Witrina ugostila vinarije Prinčič i Knebu
Na četrnaestom izdanju manifestacije „Vinska faca poslije placa“, u wine shopu Witrina u zagrebačkoj Vlaškoj ulici 7, gostovale su dvije vinarije, iz dvije susjedne zemlje. Naime, vlasnik Witrine Ivo Pavlović i Manuela Maras pozvali su vlasnike vinarija Kmetija Prinčič iz Slovenije i Knebu koja se nalazi u Bosni i Hercegovini, da ljubiteljima vinske kapljice predstave svoja vina.

Ljubitelja dobre kapljice bilo je podosta, pa je prostor kultne Witrine jednostavno je bio premalen, a okupljeni oko središnjeg dijela wine shopa na kojemu su se našli i odlični domaći „oblizeki“, sa zanimanjem su slušali vinare, kušali vina i dakako komentirali ih te odabirali svog favorita. Oni koji su upoznati s bontonom znali su da starijem treba dati prednost, a budući da se ovdje radilo o starosti vinarija, vlasnik Kmetije Prinčič, vinar Tomaž Prinčič, prvi je uzeo riječ.

„Naša se vinarija nalazi u Goriškim brdima, gotovo na samoj granici s Italijom. Budući da smo desetak kilometara zračne linije udaljeni od Jadranskog mora, preko dana naš vinograd miluje mediteranski povjetarac, ali zato brda iza nas jamče hladnije noći – uvjete kakve loza obožava“, kazao je Tomaž Prinčič dok se točio njihov rose pjenušac od sorte merlot, kojeg je počeo proizvoditi na nagovor supruge Andrejke Rojc Prinčič.

U obitelji Prinčič ljubav prema uzgoju vinove loze i stvaranju vina prenosi se s koljena na koljeno. Prvi zapisi datiraju iz 1848. godine kada su pradjed Mihael i prabaka Katarina iz vlastitih nasada počeli proizvoditi vino. Od tada vinarija Prinčič teži ka stalnom usavršavanju, dakako uz maksimalno poštivanje tradicije i kvalitete, ali uz primjenu modernih saznanja. Od bake i djeda, preko oca Srečka i majke Afre, ljubav prema vinarstvu prenijela se na Tomaža koji danas sa suprugom Andrejkom, kćerkom Sarom i sinom Tinetom vodi vinariju/kmetiju Prinčič.

Šmekere i vinoznalce oduševila je i Mihael bijela kupaža (Mihael Belo), od sorti rebula, chardonnay i sauvignon u kojoj se osjećala aroma vanilije dobivena dozrijevanjem vina u hrastovim bačvama od 500 litara. U liniji Mihael (posvećenoj pradjedu) nalazi se i crna kupaža (Mihael Rdeče) od sorti merlot, cabernet sauvignon i crni pinot, pa su ljubitelji crnih vina došli na svoje odobravajući bogat okus kojeg je vino dobilo odležavanjem dvije godine u hrastovim bačvama od 500 litara.

„Naš drugi gost je mlada vinarija Knebu. Mlada, ali uvjerit ćete se – s odličnim vinima, a prije svega htjela bih da nam njen vlasnik, Ivica Dilber ispriča kako to da se odlučio u srednjim godinama zasaditi vinograde“, našalila se Manuela Maras koja je ujedno bila i moderatorica manifestacije „Vinska faca poslije placa“.

„Trideset i pet godina živim i radim u Zagrebu i oduvijek sam volio piti vino, a u jednom sam trenutku pomislio – zašto ne bih uživao u kapljicama iz svojeg vinograda? Iz hobija sam 2015. godine zasadio 2000 trsova u Tomislavgradu odakle potječem, na padinama Duvanjskog polja. Sve se to čini uobičajenim da ne postoji činjenica kako se ti vinogradi nalaze od 900 do 965 metara nadmorske visine što ih čini jednima od najviših komercijalnih vinograda na svijetu. Počelo je s 2000 trsova, a danas na 15 ha raste njih 85.000. Cilj nam je imati 100.000 trsova za 100 000 boca“, objasnio je Ivica Dilber koji je na manifestaciju došao s mladim pomagačima: kćerkom Valentinom i zetom Dominikom Bach.

„Uglavnom uzgajamo chardonnay, potom sauvignon blanc, traminac, crni pinot i merlot. Da, istina, vinogradi su u Hercegovini, ali kod nas se ne priča o blatini, žilavki i trnjaku. Ne zato jer obožavamo internacionalne sorte, već zato što su to jedine sorte koje uspijevaju i daju prinose na tako velikoj nadmorskoj visini i ekstremnim uvjetima. Trebalo je dosta vremena i eksperimenata da dođemo do te spoznaje, jer oko nas ne postoji niti jedna vinarija čije iskustvo bismo mogli „prekopirati“. Morali smo iskustva steći sami i to je rezultiralo posebnim vinogradom u kojem je zasađeno preko 45 različitih internacionalnih sorti. Stručnjaci, te naročito studenti s agronomskog fakulteta su uvijek dobrodošli, jer to im je prilika promatrati kako pojedine sorte sazrijevaju“, nadovezao se Dominik Bach.

Kušali smo njihova vina i uvjerili se da su stvarno posebna. Kako bi osigurali što veću kvalitetu, grožđe iz njihovog vinograda uzgojeno je isključivo na organski način. Nadmorska visina i stalni povjetarac stvorili su uvjete u kojima nametnici ne vole živjeti… pa nema potrebe za kemijskim zaštitom, a što se tiče gnojidbe, riješili su i taj problem: izmet ovaca koje pasu i žive u okolici itekako je koristan!

Najprije se točio Sauvignon Blanc, suho ali mirisno vino po žutom cvijeću, breskvi i ananasu. Fermentiralo je i odležavalo 15 mjeseci u drvenim hrastovim bačvama od 500 litara, a proces malolaktičke fermentacije i školovanje na finom talogu dali su mu dodatnu kompleksnost i dubinu Prisutne je oduševio i Chardonnay koji je također 15 mjeseci odležao u hrastovim bačvama, stoga ne čudi njegova aromatika po maslacu, vaniliji s dodatkom badema i kruške.

Ljubitelji crnog vina došli su na svoje nakon otvaranja Pinoara, odnosno vina od sorte pinot noir. Trešnja, šljiva, nježna vanilija, šumske gljive i slast u ustima jednostavno su zvali na gutljaj više i na uživanje u već spomenutim suhomesnatim proizvodima i sirevima koje je Ivo Pavlović ponudio gostima. I, šećer je došao na kraju: kušao se i Traminac. Zapravo, prije otvaranja butelje mnogi su pomislili da će kušati slatko vino… i ostali iznenađeni njegovom suhoćom i nježnim mirisom po ruži, ananasu, marelici… To nije Traminac za desert, već ozbiljno vino koje se može poslužiti uz pečenu patku, azijska jela pa i pikantne kobasice – uvjerili smo se.

Ako vas put navede prema zapadu, svratite u Kmetiju Prinčič koja je već tradicionalno i domaćin likovnih kolonija, a budući da se u Tomislavgradu, usred vinograda dovršava velebna zgrada vinarije Knebu, ne morate „potegnuti“ u našu susjednu zemlju. Dovoljno je navratiti u njihovu kušaonu i trgovinu u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici i kušati sva njihova vina.
Tekst: Sunčana Barušić
Foto: Sunčana Barušić i arhive Kmetije Prinčič te vinarije Knebu