Nakon Festivala Pušipela počinje manifestacija Otvoreni podrumi u Međimurju

Dom kulture u Štrigovi proteklog vikenda bio je mjesto slavlja bogate vinogradarske tradicije i uživanja u izvrsnim međimurskim vinima na još jednom Festivalu Pušipela, koji je u sklopu ovogodišnje manifestacije Urbanovo okupio 24 međimurske vinarije s preko 170 etiketa vina te mnoge poslovne posjetitelje, ljubitelje vina i dobre zabave.

U tri dana trajanja festivala posjetitelji su imali prilike uživati u selekciji ponajboljih međimurskih vina, kao i u ponudi jela i drugih proizvoda lokalnih OPG-ova. Svaki dan je festival završavao s prigodnim glazbenim programom. U petak su nastupili glazbenici Krunoslav Lajtman i Patrik Zamuda, u subotu je posjetitelje zabavljao DJ, a u nedjelju navečer je ovogodišnji festival zatvoren s nastupom dueta Zodiac.

Radionica  „Položaji Međimurja“

U sklopu Festivala Pušipela, Društvo vinogradara i vinara Međimurja, „Hortus Croatiae“ organiziralo je   i vinsku radionicu „Položaji Međimurja“ koju je vodio Krunoslav Filipović u prostoru vinarije St Jerome. Prisutni vinski stručnjaci, vinari i predstavnici medija uvjerili su se, kušajući vina odabranih međimurskih vinara kako položaji, pa makar bili udaljeni i nekoliko desetaka metara, igraju veliku ulogu u kvaliteti grožđa, a potom i vina. Neki su vinu podarili aromu, neki mineralnost, a cijela rasprava je vodila ka zaključku da bi možda i hrvatski vinari, po uzoru na kolege drugih vinorodnih zemalja, na svojim etiketama trebali navoditi na kojem položaju je uzgajana loza i tako dodatno naglasiti kvalitetu vina.

Dani otvorenih podruma

Ako niste imali prilike posjetiti Festival Pušipela, Urbanovo još traje! Udruga Hortus Croatiae je u sklopu Urbanovog priredila još jedan program. Naime, sljedećeg vikenda – 24. i 25. svibnja, počinju Otvoreni podrumi. To je manifestacija tijekom koje će svi članovi udruge otvoriti vrata svojih vinarija posjetiteljima,  ponuditi ih provjereno dobrim vinima, a uz koje su pripremljene i lokalne kulinarske poslastice. Sve dodatne informacije su dostupne na https://www.urbanovo.hr/program-2024/, instagramu https://www.instagram.com/urbanovo_dani_vina/?hl=en i facebooku https://www.facebook.com/urbanovo.

Upoznajte ljepote međimurskog kraja

Kad ste već u našoj najsjevernijoj županiji, a ujedno i najzelenijoj, savjetujemo da je još bolje upoznate! U Općini Sveti Juraj na Bregu, u Frankovcu svakako posjetite Matulov grunt – obnovljenu staru međimursku hižu. Građena je prije više od stotinjak godina u duhu tradicije međimurskog kraja i predstavlja dobro očuvani primjer seoske arhitekture Međimurja.

Centar posvećen leptirima

Rekonstrukcijom i prenamjenom „hiže“, pripadajuće gospodarske zgrade i gruntišta, stvoren je edukacijsko-istraživački centar posvećen leptirima te značajnim staništima biljnih i životinjskih vrsta gornjeg Međimurja. Naime, u kajkavskom dijalektu, za riječ leptir, koristi se izraz „matul“, a za parcelu, odnosno posjed riječ „grunt“. Stoga je u duhu međimurske kajkavštine centar nazvan Matulov grunt.

Centar se nalazi na području ekološke mreže Natura 2000, nedaleko lokaliteta Bedekovićeve grabe, a sadrži prostor za boravak i svaralački rad, stalni likovni postav o livadama i leptirima gornjeg Međimurja, kao i prostor za predavanja i radionice.

Stara „hiža“ u Frankovcu mjesto je rezidencije za prirodoslovce, istraživače, ali i umjetnike, a dobro je znati da je posjet Matulovom gruntu moguć uz prethodnu najavu!

Mlin na Muri

U Žabniku, na rijeci Muri još uvijek škripi veliko kolo plutajućeg mlina s početka 20. stoljeća. Uz njega, dakako na kopnu nalazi se Mlinarska kuća, jedinstveni i kako tvrde, najsjeverniji ugostiteljski objekt u Hrvatskoj. Okružuju je labirint ljubavi, odlično uređeno dječje igralište i na rijeci Muri – skela s kojom se morate provozati na susjednu obalu ove hirovite rijeke.

Na katu Mlinarske kuće nalazi se multimedijalni etnografski postav „Jen den v živleju mlinara Franca Žalara“. Uz pomoć 3D tehnologije, odnosno kroz „mlinareve oči“ vidjet ćete kako je živio, radio i sanjario mlinar Franc Žalar, ali i spoznati da moramo poštivati i čuvati prirodu, jer koliko god se doživljavali moćnima i tehnološki naprednima, zapravo smo nerazdvojni dio zemljinog ciklusa i ovisimo o njoj.

U Međimurju se dobro pije i jede!

Osim na odlična vina, Međimurci su itekako ponosni na svoju kuhinju. Želite li iskusiti i kušati odličnu hranu majstorski uparenu s vinima lokalnih vinara, svakako posjetite restoran Terbotz u obnovljenoj kuriji staroj više od 200 godina. Ako vas vrijeme posluži, zauzmite mjesta na terasi restorana s koje je pogled proglašen za jedan od najljepših u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Za početak uzmite čašu pjenušca, kao aperitiv uz koji ne propustite kušati suhomesnate proizvode, sireve lokalnih OPG-ova i neizostavan specijalitet: meso z tiblice! Potom uživajte u sezonskim juhama (sada je aktualna juha od šparoga i kopra), kušajte odlično i posebno jelo – Kuhanu štrudlu punjenu patkom i uživajte u Ramsteku u umaku od zelenog papra. Dakako, uz svako će vam jelo natočiti odgovarajuće vino međimurskih vinara. Šećer, odnosno jedna od najboljih Međimurskih gibanica neka označi kraj eno-gastronomske uživancije uz koju nazdravite čašom Muškata žutog.

Gdje spavati i što još ne propustiti

U Međimurju možete prenoćiti na mnogobrojnim seoskim domaćinstvima koja će vas bogato ugostiti, ali želite li se počastiti kupanjem u bazenu s ljekovitom termalnom vodom i wellness tretmanima tada preporučujemo noćenje u Termama Sv. Martin.

Kako se na najbolji način pozdraviti s Međimurjem? Pa… najbolje je popeti se (104 stepenice) na najvišu točku Međimurja – Vidikovac Mađerkin breg, visok 27 metara s čijeg vrha puca pogled na čak  pet država – Sloveniju, Austriju, Mađarsku, Slovačku i dakako, Hrvatsku.  Vidikovac je poseban i po jedinstvenim orguljama na vjetar – goričko sviralo, čija se melodija čuje i kada se uputite malo dalje, u vinariju pod vedrim nebom – Štampar. Zapravo, uživat ćete u njihovim vinima u sjeni bagrema, s povjetarcem u kosi i pogledom koji će dugo ostati u uspomeni.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Matej Ščavničar, arhiva Terme Sv. Martin i Sunčana Barušić