Nakon što je u bitci kod Sente princ Eugen Savojski pobijedio Osmanlije, car Leopold I., habsburški kralj Ugarske, Hrvatske i Češke, nagrađuje ga plodnom zemljom koja se prostire između Drave i Dunava. Dio darovanog zemljišta uključivao je i mjesto Bellye – današnje Bilje – u kojem Eugen zatječe stari vinski podrum. I sam ljubitelj vina te strastveni lovac, prepoznao je vinogradarski potencijal ovog kraja, koji vinsku povijest piše još od rimskog cara Probusa. S ciljem razvoja vinogradarstva konsolidira posjede 19 okolnih sela u višedruštveno posjedovno dobro, uspostavlja navodnjavanje i potiče daljnju sadnju vinove loze i širenje podrumarskih kapaciteta.
Savoj: vina koja osvajaju bez borbe
Upravo ova uvodna priča inspiracija je za novu liniju vinarije Belje – Savoj. Riječ je, kako kažu iz Belja, o vinima koja osvajaju bez borbe, u što smo se definitivno uvjerili prilikom posjeta vinariji.
Linija Savoj nije tek još jedno ime u portfelju. Riječ je o pažljivo osmišljenoj i marketinški promišljenoj vinskoj cjelini koja se oslanja na povijesni kontekst, ali ga interpretira suvremenim jezikom. Živopisne, ilustrirane etikete te izražen identitet i stilska jasnoća odmah poručuju kako je riječ o vinima stvorenima za uživanje, ali ne i – bez karaktera.
Linija je prvenstveno namijenjena HoReCa kanalu, restoranima i barovima koji traže vina s pričom, ali istovremeno zahtijevaju pitkost, pristupačnost i senzibilitet prema generaciji Z, koja trenutačno predstavlja najveći marketinški izazov vinskom sektoru u cijelom svijetu. Graševina, Blanc, Orange – macerat koji odbija slijediti trendove, Rosé i Rouge čine zaokruženu paletu stilova – od svježih i aromatičnih do ozbiljnijih i strukturno izraženih.
Od pjenušca do predikata
Podrum Belje već desetljećima gradi reputaciju kroz linije koje su obilježile domaću vinsku scenu. Riječ je, naime, o najnagrađivanijoj hrvatskoj vinariji, koja jedva može izbrojiti zlatna odličja osvojena na prestižnim svjetskim natjecanjima. Među „standardno zlatnim“ etiketama posebno se ističe linija Goldberg, perjanica vinarije i sinonim za vrhunske položaje južnih padina Banovog brda. Vina snažnog identiteta i potencijala za odležavanje.
Pjenušci La Belle, vinificirani charmat metodom, udonose pak dimenziju elegancije, profinjenosti i svježine, a nije naodmet ni činjenica da predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac. Predikati poput etiketa Jade i Ruby, nastali u godinama kada priroda dopusti plemenite note botritisa, potvrđuju koliko Baranja može biti raskošna i u desertnom izričaju. To su vina koja se ne proizvode svake godine, ali zato godinama ostaju u sjećanju.
Impresivne brojke i nove investicije
Belje danas predstavlja jednu od najvažnijih vinarija u Hrvatskoj i neodvojiv dio identiteta Baranje. Vinogradi su smješteni na položajima koji imaju optimalan odnos tla, klime i izloženosti suncu, što se izravno odražava na stil i kvalitetu vina.
Tvrtka u svom vlasništvu ima 506 hektara rodnih vinograda, čime se svrstava među najveće vinogradarske sustave u Hrvatskoj. Godišnja proizvodnja kreće se oko 3,5 do 4 milijuna litara vina, dok podrum u Kneževim Vinogradima, jedan od najvećih i najstarijih u regiji, raspolaže kapacitetima i tehnologijom koji omogućuju suvremeni enološki pristup i kontinuiranu kontrolu kvalitete.
Ovdje se uzgajaju mahom internacionalne sorte: graševina, chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, traminac, muškat žuti, pinot crni, frankovka, merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc. Graševina, jasno, dominira na više od 85 % ukupnih nasada, ali u planu je i povećanje crnog sortimenta kroz nove nasade cabernet franca, sorte koja je proslavila obližnji Villány i koja u baranjskom terroiru daje možda i najbolje rezultate na svijetu, a sve kao hommage najstarijoj butelji iz arhive, koja datira iz 1949. godine.
Poseban naglasak stavlja se na graševinu kao ključnu sortu – ne samo Baranje već i čitave Hrvatske – koja se profilira na način da zadržava svježinu i sortnu prepoznatljivost, dok istodobno pokazuje ozbiljnost, strukturu i potencijal odležavanja.
„U Belju se posljednjih godina snažno radi na preciznijem razumijevanju vinograda i mikro-lokacija. Svaki se položaj promatra zasebno, s ciljem da se iz svake parcele izvuče maksimum, ali bez forsiranja stila. Naglasak je na ravnoteži – između zrelosti grožđa, kiselina i alkohola. Posebna se pažnja posvećuje vremenu berbe, koje se određuje isključivo prema stanju grožđa u vinogradu, a ne prema unaprijed zadanim datumima. Time se postiže veća dosljednost kvalitete, ali i izraženija razlika među berbama“, pojašnjava Marijana Škiljo, glavna enologinja podruma Belje.
U proizvodnji se kombiniraju suvremene enološke tehnologije i tradicionalni pristupi. Cilj nije uniformnost, nego izražavanje karaktera berbe i vinograda. Svaka linija vina ima jasno definiranu ulogu i ciljanu publiku, od svježih, pristupačnih vina do kompleksnijih etiketa namijenjenih gastronomiji i vinskim znalcima. Vina su osmišljena tako da prate slavonsko-baranjsku kuhinju, ali i modernu interpretaciju lokalnih namirnica, što je važno za kreiranje identiteta Baranje kao jedne od najvažnijih destinacija enogastro turizma kontinentalne Hrvatske.
„Naša se podrumarska filozofija temelji na minimalnim intervencijama uz maksimalnu kontrolu procesa. Tehnologija se koristi kao alat, a ne kao cilj sama po sebi. Kod odležavanja posebnu pažnju posvećujemo izboru drva i duljini kontakta s bačvom. Drvne note ne smiju dominirati, već nadopunjavati vino, naglašavajući njegovu strukturu i kompleksnost. U tom smislu svaka etiketa ima vlastiti put i vlastiti tempo dozrijevanja“, pojašnjava Škiljo.
Kroz takav se pristup nastoji afirmirati potencijal regije, koja bez sumnje predstavlja prostor autentičnih okusa, znanja i višestoljetne vinogradarske tradicije. Dugoročni cilj je stvaranje održivog modela koji povezuje kvalitetu, identitet i tržišnu prepoznatljivost.
Inovacije i investicije u grupaciji Podravka Agri
Podravka je 31. siječnja 2025. finalizirala preuzimanje poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe, što je uključilo akviziciju tvrtki Belje, Vupik, PIK Vinkovci, Energija Gradec, Belje Agro-Veta i Felix. Nakon preuzimanja, poljoprivrednim segmentom Podravke upravlja se kroz novoosnovani dio Podravka Agri.
Ulaskom u sustav Podravke, vinarija Belje ušla je u novu, strateški bitnu razvojnu fazu koja donosi financijsku stabilnost, krupne investicije i dugoročnu viziju razvoja poljoprivrednog i vinarskog segmenta.
Planovi uključuju dodatna ulaganja u vinograde, modernizaciju proizvodnje, jačanje vinskog turizma te snažnije pozicioniranje na domaćem i međunarodnom tržištu – s jasnim naglaskom na kvalitetu, održivost i prepoznatljivost regije.
Vinceška: pozdrav vinogradarskoj godini
Svake godine u siječnju Belje oživljava jedan od najstarijih vinogradarskih običaja – Vincešku. Blagoslov vinograda, rezidba prve loze, vino koje se prolijeva po trsovima i kobasice koje se vješaju na čokot nisu samo folklor i puki običaj, nego simboličan čin zahvale prirodi i zaziv dobre berbe.
Slavlje Vinceške vezano je uz blagdan svetog Vinka, 22. siječnja, kada se – kako su to generacijama činili vinari s obronaka Baranjske planine – trsovi svečano blagoslivljaju i simbolično orezuju kako bi nova vinogradarska godina bila rodna i uspješna. Ovaj se običaj slavi od davnina te ima izravan korijen u katoličkoj tradiciji posvećenoj svetom Vinku – zaštitniku vinogradara i vinove loze. Njegove rituale danas prate glazba, pjesma i vinom inspirirane zdravice koje odjekuju cijelom Baranjom, od Belog Manastira do Batine.
U srcu Vinceške krije se važna simbolika: želja da grozdovi budu snažni poput kobasica koje vise s čokota. Ovaj običaj povezuje vinogradare, njihove obitelji i goste s prirodnim ritmovima zemlje, kroz obred zahvalnosti i nade. Duboko ukorijenjena u povijest Baranje – regije čije ime na mađarskom znači majka vina – Vinceška podsjeća da je vino ovdje neodvojivo od čovjekovog života.
Poziv u podrum
Posjet starom, ali pažljivo obnovljenom podrumu u Kneževim Vinogradima nije samo „još jedan obilazak vinarije“. Impresivni nizovi bačvi od slavonskog hrasta i pogled u vinsku arhivu koja broji više od 20.000 butelja, uz stručno vodstvo Đenđi Burjan, voditeljice turizma Belja, impresivno su iskustvo.
Zamjetno je da je Belje sebe prestalo promatrati isključivo kao proizvođača vina te je napokon započelo promišljanje šireg konteksta u kojem se ono konzumira. Fokus je na iskustvu – od vinograda i podruma do stola i gastronomije. Vino se ne promatra kao izolirani poljoprivredni proizvod, već kao dio šireg kulturnog i gastronomskog miljea. To je izuzetno važno za kreiranje identiteta Baranje kao jedne od najvažnijih destinacija enogastro turizma kontinentalne Hrvatske.
diWine/foto: Tonka Hohnjec i Sunčana Barušić
