Posjetite Bakar – prepun je kulturne i prirodne baštine te prirodnih ljepota

Bez obzira putujete li često u Kvarnerski zaljev ili na njegove otoke, kad vam je palo na pamet da se spustite do Bakra i dan provedete u ovom prelijepom gradiću?

Jedan od razloga da je Bakar, prepun priča i legenda s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom stavljen na marginu „it“ destinacija je sigurno Koksara, koja je za svojeg postojanja Bakarskom zaljevu, Bakru i Bakarcu te ostalim mjestima nanijela samo negativne konotacije. Ali, tvornica koksa (danas se upitate zašto bi netko takvog zagađivača izgradio na tako prelijepom mjestu) i njezin 265 metara visoki dimnjak, otišli su 1995. godine zauvijek u povijest.  Gradić koji je „spavao“ u sjeni tog dimnjaka počeo se polagano buditi i danas je pravi turistički biser koji nudi maksimum svakom posjetitelju.

Možete ga odabrati za vikend destinaciju, istražiti njegove divote u jednodnevnom izletu uživajući u jednoj od mnogobrojnih manifestacija koje će ove godine obilježiti ljeto u Bakri, ali ga odabrati i kao mjesto vikend boravka uživajući u odličnom (povoljnom) smještaju, a potom i istražiti Kvarnerski zaljev, NP Risnjak i otok Krk.

Dobrodošlicu u Bakru zaželjet će vam direktorica Turističke zajednice grada Bakra, Sonja Jelušić Marić. Nju ćete susresti u turističkom uredu i ona će vas, posebno ako ste u većoj grupi rado provesti u šetnju gradom ili uputiti na brojne atrakcije koje skrivaju ulice Bakra. Neobično – zar ne? Ali, upornost i ljubav prema tom gradiću ljudi koji žive u njemu zaslužna je da je Bakar postao popularna turistička destinacija –  spoj mora i planine, povijesti i sadašnjosti koja se na ovom mjestu pokazuje na jedinstven način. Ekipa iz TZ Bakar se potrudila da i ova sezona koja je upravo počela ima dobre “mamce” za turiste, pogotovo zahvaljujući manifestacijama Margaretino leto i Pomorska bitka (13.7.).

Kad stignete u Bakar vrlo brzo ćete shvatiti kako je posjet ovom gradiću odlična ideja. Za početak – parking je na svim mjestima u gradu besplatan, kava je sigurno najjeftinija ili među jeftinijima na Kvarneru, a možete je popiti uz more na terasi caffe bara „Caponka“.

Dođete li do podneva zamirisat će vam marenda. Ona se poslužuje na terasi ribarnice „Vladimir“ uz more, a na tanjurima dominira domaća hrana i svježa ribe. S ovog mjesta počinje istraživanje Bakra u kojeg svakako krenite s praznom bocom u ruci. Zašto? U ovaj grad se slijeva pitka voda s preko 100 izvora u čijoj svježini možete uživati na jednoj od obnovljenih javnih špina (slavina), zahvaljujući projektu Oživljene Bakarske špine. Vidjet ćete iz po cijelom gradu koji je odlično markiran, pa je istraživanje grada jednostavno i zabavno.

Na putu prema najvišem dijelu Bakra, Kaštelu koji se spominje u Vinodolskom zakoniku, a koji je jedan od mlađih Frankopanskih kaštela koji je štitio grad i Bakarski zaljev, proći ćete kraj nekoliko vrlo zanimljivih turističkih punktova.

Neobična kuća koja će vam privući pažnju u staroj gradskoj jezgri  je Turska kuća u čijoj se blizini nalazi i Rimska. Putem ćete zastati kraj konkatedrale, mjesne župe Bakra, crkve sv. Andrije apostola. Izgrađena je u 18. stoljeću, na mjestu stare crkve, a to je ujedno i najveća crkva u Bakru i Riječkoj nadbiskupiji.

Za vrijeme izgradnje bila je treća po redu crkva u tadašnjoj Hrvatskoj, odmah iza zagrebačke i đakovačke katedrale. Zavirite u ovu crkvu (vidjet ćete da se uz klupe za vjernike nalazi i sat, netipično za Hrvatske crkve, o čemu će vam mještani rado ispričati priču).

Nakon što izađete, potražite vrata koja vode u katakombe. Ispod župne crkve Sv. Andrije nalazi se kripta podijeljena u dva dijela u kojoj je i 85 grobnih mjesta iz 18 i 19 stoljeća. U kripti je pokopan i biskup Vjenceslav Šoić koji je najzaslužniji za obnovu crkve sredinom 19 st.

Korak po korak, put će vas dovesti do najviše točke u starom dijelu Bakra na kojem se nalazi stara Pučka škola i već spomenuti Kaštel. Tvrđa je nepravilnog trokutastog tlocrta s unutarnjim dvorištem u kojem se nalazi cisterna, četiri kuhinje, prostrane dvorane i dvije tamnice.

Bakarske dame, Bakarska straža i Sonja Jelušić Marić, direktorica TZ Bakra

U jednoj je, kažu, bio zatočen Smail Aga Čengić. Kaštel priča priču o povijesti, ali i budućnosti u kojoj će se restauracijom pretvoriti u interaktivni dvorac s muzejem u kojem će se moći susresti i članove Bakarske straže 1848.

Godina 1848. u njihovom nazivu nije slučajna. Naime te je godine na sjevernoj strani utvrde ban Jelačić dao napraviti nova vrata. Po njemu se ona i danas zovu Banska vrata. Kad ih prođete možda će vas dočekati Bakarske dame s baškotom i šnitom Bakarske torte. Poželite li ih ponijeti kući kao suvenir, potražite ih u pekari „Vrbnik“ na samoj rivi.

Gornji grad, kako lokalci nazivaju stari dio grada nije jedino što možete vidjeti u Bakru. Bakar ima lijepu šetnicu uz more na koju se može krenuti desno ili lijevo, odnosno s obje strane grada.

Pa, ako krenete desnom stranom (kad se spustite iz grada), vidjet ćete interpretacijsku stazu koja priča priču o ribolovu ovog kraja, posebno lovu na tune. Glavna zvijezda ove šetnice je Tunera,  a visoka gotovo dvadeset metara oko koje je interaktivni postav o tunolovu ovog kraja.

Krenete li lijevo, naići ćete na naizgled napušteni objekt omraženog industrijskog postrojenja: podvodni tunel. U Bakru su ga odlučili pretvoriti u turističku atrakciju. Za početak, postavljena su atkraktivna vrata koja već otkrivaju dio priče. Nakon restauracije odnosno sigurnostnih zahvata, podmorski tunel namjeravaju otvoriti do razine mora, a posjetitelji će kroz fotografije i animacije moći doznati više o industrijskoj prošlosti Bakra.

Budući da još nije otvoren za turiste, prošećite novom pontonskom šetnicom i okrenite se prema gradiću i uživajte u pogledu te… napravite koji selphie.

Proučite li stare fotografije Bakra i Bakarskog zaljeva, primijetit ćete mnogobrojne predzide. To su zapravo bili vinogradi. Naime, u gradu Bakru i u mjestu na višoj nadmorskoj visini, Praputnjaku, postupkom poznatim kao methode rurale proizvodila se od autohtonih bijelih sorata (najviše beline, a znatno manje žumića, vrbića, verdića i žlahtine) pjenušavo vino Bakarska vodica, koja je bila vrlo cijenjena. Pojavom bolesti, vinogradi propadaju, a pod istim se imenom počelo proizvoditi biser vino (dodavanjem ugljičnog dioksida u bijelo vino), koje je zbog upitne kvalitete izgubilo reputaciju (sjeća ga se još samo starija generacija).

Danas, zahvaljujući entuzijastima Poljoprivredne zadruge „Dolčina“ Praputnjak, obnavljaju se prezidi koji su 1972. godine proglašeni spomenikom kulture, te su i uvedeni u registar nepokretnih spomenika kulture. Na obnovljenim prezidima ponovno raste belina, a u podrumu se klasičnom metodom vrenja u boci proizvodi „Stara Bakarska vodica“. U turističkoj sezoni, ova zadruga poziva turiste na okrjepu u zanimljivo dizajnirani vinski podrum s kojeg puca pogled na Bakar.

I kad pomislite da ne može bolje od onoga što ste vidjeli i doživjeli u Bakru – ima još. Sa još veće nadmorske visine, puca pogled na Bakarski zaljev, prezide, otoke Krk i Cres, do Učke, pa sve još dalje…

Morate se samo popeti iznad Bakarca, nekadašnje luke Hreljina, do ostataka frankopanskog srednjovjekovnog grada na strmoj uzvisini od 321 metar iznad mora. Hreljin, građen u srednjem vijeku, bio je važno stambeno, trgovačko, obrambeno i upravno središte smješteno na strateškoj točki koja je nadzirala komunikacije što povezuju unutrašnjost Hrvatske s morem.

Ako ste skloni planinarenju, jedan dan ostavite za istraživanje NP Risnjak (prema svojim mogućnostima odaberite jednu od mnogobrojnih staza), a u bakarskom zaleđz obratite pažnju i na fenomen Ponikve. Naime, radi se o krškom jezeru koje nastaje i nestaje. U suhim periodima, sve što možete vidjeti je lijepa priroda – livade i šumarci u velikoj udolini. Ali krški teren krije izvore vode. Kada krenu kiše, voda prodire i u šumi se javlja nekoliko izvora. Nastaju ledeni potočići koji bujaju dok dolinu ne ispuni pravo pravcato jezero prekrivši krošnje stabala. Ako nam ne vjerujete, pođite cestom prema mjestu Ponikve nakon poduljeg kišnog perioda te se iznenadite prizorom krošanja koje vire iz vode!

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko, Sunčana Barušić i arhive TZ Bakar (Miljenko Šegulja, Stilueta.net) i Putevima Frankopana

 

 

U vinariji Papak održat će se 5. Srijemski Pjenušavi doručak u vinogradu

U subotu 6. srpnja u kušaonici Vina Papak Ilok, na najistočnijem vinogradarskom položaju Radoš, održat će se 5. Srijemski pjenušavi doručak u vinogradu u organizaciji TZ Vukovarsko-srijemske županije. Nakon prošlogodišnjeg jesenskog izdanja, upriličenog uz blagdan Sv. Martina, srijemski se doručak vraća u svoj prvi, ljetni termin.

Subotnji program započinje prijepodnevnim kušanjem pjenušavih vina s bogatim srijemskim doručkom koji priprema hotel Dunav (od 10 do 12 sati), uz pop i rock glazbu sastava „Dva i pol muškarca“.

Novost u programu je mini radionica (u 12:15)  pod nazivom „Slatko i plavo“- slijepo kušanje srijemskih traminaca i francuskih plavih sireva, za koju treba posebna rezervacija jer je broj polaznika ograničen.

U 13 sati počinje dio programa nazvan “En primeur Srijem”, odnosno predstavljanje mladih vina ili novih berbi na tržištu, vinarija sudionica na Srijemskom pjenušavom doručku. Svoj su dolazak, uz domaćina, vinariju Papak, potvrdile vinarije Trs, Buhač, Izvori života – Ilok (Zelenika), Čobanković i Kast.

Tijekom doručka, za ljubitelje slikanja, održat će se radionica slikanja Feel good & Paint, prema ideji Majde Jakše, direktorice TZ Vukovarsko-srijemske županije.

Sa željom da događaj sačuva svoju posebnost u vinsko-hedonističko-ladanjskom okruženju, organizatori vas pozivaju da im se pridružite i rezervirate na vrijeme svoje mjesto pod stoljetnim orahom gdje vrijeme staje, a trenutci uživanja ostaju dugo u sjećanju.

Rezervacije mjesta i uplata kotizacije: info.vinapapak@gmail.com

Rezervacije radionice „Slatko i plavo“: Marija Vukelić marija@marijavukelic.com (098 277301)

 

Više informacija: visit@srijem-slavonija.eu

 

Foto: Julio Frangen i arhiva vinarije Papak Ilok

Decanter 2024 Winners Showcase: udruga Vinistra još jednom potvrdila da je odličan domaćin

Prestižan event Decanter 2024 Winners Showcase by Vinistra u luksuznom Golf Adriatic Clubhouseu hotela Kempinski u Savudriji, okupio je dvjestotinjak uzvanika, vinskih profesionalaca i novinara iz čitave Europe.

Oni su na prvom Decanterovom događaju u Hrvatskoj u organizaciji Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre, uživali u vinima četrdesetak hrvatskih vinara koji su u Londonu na nedavno održanom ocjenjivanju  Decanter Wine World Awards (DWWA) osvojili ukupno 364 medalje.

Slavila se čista romantika hrvatskih vina

Hrvatskim vinarima medalje je uručila velika prijateljica istarskih vina Britanka Caroline Gilby, Master of Wine i regionalna predsjednica DWWA za Balkan, Srednju i Istočnu Europu, Hrvatsku i Sloveniju. Ona je i jutro uoči održavanja eventa vodila inspirativni masterclass „Upoznajte Istru“, na kojem su strani novinari i uzvanici doživjeli našu najatraktivniju vinsku regiju kroz 13 odabranih malvazija i terana.

Caroline Gilby

„Danas u čaši malvazije i terana možete vidjeti sve ljepote istarskog poluotoka, ali i karakter istarskih vinara. Lijepo je vidjeti ogroman napredak koji su istarski vinari napravili u posljednjih deset godina o čemu svjedoče i medalje s ocjenjivanja, a kriteriji Decanterovog ocjenjivanja su vrlo strogi. Fokus je isključivo na kvaliteti, a u čaši se ocjenjuje čitava jedna vinogradarska godina“, istaknula je Gilby na početku svečane dodjele odličja hrvatskim vinarima.

Sylvia Wu

Njezina kolegica Kineskinja Sylvia Wu, predstavnica Decantera Kina i regionalna urednica za Aziju, Sjevernu i Istočnu Europu rekla je kako joj je iznimna čast biti na Decanterovom eventu u organizaciji Vinistre i slaviti čistu romantiku hrvatskih vina.

„U suradnji s Vinistrom otkrili smo vrhunska vina ne samo u Istri nego i u čitavoj Hrvatskoj pa se od prošle godine Hrvatska našla na Decanterovoj vinskoj karti“, poručila je Wu.

„Dolazak Decantera u Hrvatsku i najutjecajnijeg ocjenjivanja vina na svijetu značajni su iskoraci u rastu hrvatske enologije, ali i domaćeg turizma u cjelini. Riječ je o događanju koje možemo smatrati svojevrsnom potvrdom kako naša zemlja kontinuirano radi na kvalitetnom razvoju vinske proizvodnje, a samim time i na podizanju eno-gastronomije kao jednog od traženijih turističkih proizvoda koji često predstavlja i važan motiv dolaska gostiju u destinaciju“, rekao je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, dodavši da upravo posebna događanja poput ovoga uvelike doprinose razvoju cjelogodišnjeg turizma.

Obilazak 15 vinogradarskih lokacija helikopterom

Iznimno ponosan sinoć je bio i predsjednik udruge Vinistra Luka Rossi koji je istaknuo kako je nakon prošlogodišnjeg domaćinstva Concours Mondial de Bruxellesu, ovo još jedan značajan event za promociju Istre i hrvatskih vina.

„Naša udruga je za strane uzvanike i medije organizirala i posjet istarskim vinarijama te najnoviju ponudu Istre, obilazak 15 vrhunskih vinogradarskih lokacija helikopterom. Siguran sam da će se našim gostima svidjeti sve ono što će vidjeti i da će nam se ponovo vratiti. Koristim prigodu još jednom čestitati svim nagrađenim hrvatskim vinarima“, rekao je Rossi.

Luka Rossi

A hrvatskim vinarima, ovogodišnjim dobitnicima Decanterovih medalja u svoje ime te u ime premijera Andreja Plenkovića i ministra poljoprivrede Josipa Dabre, čestitao je i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak. Čestitkama se pridružio i Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i lovno gospodarstvo Istarske županije.

„Nakon Concours Mondial de Bruxellesa, imati u ovako kratkom vremenu u Istri i Decanter veliko je priznanje svim vinarima i udruzi Vinistra koja ove godine slavi 30. obljetnicu“, rekao je Pinzan.

Više na: https://vinistra.hr/hr/decanter-2024-winners-showcase-1

 

Foto: Merlo De Graia

Kozje i Kozjanski park – odlična vikend destinacija

Vikend izleti postaju sve popularniji i traženiji, a nakon pandemije promijenili su se i prohtjevi turista: mnogobrojni su u potrazi za mirom, tišini, prirodnim ljepotama, čistim zrakom i aktivnim turizmom, bilo da se radi o šetnjama, bicikliranju, planinarenju, raftingu, adrenalinskim parkovima ili samo o debeloj hladovini ispod drveta okruženim cvjetnom livadom, dekicom, osvježavajućim pićem…

Živite li u središnjoj Hrvatskoj, u Zagrebu, Krapini, Karlovcu ili Varaždinu, predlažemo da istražite pravi biser Slovenije – Kozjanski park. Od granice s Hrvatskom (idete li preko Zaprešića), udaljen je svega nekoliko kilometara koje možete proći bez vinjete, vozeći se lokalnom cestom.
Kozjanski park je zaštićeno područje sa statusom regionalnog parka na istoku Slovenije, uz granicu s Hrvatskom i rijeke Sutle, dok se na zapadu proteže do planina Vetrnik i Oslica.

To je mjesto gdje se susreću predalpska brda, brežuljci zasađeni vinovom lozom, plodorodne ravnice uz rijeku Sutlu i krški krajolici, pa područje nudi brojne mogućnosti za istraživanje i uživanje u predivnoj prirodi.

Plodne doline Sutle i rječice Bistrice bile su odavno naseljene: na uzvisinama izgrađeni su dvorci, a oko i ispod njih razvila su se trgovišta i naselja koja i danas svjedoče o prošlim vremenima i bogatoj kulturnoj baštini koju mještani njeguju s ljubavlju.

Za početak istraživanja ovog područja predlažemo da vam „baza“ bude općina Kozje. Nekad mjesto bogate industrije – ovdje su se počele proizvoditi „Montice“ jakne koje su prošlog stoljeća bile hit među mlađom generacijom, a sve su popularnije i u današnje doba jer se proizvodnja s modernijim dizajnom i tkaninama nastavila u drugoj tvornici.

U općini Kozje nalazila se i tvornica Staklarne Rogaška – Decor u kojoj su majstori staklari dizajnirali i proizvodili brojna odličja za sportske nagrade, ali i vrijedni kristalni darovi – jedan je uručen Britanskoj kraljevsku obitelji, te Papi Ivanu Pavlu II.

Dobrodošlicu će vam zaželjeti dva simbola grada smještena na dva kružna toka – skulptura jabuke i stakleni zmaj. Visok je više od četiri metra, teži od 12 tona, a za izradu, prema ideji Mitje Lukanca korišteno je 1250 komada ručno obrađenog stakla. Zmaj je dio legende o borbi mještana sa strašnim zmajem kojoj je stala na kraj jedna koza!

Jabuka je podsjetnik na Festival jabuke koji se održava u rujnu, na kojem se želi prikazati rad i nastojanja u očuvanju prirodnih vrijednosti ruralnog i kulturnog krajolika Kozjanskoga, čiji su bitan prepoznatljiv pejzažni element travnati voćnjaci visokostablašica starih sorta jabuka.

Kofere spustite u „Gostilni i prenoćištu Kozjanski dvor“, butik hotelu u vlasništvu braće Iztok i Sandi Štus. Otkada su kupili stari restoran i prenoćište te „birtiju“, kako su nekad mještani zvali ovaj prostor, malo po malo pretvorili su ga u moderno uređen ugodan prostor u kojem se može prespavati, ali i dobro pojesti.

Iztok i Sandi Štus

Dok čekate specijalitete pripremljene od lokalnih namirnica (pastrva s mladim krumpirom u „škarniclu“, sočna marinirana rebrica s Kozjanskim umakom, piletina na bezbroj načina….), zavirite iza zgrade. Naime, tamo stanuju jarac Piko i njegova brojna obitelj koji će odmah prići ogradi i dakako žicati hranu (pssst… jako vole kruh!).

Svim je gostima na raspolaganju sauna, a oni koji je baš i ne vole, mogu, uz čašu dobrog vina (primjerice vina Mramor), uživati na terasi s pogledom na jezero u kojem, vjerovali ili ne – plivaju šarani.

Preko puta Kozjanskog dvora nalaze se odlično uređena velika i mala igrališta, od nogometnog, košarkaškog do prostora s raznobojnim tunelima i penjalicama. Postoji i bazen, ljeti se može kupati uz rijeku a spavati? Pa zapravo, to je kamp namijenjen djeci. Ovdje u velikim šatorima mogu boraviti u organiziranim grupama (posebno je zanimljivo za djecu koja su sportsko aktivna), ali djeca mogu doći i na ljetovanje i vrlo brzo pronaći nove prijatelje. Kamp funkcionira na tjednoj bazi (šest dana, pet noći) i organiziran je 24 satni nadzor stručnog osoblja te brojne aktivnosti za djecu.

U Kozjanskom dvoru se mogu unajmiti i električni bicikli – idealni za vikend istraživanje ovog dijela Kozjanskog parka. Predlažemo da se (električnim biciklom nije naporno), odvezete do podnožja Grajske staze, ostavite bicikle i srednje teškom planinarskom stazom uputite kroz šumu sve do vrha dvorca Podsreda.

Osim predivne prirode i žubora potoka koji će vas okruživati, dodatnu zabavu pružit će poučna staza na čijim panoima možete doznati sve o drveću koje raste u ovom području, pogađati od koje su životinje utisnuti tragovi uz stazu ili koje ljekovite bilje raste na obroncima.

Kraj staze je ujedno i ulaz u dvorac Podsreda. Kažu za njega da je „najdvorskiji“ od svih dvoraca u Sloveniji, jer sa svojom bogatom kulturnom aktivnošću živi i danas. Jedan je od rijetkih kulturnih spomenika iz romaničkog doba koji je u posljednjih trideset godina iz gotovo propadajućeg stanja uz potpunu obnovu postao važan nositelj događanja i cjelovito ponude u ovom dijelu Slovenije.

U dvorcu ćete moći pogledati mnogobrojne zanimljivosti: dvorske prostore, renesansnu dvoranu, stalnu slikarsku izložbu Franceta Slana, stalnu zbirku stakla iz nekadašnjih „glažuta“ (starih staklana), dvorsku tamnicu i kuhinju, dvorski podrum u kojem možete pogledati predstavljanje zaštićenog područja Regionalnoga parka Kozjansko te potkrovlje i galerije gdje ugošćuju mnogobrojne izložbe poznatih domaćih i stranih umjetnika. Renesansna dvorana ujedno je službeni prostor za vjenčanja.

Možete ga istražiti uz pomoć audio vodiča na više jezika, odabrati vođenu turu ili, pogotovo ako ste s djecom – turu “Potragu za blagom”. Naime, to je zabavan i interaktivan način obilaska dvorca u kojem će uživati cijela obitelj.

U dvorcu Podsreda može se i prespavati, jer jedno je krilo dvorca pretvoreno u sobe za odmor. Pa želite li se probuditi kao kralj ili kraljica, raspitajte se za smještaj.

Nakon silaska do bicikla koje možete ostaviti u dvorištu gostoljubivog domaćina u podnožju Gajske staze, prihvatite i poziv domaćina. Naime, to je dvorište Kleti vin in penin Moškon. Domaćin Rajko Moškon rado će vam pokazati podrum, ponuditi vas čašom pjenušca koji će vas osvojiti na prvu!

Biciklom krenite prema hotelu Kozjanski dvor, ali na pola puta, na lijevoj strani obratite pažnju na putokaz, pa pažljivo zbog prometa koji nije gust, a vozači se često susreću s grupama biciklista, skrenite prema Kukovičičevom mlinu. Nakon prelaska drvenog mosta, potražite gazdaricu Maju koja je dolaskom u obitelj Kukovičič postala mlinarica.

Maja Kukovičič

Za ulaznicu od 1 € (uz prethodnu najavu), Maja će vam ispričati o bogatoj obiteljskoj tradiciji, koju danas uspješno povezuju sa suvremenim načinima proizvodnje. Vidjet ćete kako radi mlin, pod prstima osjetiti kakvo je brašno od pira koje pada u drvenu lipovu kutiju nakon što ga zahvaljujući snazi vode samelju kameni valjci, a kasnije možete (za ulaznicu od 5 €) kušati domaći kruh s domaćim namazima, popiti sok od bazge, a u dućanu kupiti njihove ekološke proizvode. Novitet u ponudi Kukovičiča je „Culica“ Kozjanskih dobot, odnosno pinklec/zavežljaj hrane kojeg možete ponijeti na obližnje proplanke i pojesti uz pjev ptica.

U općini Kozje nalaze se sela koja pričaju divnu priču o povijesti. Jedno takvo je Pilštani (od Kozjanskog dvora nekoliko kilometara) gdje će vas (uz prethodnu najavu) dočekati Andrej Kolar. Iskusni je to turistički vodič koji živi u Plištanju i koji ovaj kraj voli na poseban način. Pričajući o Kozjem povesti će vas ulicama Pilštanja ukazujući na posebnosti.

U selu se nalazi Sigurna kuća za djecu, mjesna crkva Sv. Mihaela u kojoj će vam ispričati priču o Svetoj Emi, jedinoj slovenskoj svetici. Dok vam šetajući uz sramotni stup priča povijest, dobro ga slušajte jer obilazak završava u šoli (školi) Pilštajn.

Otvorit će vam vrata učionice, sjest ćete u školsku klupu sa početka prošlog stoljeća i proći nekoliko predmeta klasične nastave. Boravak u školi jedinstveni je turistički proizvod ovog kraja i zabava za cijelu obitelj.

Andrej Kolar

U školi ćete naučiti puno i o prirodi ovog kraja, a sve što naučite možete i vidjeti. Tako iz škole krenite u prirodu sve do predalpskih predjela Kozjanskog parka, uspinjući se na vrhove Veternik, Oslica i Bohor (od 600 do 1000 metara nadmorske visine).


Na Veterniku se nalazi vidikovac s harfom koju svira vjetar, a dok se penjete pazite da hodate utabanim stazama. Naime, na ovim predivnim cvjetnim livadama rastu rijetke divlje orhideje u društvu mirisnog ljekovitog bilja.


Iz Kozjanskog parka, odnosno malog hotela retro naziva “Gostilna i prenoćište Kozjanski dvor” možete istražiti još mnogo prirodnih ljepota, ali i susjedna mjesta Podsredu i Podčetrtek, pa će se možda vikend bijeg pretvoriti i u mali godišnji!

Tekst: Sunčana Barušić
Foto: Nikola Zoko, Sunčana Barušić i arhiva Tic Kozjanski park

Iz Radoboja poručuju: “Sačuvajmo stabla, ona nam osiguravaju zdravlje i život!”

Ispod njih smo se prvi put poljubili, ispod njih su prohodala naša djeca, a ono najvažnije: ona toliko već spominjan ugljični dioksid uklanjaju iz atmosfere i „skladište“ u zemlju. Ona su prirodni regulator topline, čistoće zraka, ona sprječavaju zagrijavanje tla i njegovo uništenje.

Samo su to neke poruke s Forest Festa koji je nedavno održan u Radoboju. Najveću pozornosti izazvala je Šumska terapija kroz šumsku kupku, novi turistički proizvod zbog kojeg Radoboj privlači sve više turista željnih doticaja s prirodom.

Već spomenute šumske kupke, radionice za djecu i odrasle, tematske likovne kolonije, animacije vezane uz rudarsku tradiciju i još mnogo toga predstavljeno je na Forest Festu, a djeca su bila oduševljena lutkarskom predstavom na temu zagorske legende o Čehu, Lehu i Mehu. Oni željni planinarenja došli su na svoje „osvajajući“ planinarske staze Strahinjčice, a program pod nazivom „Put orhideja“ bio je zanimljiv svima koje zanimaju biljke i cvijeće.

Uz zvukove glazbe, jer navečer su bili organizirani koncerti, organizatori su predstavili i još jedan „mamac“ za turiste. Naime, mogli su se razgledati multimedijalni Muzej Radboa, Hiža vinove loze, Hiža štruklju te virutualni postav Centra Prirode Zagorje.

Inovativni održivi turizam

Glavni dio programa bila je međunarodna konferencija na temu „Zeleni horizonti: osnaživanje zajednica kroz terapiju šumama, inovativni održivi turizam“, na kojoj su sudjelovali strani i domaći govornici, koji imaju svjetska iskustva u primjeni šumske terapije. Orgnizatorica Forest Festa, Jasna Vukas izrazila je zadovoljstvo što je ovaj prvi festival privukao toliku pažnju te naglasila kako je ideja forest power krenula iz Japana te Kine. „Radoboj je izabran kao idealna destinacija, turistički rečeno boutique destinacija, u kojoj se može odvijati ovakav oblik turizma“, rekla je Jasna Vukas.

Jasna Vukas

Slavko Štefičar iz Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma i sporta rekao je kako se cjelogodišnji turizam ne može dogoditi preko noći. „U desetogodišnjem razdoblju uložit ćemo više 1,5 milijardi eura u razvoj održivog turizma. Poznato je da se na kontinentalnom dijelu Hrvatske mogu razvijati dva oblika turizma, a to su zdravstveni i aktivni što znači da se pomoću njih može postići turizam 365 odnosno cjelogodišnji turizam“, istaknuo je Štefičar.

O inovativnom održivom turizmu govorila je dr. Gisela Immich s Ludwig-Maximilians University iz Muenchena. Kako bi se uopće moglo nešto reći o inovativnom turizmu, treba znati da živimo u doba eksploatacije prirode i zemlje. “Potrebna je radikalna promjena trendova jer se zemlja pretjerano iskorištava, a za to je isključivi krivac – čovjek!”, rekla je Immich. Zapitala se što trebamo promijeniti? Prije svega, treba poraditi na zaštiti, a potom i u području ekologije. Dodala je kako se trebamo usmjeriti na postavljanje standarda koji su ekološki prihvatljivi. “Došli smo do toga da je čovjek neprijatelj prirodi, a zapravo su ljudi i priroda neraskidivo povezani”, zaključila je Immich.

Spasiti, a ne uništiti stabla

Vlasnik tvrtke Herbafarm-Magnolija iz Zagreba, Maks Udov mišljenja je kako dolaze teški dani što se tiče šuma i stabala. Njegova se tvrtka bavi spašavanjem stabala, a to čini inovativnim proizvodom Herbafertilom koji stavlja u korijen stabala. “Ne smijemo dopustiti da se naša stabla osuše i odumru. U potpisu su ona stabla ispod kojih smo se prvi put poljubili ispod kojih su naša djeca prohodala”, naglasio je Udov.

Dipl. ing. arh. Dijana Hršak iz Javne ustanove Zagorje zeleno iz Radoboja rekla je kako JU djeluje od 2006. godine. Osvrnula se na Radoboj te napomenula kako na Strahinjčici nalazi više od tisuću raznih biljnih vrsta, a područje je uključeno u Naturu 2000. “Ovdje postoji šest različitih staništa sa šest različitih biljnih vrsta. Zanimljivo je kako je ovaj prostor jedinstven i po 32 vrste orhideja”, rekla je Hršak. Dodala je kako je prošle godine napravljen Plan upravljanja ekološkom mrežom.

Slovenija ima certificirane šumske terapeute

Dr. Darija Cvikl iz Više škole za turizam i wellness iz Bleda govorila je o slovenskim iskustvima o razvitku šumskog turizma. “Uspjeli smo certificirati na nacionalnoj razini šumskog terapeuta. Uz to, imamo i Prvi akreditirani obrazovni program na nacionalnoj razini u Europi”, naglasila je Cvikl. Umjesto dr. Laure Secco s University TESAF iz Padove na konferenciji je bila njezina suradnica Todora Rogelja. Sudionike konferencije upoznala je s iskustvima iz Italije kao što su planirane terapeutske tehnike koje se izvode u prirodnom okruženju. “To je zeleni turizam. Treba napomenuti kako je 2021. samo pet posto ljudi bilo orijentirano na šumsku terapiju”, istaknula je Rogelja. Kao pozitivan primjer istaknula je područje talijanskih Alpa u kojima se nude terapije u šumi te bioenergetske terapije. “Sve je veći interes za šumske terapije u trajanju od tri do šest dana i to treba i dalje razvijati”, zaključila je Rogelja.

Zadnjeg dana Forest Festa održana je Specijalna šumska kupka za ljude sa specijalnim potrebama.

 

Foto: Sunčana Barušić, arhive općine Radoboj i Snaga šume

Sedam razloga zašto posjetiti Bihać

Tražite li inspiraciju za malo drugačiji godišnji odmor ili kvalitetan ‘vikend bijeg’ krenite u Bihać. Nalazi se uz samu granicu s Hrvatskom (Donji Lapac, Slunj, Korenica), glavni je grad Unsko-Sanskog kantona, krasi ga jedinstvena povijest, prirodne ljepote koje kreira rijeka u NP Una, ali i dinamika grada koju diktiraju divni domaćini.  Bihać je uvijek odlična ideja za sve – mlado i staro, ljubitelje odmora i mira ali i adrenalina i dobre zabave. Možete ga istražiti cijele godine, a posebno je privlačan u ljetnim mjesecima kad grad jednostavno ne spava.

Spustite kofer na mjestu koje će vas u potpunosti odmoriti!
Putujete li puno znate da ćete dobro zapamtiti mjesto na kojem ste se odlično odmorili. Upravo zato sve je više hotela koji veliku pažnju posvećuju posebno dizajniranim interijerima koji suvremenim putnicima pružaju osjećaj ‘kao kod kuće’.

Taj trend u Bihaću s posebnom pažnjom njeguje hotel Emporium koji se nalazi na ulazu u grad od kuda je idealno krenuti u istraživanje ovog Bihaća i njego okolice. Ono što ovaj hotel čini posebnim je spoj tradicije i modernog, inovativnost koja se manifestira u pomno dizajniranim sobama čije ugodne krevete brojni turisti ocjenjuju najvišim ocjenama na društvenim mrežama. Najbolje ocjene dobiva i  restoran u ovom hotelu s posebno kreiranim ‘tanjurima’ na kojima se nalaze namirnice iz lokalnog uzgoja.

Istražite grad u društvu vodiča
Grad je uvijek poželjno u potpunosti istražiti, a u otkrivanju najboljeg od najboljeg svakako je u društvu vodiča. U centru Bihaća nalazi se turistički ured, zavirite u njega i potražite sve potrebne informacije. Nas je u razgled poveo Almir Kurtović koji je ispričao kako je grad dobio ime, ali i pokazao nekoliko važnih točki koje morate vidjeti u Bihaću.

Grad čije ime u prijevodu znači ‘kraljevsko dobro’, nekad je bilo glavno središte Kraljevine Hrvatske pa je povijest vezana za Frankopane čiji se tragovi i danas vide po gradu. U razgledu grada svakako prođite šetnicom ukrašenom oslikanim klupama, skulpturama i koja završava hidroelektranom.

Kružnom šetnjom vidjet ćete Kapetanovu kulu prekoputa koje se nalaze ostaci crkve Sv.Antuna Padovanskog sa zvonikom. Crkva se prostirala na  900 kvadrata s pravokutnim zvonikom visine 50 metara, koji je dominirao iznad gradske urbane jezgre.

Crkva je stradala u Drugom svjetskom ratu i od tada, pa do danas nije obnovljena. Na ovom mjestu će vas privući i Bihaćki sarkofag, poznat kao Grobnica hrvatskih velikaša odnosno Grobnica bihaćkog plemstva. Originalan sarkofag je podignut u drugoj polovici 19.stoljeća, na mjestu na kojem je izgrađena tada nova crkva Sv. Ante Padovanskog u Bihaću.

Jedna od vrlo zanimljivih turističkih točaka Bihaćka svakako je džamija Fethija. Povijest kaže kako je isprva bila crkva (svetog Antuna sagrađena sredinom 13. stoljeća u gotskom stilu). Nakon dolaska Osmanlija, po naredbi Hasan-paše Predojevića, crkvu su otkupili od bihaćkih katolika (dokumenti u bečkim i istanbulskim arhivima) nakon čega su je preuredili u džamiju (zidajući postojeće i otvarajući nove prozore) nazvanu po jednoj od Kur’anskih sura – Feth (Pobjeda). Danas se iznad velikih ulaznih vrata u džamiju nalazi gotička rozeta.

 

Znate li gdje je najljepši pogled na Bihać?
Koga god pitate u Bihaću uputit će vas prema starom gradu Sokolac do koje ćete stići jasno označenim putem. Možete krenuti automobilom, ali i pješice svakako ‘hvatajući ‘ zalazak sunca. Utvrda Sokolac ima bogatu povijest, a danas je ova lokacija i pozornica za zanimljive kulturne i glazbene događaje posebno u ljetnim mjesecima.

Dok krećete u istraživanje ovog lokaliteta evo i nekoliko zanimljivosti. Za Sokolac se vezuju mnoge priče ali i legende. Jedna od njih govori kako je jednom davno živio bogat čovjek Dobriša koji je imao tri kćeri: Biku, Soku i Vranu. Kao sjećanje na prerano preminulog oca, kako kažu povijesni izvori, 1380. godine kćeri su sagradile tri grada. Bika je odabrala mjesto na lijevoj obali Une i tu podigla grad koji je po njoj dobio naziv Bikće (danas Bihać). Soka je odabrala istočnu stranu i na visokom brdu prepunom stijena sagradila Sokolac, a najmlađa sestra Vrana je nadomak današnjeg naselja Ćukovi sagradila gradić koji je po njoj dobio ime Vrnograč. Sokolac je danas jedan od simbola Bihaća, atrakcija koju brojni turisti rado istražuju, kulisa na kojoj se snimaju filmovi i tv spotovi.


Otkrijte ljepote NP Une
Jedna, jedina, jedinstvena – mistično je porijeklo imena rijeke Una još od vremena Rimljana. Legenda kaže da su Rimljani toliko ostali očarani prirodom koja okružuje Unu, te njezinom smaragdnom bojom pa su je pretvorili u posebno mjesto za odmor. Od tada, pa sve do danas Una koja svojom snagom oblikuje okolicu grada Bihaća, čarobno privlači brojne ljubitelje prirode. Moćna i elegantna protječe središtem ovog grada vodeći vas, poželite li to – do Nacionalnog parka.

Ljepote NP Una možete istražiti u laganoj šetnji koja kreće od Štrbačkog buka visokog 24,5 metara koji je ujedno i najviši vodopad na Uni. Vidikovci s kojih ‘puca’ pogled na moćnu rijeku ujedno su najfotografiranije točke ovog prirodnog fenomena i krenete li u istraživanje Une pješice znajte da će vas oduševiti netaknuta priroda, riječne plaže, brojni slapovi. Ovaj NP dostupan je svima – cijena ulaznice je 8 KM (4 eura).

 

Za one željne adrenalina, NP Una mogu istražiti i s veslom u ruci. Priča o organiziranom spuštanju Unom počinje 1972. godine kad je prvi put organizirana ‘Una regatta’ koja od tada pa sve do današnjeg vremena  u špici ljetne sezone okuplja stotine sudionika koji se spuštaju kajacima i čamcima.

Rafting za sve uzraste

Za one koji žele poseban doživljaj Une postoje vođene ture raftinga s iskusnim vodičima u kojem možete uživati u ljetnim mjesecima. Dovoljno je odabrati jednu od ruta rafting programa kojeg će za vas organizirati jedan od prvih rafting centara na ovom području Una RC – Kiro Rafting. U njihovoj se ponudi nalaze različiti programi – ovisno o tome hoćete li odabrati lakšu, srednju ili težu rutu, a uz umijeće svladavanja brzaca i vodopada Une organizirat će vam i kupanje na ovoj rijeci, piknik u prirodi i puno dobre zabave.

Na ture se kreće u gumenim čamcima za osam osoba, a prije svake avanture dobivaju se odijela od neoprena, papuče nalik na čarape i obavezna kaciga. Potom treba pažljivo slušati napute skipera. Našu je grupu vodio Edin Redžič, jedan od najpopularnijih, licenciranih skipera. Slušaju li se naputci skipera, savladavanje brzaca je jednostavno i lako, a doživljaj raftinga na Uni iskustvo koje ćete pamtiti cijeli život i poželjeti ga ponoviti prvom prilikom.

Kad je o raftingu na Uni riječ, ovaj turistički sadržaj je potrebno bez predrasude doživjeti ne brinući zbog ničega osim toga da ćete se smijati, vrištati i uživati u vlastitom pomicanju granica. I da – za razliku od brojnih rafting ponuda u Hrvatskoj i regiji, rafting na Uni je cjenovno najpovoljniji.


Bihaćko ljeto koje ne smijete propustiti!
Ljeti Bihać jednostavno ne spava. Na ulicama grada čuje se žamor kojeg kreiraju različiti jezici, brojni turisti uživaju u njegovoj ljepoti, a domaćini se trude grad pretvoriti u pozornicu za brojne glazbene i kulturne sadržaje.

Posjetite li Bihać ljeti svakako krenite u istraživanje unskih plaža, u vožnju biciklom prekrasnim krajolikom uz rijeku, uživajte u starom gradu u kojem ljeti traje manifestacija Bihaćko ljeto s pregrštom kulturnih sadržaja za sve generacije. Ove godine se po pedeseti puta organizira i Una regata koja je ove godine zbog jubileja besplatna.

Budući da ljeti Bihać ne stigne spavati uživajte i vi u njegovoj ljepoti. Kad zađe sunce sjednite na neku od gradskih terasa i uživajte u odličnoj zabavi. Većina terasa i restorana ima odličnu glazbu koja potiče na ples.

Boravite li u Bihaću nekoliko dana svakako napravite izlet u Martin Brod – jedno od najljepših sela u Bosni i Hercegovini, gdje se nalazi Milančev buk, ali i prirodna ekološka perilica rublja zvana bučnica koja smještena samo 200 m od vodopada. Martin Brod nije samo prekrasno prirodno okruženje; to je i mjesto gdje se može doživjeti i učiti o tradicionalnom načinu života koji je obilježio ovaj kraj. Od starih mlinova koji su nekad bili vitalni za svakodnevni život, do očuvanih tradicionalnih kuća i objekata, svaki kutak ovog mjesta nosi divnu priču.

Ne stignete li u Bihać ljeti, nećete pogriješiti ako to učinite na jesen, koja je sama po sebi u ovom gradu punom prirode i zelenila prelijepa. Uz sve to održava se zanimljiva manifestacija “Jesen na gelenderima” gdje se u centru grada, u gradskom parku održavaju brojne radionice, večernji koncerti sjajnih bendova, kao i interesantno takmičenje “Trahanijada” – tradicionalna gastro-manifestacija namijenjena promociji domaćoj krajiškoj trahani, tradicionalnoj bosanskoj juhi.


Jedu li se u Bihaću samo ćevapi? Naravno da ne!
Bihać je turistički biser Bosne i Hercegovine i jedan od sinonima za odličnu hranu. Već dok ulazite u grad prolazeći njegovim uskim uličicama zamirisat će tradicionalni ćevapi i pite, ali i steak, tjestenina…

Bihać je eno gastro destinacija koja priča priču o okusima koji nastaju spajanjem tradicionalnog i modernog. Što pojesti kad ste u Bihaću? Odsjednete li u hotelu Emporium svakako na ovom mjestu uživajte u večeri. Poslužit će vam specijalitet kuće – Emporium tavu koja je kombinacija luka, paprike, tikvica, krumpira, teletine, piletine i domaćeg kajmaka, sve to posebno začinjeno. Za one koji žele pojesti nešto laganije, na meniju su različite salate, a zasladiti se možete odličnim kolačima. U hotelu Emporium zavirite u vinsku kartu. Ponuda je velika, a posebno se izdvajaju vina Hercegovine, posebno manjih vinarija kao što je vinarija Domano.

U pauzi dok istražujete ljepote Bihaća svako rezervirajte svoje mjesto u restoranu River Dock. Riječ je o restoranu na obali rijeke Une uz Ripački slap. U njemu možete uživati sjedeći na terasi ili ući u lađu, sjesti uz postavljen stol i blagujući krenuti na ugodnu vožnju koja traje šezdesetak minuta. Svakako kušajte specijalitete restorana koje će vam složiti na plate koje mogu biti riblje ili mesne. Svakako probajte pitu – jedna je od najboljih koje smo kušali!

River Dock je ovih dana otvorio i Bosanski kutak, kuću u kojoj možete odabrati tradicionalno pripremljenu hranu po receptima starijim od 100 godina. Postoji li u Bihaću fast food? O da – i to kakav! Mr. Burger nalikuje fast foodovima svjetski poznatih metropola, a svi hvale ponudu jer se hamburgeri, prženi krumpirići i ostalo iz ponude priprema od lokalnih namirnica i sve prema vlastitim recepturama – od peciva do mesa.

Kakve su cijene hrane u Bihaću? Pogledate li meni vidjet ćete uz hranu iste brojeve kao i u Hrvatskoj. Sve što vidite, podijelite s 2 i dobiti ćete odgovor na pitanja. U Bihaću je sve što jedete i pijete (barem) dvostruko jeftinije nego u Hrvatskoj!

 

Foto: Nikola Zoko, Sunčana Barušić i arhiva NP Una

 

Ljeto u Slavoniji i Podravini – jedinstveno iskustvo za vikend bijeg

Najtopliji dio godine je stigao pa želite li prije odlaska na more ispuniti vikende prekrasnim izletima u kojima će uživati cijela obitelj – Virovitica s okolicom je odličan izbor.

Virovitica – Dvorac Pejačević

Ovaj divan grad nalazi se na spoju Podravine i Slavonije kojeg određuju prirodne ljepote rijeke Drave i Papuka, ali i bogata povijest koju pričaju muzeji i ulice. Slavoniju i Podravinu krase inovacije ljudi koji na ovom dijelu Hrvatske žive, ‘dobra vibra’ koju destinacija pruža svakom gostu. Ovdje ćete uživati u moćnim pričama dvoraca – neki su muzeji a neki i lijepi hoteli, kušati odlične tradicionalne specijalitete, danu nazdraviti vinima koje kriju vinski podrumi. Kad se zasitite gradskog đira ovaj dio Slavonije će vas sačuvati od jarkog sunca šumskim proplancima i pričama koje čuva Papuk. Ljeto u Slavoniji i Podravini je jedinstveno pa uživajte u njemu poželite li vikend bijeg ili godišnji odmor!

Kako provesti ljeto u Slavoniji i Podravini?
Baza neka bude grad Virovitica. Elegantna i moćna Virovitica spaja Slavoniju i Podravinu, ali i priča priču o obitelji Pejačević koja je oblikovala užu gradsku jezgru današnje Virovitice. U njoj dominira Dvorac Pejačević, koji s parkom spada u jedan od najljepših kulturno povijesnih znamenitosti kontinentalnog dijela Hrvatske, a u kojem je smješten gradski muzej sa stalnim postavom ali i izložbama kroz koje se jača kulturna scena ovog grada. Krenete li u istraživanje Virovitice, do dvorca Pejačević doći ćete preko jednog od pet mostova koji pričaju priče o ljubavi, glazbi, gimnaziji, ali i položaju čovjeka u današnje vrijeme. Svaki od njih posebna je turistička priča koja svakodnevno oduševljava sve više turista koji otkrivaju ovaj grad.

Crkva sv. Roka

Sve što vidite s lijeve i desne strane dvorca Pejačević u Virovitici je zanimljivo – crkva Sv.Roka, zaštitnika grada s prekrasnim ružičnjakom, prolazi u kojima se nalaze zanimljivosti poput klavira kojeg mogu zasvirati baš svi, gimnazija s trgom na kojem se održavaju brojne manifestacije u Virovitici.

I kad pomislite da ste Viroviticu upoznali, saznat ćete nešto novo. Crveno-plava stambena zgrada preko puta dvorca i klupa s brojevima hommage je umjetnici Editi Schubert koja je svojim radom zadužila Virovitičane, a metalna instalacija na istoj strani grada poziv da odsvirate Odu radosti. I da – i zgrada koja se nalazi u blizini je važna (ima zelenu fasadu) – riječ je o prvom hotelu izgrađenom u ovom kraju još u 19.stoljeću.

Andrea i Damir Kaša, Podrum Vineda

Kad ste u Virovitici svakako danu nazdravite čašom vina u kojoj se spaja moćna Podravina i zlatna Slavonija. Jedinstveni doživljaj, nedaleko centra grada nudi podrum Vineda. Nalazi se u selu Vukosavljevica u srcu Virovitičkog vinogorja na pjeskovitom tlu koje je uvelike doprinijelo tome da pod etiketom ove vinarije možete kušati pitka vina s posebnim aromama.

Osvježenje će vam u toplim mjesecima biti Vineda pjenušac Chardonnay, Graševina, Rose crni pinot a u sklopu degustacije u ovom podrumu poslužit će vam domaće specijalitete koji na tanjuru spajaju Podravinu i Slavoniju.

Pustara Višnjica

Iz grada u prirodu!
Virovitica pruža mogućnost da s betona pobjegnete u prirodu koja je ovdje veličanstvena. Komadić raja, kako mnogi nazivaju Pustaru Višnjicu udaljena je od Virovitice svega 20-ak kilometara, a nalazi se na ravnici koja spaja obronke Papuka i rijeke Drave. Riječ je o imanju bogate povijesti (dio nekadašnjih naselja bezemljaša, tzv. „pusta“ na kojem je nekad bila ambulanta i škola) koje je danas pretvoreno u prekrasno imanje otvoreno manjim i većim grupama ljudi.

Pustara Višnjica

Na ovom se mjestu može boraviti i nekoliko dana, a kad spustite kofere znajte da vas ovdje čeka jedinstven doživljaj – uživat ćete u ukusnoj domaćoj hrani, a na imanju naučiti timariti konje, jahati, raditi u štali, hraniti jelene, voziti se kočijom, vrtlariti u tematskom vrtu, pohađati gastronomsku, slikarsku i mnoge druge radionice. Za sve one koji vole biciklirati od Pustare Višnjice vodi obilježena cikloturistička ruta uz rijeku Dravu i planinu Papuk.

Park prirode Papuk – slap Skakavac

Ljeto na Papuku
Slavonski ljepotan Papuk prostire se na površini od 226 četvornih kilometara i prvi je geopark Hrvatske. Spada u park prirode / UNESCO svjetski geopark i u ljetnim mjesecima pruža odlično osvježenje. Papuk je vrlo inspirativan, pričajući priču o grofovima koji su tu živjeli, zabavan za cijelu obitelj bez obzira krenete li u park šumu Jankovac na kružnu šetnju sve do slapa Skakavca ili se popnete u Sekulinačke planine koju karakterizira look prašume s dominacijom šume bukve i jele stare preko 150 godina.

Geo info centar Voćin

Na ulazu u park prirode Papuk, u pitoresknom mjestu Voćin nalazi se jedinstveni Geoinfo centar. Smješten je u modernoj zgradi na dvije etaže s jako zabavnim 6D kinom u kojem možete pogledati filmić u trajanju od 20 minuta i saznati sve o prošlosti ovog prirodnog lokaliteta. Nakon što ćete pogledati film obilazak ovog dijela se nastavlja kroz postav geologije, biologije i kulturno-povijesne baštine – koji su praćeni multimedijalnim sadržajima (interaktivni ekrani, virtualna stvarnost u nišama), vjernim prikazima i rekonstrukcijama te stvarnim artefaktima i dijelovima prirode. Dio posjetiteljskog centra je geo kapsula kao prostor za dječje radionice te geo bar, prostor za odmor i okrjepu te geo suvenirnica.

 

Foto: Nikola Zoko, Sunčana Barušić i arhiva Park prirode Papuk

20. Vino uz žlicu: Botanist – gastronomski raj u Remetincu

Jubilej vrijedan pažnje, 20. izdanje eno gastro projekta Vino uz žlicu, upriličeno je u zagrebačkom restoranu Botanist, malom zelenom raju birane hrane i pića u naselju Remetinec.

Restoran je tek proslavio drugu godišnjicu rada, ali ga je vlasnik Antonio Križić za tako kratko vrijeme ozbiljno pozicionirao na gastronomskoj karti Zagreba.

Glavni chef Tomislav Petrušić i njegova ekipa iz kuhinje dali su sve od sebe da ova topla večer ostane u pamćenju po slasnim jelima, a organizatori Renata Cisar i Mustafa Topčagić pobrinuli su se za izbor vina uz stručno ‘amenovanje’ sommeliera Tomislava Jakopovića.

Edi Šimić

Apetit su otvorile rakije obiteljske Destilerije Šimić iz Požege, koje su nedavno osvojile medalje na prestižnom izboru IWSC u Londonu. Predstavio ih je najmlađi član obitelji Edi Šimić. Viljamovka, Kajsija, Dunjevača i Medica, predstavljene ovom prigodom, samo su dio portfelja njihovih rakija i likera koje već 30-ak godina proizvode od 100% prirodnog voća koje beru u svojim voćnjacima i otkupljuju od lokalnih kooperanata. Kvaliteta im je prepoznata i u zemlji i u svijetu, a najnovija priznanja, nakon Frankfurta i Lyona, došla su s prestižnog sajma IWSC u Londonu (Kajsija – zlatna, Šljivovica i Viljamovka – srebrna, Dunjevača – brončana medalja). Uskoro na tržište dolaze dva nova proizvoda, a u pripremi je i otvaranje suvremene kušaonice uz proizvodni objekt u Požegi, otkrio je mladi Šimić, nastavljajući s tri brata tradiciju koju su započeli otac i stric.

Pašteta od pilećih jetrica, uz namaz od svježeg sira s vlascem i Cuccium brut pjenušac vinarije Trs

Nakon što se nazdravilo s finim rakijama, uzvanike iz svijeta medija dočekali su zalogaji dobrodošlice – Pašteta od pilećih jetrica, uz namaz od svježeg sira s vlascem – uz osvježavajući Cuccium brut, prvi pjenušac Vinarije Trs iz Iloka, čije je ovo bilo premijerno predstavljanje. Spravljen je od 100% graševine, klasičnom metodom, i odležavan dvije godine na finim kvascima. Pjenušac je skladan i elegantnog tijela, harmonične svježine uz izraženo perlanje, a naziv je dobio po Cucciumu, rimskoj konjaničkoj utvrdi na području današnjeg Iloka.

Rižoto s biftekom i vrganjima, Malvazija Franc Arman 2023.

Rižoto s biftekom i vrganjima bilo je prvo ‘konkretnije’ jelo, kojem je izvrsno parirala Malvazija 2023 iz istarske Vinarije Franc Arman. Vino je od grožđa s pozicije Narduči kraj Vižinade, svijetle slamnato žute boje sa zelenkastim nijansama. Ugodne je cvjetno-voćne arome, svježeg okusa i fino kiselkasta tako da se izvrsno stopila s majstorski pripremljenim rižotom. Obitelj Arman, predvođena vrsnim vinarima Francom i Oliverom, njeguje obiteljsku tradiciju započetu još 1850. godine. Nastavili su tamo gdje je započeo djed Edoardo Arman, dovodeći do vrhunca spravljanje ‘dobrega vina’. Osim Malvazije, Armani su vrlo ponosni i na svoje Terane.

Marija Vareško, maslinova ulja Dolija

Iz Istre je stiglo i ekstra djevičansko maslinovo ulje Dolija iz maslinika u selu Veliki Vareški na jugoistočnoj obali poluotoka. Maslinarka Marija Vareško tamo uzgaja dvije tisuće stabala, nastavljajući obiteljsku tradiciju koju su započeli njezini djed i baka. Bilo je puno nadmudrivanja i borbe s njima da se maslinovo ulje počne proizvoditi na suvremen način. Na kraju su pobijedili mladost, stručnost i nova tehnologija, zahvaljujući čemu su ulja danas svježa, profinjena i harmonična, fluidna i bez masnog traga. To je prepoznalo i tržište, pa su njezina ulja nagrađivana širom svijeta, od New Yorka do Japana. Proizvodi pet monosortnih ulja (Buža, Bjelica, Rošinjola, Leccino, Pendolino) i jedan blend – Rafe. Marija ne namjerava širiti nasade, jer samo tako, uz gušt i ljubav koje masline pružaju, može održati sadašnju vrhunsku kvalitetu ekstra djevičanskih ulja.

Jana

I liječnici i sommelieri preporučuju, pogotovo u ovim vrućim danima, konzumaciju što više vode, pa se uz jela i vina točila Jana, prirodna izvorska mineralna voda iz Jamnice.

Uživalo se u ovim vinima:

– Pjenušac Trs Cuccium brut
– Franc Arman Malvazija 2023.
– Iločki podrumi Graševina 2023.
– Skaramuča Plavac mali Elegance 2019.
– Šoškić, Muškat žuti 2023.

Marko Ešegović, Aleksandra Matijašić – tvrtka Ribili, Hausbrandt

Kavoljupci su, pak, imali prilike upoznati se s aromatičnim čarima kave Hausbrandt, koju distribuira tvrtka Ribili iz Rijeke. Sa svim prednostima ovog premium brenda prisutne je upoznao voditelj prodaje za regiju Zagreb, Marko Ešegović.

Hausbrandt kava

Uzvanici su mogli uživati u espressu najpoznatije mješavine Academia na početku, na pauzi i na kraju večere, a u svakom slučaju su se složili da je to kava iznimne kvalitete koja pridodaje ugodu raznim trenucima. Ova kava ima bogatu povijest, brend je nastao prije više od 130 godina u Trstu, zahvaljujući austrijskom časniku trgovačke mornarice Hermannu Hausbrandtu. Tradiciju proizvodnje je kasnije nastavila obitelj Zanetti, koja uspješno zadržava poznatu kvalitetu Hausbrandt kave u svim proizvodima za HoReCa sektor, urede i kućanstvo.

Janjeća kalja, Iločki podrumi, Graševina 2023.

Samo smo se nakratko udaljili od hrane, sve dok nije poslužen specijalitet kuće. Janjeća kalja s povrćem. Našla se u idealnom spoju s vrhunskom Graševinom Iločkih podruma, ručno brane berbe 2023., s elitnog položaja Principovac. Vino je zlatno žute boje sa zelenkastim nijansama, a u aromi dominira zrelo voće s nježnim mednim notama. Harmonično je, puno i ugodne svježine, jakog tijela koje se moglo nositi sa slasnošću kuhane janjetine i povrća.

Tomislav Kovač, Unitrg

U ovoj toploj večeri, koju je donekle ublažavala svježina zelenila iz vrta Botanista, moralo se dodatno brinuti za optimalnu ohlađenost vina. Za to je poslužio hladnjak francuskog La Sommeliera, koje u Hrvatskoj zastupa zagrebački Unitrg, a predstavnik tvrtke Tomislav Kovač demonstrirao je ovom prigodom i kako se vina pune u malom prenosivom dozatoru. Hladnjaci za vino idealni su za svakog ljubitelja vina koji želi osigurati savršene uvjete za čuvanje svoje kolekcije. Dizajnirani su tako da održavaju optimalnu temperaturu, vlažnost i zaštitu od svjetlosti. Imaju dvostruke zone hlađenja što omogućuje čuvanje bijelih i crnih vina na različitim temperaturama.

Brudet od sipica s palentom na žaru, Plavac mali Skaramuča 2019.

Prilagođenu temperaturu imao je i Plavac mali Elegance 2019 iz Vinarije Skaramuča s Pelješca uz koji je servirano prigodno morsko jelo – Brudet od sipica s palentom na žaru. ‘Kralj crnih vina’ s položaja Pelješke župe bogatog je okusa i skladnog mirisa, na poseban način oslikavajući podneblje u kojem nastaje. Tamne je rubinsko crvene boje, razvijenog voćnog mirisa i moćnog tijela. Ovaj spoj jela i vina proglašen je najboljim u neformalnoj anketi provedenoj među novinarskim poznavateljima dobre hrane i kapljice.

Tiramisu, Šoškić Muškat žuti 2023.

Za kraj, kako to obično biva, poslužen je desert – Tiramisu – uz koji se svima svidio Muškat žuti 2023 iz plešivičke Vinarije Šoškić. Poluslatki Muškat prava je simfonija slatkih nota i bogatih aroma, nastao od ručno branih i pažljivo selektiranih bobica grožđa s položaja Gorička. Vino je elegantno, nježne mineralnosti, slamnato žute boje, a dominiraju arome žutih ruža, cvjetnog meda i suhih sultana grožđica. Moćnog je intenziteta okusa, ali harmonično te ostavlja slasnu i užitnu trajnost.

Antonio Križić, liker Botanist

U samom finalu ugodnog druženja uz vrhunska vina i jela, vlasnik restorana Antonio Križić pohvalio se kućnim uratkom – blago alkoholnim likerom Botanist (19%). U destilatu fine viljamovke u idealnom omjeru našle su se arome kadulje, limuna i cvjetnog meda. Ostalo je još samo da nazdravimo – živjeli! – do neke sljedeće prigode početkom jeseni.

FAMA / Foto: Nikola Zoko

 

Svi volimo ići u prirodu, ali moramo se zaštititi od komaraca i krpelja!

Neodoljiva priroda ljepotom nas poziva na uživanje, opuštanje, istraživanje. Ona nas rješava stresa i uvijek iznova puni energijom. Posebno u toplijem dijelu godine! Volite li slobodne trenutke provoditi u šumi ili parku, vikendima bježite na izlete, a već u planu imate vrijeme koje ćete provesti na planini ovog ljeta imajte na umu važnu činjenicu. Baš kao što mi volimo prirodu tako je vole i sva ostala živa bića i s njima je dijelimo. Neka će nam čak zaželjeti dobrodošlicu, dok neke ne vidimo kad prolazimo zelenim kulisama.

Među njima su svakako najuporniji komarci, odnosno komarice, ženke, koje za uzgoj jajašaca trebaju – krv, a mi smo im poput švedskog stola.    Iz posebnih mjesta na grmovitim rubovima livada i u šumi vrebaju   krpelji. Iako mali da ih često i ne primijećujemo, mogu učiniti baš puno štete ljudskom tijelu. Posebno ako su zaraženi…

Kako bi uživanje u prirodi bilo potpuno, a svatko od nas zaštićen na prirodan način vrijeme je da upoznate ‘Predatora’ potpuno prirodno sredstvo namijenjeno zaštiti cijele obitelji (mogu ga koristiti djeca starija od dvije godine). BIO Repelent Predator sadrži Citriodiol, najučinkovitiji prirodni repelent baziran na esencijalnim uljima limunskog eukaliptusa koji učinkovito štiti od svih vrsta komaraca (min. 4 sata) i krpelja (min. 2 sata). Ono što oduševljava kod ovog proizvoda je činjenica da je Citriodiol prošao najstrože testove sigurnosti i učinkovitosti- čak 40 različitih studija dokazale su učinkovitost ovog proizvoda u zaštiti kože od niza kukaca, štetnih insekata krpelja, komaraca čak i onih koji prenose virus Zika.

Kako biste u potpunosti zaštitili tijelo dobro protresite bočicu te proizvod ravnomjerno raspršite na nezaštićene dijelove tijela s udaljenosti 20-30 cm. Zahvaljujući raspršivaču od 360 stupnjeva lako se nanosi u bilo kojem položaju. Za zaštitu lica, raspršite najprije na dlan pa razmažite po licu izbjegavajući područje oko očiju i usta. Pogodan je za trudnice i djecu, a prilikom nanošenja na tijelo ne ostaje film na koži.

 

Gdje kupiti? Dostupno u ljekarnama, u svim trgovinama bio&bio i u OTC kutku dm-a .

 

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

 

Pelješka trpeza u Dračama vrhunac Festivala peljeških okusa

Ako ste gurman i volite jug Dalmacije Pelješac je vaša destinacija. Ovaj poluotok zaraznog opuštenog životnog stila, vrhunskih vina i prekrasnih plaža poziva na Festival peljeških okusa. Od 22. lipnja do 6. srpnja više od četrdeset ugostiteljskih objekata, vinarija i obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava s promotivnim cijenama određenih jela i vina uključit će se u drugi ljetni festival na Pelješcu. Prethodio mu je Festival peljeških kapetana od 21. svibnja do 7. lipnja, a od 28. kolovoza do 15. rujna slijedi Festival soli.

Gurmanski raj s pogledom na most

Pelješka trpeza u Dračama 25. lipnja središnji je event Festivala peljeških okusa. Riva ovog ambijentalnog mjesta na sjevernoj strani poluotoka tog posljednjeg utorka u lipnju od 20 sati pretvorit će se u gurmanski raj. Bit će to najveći restoran na otvorenom u Dalmaciji, a i šire s vrlo pristupačnim cijenama i odličnom zabavom.

Janjetina s bižima, brudet od jegulja, brudet od morskog psa, gulaš od sipe, juneći gulaš, suha riba na bilo, mušule na buzaru, srdele, kozice i tuna s roštilja, tripice, tradicionalne pelješke slastice, bogat program, puno šušura i spektakularan pogled na osvijetljeni most razlog su više da budete dio ove manifestacije koja slavi okuse zdrave lokalne kuhinje.

Vrhunska vina vinarija Bezek, Edivo, OPG-a Dežulović, OPG-a Grgurević, PZ  Janjine i PZ Putnikovića bit će savršena pratnja pelješkim jelima, a sav prihod i ovog puta namijenjen je Ligi protiv raka Korčula, Lastovo, Pelješac, Mljet – ogranak Janjina te udruzi Djeca Pelješca.

Što vas još očekuje na Festivalu peljeških okusa?

„Festival se otvara 23. lipnja Festama uoči sv. Ivana u Hodiljama i Žuljani te koncertom kvarteta Sorkočević u Trpnju. U Orebiću su 26. lipnja i 3. srpnja tradicionalni Okusi Pelješca, u Stonu je 29. lipnja Festival puhačkih orkestara, u Sreseru 30. lipnja Ribarska večer, u Trpnju Okusi Pelješac 2. srpnja, a u Brijesti Buzarijada 5. srpnja“, ističe Bianka Jasprica, direktorica Turističke zajednice općine Janjina, koja je uz još tri turističke zajednice općina Trpanj, Orebić i Ston, organizator sva tri ljetna festivala na Pelješcu.

„Ovo je prilika da nas posjetite i otkrijete sve čari našeg poluotoka“, poručuje Jasprica.

Foto: arhiva TZ općine Janjina i TZ općine Ston