Bez obzira da li ste na godišnjem odmoru, ili na vikend-izletu u blizini Zadra, svakako posjetite Nin – jedan od najposebnijih gradova hrvatske čiji obilazak nalikuje povratku u povijest, u najljepšu mediteransku razglednicu.
Nin je jedan od najstarijih hrvatskih kraljevskih gradova, mjesto u kojem su stolovali hrvatski knezovi i kraljevi, grad glagoljice, soli, ljekovitog blata i bogate gastronomske tradicije. Povijest ovdje nije skrivena iza muzejski zatvorenih vrata – ona se osjeća na svakom koraku, u kamenim ulicama, crkvama, ostacima rimskog doba… Povijest koju Nin čuva na svakom koraku više od 2000 godina.
Tragovima hrvatskih kraljeva
Obilazak Nina, koji ujedno nosi i titulu Europske destinacije izvrsnosti, najbolje je započeti kod spomenika knezu Branimiru, simbolu hrvatske državnosti i jednom od najvažnijih vladara hrvatske povijesti.
Upravo ovdje počinje priča o Ninu kao političkom i vjerskom središtu ranosrednjovjekovne Hrvatske. Kamenim mostom, kroz nekadašnja vrata (na ulazu se nalazi u kamenu uklesana posuda za vino i kruh- simbol kojim se dočekuju gosti), kročit ćete na otok na kojem se Nin i nalazi.
Kamene ulice voditi će vas kroz povijest i sadašnjost, a ukrasi po zidovima i ostaci povijesti potaknuti će vas da ‘pročitate’ glagoljicu. Vrlo brzo ćete shvatiti kako je kroz svoju povijest Nin bio jedno od najvažnijih glagoljaških središta, a spoj hrvatske kulture, vjere i jezika i danas je duboko utkan u njegov identitet.
Zaštitnik Nina je sveti Anselmo, a njegova crkva nalazi se u središtu grada. Uđite, osjetite ljepotu ovog sakralnog objekta, i ostavite nešto vremena za razgledanje bogate zbirke zlata i srebra i relikvija koje svjedoče o moći i značaju Nina kroz stoljeća.
Nin skriva i jedan od najvećih rimskih hramova na istočnoj obali Jadrana, ali i jedan od hrvatskih sakralnih simbola- Crkvu svetog Križa.
Izgrađena je u 9. stoljeću, u razdoblju ranog kršćanstva. Ona je jedini sakralni objekt u Ninu koji je ostao netaknut od građenja do danas. Dugačka je 7,80 m, široka 7,60 m, visoka 8,20 m (unutarnje mjere) a debljina zidova je 57 cm. Izgrađena je na ostacima antičkih kuća čiji su ostaci i danas vidljivi. U doba hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela obližnjega kneževa dvora. Oko crkve je otkriveno mnogo srednjovjekovnih grobova.
Možda bi na prvi pogled neki zaključili da je, zbog nepravilnih kutova sagrađena s greškom. Suprotno: upravo zbog pomno određenih položaja prozora i kutovima padanja svjetlosti, ona je zapravo svojevrsni kalendar, odnosno prema kutovima padanja sunčevih zraka određivali su točan datum suncostaja (solsticija) i ravnodnevnice (ekvinocija), što je na prvi dan ljeta polazište održavanja zanimljive manifestacije Festivala sunca i svjetlosti.
Stoga ne čudi da ju je opčinjen njenom ljepotom i načinom gradnje, poznati engleski arhitekt Thomas Jackson, nazvao „Najmanjom katedralom na svijetu“.
Nedaleko crkvice nalazi se i Meštrovićev kip Grgura Ninskog simbol hrvatskog jezika i glagoljaške baštine. Jedna od nezaobilaznih tradicija posjeta ovom gradu je i dodir palca kipa što po vjerovanju donosi sreću, ispunjava želje i osigurava ponovni povratak u ovaj čarobni dalmatinski gradić.
Najveći rimski hram na Jadranu
Malo tko zna da Nin skriva i impresivnu antičku priču. Početkom 20. stoljeća arheolog i svećenik don Luka Jelić istraživao je područje oko crkve svetog Nikole i primijetio ostatke monumentalnog rimskog hrama ugrađene u temelje crkve. Crkva je tada srušena kako bi se otkrilo jedno od najvažnijih antičkih nalazišta na istočnoj obali Jadrana.
Danas su vidljivi ostaci iz 1. stoljeća, a brojna istraživanja otkrila su i tragove foruma, mozaika, antičkih amfora i predmeta koji svjedoče koliko je Nin bio važan trgovački i kulturni centar još u rimsko doba.
Upravo o tome možete čuti i u Muzejskoj zbirci Nina- muzeju u centru grada, prolazeći kroz različita povijesna razdoblja – od paleolitika, brončanog i željeznog doba pa sve do Rimljana i starih Hrvata. U razgledu ovog muzeja čuti ćete priču i o Condura Croatica– starohrvatskom brodu kakvim su hrvatski mornari nekada plovili Jadranom. Originalni dijelovi broda pronađeni su tijekom arheoloških istraživanja a danas svjedoče o razvijenoj pomorskoj tradiciji ovog kraja.
Solana Nin – mjesto gdje priroda proizvodi „bijelo zlato“
Obilazak Muzeja soli i Parka Solane Nin nezaobilazno je iskustvo za svakog posjetitelja. Osim što ćete upoznati cijeli proces proizvodnje, prošetat ćete i kroz jedinstven krajolik koji je istovremeno i ornitološki rezervat bogat brojnim vrstama ptica.
Solana NIn prostire se na čak 55 hektara i veća je od same povijesne jezgre grada. Sol se ovdje proizvodi više od 1500 godina, a zanimljivo je da je zapravo proizvodi priroda – sunce, more i vjetar, dok je čovjek samo bere.
Proces proizvodnje odvija se kroz pet faza isparavanja – more postupno prelazi iz bazena u bazen otvaranjem drvenih zapornica, a kako more isparava, povećava se koncentracija soli. U posljednjoj fazi kristalizacije nastaje sol kakvu poznajemo.
Solana Nin skriva još jednu posebnost – cvijet soli. Ovaj delikatni sloj soli nastaje na samoj površini bazena i bere se isključivo ručno, rano ujutro ili kasno navečer pomoću posebnih mikronskih sita. Zbog bogatstva minerala smatra se jednom od najkvalitetnijih soli na svijetu i često je nazivaju „kavijarom soli“.
Ninska sol jedinstvena je jer minerale crpi iz ljekovitog blata na kojem solana leži. Dodatnu posebnost daje joj bura s Velebita koja donosi pelud ljekovitog bilja. Sol se ovdje ne prerađuje industrijski niti dodatno čisti jer već prirodno sadrži minerale i jod.
Znate li gdje sazrijevaju trešnje koje kupujete u supermarketima?
Vjerovali ili ne – u okolici Nina! Naime, Nin i njegova okolica danas su jedan od najvažnijih proizvođača trešanja u Hrvatskoj, a plantaže CRO Cherry svrstavaju se među najveće i najmodernije voćnjake u Europi. Na ovom impresivnom nasadu nalazi se oko 30 tisuće stabala raspoređenih na 42 hektara, gdje dozrijeva čak 20 različitih sorti trešanja koje zriju u različitim vremenskim razdobljima. Zahvaljujući jedinstvenoj mikroklimi koju stvaraju more, sunce i bura, plodovi postižu iznimnu slatkoću i kvalitetu.
Berba traje oko 60 dana, a upravo njezin početak označava idealno vrijeme za posjet i uživanje u svježim, sočnim trešnjama koje su postale pravi simbol ulaska u ninskog ljeta. Ne stignete li doći u CRO Cherry dok je vrijeme branja trešanja na ovom mjestu, trešnje možete kušati u marmeladama, balzamičnom octu, likerima, ali i osušenim plodovima koji su postali jedan od najzanimljivijih suvenira.
Kraljičina plaža i ljekovito blato – wellness na otvorenom
Kraljičina plaža u Ninu jedna od najpoznatijih i najljepših pješčanih plaža na Jadranu, smještena je u blizini kraljevskog grada Nin. Ova prostrana laguna s dugim plitkim morem savršena je za obitelji s djecom, ali i za sve koji traže mir, prirodu i autentičan mediteranski doživljaj bez velikih gužvi. Posebna je po finom pijesku, toplom i plitkom moru te spektakularnom pogledu na planinu Velebit.
Ali, ova plaža je poznata i po ljekovitom blatu koje se prirodno taloži u laguni. Posjetitelji ga koriste za opuštanje, njegu kože i prirodne tretmane, zbog čega se Nin često naziva i „open-air wellness destinacijom“. Prema legendi, upravo je ovdje uživala supruga prvog hrvatskog kralja Tomislava, kraljica Jelena, po kojoj je plaža i dobila ime. Osim kupanja, plaža je idealna za šetnje, opuštanje i promatranje zalazaka sunca, a zbog vjetra i plitkog mora vrlo je popularna i među ljubiteljima kajtanja i windsurfinga tijekom ljetnih mjeseci.
Gdje jesti u Ninu?
U srcu ovog kraljevskog grada nalazi se Konoba Bonkula koju će vam mnogi preporučiti kao mjesto gdje se može pojesti nešto autohtono, ukusno i po super cijenama. Na ovom mjestu dan počinje tradicionalnim Dalmatinskim doručkom, a završava odličnom ‘spizom’ prepoznatljivog dalmatinskog ‘umami okusa’.
Dok čekate da vam gazda Mate (vlasnik je proslavljeni kuhar Mate Stulić) servira obrok, poželjeti ćete saznati što točno znači riječ bonkulapo kojoj konoba nosi ime. Objašnjenje je vrlo jednostavno – u dalmatinskom govoru označava čovjeka dobrog srca, gurmana koji uživa u hrani, društvu i životu bez žurbe.
Kad ste na ovom mjestu shvatiti ćete da ste bonkul upravo vi, što uz odličnu hranu daje posebnu dimenziju doživljaju reinterpretacije dalmatinske kuhinje na suvremen način. Na jelovniku ove konobe posebno mjesto zauzima i Ninski šokol, autohtona delicija koja se priprema od svinjskog vrata, mariniranog u soli, crnom vinu i začinima (klinčić, muškatni oraščić), zatim dimljenog i sušenog na buri.
Pitate li se odakle se u Ninu širi miris svježe ribe na gradele? Odgovor je vrlo jednostavan – dolazi iz Konobe Dalmacija, jednog od najpoznatijih mjesta u srcu kraljevskog grada Nina. Konoba Dalmacija već godinama njeguje autentičnu dalmatinsku kuhinju temeljenu na jednostavnim, ali vrhunskim receptima. Ovdje je naglasak na svježoj ribi koja svakodnevno stiže od lokalnih ribara, kvalitetnom maslinovom ulju, sezonskom povrću i domaćim namirnicama koje čine srž mediteranske prehrane. Na roštilju na žaru pripremaju se orade, brancini, lignje i drugi morski plodovi koji odišu pravim okusom Jadrana. Ono što Konobu Dalmacija čini posebnom nije samo hrana, već i atmosfera – opuštena, topla i iskreno dalmatinska.
Ljeto u Ninu
Iako još ljeto nije službeno počelo manifestacija Dani grada Nina (od 3. do 8.lipnja) otvaraju ljetnu sezonu u jednom od najstarijih hrvatskih kraljevskih gradova. U sklopu ove manifestacije, ispunjene bogatim kulturno-umjetničkim programom obilježiti će se i Dan hrvatske diplomacije (7.6.) ali i početak ‘Ninskog ljetnog šušura’.
Na službeni početak ljeta u Ninu se održava Festival sunca i svjetlosti u crkvi sv. Križa jedinstveni kulturni doživljaj u jednom od najpoznatijih sakralnih spomenika u Hrvatskoj.
Srpanj donosi najpoznatiji gastronomski događaj – Ninsku šokolijadu (26. srpnja), koja okuplja majstore izrade tradicionalnog šokola i brojne posjetitelje željne autentičnih okusa, potom slijedi Festival soli (30. srpnja), kao i Ribarske večeri, koncerti na otvorenom te obiteljska događanja koja pretvaraju grad u veliku ljetnu pozornicu na kojoj treba biti, zaplesati, zapjevati i dobro se zabaviti!
Foto: Nikola Zoko, Darko Kešnjer (TZ Nin) i Sunčana Barušić
