarija Borgo Conventi s misijom proizvodnje vrhunskih vina od grožđa sa 30 ha raspoređenih na dva najbolja područja u regiji – Isonzo (DOC) i Collio (DOC).

U vili izgrađenoj u kolonijalnom stilu, održavaju se vođene degustacije, a proizvodni dio s podrumom u kojem crvena vina dozrijevaju u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta nalaze se nasuprot vili.

Borgo Conventi – podrum

Nakon razgleda vile, proizvodnog dijela i podruma, te kušanja njihovih mirnih vina, ekipa se uputila na položaj Collio koji je okružen Julijskim Alpama i Goriškim brdima (Slovenija) na sjeveru, te Jadranskim morem na jugu koje je udaljeno 40 kilometara, što stvara posebnu mikroklimu za uzgoj loze.

Borgo Conventi, zemlja na položaju Collio

Osim toga, brdašca Collio su nekada bila morsko dno. Uvjerili smo se kako se kompaktni slojevi gline i pijeska mrve u ruci, te kao da oslobađaju dašak mora – gotovo isti osjećaj kakav se dobije nakon kušanja vina dobivena od grožđa sorti pinot grigio, sauvignon, ribolla gialla, frulano i merlot koje uzgajaju na ovom položaju na kojem se ujedno nalaze i najstariji vinogradi Borgo Conventi.

Borgo Conventi, položaj Collio

Nakon uživanja u predivnom pogledu i s ljubaznim domaćinima nazdravljajući pjenušcem Ribolla Gialla Brut kojeg proizvode od grožđa koje raste na položaju Isonzo, krenuli smo prema vinariji Villa Sandi.

Villa Sandi

Villa Sandi

Priča o Villi Sandi počinje 1920. godine, kada je Mario Polegato, djed sadašnjeg vlasnika Giancarla, kupio nekoliko vinograda. Naslijedio ga je Divo i sa suprugom Amaliom Moretti te nastavio širiti vinograde i proizvodnju, a svoju strast prema vinima prenijeli su na dvojicu sinova – Maria i Giancarla. Giancarlo se obrazovao za enologa, dok se Mario specijalizirao za menadžment. Nakon očeve smrti, s majkom Amaliom, 1970. godine kupuju Villu Sandi, izgrađenu početkom 17. stoljeća u paladijanskom stilu, a 1980. godine njihov prosecco počinje stjecati obožavatelje izvan granica Italije.

Villa Sandi

Modernu, poslovnu zgradu Ville Sandi i samu vilu spaja kanal Brentella s rječicom koja pokreće njihovu hidrocentralu (na imanju električnu energiju dobivaju i preko solarnih panela), ali i podzemni hodnici – tuneli koji su samo nastavak nađenih tunela prilikom restauracije vile. U njima, u policama koje čine beskrajne redove na zidovima podzemnih hodnika, u bocama i bačvicama dozrijevaju vina za Papu, predsjednika Italije… ali i vina namijenjena plasiranju na tržišta diljem svijeta.

Villa Sandi, podrum

Danas kompaniju Villa Sandi vodi Giancarlo Moretti Polegato poštujući tradiciju u podrumima ali i bioraznolikost u vinogradima radeći u suradnji s prirodom. Vinogradi Ville Sandi nalaze se na pet položaja, na zaštićenim apelacijama DOC i DOCG između regija Veneto i Friuli Venezia Giulia. Najcjenjeniji (i najvrijedniji) je položaj La Rivetta koji leži u srcu područja Cartizze (106,8 ha), a prosecco Cartizze Vigna la Rivetta dobio je najviše ocijene na talijanskim i svjetskim natjecanjima.

Villa Sandi, Cartizze vinograd la Rivetta

Na vrhu vinograda La Rivetta kušali smo toliko cjenjen prosecco Cartizze Vigna la Rivetta, uživajući u pogledu na uredno poslagane vinograde.

Ivan Enjingi na položaju Cartizze, Villa Sandi

Tradicionalna jela od lokalno uzgojenih namirnica kušali smo u njihovoj Locanda Sandi, a dio velikog asortimana prosecca na radionici u poslovnoj zgradi.

Villa Sandi prosecco

Potom smo ostali osupnuti brojem boca koje odležavaju u podzemnim hodnicima koji su nas doveli do vile – Vile Sandi.

Villa Sandi

A ona… bila je „samo“ ljetnikovac bogatoj Venecijanskoj obitelji onog doba, a danas priča priču o uspjehu vrijedne obitelji Moretti koja je desetljećima poštivala tradiciju, s koljena na koljeno prenosila znanje i postala jedna od vodećih u proizvodnji prosecca sa svojim brandom Villa Sandi. 

Bottega, Villa Rosina, Bibano

Bottega

Raširenih ruku, širokog osmijeha i punog srca, vlasnik Bottege, Sandro Bottega dočekao je Ivana Enjengija i ekipu, pa nije čudo da su u žustrom razgovoru za vrijeme boravka i kušajući vina (Botteginih i Enjengijevih), vinari ukrstili ruke i pobratimili se. Družili smo se sa Sandrom Bottegom, njegovom suprugom Monicom te stručnom ali izuzetno ljubaznom i veselom ekipom iz ove poznate talijanske kompanije dva dana i razgledali dio njihovih vinograda, te većinu pogona, podruma, destilerija, doznali koliko se brinu oko ekološkog uzgoja i proizvodnje te kušali divnih prosecca, mirnih vina, rakija, likera… da dalje ne nabrajamo. 

Ivan Enjingi i Sandro Bottega

Bottega ima četiri stoljeća dugu povijest. Naime, zapisima je dokazano kako je pra pra pradjed Andrea 1635. godine počeo uzgajati vinovu lozu, a u dvadesetim godinama prošlog stoljeća njegov sin Domenico Bottega za život je zarađuje trgujući dobrim vinom dobivenog od grožđa iz vlastitog vinograda. Velika strast mu je bila i proizvodnja rakije (grappa), pa ju je prenio na sina – Aldu Bottega koji je – kako to nadareni mlađi naraštaji čine – unaprijedio proizvodnju rakije uvodeći inovacije u tehnologiju.

Bottega

Destileriju Bottega u Pianzano di Godega osnovali su 1977. Aldo Bottega i supruga Rosina. Nakon smrti oca, 1983. godiine, Aldov sin Sandro postaje direktor kompanije i uspješno vodi tvrtku uz podršku sestre Barbare i brata Stefana. Godine 1987. ostvaraje se suradnja Bottega branda s Alexander brandom – grappu počinju puniti u ručno puhane boce za čiju su izradu danas zaslužni majstori murano stakla, a Monica Lisetto za dizajn.

Bottega

Sve do 1992. godine kompanija Bottega se na tržištu pojavljuje kao proizvođač alkoholnih pića (rakije, likeri, ginovi….), potom biva kreiran Il Vino dei Poeti Prosecco Spumante. Dakako, uz destileriju niknula je i vinarija, a 2007. godine destilerija Bottega seli u Bibano di Godega di Sant´t Urbano, mjesto smješteno između venecijanske lagune, prijestolnice umjetnosti i kulture i Dolomita (DOC).

Bottega destilerija

U vili Rosina Bibano (sagrađenoj i u 18. stoljeću) smo i započeli naše putovanje po Bottegi i završili ga u Bottega destileriji viskija, pa kad napusti bačvice u kojima još „spava“, biti će to prvi viski proizveden na talijanskom tlu, isključivo od talijanskih sirovina.

Bottega

Najprestižniji mjehurići potječu s brda Prosecco Superiore (DOCG) – od brda Conegliano do Valdobbiadenea, položaja najprikladnijih za uzgoj grožđa sorte glera. U malom podrumu Vittorio Veneto okruženom vinogradima koji rastu u skladu s netaknutom prirodom nalaze se boce u kojima se na kvascima stvaraju mjehurići po ancestrale metodi, a kompanija posjeduje i položaje u blizini Verone te Montalcina, u kojima se uglavnom uzgajaju crne sorte.

Bottega, Vittorio Veneto

Od vinograda do boca (na Sardiniji posjeduju i svoju šumu hrasta plutnjaka te sami izrađuju čepove) u kompaniji Bottega prate svaki trenutak proizvodnje, nastojeći da se izvorni okusi sirovina sačuvaju do finalnog proizvoda. Sve faze proizvodnje slijede kriterije održivosti čuvajući okoliš za buduće generacije.

Kompanija vodi posebnu brigu o smanjenju emisije ugljičnog dioksida, velika pažnja posvećuje se uštedi vode i tijekom proizvodnje apsolutno se ništa ne baca. Kompanija proizvodi i svoje maslinovo ulje, balzamični ocat i fantastičan med iz košnica smještenih u vinogradima – tamo gdje žive pčele zna se da nema pesticida!

Bottega prosecco

Ta povezanost sa zemljom, briga oko nje, bioraznolikost u vinogradima u sprezi s mnoštvom inovacija koje su uveli tijekom godina, učinili su kompaniju Bottega prepoznatljivom na svjetskom tržištu, a njihovi proizvodi redovito osvajaju talijanska i svjetska priznanja. Bottega barovi i corneri nalaze se po cijelom svijetu, boce prosecca zlatnog sjaja prisutne su gotovo na svim važnijim proslavama, druženjima i prijemima. Jer, ne osvaja srca samo čaroban zlatni odsjaj boca, nego i prosecco koji pretočen u čaše donosi svu ljepotu i radost života – u talijanskom stilu.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i arhive kompanija Bottega i Villa Sandi

Članice WOW u vinariji Kutjevo: etiketiranje pjenušca Rosé brut i kušanje jela u novom restoranu Slavonska priča Vinkomir!

Već tradicionalno, svoju višegodišnju suradnju, Udruga WOW (Women on Wine) i vinarija Kutjevo d.o.o. obilježili su – druženjem uz vino, a ovoga puta i jako fine zalogaje. Naime, vinarija Kutjevo prošli je vikend ugostila članice ove udruge koje je započelo na njihovom najpoznatijem položaju Vinkomir, s kojeg „puca“ pogled na Zlatnu dolinu (Valis aurea). Predivno, suncem okupano jutro postalo je još ljepše i malo ružičastije, nakon što su domaćini otvorili Rosé brut pjenušac, kojeg su članice Udruge WOW i ostali gosti imali prilike kušati i na manifestaciji Pink day koja se nedavno održala u Laubi.

Uživalo se u ružičastim mjehurićima, slavonskim kanapeima, pogledu na vinograd u kojem raste graševina od koje se pak dobiva vino istog imena – Vinkomir i ugodnom druženju koje se, ovoga puta –  radno nastavilo u starom podrumu Vinarije Kutjevo, koji datira iz 13. stoljeća. Naime, boce pjenušca Rosé brut nisu imale etikete, a to je upravo bio jedan od razloga posjeta članice Udruge WOW!

Vinarija Kutjevo ne proizvodi samo graševinu!

Ali prije nego što su prionule lijepiti etikete, koje je i ovoga puta dizajnirala članica udruge WOW, akademska slikarica Vlasta Pinart, WOW-ice  su kušale vina koja pričaju otprilike ovakvu priču o vinariji Kutjevo: „Broj sorata vinove loze: 15, 92,57% su bijele sorte od toga 80,92 % graševina, 7,43% crne sorte od toga 2,36% pinot crni i 2,18% cabernet sauvignon“.

Naime, Vinarija Kutjevo je u Hrvatskoj i svijetu najpoznatija po graševini, a dokazala je da je ta sorta koja se najviše uzgaja u Hrvatskoj, podobna za proizvodnju pjenušaca, svježih vina, predikatnih, maceriranih, vina ledenih berbi, a u susjednoj prostoriji, dobro čuvanom podrumu leže i arhivska vina gdje graševina dokazuje da može sačuvati snagu i nekoliko desetaka godina. Ali, u podrumima vinarije Kutjevo njeguju se vina i ostalih sorata koja na najpoznatijim svjetskim natjecanjima i ocjenjivanjima dobivaju najviše ocijene i osvajaju medalje.

Vrlo ozbiljan pjenušac

Kušanje je započelo – opet mjehurićima, kako to dolikuje, pa se u čašama našao pjenušac Chardonnay de Gotho Brut proizveden klasičnom metodom. WOW-ice su se jednoglasno složile da pjenušac ima vrlo profinjen okus zaokružen kremoznim notama vanilije i badema s dodatkom briochea. Pjenušac je to kojeg će bez zadrške, propisno ohlađenog, ponuditi u posebnim prilikam i to društvu koje znade cijeniti kvalitetne pjenušce. „Mogli bismo ga slobodno nazvati i Kutjevačkim šampanjcem“, kad bi nam to propisi (i Francuzi) dozvolili – komentiralo se.

Single vineyard Vinkomir

Kušala se potom vrhunska graševina Vinkomir (2022.), koju smo već spomenuli i koja spada u Single vineyard liniju. Proizvedena je iz ručno branog i selektiranog grožđa. Vino je zlatno-žute boje, odražava osobitu stilistiku kutjevačkog terroira, a uz efektnu etiketu ponosno stoji oznaka – medalja Mundus Vini Gold (2023.).

WOW-ice su čule zanimljiv podatak: vinograde Vinarije Kutjevo njeguje 94 vinogradarska radnika i 22 traktorista. Svaki vinogradarski radnik obrađuje 4,46 ha vinograda, dok svaki traktorist obradi 19 ha vinograda. A budući da vinarija Kutjevo ima 520 ha vlastitih vinograda, postaje jasno koliku pomoć pruža vrhunska, sofisticirana tehnika, ali i koliko je truda uloženo u proizvodnju vina kao što je Graševina Vinkomir.

Svilenkast rosé i elegantna crna kupaža

WOW-ice nisu imale ništa protiv da ponovno kušaju Rosé Premium (2023.) jednu od ružičastih zvijezda nedavno održanog 11. Festivala Pink Day. „Fino voćno, svilenkasto, taman za toplije dane, onako fino ohlađeno uz šum mora, rijeke, vjetra…“ čuli su se komentari. A dobro je znati da je dobiveno od ranije branog grožđa sorte zweigelt koji mu daju kiseline i svježinu te niži alkohol, te grožđa sorte pinot crni koji je kasnije bran, pa daje vinu bogatiju aromatiku.

Kušanje je završilo, kako bi rekli „crnjakom“, koji je sve drugo osim „teškaša“, vina kojeg mnogi izbjegavaju jer, kao što je i moto Udruge WOW – treba piti dobro, pametno i umjereno! Kutjevo Maximo Nero premium je kupaža tri sorte – cabernet sauvignona, merlota i cabernet franc. Bogato, voćno i svilenkastih tanina izuzetno je elegantno i jako sve sviđalo WOW-icama.

Etikete i milenijska fotka

Velika je bila čast u podrumu u kojem su se, kako priče kazuju strastveno družili barun Franjo Trenk i carica Marija Terezija, pjenušcu Rosé brut dati konačni identitet – na „gole“ boce nalijepiti naljepnice i nazdraviti njegovoj ružičastoj budućnosti, a potom ušetati u fantastični Trezor 1232 (dobio je ime po godini osnutka vinarije) u kojem ima točno toliko mjesta. Zainteresirani pojedinci mogu zakupiti   mjesto za najviše šest butelja. Kojih? Dakako onih koje imaju potencijal odležavanja.

S modernog na tradiciju – prije izlaska iz vinarije Kutjevo, morala se napraviti jedna „milenijska“ fotografija ispred bačve izrađene od hrasta kitnjaka ukrašene duborezom samoukog majstora iz Ormoža u koju stane 53.520 litara, pa napunjena teži preko 74 tona!

Novi život Slavonske kuće

Put nas je opet doveo do Vinkomira, malo niže od mjesta na kojem je uz Rosé brut, počeo dan i uslijedilo je novo iznenađenje. WOW-ice su premijerno kušale jela u „Slavonskoj kući Vinkomir“.

Dakako, prije jela imale su čast razgledati luksuzno opremljen objekt s dva apartmana na katu nekadašnje Slavonske kuće u kojoj su se odmarali i blagovali radnici u vinogradima. U donjem dijelu danas potpuno preuređenog objekta nalazi se restoran u kojem je gošće dočekao chef Hrvoje Lončarević, zavidne karijere po europskim restoranima i odmaralištima.

Bit će to a la carte restoran, a uz jela će najviše pažnje biti posvećeno premium vinima Kutjeva d.d. Restoran i cijeli objekt će nakon otvorenja imati komercijalnu svrhu pa će vrata te srca domaćina bit širom otvorena za sve koji vole dobru hranu i dobru kapljicu.

Ako je suditi po jelima koje je članicama udruge WOW pripremio chef Lončarević, ovdje će se jako fino jesti. Svaki tanjur je bio majstorski pripremljen modernim tehnikama, poštujući izvorne, tradicionalne okuse s namirnicama vlastite proizvodnje ili nabavljene od lokalnih, provjerenih OPG-ova. Fina jela izvornih okusa, profesionalno i ljubazno osoblje, odlični domaćini i najljepši zalazak sunca s pogledom na vinograde i Zlatnu dolinu, označili su kraj divnog dana u Vinariji Kutjevo.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić, Sandra Brambila i arhiva Vinarija Kutjevo d.d.

Udruga WOW u galeriji Kolekcionart organizirala druženje uz dvije umjetnosti

U galeriji Kolekcionart, smještenoj u zagrebačkoj Zvonimirovoj ulici 7, nedavno su se, u organizaciji udruge WOW (Women on Wine) okupile članice udruge sa suosnivačima galerije, Nikom Kolveshijem Radlovićem i Bartolom Fabijanićem, te svojevrsnim domaćinom, iako zapravo gostom – vinarom Sašom Štulom sa suprugom Vjekoslavom, iz vinarije Dobra berba. Okupljanje je bilo jedno od redovitih WOW okupljanja, ali ipak pomalo drukčije. Vrlo brzo se otkrilo o čemu je riječ.

Saša i Vjekoslava Štula, Nik Kolveshi Radlović i Bartol Fabijanić

„Udruga WOW/ žene i vino ušla je u 13. godinu djelovanja a naša je misija uvijek ista: promovirati  vinare – ponajprije žene, ali i sve kvalitetne već afirmirane vinare i njihova vina, te osobito mlade vinare. U ekskluzivno ženskom „klubu“ udruga WOW okuplja samo žene u ugodnom druženju, ali i u učenju o vinu. To su žene koje vole i cijene dobro vino, a redovito organiziraju vinska događanja  i studijska putovanja vezana uz vinograde, vinare, vino i njegovu proizvodnju“, kazala je Sanja Muzaferija, osnivačica udruge WOW, idejna začetnica i Pink day, festivala ružičastih vina, koji će ove godine održati 20. travnja u Laubi, kući za ljude i umjetnost i proslaviti 11. godišnjicu.

Sanja Muzaferija, Saša i Vjekoslava Štula, Maja Kuzmanović

„Neskromno ću reći da za hrvatske vinare činimo više nego drugi,  jer WOW svake godine vodi jednog vinara, pobjednika u našoj akciji Što žene žele, na nagradno putovanje u jednu vinsku regiju svijeta. Nedavno smo s članovima vinarije Benvenuti bile u Pijemontu. U okviru WOW-a izrasla su i dva pod-projekta. Jednan je moj Wine& Design u kojem povezujem vino i dobar dizajn, a nedavno je naša istaknuta članica, arhitektica Maja Kuzmanović, zamislila Young Art & Winemakers projekt koji spaja mlade umjetnike i mlade ili mlađe vinarije i vinare“, dodala je Muzaferija naglasivši da je osobno oduvijek držala da je stvaranje vina umjetnost, pa je stoga i ružičasti festival Pink Day smjestila u muzeje i galerije. Tako se povezuju dvije umjetnosti, a upravo je tako bilo i te večeri.  

Mjesto koje promovira mlade umjetnike

Kolekcionart, projekt i prostor, predstavili su domaćini. Dobrodošlicu je zaželio Nik Kolveshi Radlović:  „S dvojicom prijatelja, Filipom Mojzešem i Tomom Trbuljakom, Bartol Fabijanić i ja smo najprije osnovali digitalnu art platformu s ciljem da domaćim i inozemnim ljubiteljima umjetnosti na jednom mjestu predstavimo mlade hrvatske umjetnike. Platforma Kolekcionart  https://www.kolekcionart.com/  funkcionira poput online galerije u kojoj svi zainteresirani mogu prvo otkriti, a onda i kupiti djela mladih hrvatskih umjetničkih talenata. Trenutno predstavljamo petnaest odreda akademski obrazovanih umjetnika, a o svakome se može pročitati na platformi , ali i pogledati i kratki film Filipa Mojzeša.

 

Bartol Fabijanić je dodao: „Brzo smo shvatili da ni izdaleka nije dovoljno imati digitalnu platformu da bismo radili na promociji mladih umjetnika. Umjetnička djela se ipak moraju izložiti u prostoru, ne smiju biti uskraćena publici da ih blisko „susretne“ i razgleda. Da bismo bili bolje prihvaćeni i uočeni, morali smo se nekako uključiti u život grada pa smo otvorili galeriju u središtu grada, u Zvonimirovoj ulici, gdje promoviramo potpuno novu mladenačku, umjetničku estetiku. Cijene umjetnina ovdje nisu previsoke, a nabavka nekog djela naših mladih umjetnika, za desetak godina se može pokazati jako dobrom investicijom. Mi gotovo za svakoga možemo jamčiti da će njegovo djelo izdržati test vremena i postati vrijednije, da će se umjetnik pročuti i da će ga se još više cijeniti – rekao je, dok je vinar Saša Štula počeo otvarati i točiti Piena pjenušac.

Hrvatski prosecco

„Rođeni sam Zagrepčanin i zapravo mi kao „klincu“, ni nakraj pameti nije bilo da ću se baviti vinarstvom i vinom. Igrom slučaja, završio sam Agronomski fakultet, potom sam radio kao enolog u raznim vinarijama, a onda sam se odlučio osamostaliti. Kupio sam vinarsku zadrugu u Svetoj Jani, koja je osnovana 1935. Godine, a bila zatvorena 25 godina i osnovao vinariju Dobra berba. Okupio sam vinare s kojima sam bio okružen od kojih otkupljujem grožđe starih, gotovo zaboravljenih sorti. U Hrvatskoj ima  mnogo odličnih vinara, no meni je bio cilj proizvoditi nešto drukčije, nešto što će me izdvojiti, nešto po čemu ću biti „poseban“ – kazao je vinar Saša Štula i gostima natočio svoj pjenušac Piena brut, od sorti štajerska belina, kraljevina, šipon i žuti plavac, te dodao kako je prije pokretanja proizvodnje pjenušca tri godine proveo na edukacijama u talijanskoj regiji Valdobbiadene, jedinoj na svijetu koja svoj pjenušac smije nazivati prosecco. „Nisam htio kopirati prosecco, nego napraviti prvi hrvatski pjenušac koji će biti nalik proseccu: lepršav, lagan, pitak i osvježavajuć, bez visokih alkohola…koji se može pijuckati u svim prilikama, ali i poslužiti umjesto aperitiva. Sa zadovoljstvom mogu reći da sam uspio u svojoj nakani“, rekao je Saša Štula. Skroman je, jer su kasnije, u nevezanom razgovoru članice udruge WOW doznale da je vinarija Dobra berba na prvom mjestu u Hrvatskoj po proizvodnji pjenušca, a Piena, po volumenu najprodavaniji i najtraženiji pjenušac!

Piena na Mayfairu

Veliko je zanimanje izazvao i rosé pjenušac iz vinarije Dobra berba. „Njega radimo od crnog pinota, a iduća će serija biti s dodatkom zweigelta i malo frankovke“ kazao je Saša Štula čija će se vina točiti i na Mayfairu u Londonu, a promociju njegove Piene i ostalih vina iz vinarije je u restoranu u Oxfordu, svjetski poznatog chefa Raymonda Blanca, organizirao ugledni Christofer Burr (MW), sommelier kraljevskog dvora.

Saša Štula

„U planu su nam još dvije etikete. Jedna s većim ostatkom neprovrelog šećera, a druga će biti totalno brut. Nadamo se da ćemo ih uspjeti plasirati na tržište unutar godinu dana“,  dodao je samozatajni vinar Saša Štula, čija vina, osim u njegovoj vinariji na adresi Ivančići 11 u Svetoj Jani iznad Jastrebarskog, koja je otvorena svaku subotu i nedjelju od 11 do 17 sati, se mogu kupiti i u Vrutku, većim Interspar trgovinama i Kauflandu. Bravo Saša!

Vidimo se na Pink Day-u

Uostalom, Piena rosé moći će se kušati u Laubi na festivalu ružičastih vina Pink Day, u posebno uređenom korneru koji će Saša Štula urediti zajedno sa suosnivačima galerije Kolekcionart, Nikom Kolveshijem Radlovićem i Bartolom Fabijanićem. Bit će to posebno kušanje roséa – s pogledom na umjetnička djela mladih autora. Unaprijed se radujemo. Gdje je dobra vibra, tu se stvaraju i ideje, pa su članice udruge WOW, suvlasnici galerije i vinar podržali zamisao Maje Kuzmanović: „zarolati“ projekt Young artists and winemakers te upoznati i podržati generacije koje stvaraju umjetnička djela, dobra vina i koračaju u novo sutra!

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: WOW i Sunčana Barušić

Udruga WOW dodijelila nagrade za naj-vino godine

Udruga WOW nedavno je svečano proslavila svoj 12. Rođendan i dodijelila svoje godišnje nagrade za vino godine. WOW-ice su svoju važnu proslavu „pred-tinejdžerskog“ rođendana i dodjelu tradicionalnih godišnjih nagrada organizirale u sklopu svog partyja povodom nadolazećih blagdana.

Tko još ne zna: Udruga WOW redovito već 11 godina dodjeluje vlastite godišnje nagrade za naj-vino godine. Zapravo je to bilo bilo super-finale akcije „Što žene žele“ (izbor vina po ženskom ukusu) koja traje svake godine od svibnja do listopada, a provodi se anketom među članicama i simpatizerkama. Premda je ime akcije „Što žene žele“ pomalo duhovito, sustav izbora je itekako ozbiljan. Upravo zato što su pretpostavljale da će biti odmahivanja rukom jer su – zamislite – žene, smislile su način izbora njima najdražih vina koji je elaboriran i  nadasve ozbiljan a ipak poseban i „ženstven“.

Akcija biranja najboljih vina po njihovom, rafiniranom ženskom ukusu, tijekom godina se afirmirala, baš kao i sama, tek godinu starija udruga.  A WOW izbor za Grand Prix zanimljivo je zamišljen, drukčiji od ostalih i u igri su isključivo hrvatska vina. Vinari ih jako vole primiti jer su nagrade, za razliku od uobičajenih plaketa, zvjezdica, bodova, diploma i priznanja, itekako konkretne.

Tako su do sada ukupni pobjednici izbora (WOW Grand Prix) svake godine putovali u režiji WOW-ica u neku vionsku regiju svijeta.  Lista vinara koji su putovali s WOW je impozantna: Gianfranco Kozlović u Bordeaux, Saša Senjković u Champagnu, Moreno Coronica u španjolski Penedes, Luka Krajančić u Burgundiju, Frano Milina Bire u Austriju, Meneghetti u talijansku Toscanu, Marko Fakin u Mađarsku, vinarija Jakob u Milano.

Prošlogodišnji pobjednici iz vinarije Benvenuti putovali su na nagradno putovanje u talijanski Piemonte., a uz pomoć agilnog vinskog koncepta „Hrvatska na čašu“ /„Croatia By the Glass“, u sastavu Tomislav Tuđen i Jure Andrijašević.

Tri razine filtera

Izbor ide kroz tri razine filtera a započinje (pred)selekcijskom listom vina koju svake godine sastavlja jedan ugledni hrvatski sommelier, svojevrsni vinski „kustos” ili „izbornik“(izbornica).

On (ili ona) selekcionira vina kušana u prošloj godini i sastavlja autorsku listu najboljih/najzanimljivijih/najuspješnijih vina u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i “desertna” (vina s ostatkom  šećera). Do sada su vinski selektori bili odreda renomirani sommelieri Karin Rupena-Perdec, Alena Stuparić, Željko Bročilović Carlos, Filip Savić, Emil Perdec, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Roko Bekavac, Jelena Šimić Valentić, Ivan Jug i posljednji – Darko Lugarić.

– U drugoj fazi, sve WOW članice i simpatizerke, njih više od 200, a među kojima su i ugledne vinske i gastro novinarke, sommelierke, konzultantice, enologinje, vlasnice vinoteka i restorana, stručnjakinje za vinski marketing i zaljubljenice u vino i kulturu stola – mogu glasati za svoje favorite elektroničkom poštom. Tako se dobije 12 finalnih vina, (dva pjenušca, tri bijela, dva ružičasta, tri crvena, i dva desertna). U trećoj i izlučnoj fazi, konačnu odluku donose tri vinski upućene članice kušanjem naslijepo.

– Finalni ocjenjivački sud ovog puta bile su Egle Katunar, voditeljica prodaje i marketinga Kuće vina Ivan Katunar iz Vrbnika na otoku Krku; Lucija Matijević sommelierka trećeg stupnja i predavačica HSK (Hrvatskog sommelierskog kluba) i mlada vinska stručnjakinja Jana Košćec, također s položenim trežim stupnjem HSK. Finalno žiriranje vina naslijepo održano je ove jeseni u Iki, uz pomoć spretnih djelatnika hotela Ikador – vještog head-sommeliera Mate Negulića i vrhunske profesionalke Andree Klemenčić. Nakon što je žiri među dvanaest finalista odabrao pobjednike u svakoj od pet kategorija, slijedio je i najveći zadatak: izdvojiti jedno vino (i njegovog autora) koje ih je najviše impresioniralo.

Ovogodišnja lista finalista: u kategoriji pjenušaca: – Amfora, vinarije Tomac i Blanc de Noirs vinarije Jagunić, obje s Plešivice, hrvatske Champagne. Pobijedio je Blanc de Noirs vinarije Jagunić a nagradu je Dominiku Jaguniću uručio renomirani sommelier Goran Petrić.

U kategoriji bijelih vina tri najbolja su malvazija Santa Lucija 2017., malvazija OMO 2020. i Enjigi Venje KB.BQ. 2010 a pobijedio je Enjigi Venje KB.BQ. 2010. Nagradu je Ivi Enjingiju uručio maslinar Duilio Belić čija su se ulja kušala uz vrhunsku hranu.

Dva najbolja roséa su Rossella vinarije Poletti i Rosé Premium vinarije Kutjevo, oba iz 2022. Pobijedio je Rosé Premium vinarije Kutjevo. Nagradu je Petru Marincelu uručila Sanja Muzaferija, osnivačica i direktorica festivala ružičastih vina „Pink Day Zagreb“, koji će iduće godine 20.travnja u Laubi doživjeti svoje 11.izdanje.

Među crvenima izdvojili su se teran Barbarossa 2019. vinarije Tomaz, Trnjak 2017. vinarije Grabovac i crvena kupaža istarskog majstora Morena Degrassija Terre Bianche 2012.  Pobijedio je  Barbarossa 2019. vinarije Tomaz,a nagardu je Klaudiju Tomazu uručio uvaženi sommelier i autor pred-selekcijske liste, Darko Lugarić

Od desertnih vina u vrhu su Iločki podrumi s Tramincem Principovac izborna berba prosušenih bobica 2016., te prošek Babić 2018., vinarije Testament. Pobijedio je Traminac Principovac izborna berba prosušenih bobica 2016  a nagradu je Luki Lozančiću uručila sommelierka i članica izlučnog ocjenjivačkog suda, Jana Košćec.

Za nagradu, pobjednici u svakoj kategoriji dobili su skulpturu koju je dizajnirala dizajnerska grupa “Grupa”, a ukupni pobjednik Ivo Enjigi  odlazi na, zasad još uvijek tajnu, vinsku destinaciju. Na nagradi mu je čestitao prošlogodišnji pobjednik, Albert Benvenuti.

Nakon službenog dijela dodjele nagrada, uslijedio je party koji je svojim vinima ponajprije „ukrasio“ ukupni pobjednik, veteran i legenda Ivo Enjingi koji je za ovu priliku donio i za okupljene goste otvorio cijelu vertikalu fantastičnih vina iz svog podruma. Uz pobjedničko vino, Enjigi Venje KB.BQ. 2010 , kušala su se i bijelo Venje 2015., Venje 2010., Venje 2006. Sve je oduševilo upravo vino iz  2006., koje je još uvijek živo, vibnrantno i vrlo užitno te u super formi. A za sladokusce bili su tu i Traminac izborna beba bobica 2009., kao i rizlinzi iz 2012. i 2008. I crno Venje 2009. Zaključak svih prisutnih: Top vina, top vinari, vrhunska organizacija, lijepo društvo. Hvala svima

Foto: Rene Karaman

Članice udruge WOW posjetile Vinariju Kutjevo

U Hrvatskoj sve više vinarki radi odlična vina, sommelierke polažu i najzahtjevnije ispite, u podrumima i vinogradima sve su više prisutne enologinje, vezano uz vinarije radi sve više žena bilo u organizaciji ili marketingu. Uostalom, uglavnom iza svakog dobrog vinara stoji – žena. Vinsku scenu, što se tiče Hrvatske uvelike je promijenila i novinarka Sanja Muzaferija, koja je 2011. godine osnovala Udrugu WOW (Women on Wine) i okupila žene koje guštaju u vinima, ali i žele doznati i učiti o proizvodnji, sortama, kušati vina novih etiketa (a i onih arhivskih). Do sada su WOW-ice organizirale više od 150 događaja, na kojima dakako ohrabruju umjereno uživanje u vinu, a intenzivno i uspješno rade na tome da izvrsna hrvatska vina postanu zaštiti znak naše zemlje i važan adut u turističkoj promidžbi.

Prošli vikend WOW-ice je ugostila Vinarija Kutjevo. Nažalost, obilne kiše spriječile su dobro raspoloženo žensko društvo da barem posjeti njihov najpoznatiji položaj Vinkomir i uživaju u predivnom pogledu na Zlatnu dolinu (Vallis Aurea), ali su zato imale dovoljno vremena za razgledavanje starog podruma, obići Trezor 1232 i uživati u prezentaciji vina Vinarije Kutjevo koju je vodila enologinja Zrinka Vinković Jergović uz pomoć Karla Sajferta, voditelja marketinga ove vinarije.

Svako razgledavanje i upoznavanje novog, ljepše je uz piće dobrodošlice. U čašama se perlao Maximo Brut pjenušac svježeg i bogatog mineralnog okusa nastao klasičnom metodom od sorte graševina s primjesom vina ledene berbe iste sorte. Raskošne arome zelene jabuke i citrusa, te diskretne cvjetne note odlično su se slagale sa, „slavonskim kanapeima“ od na kockice narezanog domaćeg kulena, domaće svinjske masti s komadićima paprike i luka te sitnim čvarcima i šunkom s domaćim svježim sirom.

Dan je dobro započeo s mjehurićima, a nastavio se u nedavno otvorenom u potpunosti obnovljenom dijelu podruma – Turkovićevom podrumu izgrađenom 1896 godine. Dvije je godine trajala obnova, sačuvana je svaka cigla na zidovima, ali su zato bačve nove. Zadivljujući „špalir“ četrdeset drvenih bačvi u kojima se njeguje bijelo i crno vino za premium linije vina Vinarije Kutjevo, vodi do jedinstvenog projekta – Trezora 1232 sagrađenog na mjestu gdje je se nalazila prva hrvatska staklena cisterna.

Zamisao da se napravi Trezor 1232 došla je nakon mnogobrojnih upita kupaca: gdje i kako čuvati kupljene butelje Vinarije Kutjevo za koje su doznali ili znaju da imaju potencijala za odležavanje. Mnogi bi htjeli bocu čuvati dok u njoj vino ne stekne najbolji potencijal, ali nemaju uvjete. Upravo zato, uvjeti u kutjevačkom Trezoru 1232 su idealni.

 

Trezor 1232 (dobio je ime po godini osnutka vinarije) ima točno toliko mjesta, ali zainteresirani pojedinci mogu zakupiti samo mjesto za najviše šest butelja. Kojih? Dakako onih koje imaju potencijal odležavanja. Na tome je radio stručni žiri na čijem je čelu bio Saša Špiranec, a činili su ga i vinski znalci Rene Bakalović, Ivan Kozarčanin i Darko Lugarić koji su ekipi iz Vinarije Kutjevo, vođene s enologom Ivanom Marinclinom i enologinjom Zrinkom Vinković Jergović pomogli odrediti koje etikete i kada će postići puni potencijal. Postoji ovogodišnji katalog (svake će se godine mijenjati) sa sedam etiketa ispod kojih je naveden datum do kojeg mogu odležavati u Trezoru 1232 do punog potencijala, a zainteresiranima je dovoljno kupiti jednu, dvije… šest, butelja te za 150 € do navedenog datuma osigurati mjesto.

Kad se zakupi pozicija u trezoru, dobiva se poklon-paket koji uključuje ID karticu na koju se ispune podaci, odnosno pozicija gdje se nalazi butelja, potom vintage etiketa, odnosno godina do koje će vino odležavati u trezoru i datum do kojeg je deponiran trezorski zapis. Osim toga, kupac dobiva membership token – što mu omogućuje redovne degustacije u Kutjevu i nitko osim njega neće moći ući u trezor i uživati u vinima. U poklon-paketu je i široka staklena epruveta u kojoj se nalazi terroir s položaja gdje je raslo grožđe za deponirano vino.

Kad istekne vrijeme odležavanja, Vinarija Kutjevo će kontaktirati zakupca i upitati ga želi li doći u Kutjevo i uživati u pohranjenom vinu sa svojim prijateljima, obitelji, kolegama… ili iz vinarije bocu mogu poslati vino u odgovarajućem zaštitnom pakiranju. U tom trenutku, kada se trezorska pozicija oslobodila, ima se pravo prvootkupa, a ako se ne želi produljiti trezorski zapis, ta se pozicija stavlja na tržište.

Nakon podrobnog slušanja, uz poneko kuckanje čaša s Maximo Brut pjenušcem i dakako zajedničke fotografije, WOW-ice su se zaputile u stari podrum koji datira iz 13. stoljeća. Na okruglom kamenom stolu dočekale su ih čaše, nekoliko vrsta domaćeg sira, a enologinja Zrinka Vinković Jergović otvorila je butelju vrhunske Graševine, berba 2022. po kojoj je Vinarija Kutjevo poznata u cijelom svijetu. Naime, prošle je godine Vinarija Kutjevo prodala 5.300 000 litara vina, a od toga 1.000 000 ove butelje diljem Hrvatske i u 26 zemalja svijeta.

Vinarija Kutjevo je najpoznatija po graševini, a dokazala je da je ta sorta koja se najviše uzgaja u Hrvatskoj, podobna za proizvodnju pjenušaca, svježih vina, predikatnih, maceriranih, vina ledenih berbi, a u susjednoj prostoriji, dobro čuvanom podrumu čuvaju se arhivska vina gdje graševina dokazuje da može sačuvati snagu i nekoliko desetaka godina. Međutim, dovitljiv i vrijedan tim nije stao samo na vinima. Naime, kod proizvodnje toliko količine vina ostaje mnogo sjemenki, a one u sebi kriju ulje koje sadrži antioksidanse i ostale sastojke koji su odavna cijenjeni u kozmetičkoj industriji. Pa, zašto hladnim prešanjem ne proizvoditi ulje od sjemenki graševine, pomislili su. Od zamisli nije dugo trebalo do djela i sada je Vinarija Kutjevo, jedina hrvatske vinarija koja proizvodi Premium ulje od sjemenki grožđa graševine, a u ponudi imaju i ulje od sjemenki cabernet sauvignona, cabernet franca i pinota crnoga.

To je bila kap koja je dodatno oduševila WOW-ice, koje su ga testirale s posluženim sirevima i na kockice narezanim kruhom, uživajući u svježoj Graševini. Stari podrum sigurno krije mnoge tajne koje se nikada neće doznati, međutim poznate rasplamsavaju maštu. Šest izrezbarenih drvenih bačava u podnožju podruma pričaju priču o povijesti podruma izgrađenog u 13. stoljeću i Vinariji Kutjevo, koja započinje dolaskom Cistercita u ove krajeve koji ovdje osnivaju opatiju i nazivaju je De Gotho (u kutu). Otuda naziv mjesta Kutjevo, a ime De Gotho nosi i premium linija vina ove vinarije. Vrativši se uz okrugli kameni stol, WOW-ice su doznale da – stol baš nije „samo stol“. Za to su se pobrinuli barun Franjo Trenk i carica Marija Terezija. Legenda govori kako je između njih planula ljubav, pa je barun jednu večer u podrumu nudio caricu najboljim vinima. Kada se dosta popilo, carica i barun naredili su posluzi da napuste podrum. Ljubavnici su napustili podrum tek nakon tjedan dana, a njihovim ljubavnim avanturama svjedoči upravo taj kameni stol s udubljenjem u sredini, koje je prema riječima svjedoka nastalo pod vatrenom caricom Marijom. Danas je taj stol poznat kao „stol ljubavnih želja“, a na svodu iznad stola nalaze se „recke“ za koje se pretpostavlja da su bilježile dane zajedničkog boravka ispunjenog strašću. Upravo te „recke“ nalaze se na etiketi linije Maximo.

Nakon što su položile dlanove na stol i zaželjele svoju ljubavnu želju, WOW-ice su imale čast premijerno kušati novo vino, tek za ovu priliku punjeno u boce. Još nije bilo niti etiketirano, pa će etiketa koja će nositi naziv Graševina Vinkomir biti iznenađenje. Ovo će single vineyard  vino biti poveznica s Kućom Vinkomir, odnosno restoranom koji se gradi upravo na položaju Vinkomir. Jedna tabla i drukčiji rok berbe dali su aromatski izraženije vino, analitički suho, ali s 5 grama šećera, tako da se prilikom kušanja osjeća ugodna slast i na kraju mineralnost. Vino će biti na tržištu početkom petog mjeseca, ali moći će se kušati, dakako u Kući Vinkomir, te samo u odabranim restoranima.

Prije odlaska na radionicu, WOW-ice su posjetile i ogromne hale nasuprot ulaza u stari podrum. Ovdje je sve impresivno, od velike bačve izrađene od hrasta kitnjaka ukrašene duborezom samoukog majstora iz Ormoža u koju stane 53.520 litara, pa napunjena teži preko 74 tone, do manjih i barrique bačvica, pa do tankova od inoxa – u jednog stane čak pola milijuna litara – graševine, dakako.

Na radionici koju je održala enologinja Zrinka Vinković Jergović, WOW-ice su kušale samo dio vina koje nastaje u podrumima ove velike vinarije. Dakako, prvi je na radu bio Kutjevo Rosé Premium (2022.) koje nastaje kao kupaža crnog pinota i zweigelta koje zrije na južnim obroncima Papuka i Krndije. Upravo taj terroir daje vinu mineralnost i iznimnu svježinu. Na nosu se javljaju nježne arome cvijeća, pogotovo ruže, dok u ustima prevladava crveno bobičasto voće.

Poznati i uvijek omiljen okus roséa u čašama je zamijenilo vino Graševina De Gotho (2020.), napravljeno od grožđa koje dolazi iz vinograda starog više od 30 godina na položaju Vetovo. Grožđe se bere ručno i prebire se svaka bobica koja mora biti zlatno obojena. Posebno je ovo vino, složile su se WOW-ice, a enologinja je objasnila kako je dio odležao u drvenim bačvama, dio u inoxu, a potom nakon punjena mirovalo u bocama četiri mjeseca dok nije postalo spremno za tržište. Godišnje Vinarija Kutjevo proizvede 20.000 litara tog vina, a može se nabaviti samo u odabranim vinotekama te kušati u nekim restoranima. Dakako, kao i sva vina Vinarije Kutjevo, može se nabaviti i preko njihovog web shopa.  U liniji De Gotho, Vinarija Kutjevo nudi i pinot crni, a uskoro će iz te linije, svjetlo dana (jer još su boce u tami, s vinom na kvascima) ugledati nova etiketa: pjenušac od sorte chardonnay, doznale su WOW-ice.

Na red je došla bijela kupaža, Maximo Bianco (2020.) od graševine i traminca. Traminac u ovom vinu podiže njegovu aromatiku, dok ga umiruje graševina koja svojom svježinom i kiselinom kupažu čini pitkom i osvježavajućom.

Čaše su WOW-ice isprale vodom, jer na red je došlo crno vino: Maximo nero (2017.), bordoška kupaža cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca. Dio je vina odležalo u drvenim bačvama i to namjerno – od pet različitih proizvođača, a nakon toga više od 10 mjeseci u bocama. Njime je, složili su se svi, Vinarija Kutjevo dokazala da se u Slavoniji može proizvesti veliko crno vino s velikim potencijalom za odležavanje, pitko, bez napornih tanina s aromom čokolade i višnje.

Sve prisutne WOW-ice toga su dana imale priliku prvi puta kušati vino iz linije Koria. To je nova boutique linija vrhunskih vina limitiranih serija. Koria Cuvée (2017.) sljubljuje dvije gotovo „oprečne“ vinske sorte: robusni cabernet sauvignon i delikatni pinot crni koji i dozrijevaju u različito vrijeme, ali oni ih beru u isto. Kako? WOW-icama je objasnila enologinja Zrinka Vinković Jergović: budući da pinot crni ranije dozrijeva, grozdove se odreže u vinogradu kad su u punoj zrelosti i ostavlja da se prirodno prosuše čekajući da sazre cabernet sauvignon. Potom ih ubiru istodobno i zajedno idu na fermentaciju. Nakon toga slijedi višegodišnje odležavanja u drvenim bačvama, potom u bocama… uglavnom ova je linija potpuno drukčija od onoga što smo navikli kušati od Vinarije Kutjevo. Etiketa s potpisom vlasnika, boca… a i cijena. Butelja je skuplja od 50€, što je opravdano – neki kupci, pogotovo stranci, traže samo takva vina.

WOW-ice su bile oduševljene njegovim aromama i okusom, a članovima Vinarije Kutjevo tada se predstavila Mirta Atlija, čudotvorka Miscotti keksića. Mirta Atlija u svojoj radionici peče keksiće s preko 50 okusa, a najveći joj je izazov ispeći one koji će svojim okusom pasati uz pojedina vina. Istog trenutka kada je okusila Koriu Cuvée, znala je da je to vino idealno za njene Miscotti kekse s čokoladom. Malo keksića u usta, pa gutljaj vina… izraz užitka na licu enologinje Zrinke Vinković Jergović bilo je dovoljna potvrda da je Mirta Atlija uspjela u svom naumu.

Na kraju prezentacije WOW-ice su imale priliku probati i nešto posve drukčije: Traubi vino, novitet iz Vinarije Kutjevo,  kupažu mladog vina sorte graševina i mošta sorte muškat u koju je dodan ugljični dioksid zbog mjehurića. Piće mora biti dobro rashlađeno pa će idealno pasati uz bučnice i kestene, kad dođe jesen, a budući da ljeto samo što nije počelo (a još nismo okusili niti proljeće), sigurno će postati popularno u koktelima.

Nakon radionice, a prije ručka, WOW-ice je čekalo iznenađenje, odnosno službena promocija Kutjevo Rosé Premium vina. Promocija je bila – radna. Na cvijećem ukrašenom stolu, kako to dolikuje za jedan rosé, te kao najava skorašnjeg festivala Pink Day u Laubi, stajale su boce bez etiketa. WOW-ice su bile prve koje su na butelje lijepile etikete koje je dizajnirala akademska slikarica Vlasta Pinart, također članica Udruge WOW. Malo ravno, malo koso, malo naopako… nema veze, etikete su bile polijepljene, a WOW-ice su sjele za stolove na kojima je bio poslužen odličan ručak.

Dan u Vinariji Kutjevo je bio ispunjen s toliko detalja, divnih priča, legendi, kušanja i razgledavanja zahvaljujući domaćinima. Pune dojmova članice Udruge WOW zaputile su se u Zagreb, a poziv da iduća promocija Kutjevo Rosé Premium vina iz ovogodišnje berbe bude i povod za posjet Kući Vinkomir, restoranu koji se već dobro primjećuje na obroncima ovog značajnog položaja, objeručke je prihvaćen i iščekuje se s veseljem.

 

Tekst Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić, članice Udruge WOW i arhiva vinarije